---

LUDVIK KUBA, Kupke u Olovu
Slika prikazuje Olovsku banju, poznato lječilište još iz osmanskog razdoblja. Autor slike je poznati češki slikar, etnolog i muzikolog Ludvik Kuba (1863–1956), koji je krajem 19. stoljeća putovao Bosnom i Hercegovinom bilježeći motive pejsaža, narodnog života i muzike. Kuba je boravio u BiH između 1893. i 1896. godine, fasciniran bogatom narodnom tradicijom, sevdalinkom i običajima lokalnog stanovništva. Njegovi putopisi i skice objavljeni su u knjizi "Čítanka z Bosny a Hercegoviny. Cesty a studie z let 1893–1896." (Čitanje iz Bosne i Hercegovine. Putevi i studije iz godina 1893.–1896.). Osim što je slikao pejsaže poput ovog iz Olova, zapisivao je i narodne pjesme, koje su kasnije objavljene u zbirci "Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine". Njegova djela predstavljaju vrijedan dokument o Bosni s kraja 19. stoljeća, a ova slika svjedoči o značaju Olovske banje kao mjesta odmora i liječenja u to doba.
Izvor: NADA – list za pouku i zabavu, Godina III, broj 9, Sarajevo, 1. maja 1897, str. 165. L. Kuba, "Kupke u Olovu". Uredništvo: Bosansko-hercegovački zemaljski muzej.

ĐORĐE STANIĆ, Kremna
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 40 x 50 cm
Opis: Slika Đorđa Stanića – Kremna je tipičan primer njegovog slikarstva, slika je gdje on oslikava pejzaž u impresionističkom stilu nanoseći dosta boje i oslikavajući sliku širokim potezom. Stanićeva slikarska percepcija natopljena je fluidom poetske osjećajnosti. Ovaj slikar dubinski oštrog opažanja svaku sliku dovodi do perfekcije svojim jakim koloritom i toplim bojama. Njegove slike su prepoznatljive po motivima koje radi. To su najčešće pejzaži rodnog kraja kao i ostalih predjela centralne Srbije.

ĐORĐE STANIĆ, Kremna zimi
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 40 x 50 cm

DANIEL OZMO, Planinski motiv
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 64 x 48 cm; Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo

DANIEL OZMO
Olovo u doba dima i tišine – grad kakav je vidio Daniel Ozmo Početkom 20. stoljeća Olovo je bilo mali grad smješten između planina, šuma i rijeka, ali istovremeno prostor u koji je tiho ulazila industrija. Putopisci i novinari tog vremena opisuju Olovo kao mjesto u kojem se stari način života još čuvao, dok su novi industrijski pogoni polako mijenjali ritam dana. U takvom Olovu — između šuma, pilana i očuvanog tradicionalnog života — formirao se svijet koji će kasnije snažno obilježiti umjetnost Daniela Ozme. Iako je Olovo napustio još kao dijete, slike tog kraja ostale su duboko urezane u njegovu percepciju stvarnosti: ljudi savijenih leđa, težak fizički rad, šuma kao prostor i života i patnje. Ozmina kasnija umjetnička tematika ne može se razumjeti bez tog ranog olovskog iskustva. Njegovi šumski i pilanski radnici nisu apstraktni simboli niti idealizirane figure. To su ljudi kakve je Olovo poznavalo početkom 20. stoljeća — radnici iz šuma i pilana olovskog kraja, izloženi naporu, opasnostima i socijalnoj nesigurnosti. U njegovim grafikama nema romantiziranog pejzaža: šuma nije idila, nego radni prostor, mjesto iscrpljenosti i neizvjesnosti. Radnik je gotovo uvijek u središtu slike. Priroda, put, pilana ili šuma stoje kao nijemi svjedoci njegove borbe. Ozmo ne prikazuje pojedinačne sudbine, nego stanje — kolektivni napor, ponavljajući rad, tišinu koja dolazi nakon njega. Upravo u toj svedenosti i ogoljenosti prepoznaje se iskustvo industrijskog Olova i šireg krivajskog kraja. Posebno je to vidljivo u njegovim ciklusima posvećenim bosanskim šumama, gdje se jasno osjeća kontrast između rada i nepravde, između tradicionalnog načina života i industrijske eksploatacije. To je svijet u kojem je industrija donosila dobit vlasnicima, ali rijetko sigurnost radnicima — stvarnost koju su bilježili i savremeni putopisi, ali koju je Ozmo uspio pretočiti u snažan vizuelni izraz. Zato se Daniel Ozmo može posmatrati kao umjetnik koji je iz Olova ponio mnogo više od mjesta rođenja. Ponio je sjećanje na ljude i sudbine koje su rijetko ulazile u zvanične zapise, ali su trajno sačuvane u njegovim djelima. U tom smislu, Olovo nije samo tačka u njegovoj biografiji, nego temeljni prostor njegove umjetničke osjetljivosti.
Tekst: Mujo Beridan, Olovo

ĐORĐE STANIĆ, Perast
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 30 x 40 cm

VOJISLAV HADŽIDAMJANOVIĆ, Čardak
Godina: 1921.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 20 x 35,5 cm; Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, inv. br. 3432

Vojislav Hadžidamjanović 
Sarajevo, BiH, 1895. – 1980.

Studirao je u u Budimpešti u Visokoj školi za likovne umjetnosti (1912. – 1914.) kod profesora Tivadara Zemplényia. U školskoj 1928./1929. godini bio je postavljen za učitelja vještina u Prvoj gimnaziji u Sarajevu i tu funkciju obavlja do 1932. godine. Radio je kao profesor crtanju u Sarajevu, Mostaru i Trebinju, a od 1950. i kao direktor Škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. U stvaralaštvu Vojislava Hadžidamjanovića uočljiva je sklonost ka pejzažu. Njegovim pejzažima dominira boja, što se može primjetiti i na slici "Čardak" koju odlikuju mirne i prijatne boje. Slika "Čardak" je bila izložena na izložbi “Godišnja doba”.

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Kamenjar
Godina: 1970-te. ; Tehnika: ulje na platnu kaširano na šperploču; Dimenzije: 35 x 48 cm
Ovo ulje na platnu kaširano na šperploči donosi motiv kamenjara – pustog prostora na kojem se velikim ljudskim trudom može dobiti malo zelenila. Prevladava siva boja kamena, uz malo obradive zemlje zagasite crno-smeđe palete. Nanosi boje su debeli, grubi te se Šimunovićevo slikarstvo već okrenulo prema sažimanju i apstrahiranju, što je karakteristično za njegova kasnija razdoblja (izvor: Artmark.hr)

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Kamenjar
Godina: oko 1976.-1979..; Tehnika: ulje na papiru kaširano na lesonit; Dimenzije: 33 x 47 cm; Napomena: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb)

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Međe
Godina: 1960.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 64.5 x 85 cm; Napomena: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb)
Ova je slika primjer Šimunovićeva kontemplativnog pogleda na dalmatinski krš, suhozid, krajolik, tipično bez čovjeka. Dolazi do redukcije detalja uz paletu zagasitih zemljanih tonova te hladne plave i bijele boje. Upravo ta surovost i škrtost kolorita oponaša surovost i škrtost dalmatinske zemlje. Tamne konture daju ritam slici. Ulje na platnu signirano je u donjem lijevom kutu. (izvor: Artmark.hr) MČ

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Međe
Godina: 1962.; Tehnika: litografija na papiru; Dimenzije: 48 x 68 cm; Napomena: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb)

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Svjetlo u kamenjaru
Godina: 1966.; Tehnika: ulje na lesonitu; Dimenzije: 25.5 x 52.5 cm; Napomena: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb)
Iako apstraktnim izričajem moderan, Šimunović se ipak nije u potpunosti mogao odreći utjecaja klasičnog slikarstva. Majstorski Šimunović provlači tonove bijele i svjetlosive između spleta crnih poteza što utjelovljuju suhozidove, pridodajući tako omeđenim plohama svjetlina gotovo srebrni odsjaj. Možemo u tom umijeću baratanja pastoznim nanosima boja u svrhu materijalizacije same svjetlosti pronaći odjeke starih španjolskih majstora, Velázqueza i Goye, koji su utjecali na Šimunovića tijekom njegovog umjetničkog usavršavanja u Madridu. I oni su, baš poput Šimunovića, umjeli materijalizirati svoje motive poigravajući se s efektima svjetlosti na tamnim površinama. I tako, dok na slikama Velázqueza i Goye iz mraka izranjaju dragulji i akcentirana čipka i svila na opravama infanta i španjolskih plemića, između suhozidova Frane Kršinića izranja blještavilo nama jednako vrijednog i očaravajućeg krškog kamena. (izvor: Artmark.hr) MM

