OVA PODSTRANICA JE U IZRADI - U MEĐUVREMENU POGLEDAJTE: DINARSKO GORJE U LIKOVNOJ UMJETNOSTI (1)
Bjelašnica
Bosanski motivi
|
|
Ladislav Benesch (također Ladislau Benesch in Ladislav Beneš), njemačko - češki slikar, crtač i vojnik (10.1.1845.Slavkov, Češka, † 7.4.1922, Beč)
Benesch je do leta 1909 opravljal vojaški poklic, ko so ga upokojili kot podpolkovnika arsierskega oddelka cesarsko-kraljeve garde na Dunaju. Najstarejša risba iz njegove umetniške zapuščine je iz leta 1861, ko je pri šestnajstih letih narisal vojaško čuvajnico pri smodniškem stolpu v Celju. Pri enaindvajsetih se je kot podoficir udeležil bitke pri Custozzi, za katero je prejel srebrni križec za hrabrost, svoje edino odlikovanje. Kot vojak je služboval tudi na Slovenskem na vsakoletnih vojaških vajah njegovega polka, ki so potekale od Trsta preko Goriške, Notranjske, Gorenjske in Koroške. Leta 1911 je deželni odbor na predlog muzejskega ravnateljstva današnjega Narodnega muzeja Slovenije od Benescha kupil 178 akvarelov, tuševih in drugih risb, čemur je kot darilo dodal še 107 pokrajinskih slik Gorenjske. Vsa dela prikazujejo izključno kranjske motive. Petar Šain (Mostar, 1885. – Sarajevo, 1965.) je bio bosanskohercegovački umjetnik. Jedan je od slikara iz prve generacije umetnika koji su pohađali umetničke škole, uključujući i Gabrijela Jurkića, Petra Tiješića, Karla Mijića, Špiru Bocarića, Đoku Mazalića, Romana Petrovića i Lazara Drljaču.
Učio je grafičke veštine u Zagrebu (1900.-1903.), dve godine proveo u Grafičkom institutu u Beču, bio u Minhenu i u Parizu. Kao član grupe „Medulić“ izlagao je 1912. godine u okviru Četvrte Jugoslavenske izložbe. U Veneciji je boravio i radio 1917. godine, a u Firenci 1920. Nakon toga je živio i radio u Sarajevu. Bio je profesor Srednje tehničke škole i Škole za primjenjenu umjetnost u Sarajevu. U Prvom svjetskom ratu učestvuje kao ilustrator sa bojišta i sa takvim crtežima nastupio je na Izložbi umetnika iz BiH 1917. godine. |
Željko Pribanić rođen je u Zagrebu 1970. godine.
Slikanjem se bavi od rane mladosti te sustavno razvija svoj slikarski dar i umjetničku vještinu. 2015. godine u Italiji mu je organiziran niz izložbi prilikom čega mu je tiskana i monografija.
![]() Slovenački slikar Jozef Tominc (1790 – 1860), majstor portreta i regilioznih kompozicija naslikao je portret Petra II Petrovića Njegoša u duhu bidermajera u vladičanskoj odeždi 1837. godine, prilikom njegovog boravka u Trstu.
Ovo je prepoznatljivo djelo portretskog slikarstva, sa insistiranjem na psihološkoj komponenti, ali i karakterističnim usmjerenjem na dekorativnost i materijalizaciju.
Tominčev portret vladike Rada je na platnu i u bojama. Njegova veličina je 119 x 89 cm.
Vladika je u sjedećem stavu za stolom i desnim laktom naslonjen na njega. Na stolu se nalazi nekakva slika, čija se pozadina ne vidi,preko koje vladika sanjalački gleda i kao razmišlja o liku na toj slici.
Iza slike, takođe na stolu nalazi se otvorena knjiga na čojoj stranici se nalazi natpis, koji glasi: „Reverendisimo Pietro Petrovich Arcive scovo e Vladica Montenegro e della Berda.“
Ispod natpisa potpisao se slikar. Potpis je teško čitljiv, ali se ipak može utvrditi da je to potpis Tominca.
Ko je autor portreta i kad je nastao?
Bez svake sumnje potret je djelo velikog slovenačkog slikara Jozefa Tomnica, koji je živio u Trstu. Svjedoči to:
1. Tomničev potpis na portretu
2. Tvrđenje Tomničeva unuka
3. F. Mesesnel i
4. L. Ruskoni
Iz koje godine je ovaj Tominčev rad ne govore nam skoro ništa dokumenti. Nije poznato da je Tomnic dolazio na Cetinje, i prema tome mora da je portretisao vladiku Rada prilikom njegovog bavljenja u Trstu. Zato godina nastanka portreta vezana je za neku od godina kad je vladika Rade prolazio kroz Trst.
