 |
|
  |
|
O kraju ...
|
|
UvodJadar (ćiril. Јадар) je kraj (oblast) u sjeverozapadnoj Srbiji, oko donjeg toka Jadra. Leži između rijeke Drine, planina Cera, Gučeva, i kraja Rađevine.
Za početak oblasti smatra se grad Osečina. Kraj je podijeljen u dvije pod-regije: Gornji Jadar (oko Osečine), koji je dio mnogo veće regije Rađevine, i drugi dio Donji Jadar, koji je također dio druge veće regije Podrinja. Centar Donjeg Jadra je grad Loznica, koja nije na rijeci Jadar, već je oko 10 km ka jugozapadu. Donji Jadar je nizinski i poljoprivredni kraj, dok je Gornji Jadar važna rudarska regija (rudnici antimona Zajača i Bela Crkva). Počevši od Lozničkog polja, na 130 m nadmorske visine, u Jadru se prema jugoistoku niže nekoliko zaravni; niže od njih su sastavljene od tercijarnih naslaga (pijeskova i šljunaka), a više od mezozojskih vapnenaca/krečnjaka. U zaravnima su usječene manje doline, čije rječice pritječu Jadru ili neposredno Drini. Cer, granična planina na sjeveroistoku, sastoji se od paleozojskih naslaga i starih magmatskih stijena, a Gučevo, granična planina na jugozapadu, od gornjokrednih vapenaca (gornjekretacejski krečnjaci); tako Jadar pretstavlja kotlinu spuštenu u graničnoj zoni između starih i mlađih terena. U jugozapadnom dijelu Jadra, oko sela Zajače, na dodiru trahita (površinska eruptivna stijena porfirne strukture - hrapava, sastavljena od kalijskoga glinenca (sanidina), biotita, plagioklasa i amfibola; koristi se kao građevni kamen) i vapnenaca, javljaju se antimonske žile, a u tercijarnim naslagama Jadra utvrđeni su izdanci mrkog ugljena. Na ovom području pronađen je mineral jadarit, koji je dobio ime po rijeci Jadar. Jadar obilježava umjerena kontinentalna klima s godišnjom temperaturnom amplitudom od 21,3° i s godišnjom visinom padalina od 750 do 1000 mm. Fitogeografski (geogr. razmještaj biljnih vrsta) pripada panonskoj zoni pontijskog kata (srp. pontiske provincije). Stanovništvo Jadra manjim dijelom je starosjedilačko, a znatno većim dijelom doseljeničko. Stariji doseljenici su porijeklom iz nekadašnjih hercegovačkih krajeva (Pive i Drobnjaka - tzv. Stara Hercegovina) i Bosne, a noviji iz susjednih, viših krajeva. Sela su raštrkanog tipa, a glavno i jedino gradsko naselje je Loznica. Najznačajnija je gospodarska grana zemljoradnja, s kulturama kukuruza i pšenice, zatim šljivarstvo. God. 1957 podignuta je blizu Loznice velika tvornica za proizvodnju viskoznih vlakana. ENGLISH SUMMARY: JadarThe Jadar (Serbian Cyrillic: Јадар, pronounced [jǎːdar]) region begins roughly at the Osečina and it is divided in two sub-regions: Upper Jadar (around Osečina), which is part of much larger region of Rađevina, and Lower Jadar, which is also part of another, larger region of Podrinje. Center of the Lower Jadar is the town of Loznica, which is not on the Jadar river, but some 10 km to the southwest. The region is located in the Jadar River valley, bordered by the mountains of Vlašić, Cer, Gučevo and Sokolska planina. Lower Jadar is a low, agricultural area, while the Upper Jadar was an important mining region (antimony mines of Zavlaka and Bela Crkva). In August 1914, during World War I, a major battle between the Austro-Hungarian and Serbian army took place on the river. The Serbs defeated the Austrians. This battle known as Battle of Cer, was the first victory of Allied forces in World War I. The march that is considered to be somewhat an alternative national anthem of Serbia depicts this battle (Marš na Drinu). The mineral that is notable for having a formula similar (lacking fluorine for a complete match) to that of the fictional kryptonite, from the Superman comis and movies, was found in a mine in the Jadar region and has been named jadarite, after the region. WIKIPEDIA (English) |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Jadra
Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Vode (Hidrografija)
|
Glavni vodotok u jadranskom kraju je rijeka JADAR, desna pritoka Drine. Njegov glavni izvorišni krak ►MALI JADAR počinje izvorom ispod Debelog Creva na visini od 470 m na teritoriju općine Osečina. Preko teritorija općine Loznica protječe dužinom od 35 km. Ukupna dužina Jadra iznosi 79 km a površina njegova porječja iznosi 878 km². Ukupni pad, od izvora na visini 470 m, do ušća u Drinu jugozapadno se sela Lešnice, na visini od 103 m, iznosi 367 m. Porječje Jadra je asimetričnog oblika, s razvijenom prostranijom lijevom (pritoke koje dolaze s Podrinjskih planina, s prosječnom količinom vodenog taloga od 1000 do 1400 mm godišnje) od desne (pritoke s Vlašića). Zato i najveće pritoke prima s lijeve strane kao što su: ►LIKODRA (27 km), ►PECKA (24 km) i ►KORENITA (23 km), dok je od desnih pritoka sa svojih 20 km toka najduža i najznačajnija ►CERNICA. U gornjem i srednjem toku Jadar protječe kroz proširenja i sutjeske, a u donjem meandrira i račva se povremeno u suha korita po aluvijalnoj ravni donje Drine. Duž Jadra vodi cesta Loznica—Valjevo.