MIRKO RAČKI, Komiža
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 23.5 x 30 cm

BRANKO ŠENOA, Motiv s Kvarnera
Godina: 1910-1920; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 58.5 x 91.5 cm; Napomena: Branko Šenoa (1879, Zagreb - 1939, Zagreb)

SLAVKO TOMERLIN, Rabac
Godina: 1979.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 71 x 101 cm; Napomena: Slavko Tomerlin (1892., Kešinci kod Đakova – 1981., Zagreb)

SLAVKO TOMERLIN, Tovar putuje (Podgora kraj Makarske)
Godina: 1939.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 66 x 110 cm; Napomena: Slavko Tomerlin (1892., Kešinci kod Đakova – 1981., Zagreb)

VLADIMIR BECIĆ, Rogotin (Vlaška)
Godina: oko 1937.; Tehnika: ulje na lesonitu; Dimenzije: 48 x 58.5 cm; Napomena: Vladimir Becić (1886., Slavonski Brod – 1954., Zagreb)

OMER MUJADŽIĆ, Primorski gradić (Omišalj)
Godina: oko 1938.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 55 x 68 cm; Napomena: Omer Mujadžić (1903., Bosanska Gradiška – 1991., Zagreb)
Djelo je bilo izloženo na izložbi Pola vijeka hrvatskog slikarstva 1938. godine u zagrebačkom Meštrovićevu paviljonu, pod naslovom „Omišalj“ . Veduta Omišlja suptilnih kolorističkih nijansi, prvorazredna je slika Omera Mujadžića, velikog hrvatskog umjetnika vječno okrenutog najvišem standardu slikarskoga umijeća. Budući da je niz desetljeća marno čuvana u privatnoj kolekciji ova slika širokoj publici pa i likovnoj javnosti ostala je nepoznata sve do danas. Ova veduta Omišlja, kao i dosad već prepoznati pejsaži iz okolice Baške, Omišlja, Krka i Dalmacije, razumije se, pripada autorovoj „drugoj“ fazi kad se njegova senzibilna opservativnost usmjerila prema smirenijim sadržajima, prema omekšavanju oblika i prema svjetlu i boji primorskih krajolika te intimističkim prizorima muslimanki u interijerima svoga djetinjstva kojima se, već tada probio na vrh hrvatske slikarske produkcije svoga vremena. (izvor: Artmark.hr)

OTON GLIHA, Krčki pejzaž (Uvala Voz)
Godina: 1950.-1953.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 60 x 80 cm; Napomena: Oton Gliha (1914., Črnomelj, Slovenija – 1999., Zagreb)

OTON GLIHA, Gromače
Godina: 1960.; Tehnika: litografija na papiru; Dimenzije: 50 x 70 cm; iz grafičke serije “Bokunske gromače”; Napomena: Oton Gliha (1914., Črnomelj, Slovenija – 1999., Zagreb)

ANTE KAŠTELANČIĆ, Trpanjske masline
Godina: 1950.-1952..; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 50 x 70.5 cm; Napomena: Ante Kaštelančić (1911., Podstrana – 1989., Split)
Sukus Kaštelančićeva stvaralaštva bili su zavičaj i Dalmacija. Česti motivi su dalmatinski pejzaž, masline, more, primorska arhitektura i ljudi. Ulje na platnu “Trpanjske masline” prikazuje maslinike s pogledom na more, na mjesto Trpanj na Pelješcu. Dominiraju zakrivljene masline u prvom planu, izražen je pokret u deblima i krošnjama. One postaju antropomorfne, podsjećaju na ljudske figure te se time naglašava njihova povezanost s čovjekom. Prepoznatljiv je Kaštelančićev dinamičan kolorit – tamnoplava, crvena, zelena. Namaz boje je gust, potezi su zaobljeni i ekspresivni te je vidljiva Kaštelančićeva težnja redukciji. (izvor: Artmark.hr) MČ

NIKOLA REISER, Valdorska uvala (Mali Lošinj)
Godina: 1987.; Tehnika: akvarel na papiru; Dimenzije: 50 x 67 cm; Napomena: Nikola Reiser (1918., Samobor – 2010., Zagreb)

MILAN TOLIĆ, Trogir
Tehnika: ulje na kartonu; Dimenzije: 52.5 x 65 cm; Napomena: Milan Tolić (1899., Split – 1990., Split)

ERNEST TOMAŠEVIĆ, Žene iz Milne
Godina: 1935.-1937.; Tehnika: litografska kreda na papiru; Dimenzije: 42.5 x 56 cm; Napomena: Ernest Tomašević (1897., Krapina – 1980., Zagreb)

ERNEST TOMAŠEVIĆ, Zaseok (Lokvarske kamenjare)
Godina: 1955.-1960.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 57.5 x 47.5 cm; Napomena: Joko Knežević (1907, Lokva Rogoznica - 1988, Split)

MLADEN VEŽA, Podaca kraj Brista
Godina: 1955.-1960.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 40 x 50 cm; Napomena: Mladen Veža (1916., Brist – 2010., Zagreb)

IVO KALINA, Motiv iz Volovskog
Godina: 1970.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 80 x 105 cm; Napomena: Ivo Kalina (1925., Zagreb – 1995., Rijeka)

VLADIMIR VARLAJ, Novi Vinodolski
Godina: 1920.; Tehnika: akvarel na papiru; Dimenzije 38.5 x 54.5 cm

STIPE NOBILO, Lumbarda i crkvica sv. Roka
Godina: oko 1980.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 45 x 55 cm; Napomena: Stipe Nobilo (rođ. 1945, Lumbarda)

JOŽE CIUHA, Šipanska luka
Godina: 1981.; Tehnika: akvarel na papiru; Dimenzije: 45 x 62 cm; Napomena: Jože Ciuha (1924., Trbovlje - 2015., Ljubljana)

Frano Šimunović
Dicmo, 1908. – Zagreb, 1995.

Hrvatski pejzažist poznat po prikazima kamenjara i gromača rodne Dalmatinske zagore. Na njegovo su stvaralaštvo neizbrisiv trag ostavili školovanje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti pod Ljubom Babićem, devetomjesečni boravak u Španjolskoj te rodni kraj. 
Njegov je opus obilježen motivom kamenjara. Zavladao je Šimunovićevim slikarstvom 1950-ih i 1960-ih, istovremeno kada je istovjetni motiv suhozidova ušao i u slikarstvo Otona Glihe, potaknut pokretom lirske apstrakcije temeljene na prirodnim motivima koja se tada formirala u europskom slikarstvu. Stvara djela poput ''Kamenjara'' (1954.), ''Zagore'' (1957.), ''Međe u kršu'' (1959.), a kasnije i ''Stare međe'' (1969.), ''Kamene dokove'' (1969.), ''Sanjane međe'' (1971.) i ''Stara priviđenja'' (1973.).

MILA KUMBATOVIĆ, Život kamena III
Godina: 1962.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 73.5 x 54.5 cm; Napomena: Mila Kumbatović (1915., Omišalj – 2004., Zagreb)
Početkom 1960-ih poetika enformela bila je sveprisutna na međunarodnoj likovnoj sceni (koju je tada određivao likovni Zapad). Definirana je već 1952., u knjizi Michela Tapiéa ''Un art autre'' (''Drugačija umjetnost''), gdje je autor sažeo tada suvremene slikarske prakse, kao što su odbacivanje klasične kompozicije ili inzistiranje na materiji ili gesti, pridajući im značenja preuzeta iz egzistencijalističke filozofije i, između ostaloga, ističući snažnu, materičnu prisutnost boje na slici kao odraz čovjekove tragične, metafizički usamljene prisutnosti u svijetu. I Mila Kumbatović (Omišalj, 1915. – Zagreb, 2004.) je u svome stvaralaštvu imala fazu enformelističkog slikarstva, kojoj pripadaju njezini ciklusi ''Svijet kamena'' i ''Život kamena'', unutar kojega je nastala ova slika. Kompozicija se sastoji od zasićenog polja na kojemu su isprepletene mrlje zagasitih boja, varirajući od sive do smeđe. Koloristička zagušenost i zbijenost sveg formalnog događanja korespondiraju s poetikom međunarodnog enformela. Sam naslov slike neživi mineral tumači vitalistički, kao da u gustoj apstrakciji želi prodrijeti u njegov skriveni život. Ali, to nije život koji ćemo pripisati nekoj mističnoj prisutnosti duha. Naprotiv, u svjetlu egzistencijalističke filozofije, usko povezane s likovnim enformelom, život je kamena njegovo (neživo, prazno) postojanje, istaknuto gustim i neurednim preplitanjem tamnih, najčešće ovalnih, formi. I likovno i svjetonazorski ovo djelo Mile Kumbatović pripada vrlo vrijednom i, zasad, manje proučenom segmentu hrvatske enformelne umjetnosti. (izvor: Artmark.hr

