|
|
-
DUBROVAČKO PRIMORJE
O kraju
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Dubrovnik Litoral
- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: 
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Dubrovačkog primorja By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the Dubrovnik Litoral area Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
20. stoljeće
|
Dubrovnik - 1953.
Autor: Jan Novalija Datum objave: 8.9.2023. Opis. Snimke Dubrovnika kakav je bio 1953. godine. Autor snimki: Nathan Matthew. Pripremio i prilagodio: Jan Mark Novalija |
1991.
|
TV kalendar: Crni dan Dubrovnika
Autor: TV kalendar | HRT Datum objave: 6.12.2024. Opis. CRNI DAN DUBROVNIKA (06.12.1991.) Šestog prosinca 1991. snage JNA, popunjene srpskim i crnogorskim rezervistima, pokrenule su odlučujući napad na brdo Srđ, odnosno tvrđavu Imperijal, ključ obrane grada Dubrovnika. Bitke za Srđ intenzivirane su od početka studenoga kada je grad već bio u okruženju. Jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bili su gliseri hrabrih pripadnika Odreda naoružanih brodova. Upravo su tim gliserima gradu u pomoć pritjecale male skupine pripadnika 4. gardijske i 114. brigade, samostalnih postrojbi i splitske IX. bojne HOS-a, Rafael Vitez Boban. Malobrojni dubrovački branitelji iz 163. brigade i policije, uz pomoć pripadnika 4. brigade i HOS-ovaca, odbili su tijekom studenog nekoliko snažnih napada na Srđ. Posljednji veliki napad Jugoslavenska narodna armija pokrenula je u zoru na blagdan svetog Nikole kad su kombinirane pješačko-tenkovske snage, potpomognute djelovanjem topništva i ratnih brodova, pokušale sve ne bi li osvojili Srđ, a time i grad prije potpisivanja mirovnog sporazuma. Malobrojni domaći branitelji i HOS-ovci, njih tridesetak, u žestokim su okršajima parirali daleko nadmoćnijem napadaču. Prisiljeni povući se u unutrašnjost tvrđave, zatražili su pomoć topništva iz grada, navodeći praktički sami na sebe njihove projektile. Agresor se uz velike gubitke povukao. Bio je to posljednji pokušaj JNA da osvoji Srđ. Zbog neuspjeha i velikih gubitaka neprijatelj je razornu vatru usmjerio na Dubrovnik i sve obrambene položaje od Sustjepana do Belvederea. Toga dana samo na povijesnu jezgru palo je više od 600 granata različitog kalibra, tako da nijedno zdanje nije ostalo neoštećeno. Pogođene su palača Sponza i crkva Svetog Vlaha, Stradun, franjevački i dominikanski samostan, gradske zidine, luka i hoteli a 6 je objekata potpuno izgorjelo. U napadu je poginulo 19 osoba, a više od 600 je ranjeno. Malobrojni dubrovački branitelji, vrlo slabo naoružani, uz pomoć pristiglih skupina dragovoljaca, napokon su obranili grad. Dubrovnik je golemom žrtvom osigurao Hrvatskoj potporu međunarodne zajednice i time dao nemjerljiv doprinos njezinu međunarodnom priznanju. autor teksta: Tomislav Šulj |
1970.
|
TV kalendar: Kraj dubrovačkog tramvaja
Autor: TV kalendar | HRT Datum objave: 7.3.2025. Opis. KRAJ DUBROVAČKOG TRAMVAJA (07.03.1970.) U subotu 7. ožujka 1970. u Dubrovniku se dogodila teška prometna nesreća. Tramvaj broj 5, koji je vozio na relaciji Pile–Lapad, izletio je iz tračnica i sletio u park ispod zidina. U nesreći je život izgubila jedna osoba, a ozlijeđeno je četrnaest putnika. Ta je nesreća samo ubrzala odluku da se zauvijek ukine omiljeni dubrovački ''Žućko''. Tijekom 60 godina dubrovački je tramvaj prevezao oko 100 milijuna putnika i prevalio više od 20 milijuna kilometara. Na opće oduševljenje svih Dubrovčana, prvi je tramvaj krenuo s Pila u prosincu 1910. Radovi na postavljanju tračnica, žica i stupova bili su završeni za 48 dana i tramvaj je provozio u doba kada u mnogim hrvatskim gradovima još ni žarulja nije zasvijetlila. Vozio je brzinom od 45 kilometara na sat, a uzbrdicu Boninova svladavao je malo brže od pješaka. Svih 60 godina, osim kratkotrajnih prekida u vrijeme ratnih razaranja, ''Žućko'' je stalno vozio. No promet je rastao, a pojavila se i jaka konkurencija brzih autobusa. Tramvaj je, na žalost, imao sve više nezgoda, a posljednja je ubrzala odluku o ukidanju svojevrsnog simbola Dubrovnika. autor teksta: Vedran Kursar |
Narodna baština
Linđo, svirač na lijerici iz Osojnika, kraj Dubrovnika
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.) |
Priče iz kraja
EDO MURTIĆ, Horizont (Dubrovnik)
Godina: 2000.; Tehnika: tempera i gvaš na papiru; Dimenzije: 66.5 x 91.5 cm; Autor: Edo Murtić (1921., Velika Pisanica – 2005., Zagreb) |
