ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Folklor
|
Zapjevaj mi pro planina Mile...
Autor: Akis Datum objave: 14.2.2024. Opis. Zapjevaj mi pro planina Mile... |
Gacko ZLATNE RUKE Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 18.7.2024. Opis. Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! |
Tradicionalni radovi i privređivanje
Poljoprivreda
Stočarstvo
Gatačko govedo / Gatačko goveče
|
Gatačko govedo je bosanskohercegovačka autohtona pasmina domaćeg goveda. Nastalo je u okolici Gacka križanjem bika viptalca s domaćom bosanskom bušom. Prvo su krave križane s viptalskim i montaflonskim bikovima, a poslije s oberintalskim bikovima. Ova pasmina goveda ima karakterističnu sivu boju.
Domovina gatačkog goveda je šira regija Gacka kao planinska regija istočne Hercegovine s prosječnom nadmorskom visinom oko 1200 m, sa surovom kontinentalnom klimom prosječne temperature oko 8°C, sa dugom hladnom zimom i kratkim toplim ljetom, godišnjom količinom padalina od oko 1600 mm. 1950-ih godina, gatačko govedo je činilo 90% cijelokupnog fonda goveda ovoga kraja. Iz ove regije ova goveda su se proširila i na područje Crne Gore, Dalmacije i sjeverno preko Kalinovika sve do Sarajeva. U prošlosti to je u Hercegovini bila pasmina najrasprostranjenija goveđa pasmina uz bušu. Pasminski sastav goveda oko većih gradova bio je šarolik zbog izmuznog gospodarstva. Na području Gacka, Nevesinja, Bileće, Berkovića i Kalinovika danas se uzgaja oko 8500 grla ove pasmine. Povijesni pregled. Godine 1878. Bosna i Hercegovina je anektirana u sastav Austrougarske Monarhije. U to vrijeme u Bosni i Hercegovini uzgajala su se goveda dvije pasmine i to kratkorožna buša, sitno govedo čija tjelesna masa često nije prelazila više od 200 kg, jednobojna u svim prijelazima boja od bijele, žute do crne boje i u manjem dijelu u Posavini se uzgajalo sivo, dugorogo stepsko govedo kojeg danas u Hrvatskoj nazivaju Posavsko govedo i predstavlja jednu od tri hrvatske autohtone pasmine goveda. Po anektiranju Bosne i Herecgovine i uspostave administracije, stočarska politika austrijskih vlasti, a posebno u govedarstvu, bila je da se što prije poveća prosječna proizvodnja mesa, mlijeka i drugih proizvoda. U tom smislu cilj je bio da se poveća tjelesna masa goveda. Da bi se to postiglo, bosanska vlada je pozvala u to vrijeme najpoznatijeg stočarskog stručnjaka monarhije, prof. dr Leopolda Adametza da predloži smjernice za unaprijeđenje govedarstva. Adametz je nakon utvrđivanja stanja na terenu svoje prijedloge iznio u posebnoj raspravi štampanoj kao manuskript u Bremenu 1892. godine pod naslovom "O sredstvima i putevima za unaprijeđenje bosanskohercegovačkog govedarstva". Adametz je predložio da se u procesu križanja sa bušom koristi današnje sivo alpskog govedo koje je također sitnije građe od drugih inozemnih pasmina, skromno, otporno, adaptibilno i relativno dobre mlječnosti. Preporuke Adametza su djelomično prihvaćene. U radu na oplemenjivanju buše od 1887. godine središte uzgojnog rada je bila Stočarska stanica u Gacku. Iste godine uvezeno je 300 bikova sive alpske viptalske pasmine, koji su veličinom, tjelesnom masom i skromnošću u ishrani odgovarali gatačkom kraju. Od 1905. godine kastriraju se bikovi bušaci, s ciljem isključivog pripusta samo viptalskih bikova. Poslije Prvog svjetskog rata za područje Gacka nabavljeni su bikovi montafonskog goveda. U ovom procesu značajnu ulogu je odigrala Stočarska stanica u Gacku, putem koje se kasnije vršila i edukacija stočara i to tipa današnjeg koledža, gdje su se mladi stočari educirali besplatno 3 godine (teoretski i praktično) uz uvjet da nakon školovanja otvore govedarsku farmu i educiraju stočare u svom selu. Odlike pasmine. Prosječna godišnja muznost gatačkog goveda dosta se povećala. 