JURAJ PLANČIĆ, Starigrad
Godina: 1925.; Tehnika: litografija na papiru; Dimenzije: 50 x 33 cm; Napomena: Juraj Plančić (1899., Stari Grad na Hvaru – 1930., Pariz, Francuska)

PETAR ŠAIN, Razgovor
Godina: 1930-ih; Tehnika: tempera na papiru; Dimenzije: 59.5 x 41.5 cm; Napomena: Petar Šain (1885., Mostar – 1965., Mostar)
U slikarskoj dionici opusa Petra Šaina posebno se ističu pejzaži, prizori iz lova i žanr scene iz svakodnevnog života raznih zanatlija pri radu na sarajevskoj Baščaršiji. S naslova žanr scena je i ovdje izložena slika Razgovor, koju odlikuje egzaktna opservacija i draž neposredne slikarske interpretacije pitoresknih fizionomija dvojice Sarajlija, njihovih nošnji i "pregovaračkih" običaja bez kojih ne prolazi nijedan njihov susret. (izvor: Artmark.hr)

Petar Šain je u Zagrebu učio litografski zanat kod profesora Rožankovskog (1900-1903.). U grafičkim tehnikama nastavio se je usavršavati u Beču, Münchenu i Parizu (1903-1906.), a slikarstvo i skulpturu diplomirao je na münchenskoj likovnoj Akademiji (1913.). Po završetku školovanja nastanio se je u Sarajevu, gdje je ubrzo postao profesor na tamošnjoj Školi primijenjene umjetnosti. Usporedo je izlagao na skupnim izložbama grupe "Medulić" u Zagrebu i Splitu te na izložbama umjetnika Drinske banovine u Sarajevu, Novom Sadu i ostalim gradovima ondašnje države. O Šainovu izvanrednom vladanju grafičkim i slikarskim umijećem svjedoče brojni radovi kojima se danas diči Muzej grada Sarajeva. U slikarskoj dionici njegova opusa posebno se ističu pejzaži, prizori iz lova i žanr scene iz svakodnevnog života.

NASTA ROJC, Uvala na Korčuli
Godina: 1924.; Tehnika: ulje na platnu kaširano na kartonu; Dimenzije: 24 x 27 cm; Napomena: Nasta Rojc (1883., Bjelovar – 1964., Zagreb)

MARIO MIKULIĆ, Motiv iz Sarajeva
Godina: 1982.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 80.5 x 47.5 cm; Napomena: Mario Mikulić (1924., Korčula – 1991., Sarajevo, Bosna i Hercegovina)

VANJA RADAUŠ, Djevojka iz Vrlike
Godina: 1956.; Tehnika: sadra; Dimenzije: 70 x 49 x 30 cm; Napomena: Vanja Radauš (1906., Vinkovci – 1975., Zagreb)
Vanja Radauš (Vinkovci, 1906. – Zagreb, 1975.) znao je vješto spojiti klasično skulptorsko oblikovanje s monumentalnošću modernističke redukcije. Zahvaljujući poznavanju različitih materijala i njihovih specifičnih karakteristika, u svome je radu uspio pokazati široke mogućnosti izraza u svakome od njih. Modelirao je, nerijetko, ekspresivne figure, a nije zazirao ni od polikromije (u ciklusu Hrvatski panoptikum). Ali, izrađivao je i skulpture jednostavne monumentalnosti i elegantne simetrije. Takve su i njegove figure žena u narodnim nošnjama, poput ove Djevojke iz Vrlike. Jednostavna, ritmička artikulacija zatvorene forme u sebi posjeduje kvalitetu drevnih skulptura. Poveznicu s arhajskim kiparskim ostvarenjima sugerira i asocijativna povezanost narodnih tradicija, kojima pripada portretirana djevojka, s pradavnim kulturnim praksama. Artikulacija nabora na haljini i repeticija elemenata na oglavlju doprinosi dojmu jednostavnosti. U tome se može iščitati i autorova težnja ka izrazu u naglašenom ritmu, izrazu donekle usporedivim s dinamičnim plesom narodnog kola. Kontrapunkt tekstura i izmjena ritmova halje i oglavlja, kao i sigurnost njihova oblikovanja, također ističu dojam monumentalnosti koji postiže ova skulptura (izvor: Artmark.hr) FG

OVA PODSTRANICA JE U IZRADI - U MEĐUVREMENU POGLEDAJTE: DINARSKO GORJE U LIKOVNOJ UMJETNOSTI (1)

Motivi iz dinarske Slovenije
Bjelašnica
Bosanski motivi
Hercegovački motivi
Prokletije

Motivi iz dinarske Slovenije

ANTON KARINGER, Ljubljana z Ižice
Godina: 1858. ; Zbirka slik Narodnega muzeja Slovenije

FRANC ANTON STEINBERG, Ribolov na Cerkniškem jezeru
Tehnika: ulje na platnu; Godina: 1714.

Borovniški viadukt na litografiji Giovannija Varronea (1857.)
Autor: Johann Varrone – Geschichte der Eisenbahnen der Österreichisch-Ungarischen Monarchie 1898 (page 289)

BOŽIDAR JAKAC (1899-1989) Slovenski partizan u Rogu Grafika, 15x13 cm. 1944

BOŽIDAR JAKAC Belokrajinski bombaš Grafika, 14x12 cm. 1944

LADISLAV BENESCH (1845–1922), Idrija
Godina: oko 1888. Tehnika: tuš na papiru; Zbirka narodnoga muzeja Slovenije, Ljubljana

LADISLAV BENESCH (1845–1922), Motiv iz Idrije
Godina: 1888. Tehnika: tuš na papiru; Zbirka narodnoga muzeja Slovenije, Ljubljana

LADISLAV BENESCH, Močilnik
Godina: 1887., Tehnika: akvarel; Narodni muzej Slovenije

Ladislav Benesch 
(također Ladislau Benesch in Ladislav Beneš)
Njemačko - češki slikar, crtač i vojnik (10.1.1845. Slavkov, Češka, † 7.4.1922, Beč)

Benesch je imao vojnu karijeru do 1909., kada je umirovljen kao potpukovnik streljačkog odjela Carsko-kraljevske garde u Beču. Najstariji crtež iz njegove umjetničke ostavštine je iz 1861. godine, kada je sa šesnaest godina nacrtao vojnu stražarnicu kod kule barutane u Celju. U dvadeset i prvoj godini sudjelovao je kao dočasnik u bitci kod Custozze, za što je dobio Srebrni križ za hrabrost, svoje jedino odlikovanje. Kao vojnik služio je i u Sloveniji na godišnjim vojnim vježbama svoje pukovnije, koje su se odvijale od Trsta preko Goriške, Notranjske,
Gorenju i Koruškoj. Godine 1911., na prijedlog muzejskog ravnateljstva današnjeg Narodnog muzeja Slovenije, pokrajinski odbor otkupio je od Benescha 178 akvarela, tuševa i drugih crteža, kojima je na dar dodao 107 pejzažnih slika Gorenjske. Svi radovi prikazuju isključivo kranjske motive.

Bjelašnica

GORAN HRVIĆ, Zima u Lukomiru
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 50 x 40 cm; Godina: 2019.; Ciklus: Zima u Bosni

Bosanski motivi

GORAN HRVIĆ, Spreča
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 30 x 25 cm; Godina: 2015.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Sojenice u Tuzli
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 30 x 25 cm; Godina: 2008.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Zima u Modracu
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 30 x 25 cm; Godina: 2015.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Katuni
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 40 x 30 cm; Godina: 2010.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Zima u Tuzli
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 30 x 25 cm; Godina: 2008.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Zima na Vlašiću
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 50 x 40 cm; Godina: 2018.; Ciklus: Zima u Bosni

LUDVIK KUBA, Staro Olovo
Godina: 1897.; Fotografija slike je objavljena u sarajevskom časopisu "Nada", broj 9, iz 1897. godine.