Godine 1841. Izašla je u Trstu knjiga Bizaloetoa: Relazione del viaggio fatto primavera de ll anno 1838. della Maesta del Re Federico Augusto di Sassonia. Između strana 78 i 79 nalazi se vrlo lijepa litografska slika vladike Rada, ispod koje sa desne strane piše: „M. Stobl dis“ a sa lijeve „L. Dinasise Co“. Ispod toga sleduje natpis: „Pietro Petrovich Vladica e Vesacolo di Montenegro. Trieste. Presso H. E. Farvager Libraio in Piazza delle Borssa.“
Ova slika u mnogome je slična sa portretom vladike Rada. Ta sličnost nas ubjeđuje da ne postoje dva jednaka rada. Ali je pitanje koje je original, a koje kopija, i kada je nastao original, a kada kopija? Pozitivan odgovor na ovo pitanje korisno će dati odgovor i na pitanje nastanka portreta, što nas najviše interesuje.
Saksonski kralj Fridrih Avgust, posjetio je na Cetinju, u julu 1838. godine vladiku Rada, tamo se zadržao svega dva dana. Ako se pretpostavi da je vladiku Rada skicirao sam kralj, koji je bio dosta dobar crtač, ili neko iz njegove pratnje, a izradio bečki slikar M. Stobl, koji je mogao takođe biti u kraljevoj pratnji, i sam skicirati, onda bi slika bila original iz 1838. godine. Prema tome došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret po ovoj slici.
U prilog tome bile bi i nekoliko riječi Vuka Vuletića. Kada je Vuletić kupio portret u Trstu kaže:
„Prijatelji su mi pričali da postoji pretpostavka, da je portret sa originalom nekog osrednjeg slikara koji je vjerovatno uništio vladika.“
Ako se primi ta pretpostavka onda došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret poslije 1839. godine, pošto je te godine vladika Rade bio u Trstu, tom prilikom mogao je vladika uništiti original slike, a portret kao nešto bolje akceptirati.
Iako ne postoje jasni dokazi koji bi pobijali gornju pretpostavku, teško ju je primiti, jer bi se napravio veliki grijeh prema umjetničkoj veličini Tominca. Zato ako ovdje ostavimo jedno suprotno mišljenje, vjerovatno neće biti nepravilno.
Izvor: Glasnik narodnog muzeja Crne Gore – Cetinje 2012.
![]() Klobuck fort, Montenegro, engraving by L Dumont from a sketch by Nicot, from L'Illustration, Journal Universel, vol 38, no 975, November 2, 1861.
Klobuk tvrđava koja je bila u granicama Crne Gore i poslije bitke na Grahovu Crnogorci su osvojili i Klobuk da bi ga 1878 za četiri dana i sa 1400 granata Austrijska vojska totalno uništila utvrđenje... |
Ivan Benković
Rečica I. 1912. 8 x 32 cm, akvarel na papiru inv. br. GMK-IKMP-14386 G Gradski muzej Karlovac Široko zasnovan pogled sa zapadnog prilaza selu Rečica kraj Karlovca ostvaren je atmosferskom perspektivom provedenom kroz tri plana unutar vodoravno izduženog kadra. Selo je smješteno u drugom planu: lijevo od središta kadra prikazana je župna crkva Sv. Ivana Krstitelja s prepoznatljivim baroknim zvonikom, do vatrogasnog doma smještenog krajnje lijevo kroz prvi plan u dubinu vodi pravac ceste, a desno od središta kadra prikazan je dvorac imanja Rečica, nekad u vlasništvu hrvatskog preporoditelja i utemeljitelja Matice hrvatske Janka grofa Draškovića. U trećem planu plavičasti brežuljci i nebo. Proporcije planova određene su pravilom zlatnoga reza. Umjetnina je kupljena 2014. godine. *** Ivan Benković (Rečica kraj Karlovca, 12. 4. 1886 – Chicago, 23. 10. 1918), slikar i grafičar. Ranija djela su mu pod utjecajem impresionizma, a kasnije pod utjecajem secesije i ekspresionizma. |
Blaž Ćuk
