---

HRVATSKA > Istra

O KRAJU VODIČ PRAKTIČNO

ISTRA

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: 

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području 

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Reljef

​Na temelju geološkog sastava i različitih vrsta tala, geograf Krebs Norbert odredio je 1907. tri reljefne cjeline: 
 
Bijela Istra. Ovo područje obuhvaća gorski hrbat Učke (Vojak 1401 m) i gorsku skupinu Ćićarije (Planik 1272 m), koji čine krajnji sjeverozapadni i sjeveroistočni dio istarskog poluotoka. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima, a također su naknadno, uglavno krčenjem šuma, ovdje nastale vapnenačke goleti. Obilježena je borano-ljuskavo-navlačnom i blokovskom strukturom. 
 
Siva Istra. Zahvaća središnje dijelove Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja.
 
Crvena Istra. Obuhvaća zapadnu obalu Istre. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crveno-smeđe zemlje crljenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Crljenica nastaje rastvaranjem vapnenca i dolomita, a oblikuje se po dnu vrtača, dolina i krških polja.

Zanimljivosti

Plodno tlo crvenice u okolici Umaga je prvo tlo u Hrvatskoj zaštićeno kao spomenik kulture.

Geološki razvoj

Geološka prošlost Istre. Brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno su utjecali i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine.
Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku mogu se utvrditi četiri razdoblja izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdoblja njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I takožer pronaći fosilizirane ostatke dinosaura - biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede.

Rude

Istarski kamen. Najpoznatije vrste istarskog kamena su Kanfanar, Selina, Kirmenjak i Valtura;
​
1. Kanfanar - Najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre, poznat pod nazivima Bale, Krška ruža, Istarski žuti, Valle i pod općenitim nazivom Giallo d´Istria, svjetlosmeđi je onkolitni vapnenac gornjo-kredne starosti. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji.
2. Selina - Kamen iz Seline je kredni donjeaptski vapnenac poznat pod nazivima Selina, Bale, Istarski žuti i Giallo d´Istria. Slojevi koji se eksploatiraju stratigrafski su jednaki onima u kamenolomu Kanfanar. S obzirom na to da prema svojim fizičko-mehaničkim karakteristikama spada u najtvrđe varijetete vapnenca Istarski žuti.
3. Kirmenjak - Kirmenjak je najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre, poznat pod nazivima: Kirmenjak, Orsera, Pietra d´ Istria, Pietra d´Rovigo, Jezerski cvijet, Istarski cvijet, Giallo venato d´Orsera, Bianco-giallastro di Parenzo, Avorio. Ovaj je vapnenac svijetlo do svijetlosmeđe boje, jurske starosti i poznat po svojoj stilolitskoj teksturi koja je naročito izražena kad se blokovi pile okomito na slojevitost. U rimska vremena vadio se na nekoliko lokacija, a danas je aktivno četiri do pet kamenoloma smještenih južnije i sjevernije od mjesta Kirmenjak. Od njega je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici.
4. Valtura - Kamenolom Valtura smješten je na jugu-jugoistoku poluotoka Istre iznad uvale Budava. Nazvan je po istoimenom selu, udaljenom oko 1 km od kamenoloma. Kamenolom je udaljen od grada Pule, smjer sjeveroistok, 10 km zračne linije. Prva eksploatacija kamenoloma vjerojatno datira iz 19.stoljeća, a danas su aktivna dva kamernoloma. U kamenolomu se eksploatiraju rudistni vapnenci turonske starosti. Materijal je svijetlo smeđe do bijele boje ispunjen ljušturama rudista i na tržištu su poznata tri varijeteta i to : Valtura fiorito, Valtura polufiorito i Valtura unito.

PROČITAJ VIŠE  Istarski_kamen. Wikipedija (hr)

Ugljen. Istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato je po kopanju ugljena.