Ljubomir Perčinlić Bosanski pejzaž kombinirana tehnika 38 x 30 cm

GORAN HRVIĆ, Nišićka visoravan
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 25 x 30 cm; Godina: 2008.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Bosansko selo
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 50 x 40 cm; Godina: 2004.; Ciklus: Zima u Bosni

GORAN HRVIĆ, Sijeno - iz okolice Tuzle
Tehnika: ulje na staklu; Dimenzije: 20 x 25 cm; Godina: 2011.; Ciklus: Zima u Bosni

Hercegovački motivi

BRANE KOKOLJ, Izvor Trebišnjice

JAROLAV ČERMÁK, Hercegovka napajajući konje. An der Tränke (Herzegovina) u Požegi 24.XII.1911.

Prokletije

Azem Kuçana - motivi iz Prokletija

Fall In Valbona, Alps 6 – Vjeshte Ne Alpe, Valbona Cikli 6

Boge, Rugova, Kosovo

Rugova Canyon, Kosovo

Fall in Valbona, Alps 8 – Vjeshte Ne Alpe, Valbona Cikli 8

Fall in Albanian Alps, Valbona, Season 5

Fall in Albanian Alps, Season 7

ALEKSEJ VASILJEVIČ HANZEN, Dubrovnik
Godina: oko 1930.; Tehnika: ulje na kartonu; Dimenzije: 31 x 31 cm

ALEKSEJ VASILJEVIČ HANZEN, Solitudo
Godina: oko 1925.

Aleksej Vasiljevič Hanyen (Hansen)
Rodio se 1876. u Odesi; umro 1937. u Dubrovniku. godine; akademski slikar i gra­fičar.

U Odesi je završio klasičnu gimnaziju i 1900. godine studij prava s doktoratom. Potom je studirao slikarstvo u Münchenu, Berlinu i Dresdenu te se usavršavao u Pari­zu. U Salonu francuskih umjetnika stekao je veliki ugled pa su mu slike kupljene i za Lou­vre. Od 1910. do 1917. bio je slikar u ministarstvu ruske mornarice u Petrogradu. Mnogo je putovao te se bavio ilustriranjem putopisa, a 1919. doselio se u Dubrovnik. Slikao je fotografski vjerno, poglavito marine u ulju i akvarelu. Prikazivao je pomorske bitke, krimske i južnodalmatinske motive, snježne krajolike te vedute, a radio je pastele i bakroreze. Precizno i dopadljivo izvedenim marinama postigao je popularnost i tržišni uspjeh.
PROČITAJ VIŠE Žaja Vrbica, Sanja: Hrvatska slikarska dionica ruskog marinista Alekseja Hanzena. Ars Adriatica , br. 8 (2018): 163-178. (PDF)

ALEKSEJ VASILJEVIČ HANZEN, Dubrovnik
Tehnika: ulje na ploči; Dimenzije: 33 х 41.5 cm

ALEKSEJ VASILJEVIČ HANZEN, Dubrovački zaljev
Godina: 1926.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 74 × 92,5 cm

ALEKSEJ VASILJEVIČ HANZEN, Pogled na obalu
Tehnika: ulje na ploči; Dimenzije: 18 × 22 cm

EDO KOVAČEVIĆ (1906. - 1993.), Otok Ugljan Preko 1962.
Tehnika: pastel; Dimenzije: 48 x 31.5 cm

GABRIJEL JURKIĆ (1886.-1974.), Snijeg
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 83 x 132 cm

MENCI CLEMENT CRNČIĆ (1865.-1930.), Opatija
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 68 x 90 cm

MILAN TOLIĆ, Trogir
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 50 x 65 cm

FRANO ŠIMUNOVIĆ (1908. – 1995.), Gromače
Tehnika: ulje na lesonitu; Dimenzije: 51.5 x 76.5 cm

STIPE NOBILO, bez naziva
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 40 x 50 cm

STIPE NOBILO, Dalmatinski predjel
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 24x29 cm

IVO KALINA (1925. – 1995.), Volosko
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 80 x 105 cm

IVO VOJVODIĆ (1923.-1994.), Korčula
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 70 x 55 cm

MARIJAN TREPŠE (1897.-1964.), Krk
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 60 x 74 cm

Razno

---

MIRKO KUJAČIĆ, Nudo (kod Grahova)

PETAR LUBARDA, Rijeka Crnojevića
Tehnika. Ulje na platnu; dimenzije: 97 x 128 cm; godina: 1949

NIKOLA VUJOŠEVIĆ (jedno od djela njegove "sage o Platijama")

NIKOLA VUJOŠEVIĆ, Iz okoline Titograda
Godina: 1954; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 95 x 68,7 cm

NIKICA RAIČEVIĆ, Kanjon

ILIJA ŠOBAJIĆ, Onogošt
Tehnika: crtež, olovka; Dimenzije: 33 x 49,5 cm; Godina: 1938.

PETAR PERO POČEK, Dolina jela
Tehnika: Ulje na platnu kaširano na karton; Dimenzije: 40x 49,5 cm; Godina: oko 1925.

PERO POČEK, Okolina Cetinja

CARL ROBERT KUMMER, Pogled s crnogorske planine prema Skadarskom jezeru
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 126 x 180,5 cm; Godina: 1850.

PETAR LUBARDA, Gular
Godina: 1952.

PERO POČEK, Vrhovi Crne Gore
Tehnika: Ulje na dasci; Dimenzije: 27 x 42 cm; Godina: oko 1905.

VUKO RADOVIĆ, Platije
1911 - U Kolašinu je rođen crnogorski slikar Vuko Radović. U predratnom razdbblju slikarstvo je studirao u Umjetničkoj školi u Beogradu. Nakon oslobođenja, izvjesno vrijeme, bio je ministar kulture Crne Gore. Uz likovne meditacije nad divljom ljepotom kanjona Platije, Vuko Radović je radio i urbane pejzaže, motive iz primorja i planinske panorame. Imao je veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi. Dobitnik je značajnih nagrada i priznanja za slikarstvo.

DANILO KAVAJA, Kanjon Platije
Tehnika: Ulje na šperploči; Dimenzije: 40 x 33 cm; Godina: 1986.

JOVAN ZONJIĆ (Cetinje, 1907. – Beograd, 1961.), Plaža u Crnoj Gori
TEHNIKA: ulje na platnu; Dimenzije: 72 x 100 cm; Godina: 1950-te

JOVAN ZONJIĆ

VLADIMIR NOVOSEL (1883. Žabljak – 1961. Beograd)
Tehnika: ulje na šperploči; Dimenzije: 28,5 x 49,5 cm

NIKOLA VUJOŠEVIĆ, Vertikala kanjona
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 86 x 68 cm

BRANKO ŠOTRA: Kanjon Sutjeska
Tehnika: drvorez

ZAIMI ENIS, Motiv iz Počitelja
Tehnika: ulje; Dimenzije: 60x80 cm; Godina: 2009.

ANTUN GOJAK, Stabla masline pod Biokovom
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 52 x 71,5 cm

ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Žabljak Crnojevića, 1946 Žabljak Crnojevića ulje na platnu / oil on canvas 36 x 47 cm

ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Stari Bar, 1960 Old Town of Bar ulje na platnu / oil on canvas

ALKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Crmnički pejzaž, 1966 Crmnica Landscape ulje na platnu / oil on canvas

PETAR ŠAIN (1885-1965) PROPLANAK Akvarel 22x28 cm

PETAR ŠAIN ŠUMA Akvarel 22x28 cm

Petar Šain (1885-1965) Na proplanku 32x34cm Akvarel 1918.

BORIS REGNER HRIDI OMIŠKE DINARE Akvarel 17x22 cm 1962

BORIS REGNER (1908-2007) CRKVA SV. NIKOLE NA MARJANU Akvarel 23x18 cm 1966

LUKA BERBEROVIĆ (1934) Morinj Ulje na platnu, 28x39,5 cm, 1992.

DADO ĐURIĆ (1933-2010) Cetinje Akvarel, 17x24 cm. 1951.

Vlaho Bukovac - 'Konavoski tkalci'

UROŠ TOŠKOVIĆ (1932-2019) Predeo u Baru Akvarel, 39x29 cm. 1952.