PREGLED TRASE: Autocesta A1 Doli (Ston) - Osojnik (Dubrovnik)
Autor: Na Hrvatskim Cestama Datum objave: 11.2.2024. Opis. Pratite me i na X/Twitter-u: / nhcestama Početkom 2024. Hrvatske autoceste su raspisale natječaj za izgradnju autoceste A1 od Pelješca prema Dubrovniku. U ovom videu detaljno prolazimo kroz trasu te dionice. |
Po kraju
Dubrovnik
|
Dubrovnik Vacation Travel Guide | Expedia
Autor: Expedia Datum objave: 15.5.2017. Opis. Dubrovnik – This Croatian city is one of Europe’s most enduring treasures. Check out the top places to visit in Dubrovnik and start planning a trip of your own! When ready, browse vacation packages to Dubrovnik: https://www.expedia.com/Dubrovnik-Ner... Your #Dubrovnik #vacation brings you to a living museum, to the ramparts of the Old Town, in a city facing the Adriatic Sea. Walk along the tops of the city’s boundary walls, then amongst the assortment of restored and reconstructed Renaissance, Gothic and Baroque palaces, plazas, monasteries, churches and fountains. You won’t find billboards or shop signs here, due to local regulations aimed at preserving the heritage of the city. Enjoy life outside the Old Town walls at Banje, Dubrovnik’s main beach, or at Gruz Harbour, the main port. #Visit the many restaurants, cafes and bars in the city, and the both lively and laid-back venues that make up nightlife in Dubrovnik. For now, we hope you enjoy watching this #travel #guide as much as we enjoyed making it. Subscribe to Expedia’s YouTube Channel for great travel videos and join the conversation on the best vacation ideas. |
Pile
Pile su dubrovačka četvrt, od zidina do Graca, pa do mora. Pile su četvrt koja ima svoju luku, kupališta (kupalište Šulić i dr.), tvrđavu Lovrijenac, crkve, groblja, park Gradac, Preparandiju, Sveučilište i još mnogo toga, gotovo da su mali grad u gradu. Mnogi Pilari pohađali su Nautiku i kao kapetani plovili svjetskim morima. Još uvijek je običaj da dubrovački kapetani ploveći pozdravljaju crkvu na Dančama, a časne sestre im zvonjavom odzdravljaju i žele mirno more.
U kvartu je Pilara sve manje, prodaju se kuće i stanovi, grade apartmani, ali to je jedan od uobičajenih znakova novoga vremena.
U dijelu Pila zvanom Kolorina obitelj Domić dugo je godina imala radnju za čišćenje i bojanje tkanine.
Pile su pozornica Ljetnih igara, Penatur sudionik vaterpolske Divlje lige, Danče kulturno kupalište, Lovrijenac jedan od simbola Dubrovnika.
IZVOR HRT
U kvartu je Pilara sve manje, prodaju se kuće i stanovi, grade apartmani, ali to je jedan od uobičajenih znakova novoga vremena.
U dijelu Pila zvanom Kolorina obitelj Domić dugo je godina imala radnju za čišćenje i bojanje tkanine.
Pile su pozornica Ljetnih igara, Penatur sudionik vaterpolske Divlje lige, Danče kulturno kupalište, Lovrijenac jedan od simbola Dubrovnika.
IZVOR HRT
Lovrijenac
Već više od dva stoljeća Dubrovnikom se prenosi legenda da u moru podno tvrđave Lovrijenac leži golemi brončani top, poznat pod imenom gušter. To remek-djelo našeg najpoznatijeg srednjovjekovnog ljevača topova i zvona Ivana Krstitelja Rabljanina (Rab, ? - Dubrovnik, 1540.) prema predaji je izgubljeno u moru kada je austrijska vlast odnosila stare topove s dubrovačkih utvrda, s namjerom da ih pretopi ili izloži u vojnim muzejima. Brojni dosadašnji pokušaji da se top pronađe nisu dali nikakve rezultate.
IZVOR HRT
IZVOR HRT
Praktično
IZVORI I LITERATURA
RIĐANOVIĆ, Josip: Konavle - prostorni pojam i suvremeno značenje. Hrvatski geografski glasnik 31., br. 1. (1969): 77-107. (PDF)
- Zaključak. Konavle su integralni dio južnog primorja položene gotovo u njegovom središtu. Izdužene su dinarskim smjerom tj. od sjeverozapada prema jugoistoku i pružaju se od Plata u Župskom zaljevu do Oštrog rta u vanjskoj Boki. Sa sjevera su zatvorene pojasom višeg hercegovačkog krša, a prema sjeveroistoku Grapski jarak ih odvaja od masiva Orjena. Visoki krš Orjena zaklanja ovaj prostor od hladnih utjecaja kontinentalnog zaleđa i uvjetuje župnost klime osobito u prisojnom podnožju. Na dodiru nižih flišnih i viših vapnenačkih stijena izbijaju brojna vrela, koja povećavaju društveno značenje ovog pitomog podgorja. U Konavlima se pejzažno razlikuju: 1. primorski krš, 2. polje i 3. viši unutrašnji krševiti dio.
Konavoske stijene – surova ljepota. Dubrovnik Net, 1.5.2023.