1950-ih bila je oko 900 kg, a u boljim uzgojnim prilikama nekih državnih dobara muznost krava znatno je veća te je dosezala 1200 kg, dok je danas 3.600 kg na farmi, a u privatnom uzgoju je grla s više od 4.500 kg mlijeka. Masnoća kravljeg mlijeka u BiH 1950-ih je bila oko 4%. Pojedina grla znatno su iznad prosjeka. Mlijeko ovih krava danas ima s 3,9% masti i 3,4 bjelančevina. Gatačko govedo karakteristične je sive boje. Prosječan proizvodni vijek je 7-8 godina. Krave su mase od 470 do 500 kg, visine grebena 125 cm i duljine trupa oko 150 cm. Prirast je od od 0.9 kg kod ženskih do preko 1,2 kod muških jedinki. Težina novooteljene teladi je u prosjeku oko 34 kg. Gatački skorup ili kajmak je jedan od najpoznatijih proizvoda od mlijeka ovih krava. IZVORI Gatačko govedo. Wikipedija (bs)(hr) |
Gatačko sivo goveče
Autor: Direkt Darum objave: 1.11.2020. Opis. Govedo karakteristične sive boje, nastalo ukrštanjem bosanske buše sa viptalskim, montaflonskim i oberintalskim bikovima, za svoju postojbinu ima širi planinski prostor istočne Hercegovine oko Gacka. Gatačko sivo govedo 1950-ih godina činilo je 90% goveda na ovom prostoru. Danas živi i na područje Crne Gore, Dalmacije i Bosne. Ovaj video je nastao u okviru projekta "Mostovi Hercegovine" koji su realizovali Direkt portal iz Trebinja i Abraš radio iz Mostara. Sve sadržaje "Direkta" pratite na https://www.direkt-portal.com/ Facebook - / direktportal Twitter - / direkt_portal Instagram - / direkt_portal PROČITAJ VIŠE
Borba za opstanak gatačkog goveda. Manager.ba, 5.11.2024.
|
Priče iz kraja
|
Stopama predaka - Poslednji gorštak gatačke površi
Autor: Akis Datum objave: 5.1.2022. Opis. Instrumental u videu Aleksandar Djordjevic Papec |
Izgradnja Rudnika i Termoelektrane Gacko
Autor: Boris Boskovic Datum objave: 2.9.2013. Opis. Dokumentarni film koji prati izgradnju RiTE Gacko. Režija: Hajrudin Krvavac Tekst pisali: Mr Milan Jovičić i Ferdo Pudelko (dipl. ing. rudarstva) |
Biciklom kroz Gatačku površ
Autor: Akis - Hercegovina Datum objave: 22.9.2023. Opis. Tekst čitao Miloš M.Milošević / @milosthemilosevic https://www.instagram.com/milos_the_m... Izvinjavamo se zbog malo lošijeg kvaliteta video snimka.. |
|
Narod priča: Život naroda u Gatačkom polju, srcu Visoke Hercegovine
Autor: Narod priča Datum objave: 25.5.2023. Opis. Autor i urednik: Biljana Stokić Snimatelj/montažer: Duško Kostić "Narod priča" je novi putopisno-reportažni format novinarke Biljane Stokić. Ovo je emisija koja će vam zagrijati srce pričama običnih ljudi iz cijele Srpske, od Novog Grada do Trebinja, gdje god seže naše nebo ispod kojeg vrijedno rade i žive, njegujući ljubav prema otadžbini i svojoj djedovini. Iskrenim razgovorom, i jakim autorskim potpisom stečenim dugogodišnjim radom, otkriće vam šta srce naroda priča o Srpskoj, o tradiciji i istoriji naših gradova i sela, o njihovoj svakodnevici i borbi za očuvanje pravih vrijednosti, marljivom radu, vjeri, i ljubavi prema njihovoj i našoj, otadžbini. Zaviriće u njihovu svakodnevicu i njihove domove, i splet ličnih priča oplemeniti otkrivanjem znamenitosti i prirodnih ljepota naše zemlje, dajući riječi nade i inspiracije i slike od kojih se 'rastopi' srce, sa vedrinom koja porazi sve prepreke i probleme. Kako živi običan čovjek? Koji su njegovi problemi i izazovi? U čemu nalazi snagu za rad i njegovanje tradicije i dobrih međuljudskih odnosa? Kako diše naša rodna gruda i ima li joj u ljepoti ravne? Čega se oni sjećaju? Pred čim ostaju zadivljeni? Čemu se vraćaju? Pred našom kamerom, otvoriće se i ispričati priču, oni za koje ne znamo koliko u sebi nose ljubavi, istrajnosti, hrabrosti, oni koji znaju koliko je život čudnovato težak i lak, oni koji su osjetili i stradanje i ljepotu životne jednostavnosti. |