KARLO MIJIĆ, Sarajevski pejzaž
Godina: 1920.; Tehnika: ulje na platnu; Zbirka Mirko Komosar u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine

PERO POČEK, Ulcinjsko polje
Umjetnički muzej Crne Gore, Podgorica

MILO MILUNOVIĆ, Sveti Stefan
Godina: 1958.; Umjetnički muzej Crne Gore, Podgorica

MILO MILUNOVIĆ, Ulcinj
Godina: 1933.; Umjetnički muzej Crne Gore, Podgorica

PERO POČEK, Odlazak kralja Nikole iz Crne Gore
Godina: oko 1920.

Prvoslav Pivo Karamatijević, slikar, grafičar | painter, graphic artist (1902. Nova Varoš – 1962. Rijeka) Motiv iz Polimlja, 1948. | Motif from Polimlje, 1948 akvarel | aquarelle, 27 x 39 cm

BRANKO FILIPOVIĆ FILO, Primorski predeo
Tehnika: Ulje na platnu; Dimenzije: 38 x 55,5 cm; Godina: oko 1955.

CATA DUJŠIN RIBAR, slikarica, pjesnikinja (1897. Trogir – 1994. Zagreb), Perast
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 64 x 80 cm

Josip Crnobori, Baška (1939.)

Josip Vaništa, Mrežnica (1999)

Josip Vaništa, Plješivica I, ulje na platnu, 60x70 cm

J. Högemüller, Omiš, 1839. godina

Šain Petar, Jahorina, 1932, ulje, 64x64cm, dlu.P.Sain

ŽELJKO PRIBANIĆ, Pejsaž 1831.
Tehnika: akvarel; Dimenzije: 18 x 38 cm

Željko Pribanić rođen je u Zagrebu 1970. godine.
Slikanjem se bavi od rane mladosti te sustavno razvija svoj slikarski dar i umjetničku vještinu.
2015. godine u Italiji mu je organiziran niz izložbi prilikom čega mu je tiskana i monografija.

ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Vranjina, 1961 Vranjina ulje na lesonitu

CVETKO LAINOVIĆ, Polje
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 65x98 cm; GODINA: 1991.

ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Pobili se orli i sokoli, zidna kompozicija u Crnogorskom narodnom pozorištu Podgorica The Fight of Eagles and Falcons, wall composition in The National Theatre of Montenegro Aleksandar Prijić i Branko Filipović Filo / al fresco

LJUDEVIT ŠESTIĆ, Vinograd kod Karlovca
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 37 x 52 cm; Ljudevit Šestić (1900, Đakovo - 1962, Zagreb)

MILAN KONJOVIĆ (1898-1993), Pejzaž iz Dalmacije, Lopud
Tehnika: Ulje na platnu; Dimenzije: 54x65 cm; Godina: 1926.

ĐURO PULITIKA, Nonice
Tehnika: grafika-tisak; Dimenzije: 24x33 cm

JAROSLAV ČERMÁK, Povratak crnogorskih izbjeglica u selo
Godina: 1877.; Tehnika; ulje na platnu; Dimenzije: 133,5 x 189 cm

JAROSLAV ČERMÁK, Spašavanje slika sa crnogorskog dvora
Ovim djelom Čermák je ovjekovječio dramatične trenutke spašavanja umjetničkih dragocjenosti iz cetinjskog dvora pred naletom Omer-pašine vojske 1862. i njihovo sklanjanje na Njeguše. Slika se nalazi u posjedu grada Praga.

JAROSLAV ČERMÁK, Crnogorka

​Jaroslav Čermák (Prag, 1. rujna 1831. – Pariz, 23. travnja 1878.), češki slikar poznat po slikama povijesne tematike. Mnoga njegova djela izložena su u Narodnoj galeriji u Pragu.

Životopis
Rođen je 1. rujna 1831. u Pragu u obitelji praškog liječnika. Godine 1847. se upisuje na prašku akademiju umjetnosti. Slikarstvo je studirao u Pragu, Njemačkoj, Belgiji i Parizu. Poslije 1848. godine putovao je po Njemačkoj i Belgiji te postao jedini učenik belgijskog slikara Louisa Galleta. Na izložbi svoje slike "Slovački iseljenici" u Bruxellesu je izazvao pažnju belgijskog kralja Leopolda I. Od 1858. godine posebno se počeo zanimatI za slavenstvo. Tako je najprije obišao Moravsku, a nakon toga i Hrvatsku, Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru. Nakon što je 1862. drugi put dolazio u Crnu Goru Nikola I. Petrović Njegoš mu je uručio posebno odlikovanje.
Sudjelovao je 1862. oko Cetinja u borbama protiv Turaka te je bio odlikovan medaljom za hrabrost. Umro je 23. travnja 1878. godine u Parizu. U Hrvatskoj je utjecao na Vlahu Bukovca.

Jaroslav Čermák, rad Jana Vilímeka

​JAROSLAV ČERMAK I CRNA GORA
Postavio: Crna Gora od Iskona Datum objave: 22.6.2022.
Opis. dokumentarni film Jaroslav Čermak i Crna Gora. Scenario i režija: Radoslav T. Stanišić. Proizvodnja: TVCG, 1994.

JAROSLAV ČERMÁK, Ranjeni Crnogorac
Moderna galerija, Zagreb

JAROSLAV ČERMÁK, Dalmatinska svadba

Slovenački slikar Jozef Tominc (1790 – 1860), majstor portreta i regilioznih kompozicija naslikao je portret Petra II Petrovića Njegoša u duhu bidermajera u vladičanskoj odeždi 1837. godine, prilikom njegovog boravka u Trstu. Ovo je prepoznatljivo djelo portretskog slikarstva, sa insistiranjem na psihološkoj komponenti, ali i karakterističnim usmjerenjem na dekorativnost i materijalizaciju. Tominčev portret vladike Rada je na platnu i u bojama. Njegova veličina je 119 x 89 cm. Vladika je u sjedećem stavu za stolom i desnim laktom naslonjen na njega. Na stolu se nalazi nekakva slika, čija se pozadina ne vidi,preko koje vladika sanjalački gleda i kao razmišlja o liku na toj slici. Iza slike, takođe na stolu nalazi se otvorena knjiga na čojoj stranici se nalazi natpis, koji glasi: „Reverendisimo Pietro Petrovich Arcive scovo e Vladica Montenegro e della Berda.“ Ispod natpisa potpisao se slikar. Potpis je teško čitljiv, ali se ipak može utvrditi da je to potpis Tominca. Ko je autor portreta i kad je nastao? Bez svake sumnje potret je djelo velikog slovenačkog slikara Jozefa Tomnica, koji je živio u Trstu. Svjedoči to: 1. Tomničev potpis na portretu 2. Tvrđenje Tomničeva unuka 3. F. Mesesnel i 4. L. Ruskoni Iz koje godine je ovaj Tominčev rad ne govore nam skoro ništa dokumenti. Nije poznato da je Tomnic dolazio na Cetinje, i prema tome mora da je portretisao vladiku Rada prilikom njegovog bavljenja u Trstu. Zato godina nastanka portreta vezana je za neku od godina kad je vladika Rade prolazio kroz Trst. Godine 1841. Izašla je u Trstu knjiga Bizaloetoa: Relazione del viaggio fatto primavera de ll anno 1838. della Maesta del Re Federico Augusto di Sassonia. Između strana 78 i 79 nalazi se vrlo lijepa litografska slika vladike Rada, ispod koje sa desne strane piše: „M. Stobl dis“ a sa lijeve „L. Dinasise Co“. Ispod toga sleduje natpis: „Pietro Petrovich Vladica e Vesacolo di Montenegro. Trieste. Presso H. E. Farvager Libraio in Piazza delle Borssa.“ Ova slika u mnogome je slična sa portretom vladike Rada. Ta sličnost nas ubjeđuje da ne postoje dva jednaka rada. Ali je pitanje koje je original, a koje kopija, i kada je nastao original, a kada kopija? Pozitivan odgovor na ovo pitanje korisno će dati odgovor i na pitanje nastanka portreta, što nas najviše interesuje. Saksonski kralj Fridrih Avgust, posjetio je na Cetinju, u julu 1838. godine vladiku Rada, tamo se zadržao svega dva dana. Ako se pretpostavi da je vladiku Rada skicirao sam kralj, koji je bio dosta dobar crtač, ili neko iz njegove pratnje, a izradio bečki slikar M. Stobl, koji je mogao takođe biti u kraljevoj pratnji, i sam skicirati, onda bi slika bila original iz 1838. godine. Prema tome došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret po ovoj slici. U prilog tome bile bi i nekoliko riječi Vuka Vuletića. Kada je Vuletić kupio portret u Trstu kaže: „Prijatelji su mi pričali da postoji pretpostavka, da je portret sa originalom nekog osrednjeg slikara koji je vjerovatno uništio vladika.“ Ako se primi ta pretpostavka onda došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret poslije 1839. godine, pošto je te godine vladika Rade bio u Trstu, tom prilikom mogao je vladika uništiti original slike, a portret kao nešto bolje akceptirati. Iako ne postoje jasni dokazi koji bi pobijali gornju pretpostavku, teško ju je primiti, jer bi se napravio veliki grijeh prema umjetničkoj veličini Tominca. Zato ako ovdje ostavimo jedno suprotno mišljenje, vjerovatno neće biti nepravilno. Izvor: Glasnik narodnog muzeja Crne Gore – Cetinje 2012.

