|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: - |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Narodni običaji
IZVORI I LITERATURA
BORZIĆ, Igor; JADRIĆ, Ivana: Novi prilozi arheološkoj topografiji dugopoljskoga kraja. Archaeologia Adriatica 1, br. 1 (2007): 145-173. (PDF)
PLAZIBAT, Tamara: Zbiljsko i mistično u dugopoljskoj usmenoj književnosti. Diplomski rad. Filozofski fakultet. Split, 2015. (PDF)
- Sažetak. U članku se obrađuju rezultati arheoloških istraživanja na položaju Dugopolje – Vučipolje, na dijelu trase autoceste Zagreb – Dubrovnik. Istraživanja je izvršio Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u vremenu od veljače do svibnja godine 2005. U središtu interesa bio je položaj zidane kasnoantičke grobnice obložene rimskim stelama (riječ je o 7 stela koje su iskorištene kao spolije u njezinoj gradnji) istražene još 1980. g. pod vodstvom Nenada Cambija. Novim istraživanjem ušlo se u trag još jednoj grobnici u kojoj su zabilježena dva horizonta pokapanja, i to iz dr. pol. IV. st., te VI. st. U njezinoj neposrednoj blizini djelomično je istražena i antička cisterna s mozaičkom podnicom, koja čini dio naseobinskoga kompleksa (utvrđenog georadarskom metodom) uz koji se mogu vezati spomenute grobnice. Treća pozicija na kojoj se istraživalo je brdo Pupavica gdje je ustanovljena kasnoantička arhitektura. Sva tri položaja pokazuju istovremenost što daje uvid u karakteristike naseljenosti jedne ruralne zajednice na izrazito plodnom i prometno frekventnom prostoru u čemu se i vide glavne prednosti izabranih položaja.
- Opis. Naselje Dugopolje, sjedište istoimene općine (koja ukljčuje i naselja Koprivno, Kotlenice i Lisku), smješteno je samo 15 km od Splita, u tipinom krajobrazu Dalmatinske zagore – na rubu prostranoga krškog polja okruženog uokolo brdima, odijeljenog od mora strmim obroncima Mosora. Podruje bogate povijesne baštine, nedavno je – zaslugom nekolicine marljivih pregalaca podrijetlom vezanih za prostor Dugopolja – dobilo vrijedan, opsegom respektabilan zbornik radova posvećenih svekolikim razvojnim sastavnicama dugopoljskog kraja. Motive i poticaje za nastanak zbornika podrobno je u Predgovoru (7–10) razložio Ante Gulin, jedan od inicijatora izradbe te priređivač tekstova cjelokupnog zbornika. Dugopoljski zbornik podijeljen je prema tematskim obilježjima radova na deset cjelina. Prva cjelina (Geografska obilježja, 13–52) sadrži tri uratka. U prilogu "Dugopolje – kratko putovanje u dugu geološku prošlost" (13–28), Katarina Krizmanić i Neda Prlj-Šimić izlažu geologiju Dugopolja i okolice kao jednu od sastavnica ukupne geološke slike Vanjskih Dinarida. "Prirodna obilježja područja Dugopolja" (29–46) tema su rada Joze Rogošića, doim je rad Gorana Gabrića posvećen historijatu, istraživanju i ureenju poznate "Špilje Vranjače" (47–52).
PLAZIBAT, Tamara: Zbiljsko i mistično u dugopoljskoj usmenoj književnosti. Diplomski rad. Filozofski fakultet. Split, 2015. (PDF)
- Sažetak. Općina Dugopolje utemeljena je u siječnju 1997. i obuhvaća naselja Dugopolje, Koprivno, Kotlenice i Lisku. Ova naselja se nalaze u jugoistočnom dijelu Dalmatinske zagore, uz granicu povijesnih Poljica i drevnog Klisa. Smještaj u blizini većih naselja splitskog zaleđa kao i blizina Splita omogućilo je Dugopolju otvorenost prema utjecajima iz tih područja. Tako se oblikovala tradicijska kultura dugopoljskog područja koja je u mnogočemu tipična za srednjodalmatinsku zagoru. Treba naglasiti da dugopoljska tradicijska kultura ima i brojne posebnosti koje su proizašle iz spoja jadranske i zagorske sredine. Raznorodni elementi i strujanja rezultirali su stvaranjem lokalne varijante tradicijske kulture, kao dijela šarolike i bogate baštine hrvatskog sela. Jedan od simbola Dugopolja je rera koja se često se pjeva na brojnim zabavama, a posebice na dan zaštitnika Dugopolja, sv. Mihovila. Mitske predaje, posebice priče o vilama, još uvijek su zanimljive svim naraštajima mog kraja. Najpoznatija predaja o vilama jest „Vile striljaju momke i divojke na Miholjdan u Dugopolju“ koju je zajedno s ostalim pjesmama o vilama te junačkim i brojnim drugim pjesmama sakupio i objavio don Ivan Čulin u svojoj zbirci narodnih pjesama koju je nazvao „S junacima i vilama - sa zimskih sila“. Ta je pjesma posebna i po tome što spominje podjelu Dugopolja na tri dijela od kojih se jedan zove Rama koji se dovodi u vezu sa doseljenjem Ramljaka, 1687. Riječ je o povijesnoj predaji kada su Ramljaci sa sobom donijeli Čudotvornu Gospinu sliku u Sinj koja je neko vrijeme boravila i u Dugopolju. To potkrjepljuju dugopoljska prezimena Malbaša, Ramljak i Vučković čiji su pripadnici podrijetlom iz ramskog kraja. Njihovi preci došli su na područje Dugopolja u velikoj seobi Ramljana koju je predvodio legendarni fra Pavao Vučković. Osim povijesnih i mitskih predaja, u mom kraju žive i demonološle predaje pa se i danas pripovijeda o morama koje su mučile mladiće. Usprkos sve većoj urbanizaciji, moje mjesto ipak u sebi čuva ono iskonsko, tradiciju i običaje koji se prenose s generacije na generaciju i koji će uvijek živjeti u srcima svih Dugopoljaca.