Turistička razglednica Gacka - Opština Gacko
Autor: Marko Saraba Datum objave: 6.11.2020. Opis. Turisticka razglednica Gacka - www.gacko-rs.info |
Tragač Prirodnog - Neotkrivene Ljepote Gacka - Pilot Epizoda
Autor: Tragač Prirodnog Datum objave: 8.9.2024. Opis.Gacko je mjesto koje ima da ponudi mnogo toga, mi smo danas obišli dvije pećine, posjetili jedno jezero i popeli smo se na Lebršnik. Pogledi sa Lebršnika ostavili su nas bez daha, a tek pećine. Dođite u naše Gacko i uvjerite se sami koliko je ovaj kraj nepravedno zapostavljen i koliko toga ima da pruzi ukoliko samo malo zagrebete! Kontakt email: tragacprirodnog@g ail.com Tragac Prirodnog 2024 . Sva prava zadrzana. Zaprati nas na instagramu kako bi pratio snimke sa snimanja i najave novih emisija: / tragac.prirodnog |
GAT
|
Udruženje "GAT" iz Gacka posvećeno valorizaciji istorijskog brda Gat kod Gacka
Autor: Lasta Media Datum objave: 23.9.2023. Opis. SO Gacko je na jednom od svojih zasjedanja usvojila inicijativu da se brdo Gat proglasi nepokretnim kulturnim dobrom. Udruženje "Gat" će se aktivno angažovati da se ova inicijativa provede do kraja, tj. da se širi kompleks proglasi zaštićenim područjem , jer je, po riječima predsjednika udruženja Saše Nikolića, samo na taj način moguće zaštiti ovo mjesto od nekontrolisane sječe šume, od požara koji svake godine prijete da unište borovinu i od gomilanja smeća. |
Brdo Gat kod Gacka - simbol slobode i otpora okupatoru
Autor: Lasta Media Datum objave: 15.7.2023. Opis. Brdo Gat se nalazi u jugoistočnom dijelu Gatačkog polja na nadmorskoj visini 1120 m. S ciljem očuvanja i valorizacije ove lokacije osnovano je udruženje "Gat". Tragovi naselja, koji sežu još u praistoriju, u većoj mjeri su nažalost uništeni. Poslje Berlinskog kongresa, Austrougarska je uništila sve istorijske građevine da bi na brdu Gat izgradila jedno od svojih brojnih utvrđenja na ovim prostorima. Osim nedaća koje je u ovaj dio Hercegovine donijela Austrougarska, mještane ovog kraja nisu zaobišle ni one koje je donio Drugi svjetski rat. |
Kravarevo
|
ЗЕМЉОМ ХЕРЦЕГОВОМ - Краварево (21.10.2016.)
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 22.10.2016. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о селу Краварево. |
|
Dobrelji
Dobrelji su naseljeno mjesto u općini Gacko, Bosna i Hercegovina.
Povijesni pregled. U povijesnim izvorima naselje Dobrelj kod Gacka spominje se studenog/novembra 1506. godine. Tada se Francisko Vukavić iz Brgata i Radič Radonić iz mjesta Dobrelj kod Gacka (de Gazcho de loco vocato Dobregl) uz jemstvo mesara Radiča Žanjevića iz Dubrovnika zadužuju se kod kreditora Antonija Radonića zvanog Bizić na 15 dukata.
IZVOR Dobrelji. Wikipedija (bs)
Povijesni pregled. U povijesnim izvorima naselje Dobrelj kod Gacka spominje se studenog/novembra 1506. godine. Tada se Francisko Vukavić iz Brgata i Radič Radonić iz mjesta Dobrelj kod Gacka (de Gazcho de loco vocato Dobregl) uz jemstvo mesara Radiča Žanjevića iz Dubrovnika zadužuju se kod kreditora Antonija Radonića zvanog Bizić na 15 dukata.