JAROSLAV ČERMÁK, Crnogorski zarobljenici

Artist: Ladislav Benesch (Austrian, 1845–1922) Title: BLICK AUF CASTELLO DI DUINO Medium: Oil on Canvas Size: 94 x 159 cm. (37 x 62.6 in.)

Klobuck fort, Montenegro, engraving by L Dumont from a sketch by Nicot, from L'Illustration, Journal Universel, vol 38, no 975, November 2, 1861.
Klobuk tvrđava koja je bila u granicama Crne Gore i poslije bitke na Grahovu Crnogorci su osvojili i Klobuk da bi ga 1878 za četiri dana i sa 1400 granata Austrijska vojska totalno uništila utvrđenje...

ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Bjelopavlići, 1950 Bjelopavlići ulje na platnu / oil on canvas, 50 x 35 cm

Nacrti gradova

Budva (1689.)

Kotor (1688.)

​Ivan Benković
Rečica I.
1912.
8 x 32 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-14386 G  Gradski muzej Karlovac
Široko zasnovan pogled sa zapadnog prilaza selu Rečica kraj Karlovca ostvaren je atmosferskom perspektivom provedenom kroz tri plana unutar vodoravno izduženog kadra. Selo je smješteno u drugom planu: lijevo od središta kadra prikazana je župna crkva Sv. Ivana Krstitelja s prepoznatljivim baroknim zvonikom, do vatrogasnog doma smještenog krajnje lijevo kroz prvi plan u dubinu vodi pravac ceste, a desno od središta kadra prikazan je dvorac imanja Rečica, nekad u vlasništvu hrvatskog preporoditelja i utemeljitelja Matice hrvatske Janka grofa Draškovića. U trećem planu plavičasti brežuljci i nebo. Proporcije planova određene su pravilom zlatnoga reza. Umjetnina je kupljena 2014. godine.

***
Ivan Benković (Rečica kraj Karlovca, 12. 4. 1886 – Chicago, 23. 10. 1918), slikar i grafičar. Ranija djela su mu pod utjecajem impresionizma, a kasnije pod utjecajem secesije i ekspresionizma.

​Blaž Ćuk
Uz Kupu
1960.
39 x 41, akvarel na papiru
GMK-IKMP-273 G Gradski muzej Karlovac
U prednjem planu površina rijeke prikazana tamnijim zelenim tonovima, raščlanjena je ritmičkim nizanjem dijagonala i vertikala odraza obalnog raslinja. Na samom dodiru rijeke i obale, tj. vode i zemlje tamnosivim izduženim plohama prikazana su dva iskrivljena u lijevu stranu nagnuta stabla. Iza njih prostire se svjetliji i prozračniji stražnji plan sa smeđim prilaznim puteljkom koji vodi od rijeke na desnu stranu prema gore i na sredini visine kadra gubi se u zelenilu. Ovaj isječak čiste prirode, u kojem postojanje čovjeka naznačuje tek pusti puteljak izveden je slobodnim, sigurnim i dinamičnim rukopisom kao zapisom neposrednog doživljaja ljepote i bogatstva prirode.

***
Blaž Ćuk (Krašić, 2. 2. 1915. – Karlovac, 4. 6. 1975.), slikar, likovni pedagog. Radio kao likovni pedagog u Gospiću do 1952. godine,a nakon toga u Karlovcu gdje tijekom 1960—tih godina 20. stoljeća kada je ostvario najveći i najkvalitetniji dio opusa.  

Alfred Krupa
Dobra kod Jarčeg polja
1984. g.
34 x 51 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-572 G  Gradski muzej Karlovac
Pogled s visine na rijeku koja prolazi između dva brežuljka. Na lijevom je cesta koja prilazi do rijeke, desni brežuljak je strmiji. Prizor je komponiran u tri plana koja se podudaraju s podjelom kadra na trećine. U prvom planu prikazani su obronci brežuljaka i blještava površina rijeke. U drugom planu nalazi se mlin na slapu i bujna riječna vegetacija na brežuljcima. U prva dva plana prevladavaju plohe toplo žutih tonova, obrubljene hladnim sivoplavim linijama. U prikazu riječne površine veći dio papira je ostao nepokriven bojom. U treći plan smještena je plavičasta ploha planine u daljini i nebo u čijem prikazu je između planine i blijedo sivih oblaka ostavljena nepokrivena površina papira . Alfred Krupa posebno je poznat i omiljen po riječnim pejzažima u akvarelu poput ovog naslikanim u prirodi a la prima.

Umjetninu je 1985. godine povodom 40. godišnjice Galerije darovao Alfred Krupa.

***
Alfred Krupa slikar (Miklow pokraj Katowica, Poljska 22. 7. 1915. – Karlovac, 16. 10. 1989.), slikar, likovni pedagog i društveni djelatnik. Od 1950- ih slika akvarele i ulja s motivima Karlovca i okolice, intimnih, lirskih ugođaja i portrete.

​Alfred Krupa
Krajolik
1961. g.
ulje na lesonitu, 53 x 73 cm
sign. d.d. Krupa A.61.
inv. br. GMK-IKMP-750 G
Alfred Krupa (Miklow pokraj Katowica, Poljska 1915. – Karlovac, 1989.). Studira slikarstvo na Akademiji u Krakowu u klasi prof. J. Mehoffera (1933. – 1937.) te specijalizira portret. U Hrvatsku dolazi tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1946. godine radi kao omiljeni karlovački nastavnik crtanja.

Krupa je jedan od najplodnijih predstavnika karlovačkog pejzažnog slikarstva, a najčešće se izražavao akvarelom. Ovaj panoramski pogled dočarava atmosferu mokrog i mrzlog jesenjeg jutra na rijeci Kupu i time svjedoči da je i u „sporoj“ tehnici ulja Krupa suvereno vladao likovnim elementima.

Ljudevit Šestić
Mlin na Mrežnici
ulje na platnu, 62 x 74 cm
sign. d.d. Šestić
inv. br. GMK-IKMP-21 G
Ljudevit Šestić tijekom boravka u Karlovcu intezivno slika te usvaja impresionistički izričaj koristeći mrlje, kratke poteze i svjetliju kromatiku slikajući Karlovac i njegovu okolicu. Kvalitetom i brojnošću tada stvorenih slika postaje postaje utemeljiteljem karlovačkog pejzažnog slikarstva.

LUKA MARTINOVIĆ, Grmožur Skadarsko jezero; ulje na platnu 60x90 cm

LUKA MARTINOVIĆ, Komovi Štavna ulje na platnu 50x70 cm

LUKA MARTINOVIĆ, Komovi ulje na platnu 58x46 cm

LUKA MARTINOVIĆ, Rijeka Crnojevića; ulje na platnu 120x80 cm

VOJO TATAR, Kamenjar
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 54x69 cm

VOJO TATAR, Iz Katunske nahije
Tehnika: ulje na platnu

LUDVIK KUBA, U Mostaru, 1945.
Tehnika: akvarel

Ludvík Kuba
(1863.-1956.)