Prosječna godišnja količina vodenog taloga na najvećem području porječja iznosi 800 do 1000 mm godišnje. Na Jadru postoje vodomjerne stanice Lešnica (osnovana 1926. god.) i Zavlaka (radi od 1959. god.). Razdoblje visokih voda se javlja u 2. i 5. mjesecu što je posljedica otapanja snijega i proljetnih kiša. Nizak vodostaj i protok javljaju se u 8 i 10 mjesecu kao posljedica smanjenih količina padalina, visokih temperatura zraka i velikog isparavanja u ljetnjim mjesecima. U razdoblju visokih voda prosječan protok na Jadru na vodomjernoj stanici Lešnica iznosi od 15-18 m³/s, a u razdoblju niskih voda od 3-4,5 m³/s, dok prosječan protok Jadra iznosi 8,75 m³/s. Apsolutni minimalni protok Jadra registriran je u prvoj polovini 1. mj. 196. god. (0,19 m³/s) a apsolutno maksimalni registriran je 20. 12.1968. god. (157 m³/s). Zbog velikih količina nanosa, koji Jadar nije mogao odnijeti, već se taložio po aluvijalnoj ravnici. Stupnička reka i Korenita nisu se mogle direktno uliti u Jadar već teku lijevim obodom oko 8 km. Poslije većih kiša aluvijalna ravan poplavi i značajan dio nanosa ostane po livadama i oranicama. Velike poplave zabilježene su 1947, 1948, 1952, 1959, 1965, 1968. godine. presijecanjem meandara korito je djelimice regulirano na sektoru od ceste Kozjak-Tekeriš do ušća. Presječeno je više meandara što je ubrzalo otjecanje riječne vode a korito se produbilo i sada je duboko 2-3 m. U odnosu na ranije stanje Jadar je u općini Loznica kraći za 4 km. WIKIPEDIJA: Jadar (pritoka Drine) |
Rijeka Jadar na području Loznice
Autor: Asdflkjh~srwiki; Wikipedija Korenita je lijeva pritoka Jadra, povrine porječja od 80,58 km². Dugačka je 22,75 km dok joj je dužina razvođa (područje koje razdvaja susjedna porječja) iznosi 50,75 km. Loznici pripada donji tok Korenite. teče paralelno s Jadrom 11 km. Od 1977. do 1984. god. presječeni su njezini meandri i korito je prošireno i produbljeno.
Cernica je najveća desna pritoka Jadra. Porječe rijeke obuhvaća površinu od 118,7 km². Od toga teritoriju Loznice pripada 100,6 km² ili 84,7%. Cernica je dugačka je 21,5 km a dužina razvođa iznosi 51 km. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povjesni pregled
20. stoljeće
2014.
U kolovozu/avgustu 1914., tijekom Prvog svetskog rata, u ovom kraju, kod rijeke Jadar odigrala se velika bitka između austrougarske i srpske vojske, u kojoj je srpska vojska porazila Austrijance. Ova bitka poznata kao bitka na Ceru, i to je bila prva pobjeda savezničkih snaga u Prvom svjetskom ratu. Poslije bitke nastala je pjesma Marš na Drinu za koju se smatra da je vrsta alternativne himne Srbije i ona opisuje ovu bitku.
U kolovozu/avgustu 1914., tijekom Prvog svetskog rata, u ovom kraju, kod rijeke Jadar odigrala se velika bitka između austrougarske i srpske vojske, u kojoj je srpska vojska porazila Austrijance. Ova bitka poznata kao bitka na Ceru, i to je bila prva pobjeda savezničkih snaga u Prvom svjetskom ratu. Poslije bitke nastala je pjesma Marš na Drinu za koju se smatra da je vrsta alternativne himne Srbije i ona opisuje ovu bitku.
21. stoljeće
2004.
Na ovom području je pronađen mineral jadarit, koji je dobio ime po rijeci Jadar. Upisan je u popis minerala 2006. godine.
Na ovom području je pronađen mineral jadarit, koji je dobio ime po rijeci Jadar. Upisan je u popis minerala 2006. godine.