Uz Kupu 1960. 39 x 41, akvarel na papiru GMK-IKMP-273 G Gradski muzej Karlovac U prednjem planu površina rijeke prikazana tamnijim zelenim tonovima, raščlanjena je ritmičkim nizanjem dijagonala i vertikala odraza obalnog raslinja. Na samom dodiru rijeke i obale, tj. vode i zemlje tamnosivim izduženim plohama prikazana su dva iskrivljena u lijevu stranu nagnuta stabla. Iza njih prostire se svjetliji i prozračniji stražnji plan sa smeđim prilaznim puteljkom koji vodi od rijeke na desnu stranu prema gore i na sredini visine kadra gubi se u zelenilu. Ovaj isječak čiste prirode, u kojem postojanje čovjeka naznačuje tek pusti puteljak izveden je slobodnim, sigurnim i dinamičnim rukopisom kao zapisom neposrednog doživljaja ljepote i bogatstva prirode. *** Blaž Ćuk (Krašić, 2. 2. 1915. – Karlovac, 4. 6. 1975.), slikar, likovni pedagog. Radio kao likovni pedagog u Gospiću do 1952. godine,a nakon toga u Karlovcu gdje tijekom 1960—tih godina 20. stoljeća kada je ostvario najveći i najkvalitetniji dio opusa. |
Alfred Krupa
Dobra kod Jarčeg polja 1984. g. 34 x 51 cm, akvarel na papiru inv. br. GMK-IKMP-572 G Gradski muzej Karlovac Pogled s visine na rijeku koja prolazi između dva brežuljka. Na lijevom je cesta koja prilazi do rijeke, desni brežuljak je strmiji. Prizor je komponiran u tri plana koja se podudaraju s podjelom kadra na trećine. U prvom planu prikazani su obronci brežuljaka i blještava površina rijeke. U drugom planu nalazi se mlin na slapu i bujna riječna vegetacija na brežuljcima. U prva dva plana prevladavaju plohe toplo žutih tonova, obrubljene hladnim sivoplavim linijama. U prikazu riječne površine veći dio papira je ostao nepokriven bojom. U treći plan smještena je plavičasta ploha planine u daljini i nebo u čijem prikazu je između planine i blijedo sivih oblaka ostavljena nepokrivena površina papira . Alfred Krupa posebno je poznat i omiljen po riječnim pejzažima u akvarelu poput ovog naslikanim u prirodi a la prima. Umjetninu je 1985. godine povodom 40. godišnjice Galerije darovao Alfred Krupa. *** Alfred Krupa slikar (Miklow pokraj Katowica, Poljska 22. 7. 1915. – Karlovac, 16. 10. 1989.), slikar, likovni pedagog i društveni djelatnik. Od 1950- ih slika akvarele i ulja s motivima Karlovca i okolice, intimnih, lirskih ugođaja i portrete. |
Alfred Krupa
Krajolik 1961. g. ulje na lesonitu, 53 x 73 cm sign. d.d. Krupa A.61. inv. br. GMK-IKMP-750 G Alfred Krupa (Miklow pokraj Katowica, Poljska 1915. – Karlovac, 1989.). Studira slikarstvo na Akademiji u Krakowu u klasi prof. J. Mehoffera (1933. – 1937.) te specijalizira portret. U Hrvatsku dolazi tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1946. godine radi kao omiljeni karlovački nastavnik crtanja. Krupa je jedan od najplodnijih predstavnika karlovačkog pejzažnog slikarstva, a najčešće se izražavao akvarelom. Ovaj panoramski pogled dočarava atmosferu mokrog i mrzlog jesenjeg jutra na rijeci Kupu i time svjedoči da je i u „sporoj“ tehnici ulja Krupa suvereno vladao likovnim elementima. |
Ljudevit Šestić
Mlin na Mrežnici ulje na platnu, 62 x 74 cm sign. d.d. Šestić inv. br. GMK-IKMP-21 G Ljudevit Šestić tijekom boravka u Karlovcu intezivno slika te usvaja impresionistički izričaj koristeći mrlje, kratke poteze i svjetliju kromatiku slikajući Karlovac i njegovu okolicu. Kvalitetom i brojnošću tada stvorenih slika postaje postaje utemeljiteljem karlovačkog pejzažnog slikarstva. |
Kuba Ludvík (1863.-1956.)
KUba je studirao glazbu, slikarstvo, bavio se skupljanjem slavenskih pjesmi i napjeva, koji su sačuvani u knjizi "Slaveni i njihove pjesme". Slikao je pejzaže, portrete i mrtvu prirodu. Putovao je Balkanom i skupljao narodne napjeve, bio je fasciniran sevdalinkom, promatrao je, bilježio, te studirao lokalne običaje, nošnje, povijest, narodnu tradiciju i karaktere slavenskog stanovništva na Balkanu. Godine 1903. u Českoj je objavljena njegova knjiga: "Knjiga čitanja iz Bosne i Hercegovine, putevi i studije iz godina 1893 do 1896". |
|
|
|
|