Kuba je studirao glazbu, slikarstvo, bavio se skupljanjem slavenskih pjesmi i napjeva, koji su sačuvani u knjizi "Slaveni i njihove pjesme".
Slikao je pejzaže, portrete i mrtvu prirodu. Putovao je Balkanom i skupljao narodne napjeve, bio je fasciniran sevdalinkom, promatrao je, bilježio, te studirao lokalne običaje, nošnje, povijest, narodnu tradiciju i karaktere slavenskog stanovništva na Balkanu. Godine 1903. u Českoj  je objavljena njegova knjiga: "Knjiga čitanja iz Bosne i Hercegovine, putevi i studije iz godina 1893 do 1896".

LUDVIK KUBA, Hercegovke u Herceg Novom
Tehnika: ulje na platnu

Motivi iz Dolenjske

JOŽE CENTA, Skisan dan v Prigorici
Tehnika: ulje na šperploči; Godina: 1984.; Dimenzije: 60 x 80 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE CENTA, Sv. Jurij nad Grosupljem
Tehnika: ulje na platnu; Godina: 1974.; Dimenzije: 142 x 90 cm

JOŽE CENTA, Kapele križevega pota, Breže

JOŽE CENTA, Očetova kajža
Tehnika: crtež ugljenom; Godina: 1994.

JOŽE CENTA, Kolesa stoje
Tehnika: ulje na šperploči; Godina: 1984.; Dimenzije: 60 x 80 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE CENTA, Krajinar
Tehnika: ulje na platnu; Godina: 1981.; Dimenzije: 50 x 70 cm

JOŽE CENTA, Velike Lašče
Tehnika: ulje; Godina: 1977.

FERDO MAYER, Stari skednji
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 54 x 70 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

DUŠAN LIPOVEC, Ribniška pokrajina
Tehnika: akvarel na papiru i tuš; Godina: 1985.; Dimenzije: 31 x 40 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

NIKOLAJ BEER, Ob Bistrici*
Tehnika: ULJE NA LANU Godina: 1986.; Dimenzije: 63 x 83 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica; *rijeka Bistrica kod Ribnice

FERDO MAYER, Kmetija (Sodražica)
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1980.; Dimenzije: 50 x 70 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MARIN BEROVIĆ, Sv. Frančišek
Tehnika: pastel na papiru; Godina: 1980.; Dimenzije: 70 x 100 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MARIJAN TRŠAR, (grad) Most v Ribnici
Tehnika: ulje Godina: 1987.; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MILAN ČIROVIĆ - ČIRA, Pogled na Ribnico
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1980.; Dimenzije: 80 x 50 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE TRPIN, Krajina pod Sv. Gregorjem
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 51 x 62 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MARIJAN PLIBERŠEK, Ob Bistrici
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 50 x 73 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JANEZ OŠABEN, Iz Založja II
Tehnika: akvarel na papiru; Godina: 1984.; Dimenzije: 35,0 x 50 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

IZIDOR MOLE, (Goriča vas) Motiv iz Goriče vasi
Tehnika: akvarel na papiru; Godina: 1982.; Dimenzije: 47 x 61 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE CENTA, Retje - Kovačija
Tehnika: akril na papiru; Godina: 1983.; Dimenzije: 45 x 63 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MENCI CLEMENT CRNČIĆ, Pranje
Tehnika: bakropis na papiru; Dimenzije: 14 x 25 cm; Menci Clement Crnčić (Bruck an der Mur, Austrija, 1865. – Zagreb, 1930.)

TOMISLAV KRIZMAN, Stari grad Korčula
Godina: oko 1935.; Tehnika: tuš i lavirani tuš na papiru; Dimenzije: 36 x 53 cm; Tomislav Krizman (1882, Orlovac kraj Karlovca - 1955, Zagreb); Opis: Slikar i grafičar Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 1882. – Zagreb, 1955.) u mediju crteža i grafike ostvario je prepoznatljiv stilski izraz. U svoje dvije grafičke mape “Jadran“ i “Slike iz Bosne i Hercegovine“ iz 1936., odnosno 1937. godine prikazao je brojne ambijentalne vedute, prizore arhitekture i lokalni svakodnevni život. Crtež laviranim tušem s pogledom na grad Korčulu izveden akademskom crtačkom vještinom i spontanom preciznošću nastao je u pripremi za grafiku iz mape “Jadran” te se stoga može datirati neposredno prije 1936. godine.

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Napuštene baštine
Godina: 1969.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 75 x 115 cm; Autor: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb); Opis: Frano Šimunović (Dicmo, 1908 – Zagreb, 1995) hrvatski je slikar, najpoznatiji kao pejzažist, sin poznatoga hrvatskog književnika Dinka Šimunovića. Nakon odustajanja od studija arhitekture upisao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje su mu predavali Ljubo Babić i Jozo Kljaković. Kao najbolji student 1934. godine dobio je stipendiju za boravak u Španjolskoj gdje se devet mjeseci usavršavao i kopirao djela Velázqueza i Goye. Prvu izložbu priredio je godinu dana kasnije u Zagrebu. U tom razdoblju crpio je inspiraciju od van Gogha te slikao dalmatinski pejzaž intenzivnim bojama. Tijekom Drugog svjetskog rata stvarao je crteže s motivom logora. U 50-ima je na platno prenosio pejzaž iz rodne Zagore – kamenjar i gromače – kada su nastale njegove najpoznatije slike. U kasnijim radovima pročišćavao je i sublimirao paletu te sažimao geometrijske elemente. Oženio je Kseniju Kantoci, kiparicu, te je s njom Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti darovao 51 djelo.
Slika Napuštene baštine (1969) horizontalno prikazuje surovi kamenjar Zagore iz zraka u razdoblju kada Šimunović teži jednostavnosti. Iako se ne udaljava od prikazivanja predmetne stvarnosti, u 60-ima prepoznatljivi slikarski motiv sažima i apstrahira te se približava apstrakciji. Prevladava svijetla paleta boja kroz koju su urezane nepravilne tamne debele linije obrisa dalmatinskog krša.

VLADIMIR BECIĆ, Trpanjski pejzaž
Godina: 1938.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 60.5 x 81.5 cm; Autor: Vladimir Becić (1886., Slavonski Brod – 1954., Zagreb); Opis: Tridesete godine prošloga stoljeća u Becićevu opusu obilježene su sjajnim primorskim pejzažima s juga Hrvatske, posebno Orebića i trpanjskog kraja, gdje je redovito boravio tijekom slobodnih ljetnih mjeseci i vehementno slikao djela koja idu u red vrhunskih ostvarenja hrvatske likovne pejzažistike prve polovice 20. stoljeća. Koloristički realizam i tonski ugođene boje, začudno precizni široki potezi kista s kojima zatvara kadar slike - u faktografskoj i kromatskoj vrijednosti - odlike su njegova slikarstva koje i ova slika zorno pokazuje.

MIHOVIL (MIJO) KRUŠLIN, Pejzaž s Krka
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 46.5 x 62.5 cm; Autor: Mihovil (Mijo) Krušlin (1882., Ključ Brdovečki – 1962., Ključ Brdovečki)

VLADIMIR KIRIN, Piran
Tehnika: akvarel i gvaš na papiru; Dimenzije: 44 x 31 cm

EDO MURTIĆ, Horizont (Dubrovnik)
Godina: 2000.; Tehnika: tempera i gvaš na papiru; Dimenzije: 66.5 x 91.5 cm; Autor: Edo Murtić (1921., Velika Pisanica – 2005., Zagreb)

DUŠAN LIPOVEC, Ribniška pokrajina
Tehnika: tempera na papiru; Godina: 1985.; Dimenzije: 31 x 40 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE CENTA, Sv. Ana iz Sajevca
Tehnika: ulje na la nu; Godina: 1980.; Dimenzije: 50 x 90 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MARIJAN PLIBERŠEK, Spomin na mlin
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1980.; Dimenzije: 50 x 66 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JANEZ KNEZ, Motiv iz Nove Štifte
Tehnika: akvarel na papiru; Godina: 1981.; Dimenzije: 50,5 x 62 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JOŽE CENTA, Hrovača
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 50 x 70 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

JANEZ OŠABEN, Dolenja vas
Tehnika: akvarel na papiru; Godina: 1984.; Dimenzije: 35,0 x 50 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

FRANCE GODEC, Motiv iz Dolenje vasi
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 50 x 70 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

EVGEN SAJOVIC, Cesta na Mali Slevici
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1978.; Dimenzije: 60 x 80 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

VIKTOR GORIČAN, Levstiki
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1979.; Dimenzije: 50 x 60 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

VIKTOR GORIČAN, Retje
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1983.; Dimenzije: 50 x 63 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

MARIJAN PLIBERŠEK, Retje s tabora
Tehnika: ulje na lanu; Godina: 1983.; Dimenzije: 44 x 60 cm; Zbirka: Likovna zbirka Galerije Miklova hiša, Ribnica

TOMISLAV KRIZMAN, Sarajevo
Godina: oko 1907.; Tehnika: kolorirani bakropis na papiru; Dimenzije: 28 x 33.5 cm; Tomislav Krizman (1882, Orlovac kraj Karlovca - 1955, Zagreb); Opis: Bakropis je inventariziran u Krizmanovom opusu pod nazivom "Ulica u bosanskom mjestu (Sarajevo)", a jedna verzija nalazi se u zbirci Kabineta grafike HAZU, Zagreb.