IZVOR Dobrelji. Wikipedija (bs)
|
|
Dobrelji, pravoslavna crkva sv. Nikole
|
Kazanci
|
Selo Kazanci udaljeno je 20-ak kilometara od Gacka.
Džamija Osman-paše Kazanca. U selu se nalaze ostaci džamije napravljene krajem 17. stoljeća. Ova građevina, od koje je najbolje sačuvan minaret, napravljena je po nalogu sultana iz Istambula, kao izraz zahvalnosti Osman-paši, jednom od njegovih najboljih vojnika. Osman se po rođenju zvao Drago, a sa 13 godina odveden je u Istambul na školovanje i odgajanje u elitne osmanlijske ratnike. Drago je odrastao kao poznati ratnik širom Osmanlijske imperije, postao Osman-paša Kazanac s muslimanskom vjerom i proslavio se kao veliki ratnik za osmansku državu. Iz zahvalnosti za iskazanu hrabrost sultan ga je nagradio tako da je odobrio Osmanu da u rodnom selu Kazanci napravi džamiju i arhitektonski obilježi dio svoga postojanja na minaretu u obliku križa i time dao do znanja da ova zemlja može živjeti s više religija. Pored džamije, u Kazancima je podignuo i meekteb, medresu i šadrvan. Do danas je od objekta džamije ostao samo minaret. Osman je izgubio život krajem 1688. godine. Prema povjesničaru Hasandediću, Osman-paša Kazanac je 1675. imenovan vezirom u Šamu (Damasku), a 1683. godine je postao vezir u Bosni. Sljedeće godine je premješten u Egar u Mađarskoj, gdje je 1685. godine poginuo. O sudbini zadužbina Osman-paše Kazanca zapisao je Tahir Tanović slijedeće u knjizi "Ključka kapetanija u Hercegovini i porodica": Kotorski providur Antonije Zeno je angažirao 1684. godine Baju Pivljanina, davši mu oružje, opremu i hranu, koji je skupio 700 hajduka iz Crne Gore i napao selo Kazance. Oni su do temelja spalili naselje, razorili džamiju, medresu, kule i dućane, zadužbine koje je sagradio Osman-paša u Kazancima. Tom prigodom je ubijeno mnogo muslimanskog pučanstva, a preostale muslimanske obitelji su izbjegle i naselile se u obližnja mjesta. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 5.9.2005. godine uvrstila je džamiju Osman-paše Kazanca u selu Kazanci kod Gacka na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. IZVOR M.M.: Kazanci: Minaret koji prkosi vremenu stotinama godina. Bljesak.info, 13.12.2016. |
Neispričane priče - Kazanci 8. februar 2022
Autor: Televizija Nikšić Datum objave: 9.2.2022. Opis. Televizija Nikšić |
Jasenik
|
SAVA VLADISLAVIĆ — Iskra u kamenu (Epizoda 1)
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 12.12.2025. Opis. "Iskra u kamenu" je prva epizoda velikog dokumentarno-istorijskog serijala o Savi Vladislaviću — čoveku koji je iz malog hercegovačkog sela Jasenik stigao do dvora Petra Velikog i promenio istoriju Evrope. U ovoj epizodi pratimo Savin najraniji deo života, vreme kada je rastao na porodičnom vlastelinstvu Vladislavića u selu Jasenik kod Gacka. Ovo je priča o detinjstvu pod planinama istočne Hercegovine, o porodičnoj časti i tragičnom trenutku kada je moćna islamizovana porodica Čengić otela zemlju Vladislavićima, primoravši ih da napuste svoju očevinu. Posle gubitka doma i imanja, mladi Sava živi u Trebinju, gde završava školu. U porti trebinjskog hrama i danas postoji tabla sa njegovim imenom i freska koja ga prikazuje — kao podsećanje da je iz ovih krajeva potekao jedan od najuticajnijih diplomata svoje epohe. Zatim odlazimo u Dubrovnik (Raguzu), tada glavni trgovački i diplomatski centar na Jadranu. U ovom gradu Sava uči jezike, stiče obrazovanje, razvija trgovačke veštine i ulazi u svet mediteranske diplomatije koja će ga kasnije povezati sa Venecijom, Carigradom i Rusijom. Prva epizoda završava se u Istanbulu, gde mladi trgovac iz Hercegovine pravi svoje prve velike korake u osmanskoj prestonici, gradu u kojem će početi njegova istorijska misija. Ovo je početak priče o čoveku koji je povezao Balkan, Veneciju, Istanbul i Rusko Carstvo. Ovo je Sava Vladislavić — i njegova iskra koja je zapalila budući uspon. |