Boksit. Uz obilje rudnoga bogatstava, kopao se i boksit. U Hrvatskoj je boksit otkopavan u dolini Mirne kraj Sovinjaka (Minjera) za proizvodnju sumporne kiseline i stipse već od početka XVI. st., a kao aluminijeva ruda od 1914. (rudnici kraj Rovinja, poslije i Umaga), te ležišta u priobalju Dalmacije sve do Imotskog, različite su starosti (od gornjotrijaske do neogenske). Donjopaleogenski boksiti pretežno se nalaze u Istri, gdje je do 2005. otkopano 11,5 milijuna tona. To su mala ležišta nastala zapunjavanjem vrtača. Ležišta kvalitetnog boksita u Hrvatskoj većinom su iscrpljena.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Tradicionalni radovi i privređivanje

Stočarstvo

Kozarstvo

Istarska koza
Istarska koza je uvrštena na popis hrvatskih izvornih pasmina 2012. godine. Ona je simbol Istre, snažne konstitucije, karakteristične bijele dlake i važnost u hrvatskom kulturnom i genetskom nasljeđu koje je gotovo bilo iščezlo.

Folklor

Balun, ples iz Medulina (Istra)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Po kraju

​Park prirode Strunjan
U parku prirode Strunjan nalazi se najduži neprekinuti dio prirodne obale u čitavom Tršćanskom zaljevu, a čitavo vodno područje Strunjana zaokružuje potok Roja. Zbog svojih geoloških i geomorfoloških obilježja i velike biološke raznolikosti područje Strunjana od najveće je važnosti za zaštićenu prirodnu baštinu. Uz potok Roju i na širem vodnom području Strunjana postoje brojna prirodna bogatstva poput kakija i maslina, a Strunjanske solane zaštićeni su etnološki spomenik.

BUZEŠTINA

---

Hum: The smallest town in the World - Istria, Croatia
Autor: Croatia Hidden Gems Datum objave: 14.11.2024.
Opis. Welcome to Hum, often celebrated as the smallest town in the world, and a true hidden gem of Croatia! Nestled in the heart of Istria, Hum is home to only about 30 inhabitants, yet it’s brimming with history, charm, and unique character. According to legend, Hum was created by giants! The story goes that when giants were building towns in the Mirna River Valley, they used enormous stone blocks to construct large towns like Motovun and Roč. However, as they worked, the giants realized they had a few stones left over. Not wanting to waste them, they stacked these remaining stones to form Hum, which became the smallest town in the world. Entering Hum feels like stepping back in time. The stone walls and cobblestone streets tell stories dating back to the 11th century, and the town’s beautifully preserved medieval architecture gives it a fairy-tale atmosphere. One of the first things you’ll notice is the humble town gate, engraved with Glagolitic script, which is a tribute to Croatia’s ancient alphabet and culture. As you wander through the two main streets, you'll pass the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary, built in the 1800s and featuring intricate designs that add to the town's enchanting feel. A visit to Hum wouldn’t be complete without tasting the famous biska, a local mistletoe brandy that’s been made here for generations. Many of the families in Hum still produce biska using secret recipes, and it’s the perfect souvenir to remember your visit. Each October, Hum hosts the Election of the Mayor for a Day, a tradition dating back centuries. Locals gather to cast their vote for the "mayor" using wooden sticks, keeping this charming custom alive in the smallest possible way! Hum’s scenic location also makes it a perfect spot for those who love nature and peace. The town is surrounded by rolling hills, vineyards, and olive groves, offering stunning views and endless trails to explore. Parking in Hum is conveniently located just outside the town walls, allowing visitors easy access to explore this tiny and enchanting place. A day in Hum is an escape from the modern world and a step into Croatia’s rich history and culture. Visiting this little town might just be one of the biggest highlights of your trip!