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Kamenjar
Godina: 1976.; Tehnika: ulje na lesonitu; Dimenzije: 39 x 54 cm; Autor: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb); Opis: Frano Šimunović rođen je u Dicmu kraj Sinja 1908. Godine 1934. diplomirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu, nakon čega je godinu dana boravio u Madridu. Bio je član JAZU. Umro je u Zagrebu 1995. Utjecaj klasičnog španjolskog slikarstva i njegovih snažnih kontrasta vidljiv je u njegovu opusu. Krajolik Dalmatinske zagore, s naglašenim međama oko polja, sintetizirao je u gotovo apstraktan slikarski izraz. Njegovi krajolici sastoje se od polja koja se izmjenjuju u izraženom ritmu i kontrastu linija u kojima bijeli potezi ističu crne konstrukcije, odnosno jake sjene koje sugerira snažno sunce pejzaža koji slika. Specifičnost međa u krajoliku transformirao je u ekspresivan modernistički znak. Od 1960ih, pod utjecajem međunarodnog enformela, slika izrazito materično, što na njegovim pejzažima (uz spomenuto apstrahiranje) još više naglašava specifično slikarski izraz.
Pejzaž iz 1976. karakterističan je za Šimunovićevo stvaralaštvo i može se reći da je pokazni primjer njegove poetike i estetike. U gustim potezima ove slike crne linije međa ograđuju nepravilne plohe koje se ističu svjetlijim sivim tonovima. Središnji dio slike akcentiran je potezima zelene i žute, a žuta se boja još pojavljuje na nekoliko mjesta, naglašavajući kontrast s crnim linijama. Polja i horizont gotovo su u potpunosti spojeni, transformirani u slikarsku ekspresiju i izrečeni u potpunosti slikarskim jezikom.

FRANO ŠIMUNOVIĆ, Rasuto stijenje
Godina: 1981.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 80 x 118 cm; Autor: Frano Šimunović (1908., Dicmo – 1995., Zagreb); Opis: Djelo je katalogizirano i reproducirano u katalogu Grge Gamulina "Frano Šimunović",Galerija Umjetnina Bol, 1988. godine na stranici 135; 138/139, pod kataloškim brojem 185, "Rasuto stijenje".

OMER MUJADŽIĆ, Veduta iz Dalmacije
Slika prikazuje Dominikanski samostan u naselju Bol na otoku Braču; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 30 x 35.5 cm; Autor: Omer Mujadžić (1903., Bosanska Gradiška – 1991., Zagreb)

GABRIJEL JURKIĆ, Bor u snijegu
Godina: 1961.; Tehnika: ulje na šperploči; Dimenzije: 40 x 30 cm; Autor: Gabrijel Jurkić (1886., Livno, BiH – 1976., Livno, BiH)

STIPE NOBILO, Pogled na more
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 29 x 37 cm

NEVENKA ĐORĐEVIĆ, Sjeverna gradska vrata (Sveti Ivan Trogirski)
Godina: oko 1960.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 72 x 84.5; Nevenka Đorđević (1899, Sânnicolau Mare, Rumunjska - 1975, Zagreb)

Vladimir Udatny, hrvatski slikar i grafičar (Voćin, 23. I. 1920 – Rijeka, 6. VIII. 1972). Akademiju završio u Zagrebu 1949; grafiku usavršavao kod T. Krizmana. Od 1952. živio u Rijeci. Slikao krajolike, figuralne kompozicije i portrete često mijenjajući stilske izraze (od postimpresionističkog preko apstraktnog do nadrealističkog). Bavio se i grafičkim oblikovanjem i scenografijom.

​Udatny [u'datni], Vladimir, hrvatski slikar (Voćin, 23. I. 1920 – Rijeka, 6. VIII. 1972). Diplomirao 1949. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Lj. Babić, O. Mujadžić), gdje se usavršavao iz grafike kod T. Krizmana i slikarstva kod M. Tartaglie. Od 1952. živio u Rijeci; jedan od osnivača Riječke grupe (1961). Slikar brzih stilskih promjena; isprva je radio u duhu postimpresionizma približivši se apstrakciji, potom je bio blizak nadrealističkom i metafizičkomu slikarstvu u kojem se naslućivao hiperrealizam. Objavio je više mapa grafike (Motivi iz Rijeke, 1964). Likovne kritike i putopise objavljivao je u dnevnom tisku i stručnim časopisima. Bavio se zidnim slikarstvom, grafičkim oblikovanjem i scenografijom.

Citiranje:Udatny, Vladimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 17.4.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/udatny-vladimir>.

Vladimir Udatny Skica za motiv iz Drage, 1952. ulje na papiru 26,5 x 40 cm
Na slici „Skica za motiv iz Drage“ prevladavaju pretežno zemljani tonovi s toplim zelenim akcentima u prvom planu, koji stvaraju kontrast s hladnijim plavim nijansama u pozadini. Osim pejzaža s motivima Rijeke, Gorskog kotara i Istre te brojnih veduta Rovinja, Plomina, Rijeke, Splita i Venecije, nastalih tijekom njegovih putovanja, slikao je i portrete te mrtve prirode. Tekst: Luciana Fuks, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Vladimir Udatny: masline, ulje na platnu, 100 x 78 cm, 1950.-1960.,

Vladimir Potočnjak: Otočki krajolik ulje na kartonu, 58 x 42 cm, cca 1975., uokvirena

Ivo Kalina: Lovran ulje na platnu, 82 x 57 cm, 1972.

Vladimir Pavoković: Krk ulje na platnu, 70 x 50 cm, 1970.

Claudio Frank: Opatija ulje na platnu, 65 x 50 cm

Mauro Stipanov: Rijeka ulje na šperploči, 79 x 62 cm, 1975.

Carmino Butkovich: Omišalj ulje na platnu, 65 x 48 cm

Romolo Venucci: Rijeka akvarel na papiru, 24 x 32 cm, 1926.

Vladimir Pavoković: Primorski pejsaž pastel na papiru, 29 x 18 cm

Carmino Butkovich: Volosko ulje na lesonitu, 62 x 39 cm, cca 1935.

Gabrijel Jurkić: Pejsaž ulje na kartonu, 22 x 17 cm, 1929.

Vladimir Pavoković: Rab ulje na platnu, 100 x 70 cm, 1996.,

Vladimir Pavoković: Grožnjan ulje na platnu, 70 x 50 cm, 1987.

Ivo Kalina: Volosko ulje na platnu, 70 x 90 cm, 1970.

Ivo Kalina: Volosko ulje na platnu, 70 x 100 cm, 1963.

Vladimir Pavoković: Malinska ulje na platnu, 65 x 50 cm, 1997

Gordan Ivica: Volosko ulje na platnu, 50 x 60 cm, 2015.

Vladimir Pavoković: Istarski krajolik ulje na platnu, 46 x 55 cm, cca 1975.

Zlatko Faulwetter: Opatija ulje na platnu, 60 x 63 cm, 1970.

Claudio Frank: Volosko ulje na platnu, 66 x 86 cm, 1975.-1980.

Ivo Kalina: Volosko ulje na platnu, 40 x 60 cm, cca 1970.

Gordan Ivica: Volosko ulje na platnu, 50 x 65 cm, 1980.

Zlatko Faulwetter: Volosko ulje na platnu, 73 x 65 cm, 1970.

Gabrijel Jurkić: Krajolik ulje na kartonu, 11.5 x 13 cm, 1926.

Carlo Ostrogovich: Istra crtež na papiru, 21 x 30 cm, cca 1970.

Joseph Leard: Sušak akvarel na papiru, 33 x 24 cm, 1920.

Rikard Žic: Lovran ulje na platnu, 85 x 70 cm, 1975.