SAVA VLADISLAVIĆ — Susret sa Petrom Velikim (Epizoda 2)
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 19.12.2025. Opis. U drugoj epizodi serijala o Savi Vladislaviću pratimo njegovu ključnu životnu prekretnicu — trenutak kada ga sudbina vodi prema susretu sa čovekom koji će zauvek promeniti i njegovu i evropsku istoriju: Petrom Velikim. Priča počinje u Istanbulu, gde Sava već ima reputaciju sposobnog trgovca, poznavaoca jezika i diplomate u usponu. U ovom kosmopolitskom carskom gradu upoznaje uticajne ruske diplomate koji prepoznaju njegov talenat, kontakte i razumevanje i istočnih i zapadnih kultura. Upravo oni šalju Savu na put preko Crnog mora kako bi se upoznao sa ruskim carem. Zatim putujemo u Šlisselburg, staro utvrđenje koje čuva ulaz u Nevski zaliv. Odatle brodom idemo na ostrvo Orešek, mesto gde se Sava i Petar Veliki prvi put sreću. Na tvrđavi Orešek — jednoj od najvažnijih tačaka ruske srednjovekovne istorije — počinje prijateljstvo i savez koji će promeniti granice, trgovinu i politiku čitavog regiona. Ovo je epizoda o susretu dvojice ljudi čiji će putevi oblikovati odnose Balkana, Rusije i Osmanskog carstva. |
SAVA VLADISLAVIĆ — Ambasador u Veneciji (Epizoda 3)
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 26.12.2025. Opis. U trećoj epizodi serijala o Savi Vladislaviću ulazimo u jedan od najzanimljivijih i najmanje poznatih perioda njegovog života — vreme kada se njegovo delovanje prepliće sa nastankom ruske kulture, evropskom muzikom i istorijom umetnosti. Priča počinje u Istanbulu, gde Sava na čuvenoj pijaci kupuje roba za koga se kasnije ispostavlja da će odigrati izuzetno važnu ulogu u ruskoj kulturi i književnosti. Ovaj događaj povezaće Balkansko-istočnu trgovinu sa budućim razvojem ruskog društva, što Savu postavlja kao nevidljivog arhitektu velikih promena. Iz Istanbula ga car Petar Veliki šalje u Veneciju, tadašnju evropsku prestonicu umetnosti, kako bi za ruski dvor pribavio antičke skulpture, mermerne biste i figuralne prikaze koji će postati temelj budućih carsko-ruskih kolekcija. Upravo ovaj period ostao je zabeležen i u istoriji Venecije. U Veneciji se odvija još jedna fascinantna priča: Susret Save Vladislavića i Antonija Vivaldija, jednog od najvećih evropskih kompozitora. Vivaldi komponuje operu posvećenu Savi. Ovo je priča o diplomati, trgovcu, umetničkom agentu, kulturnom posredniku i čoveku koji je uticao na tri velika carstva. |
|
SAVA VLADISLAVIĆ — Moskva (Epizoda 4)
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 2.1.2026. Opis. Nastavljamo priču o grofu Savi Vladislaviću Raguzinskom – ovog puta u Moskvi. U ovoj epizodi ulazimo u tragove koji nisu legenda, već papir i pečat: gramate, dokumenta i zapisi iz doba Petra Velikog, u kojima se pominju Sava i Srbi. Posećujemo i mesto gde je bio Savin dom u Moskvi – istorijsku zgradu u starom centru koja je nakon velikog požara iz 1707. godine, prešla u njegove ruke i bila obnovljena. Ovo je epizoda za sve koji vole istoriju “na terenu”: gde je Sava hodao, gde je živeo, i kako izgleda kad se dokument poklopi sa pričom. |
Izgori
|
|
IZVORI I LITERATURA
Zaboravljena bitka na Gatačkom polju 1276. godine između oca i sina. Trebinje Live, 12.12.2017.