BARBANŠTINA I PULJŠTINA

---

Raški zaljev

Uvala Blaz. Uvala se smjestila na zapadnoj, rakaljskoj strani Raškog zaljeva, na dodiru Puljtine i Barbanštine. Do uvale je najbolje doći iz Barbana prolazeći kroz Hrboki ili nakon Marčane kroz mjesta Bratulići, Hreljići, Beloči i Dobrani. Iz oba smjera treba doći do mjesta Rebići iz kojeg vodi uska asfaltirana cesta u samu uvalu. Do uvale se može doći i iz Raklja, poljskim putem.
Uvala je nekad bila poznata po mlinovima kojih je bilo čak pet, a nalazili su se na razini mora, što je bila rijetkost. Mlinove je pokretala voda iz nekoliko krških izvora na ovom području. Ti su se izvori koristili i za pitku vodu.
PROČITAJ VIŠE ​Uvala Blaz. Izleti po Istri i okolici, 23.3.2019.; Doris Floričić: Uvala Blaz i tajna o kruni kralja Tomislava. Regional Express, 15.4.2017.; Ognjen Bonacci: Water Losses from a Reservoir Built in Karst: the Example of the Boljunčica Reservoir (Istria, Croatia). Environmental Geology, 2009. (PDF)

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

GRUPA AUTORA: Life and water on Karst : monitoring of transboundary water resources of Northern Istria. Zbirka radova. Autori poglavlja: Ranko Biondić, Clarissa Brun, Tamara Crnko, Sonja Diković, Janja Kogovšek, Alenka Koželj, Franci Malečkar, Andrej Mihevc, Bojan Otoničar, Metka Petrič, Tanja Pipan, Gorazd Pretnar, Maja Radišić, Nataša Ravbar, Josip Rubinić, Igor Ružić, Nadja Zupan Hajna. Urednica:  Nadja Zupan Hajna i dr. Založba ZRC. Ljubljana, 2015. (PDF)
MIOČ, Boro; PRPIĆ, Zvonimir; BARAĆ, Zdravko; VNUČEC, Ivan: Istarska ovca - hrvatska izvorna pasmina. Hrvatski savez udruga uzgajivača ovaca i koza. Zagreb, 2012. (PDF)

• Sažetak. Po svojoj vanjštini, tjelesnoj razvijenosti, konveksnoj nosnoj kosti, crno-bijeloj boji vune i dlake, dugim gracioznim nogama te poprilično razvijenim rogovima, istarska ovca se već na prvi pogled razlikuje, ne samo od ostalih naših izvornih pasmina ovaca, nego i onih uzgajanih širom zemaljske kugle. Osebujnost vanjštine istarske ovce pridonosi i prepoznatljivosti istarskih krajobraza i ruralnih sredina, dok su sustav uzgoja i, primjerice, tehnologija proizvodnje istarskog sira i skute nezaobilazni dio tradicijskih znanja istarskog „težaka“, koja su s vremenom postala dio tisućljetne socijalne i kulturne tradicije istarskog poluotoka. Opsežna i vrlo sadržajna istarska ovčarska usmena predaja, tradicijski selekcijski kriteriji i bogat „ovčarski riječnik“ osobito su važni pokazatelji kulturno-povijesne važnosti navedene pasmine. Istarska ovca i pastir duboko su urezani u povijesni pisani i slikovni izričaj cijelog istarskog poluotoka. Unatoč činjenici da istarska ovca izvorno pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika (mlijeko-meso-vuna), po svrsi proizvodnje, uzgojnom cilju i proizvodnim odlikama, može ju se svrstati u skupinu tipičnih mliječnih pasmina. Riječ je o najmliječnijoj hrvatskoj izvornoj pasmini ovaca, koju se po učinkovitosti u proizvodnji mlijeka može uspoređivati s najmliječnijim pasminama ovaca u svijetu. Međutim, usprkos desetljećnim oplemenjivanjima istarskih ovaca ponajprije uvezenim ovnovima mliječnih mediteranskih pasmina, ciljana i sustavna selekcija ovaca za mliječnost u prošlosti nije nikada provođena. Naime, selekcijski rad često je bio prepuštan isključivo nedovoljno podučenim uzgajivačima i pastirima, povremeno se od njega čak i odustajalo, tako da su proizvodne (genetske) odlike istarske ovce minulih desetljeća tek neznatno poboljšavane. Stoga su zasigurno mogućnosti genetskog napretka u populaciji istarske ovce znatno, znatno veće, jer, primjerice, trenutačno pojedine istarske ovce u laktaciji proizvedu i više od 300 L mlijeka, što je potvrda njenih izvrsnih genetskih predispozicija za proizvodnju mlijeka.