PRIČE IZ PLANINE
Jadarit Primjerak jadarita izložen u Prirodoslovnom centru u SvilajncuAutor fotografije: Dungodung; Wikipedija Jadarit je bijeli, praškasti, neradioaktivni monoklinski mineral, čija je kemijska formula natrij litij bor silikat hidroksid: LiNaSiB3O7(OH) ili Na2OLi2O(SiO2)2(B2O3)3H2O. Otkriven je 20046. godine u bušotinama u Jadarskoj dolini u Srbiji, po kojoj je i nazvan. Potvrđen je kao novi mineral nakon što su znanstvenici Prirodoslovnog muzeja iz Londona, i Nacionalnog istraživačkog vijeća Kanade izveli testove ovoga minerala. Geolozi istraživači iz kompanije Rio Tinto Exploration otkrili su mineral kao male nodule unutar bušotine, te su, nakon što nisu mogli odrediti njegovo ime s popisa poznatih minerala, zatražili ekspertizu od doktora Chrisa Stanleya iz Londona, koji ga je 2006. godine upisao kao jedinstvenog u mineralogiji.
Jadaritova kemijska formula je vrlo bliska formuli izmišljenoj za fiktivnu supstancu kriptonit u filmu Superman Returns iz 2006. godine. Ova slučajnost je privukla pozornost masovih medija, te je ovo otkriće prikazano na mnogim svjetski TV stanicama. Novi mineral, za razliku fiktivnog materijala u filmu, ne sadrži fluor, ne emitira elektromagnetsko zračenje, te je bijeli, a ne zelene boje (iako, u stripovima o Supermanu postoji vrsta kriptonita bijele boje). U svim drugim aspektima, kemijske osobine poklapaju se sa stijenom kriptonita u filmu. Jadarit ima fluorescenciju u varijanti rozo-narančaste boje kada se izloži ultraljubičastom zračenju. Prema doktoru Stanleyu, jadarit bi imao neku komercijalnu vrijednost ako bi se pronašle dovoljne količine ovog minerala. Jadarit sadrži bor i litij, dva elementa s mnogo upotreba. Procesirani radioaktivni otpad se zatvara u kapsulu od borosilikatnog stakla, dok se litij koristi pri proizvodnji litijsko-ionskih baterija. RUDNIK U rudniku Jadar, gdje je pronađen mineral Jadarit, međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto sa sjedištem u Velikoj Britaniji eksploatira litij i litij-borat u dolini Jadra. Lokacija sadrži najveće poznate količine litija u Europi i za sada to je jedina lokacija na svijetu koja sadrži litij-borate. O PROJEKTU "JADAR" |
ZANIMLJIVOSTI
Zanimljivo je da se u stručnoj literaturi, kao posvojni pridjev izveden iz naziva Jadar, najčešće koristi pridjev jadranski, a ne jadarski - koji bi na prvi pogled bio logičniji. Jadar je naziv za više dinarskih toponima:
Putopisi života - 001 MANASTIR TRONOŠA
Datum objave: 20.10.2015. Postavio: Dejan Milosevic1,21 tis. pretplatnika |
Po kraju ...
Karta područja Jadra
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
Praktično ...
IZVORI I LITERATURA
GRUPA AUTORA: Srednje Podrinje, Jadar i Rađevina - naselja, poreklo stanovništva, običaji. Službeni glasnik. Beograd, 2012.
Sadržaj:
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Jadar. Enciklopedijski članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4, str. 425. Zagreb, 1960.
NIKOLIĆ-STOJANČEVIĆ, Vidosava: Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Volume 41 of Naselja i Poreklo Stanovništva, Odeljenje Društvenih Nauka. Beograd, 1975.
RADOVANOVIĆ, M. V.: Dolina i sliv Lešnice, Zbornik radova SAN, 1957, LVII.
WIKIPEDIJA: Jadar (oblast)
Sadržaj:
- Rađevina i Jadar / Borivoje Milojević. - Fototipsko izd. iz 1913.
- Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika / Vidosava Nikolić-Stojančević. - Fototipsko izd. iz 1975.
- Poreklo i kretanje stanovništva Jadra / Mirko R. Barjaktarević, Nikola Pavković. - Fototipsko izd. iz 1964.
- Sokolska nahija / Ljuba Pavlović. - Fototipsko izd. iz 1930.
- Postanak i razvitak / Cvetko Kostić. - Fototipsko izd. iz 1957.
- Saobraćaj na Drini / Borivoje M. Drobnjaković. - Fototipsko izd. iz 1934.
- Ribolov na Drini Borivoje M. Drobnjaković. - Fototipsko izd. iz 1934.
- Vodenice na Drini i njenim pritokama / Borivoje M. Drobnjaković. - Fototipsko izd. iz 1933.
- Beleške sa Drine / Borivoje M. Drobnjaković. - Fototipsko izd. iz 1937.
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Jadar. Enciklopedijski članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4, str. 425. Zagreb, 1960.
NIKOLIĆ-STOJANČEVIĆ, Vidosava: Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Volume 41 of Naselja i Poreklo Stanovništva, Odeljenje Društvenih Nauka. Beograd, 1975.
RADOVANOVIĆ, M. V.: Dolina i sliv Lešnice, Zbornik radova SAN, 1957, LVII.
WIKIPEDIJA: Jadar (oblast)