Buzeština

BERTOŠA, Slaven: Fragmenti Buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku. Zagreb, 2018.

• Opis. Knjiga je rezultat autorovog dugogodišnjeg arhivskog istraživanja, osobito u državnim arhivima Pazina, Rijeke i Venecije. Podijeljena je u dvije velike cjeline. U prvom dijelu detaljno je obrađena prošlost Buzeštine dok se u drugom nalazi 25 osvrta i prikaza različitih knjiga i događaja o Buzeštini.

Pazinština

SIJERKOVIĆ, Milan: Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine : crtice o vremenu i klimi Pazina i Pazinštine. Pazin, 2011.

Boljunšćina (Boljunština)

BONACCI, Ognjen: Water Losses from a Reservoir Built in Karst: the Example of the Boljunčica Reservoir (Istria, Croatia). Environmental Geology, 2009. (PDF)

• Sažetak. Abstract The paper presents the case of the Boljuncˇica reservoir, which began operation in 1973. It is situated on the Istria peninsula (Croatia). This is a multipurpose reservoir which was built in order to protect the downstream area from flood, to store water for irrigation, and to control sediment transport. The reservoir is situated on the contact zone between water impermeable Eocene flysch and deep Eocene and Cretaceous limestone. The bottom of the reservoir is covered partly by both flysch and quaternary deposits. Water losses from the reservoir bottom are so large that the main service intended for the reservoir, the storage of water for irrigation, is impossible. After every intensive precipitation, which occurs often in this region, the reservoir fills very quickly. The problem is that its retention of water is very short, and lasts only a few days. The water volume of the reservoir at the spillway altitude of 93.00 m a. s. l. is about 6.5 9 106 m 3 . Because of water losses from the reservoir bottom, the mean annual volume of water stored in it, during the period of 1977–2005 was only 0.5 9 106 m 3 , which is less than 8% of the full reservoir volume. On the reservoir bottom, many new swallow holes opened through the sediment cover after each time it filled and emptied with water. Special attention is paid to the groundwater level analyses. Interdisciplinary analyses and investigations of hydrological and hydrogeological factors causing the formation of swallow holes and water losses from the Boljuncˇica reservoir are discussed. The example given in this paper explains one unsuccessful case of building a reservoir in Dinaric karst, caused mainly due to insufficient geological, hydrogeological and hydrological investigations. In order to prevent water losses from the Boljuncˇica reservoir, very complex and expensive work needs to be done, but its success regarding the reasonable reduction of water losses from the reservoir is in question.

Barbanština i Puljština

BONACCI, Ognjen; ROJE-BONACCI. Tanja: Sea Water Intrusion in Coastal Karst Springs: Example of the Blaž Spring (Croatia). Hydrological Sciences Journal 42, no. 1 (1997): 89–100. (PDF)

• Sažetak. Abstract Brackish karst springs are common along every karstic sea shore consisting of limestone and dolomite. On the Croatian sea coast there are more than 300 permanent or temporary brackish karst springs. From the standpoint of water supply, the problem of karst spring water salinization is quite significant because large quantities of high quality fresh water are not available to be used either as drinking water or for industrial and agricultural purposes. The salinity of brackish karst springs situated along the Adriatic coast varies from 10 to more than 18 000 mg Cl Y 1 with an unfavourable distribution during the year. In the wet winter period, when water quantities in the region are abundant, the salinity is exceedingly low. In the warm and dry summer period the chloride concentration is high. At that season, when a shortage of fresh water in the region occurs, especially due to tourism, karst spring water is so salty that it cannot be used at all. The mechanism of sea water intrusion is relatively well known but the problem of karst springs desalinization has not been solved in practice. The Ghyben-Herzberg relationship is formulated exclusively on the basis of hydrostatic equilibrium, and its use under dynamic conditions is limited. The dynamics of fresh water circulation towards karst spring exits are very specific for each individual spring. Using numerous hydrological, hydrometric, hydrogeological and speleological investigations of the brackish Blaz (Croatia) karst spring, this paper gives the plausible position and dimensions of the main karst conduits through which sea water penetrates into the spring exit.