|
|
UvodJanj je kraj južno od Šipova prema Kupresu sačinjenu od mnogobrojnih sela, koja se nalaze u i oko sutjeske rijeke Janj.
ENGLISH SUMMARY:- KORIJENI - JANJ septembar 2010.
Proizvodnja: RTRS |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj području ovoga kraja Oglašavajte ovdje:
|
Prirodna obilježja
Zaravan Janj nalazi se u gornjem toku istoimene rijeke, na nadmorskoj visini od 900 do 980 m. Sa zapada je Janj ograničen ograncima planine Vitorog, s juga Plazenice (1765 m). na istoku dopire do uzvišenja koja čine razvođe između rijeke Janj i Vrbasa. Prema sjeveru je ograničen potokom Glogovac i uzvišenjem Lipova glava (933 m), koja ga odvaja od Pljevskih podova. Zapadni dio Janja je izrazito krški kraj gračen od vapnenaca iz razdoblja krete i jure, a istočni dio (istočno od rijeke) od werfenskih slojeva, pliocenskih pješčenjaka i gline. Zaravan je obrasla šikarom, a okolni planinski rub šumom.
|
Zaštićeno prirodno područje Pliva - Janj s rezervatom Janjske otoke Pliva i Janj s rezervatom Janjske otoke predstavljaju zaštićeno prirodno područje na području Bosne i Hercegovine. Ono obuhvaća čitavo područje rijeke Janj od njezin izvora u blizini sela Babići, pa do ušća u rijeku Plivu kod Šipova. Rijeka Janj izvire ispod klisure visoke preko 100 m, a 200 m niže od izvora nalazi se vir Opačac, gdje je voda duboka preko 30 m. Pristup ovom dijelu rijeke je veoma otežan zbog strmih obala. Ovo sedreno područje je sačuvano od bilo kakvih štetnih zahvata. Na udaljenosti od 500 m od izvora nalazi se vodopad kod Bukve. Na tom mjestu rijeka skreće desno u jednu manju klisuru i pada preko kamenog praga visokog oko 12 m, stvarajući vodopad. Ispod Janjske Otoke nalazi se i najinteresantniji objekt na Janju - vodopad ispod Sokoline. Od toga mjesta do ušća Janja u Plivu korito je vrlo bogato sedrom, pa pred samim ušćem sedrene naslage stvaraju čitavu deltu velikog niza manjih i većih vodenih rukavaca. Izvor Plive sastoji se, zapravo, iz dva veoma jaka izvora, koji su udaljeni oko 300 m jedan od drugog, nalaze se na istoj nadmorskoj visini, a sastaju se 1 km niže ispod sela Dragnića. Desni krak izvire ispod planine Majevac u mjestu zvanom Ravni Do. Voda izbija u velikoj količini iz stijene. Oko 80 m ispod izvora, s lijeve strane, ulazi u Plivu potok Crnjična, koji za vrijeme velikih kiša predstavlja vrlo snažnu bujicu, pa je djelovanjem ovog bujičnog potoka, Pliva na ovom zavijutku skrenula nešto svoj tok na desnu stranu. Ovaj desni krak Plive prolazi kroz šumoviti predjel, te tvori mnoge živopisne brzake i manje kaskade. Lijevi krak Plive izvire iznad sela Dragnića na tri mjesta, te se sva tri rukavca sastaju nakon 100 m toka rijeke. Navodno, za vrijeme vršidbe mještani su iz Glamočkog Polja bacali u ovaj ponor pljevu, koja je kasnije izlazila na svom sadašnjem izvoru, i po tome je rijeka nazvana Pljeva — Pliva. Nakon spajanja oba kraka Pliva poprima mnogo mirniji tok, a u širim partijama terena razlijeva se i kod Šipova je široka preko 30 m. U koritu Plive od izvora do ušća Janja nema sedre. Od izvora Plive oko 800 m daleko nalazi se malo Dragnić jezero. Jezero je dugo u pravcu sjever-jug 65 m, a široko 35 m; prema izvršenim ispitivanjima jezero je duboko 10 m, što je i njegova najveća dubina. IZVOR WIKIPEDIJA: Zaštićeno prirodno područje Pliva - Janj sa rezervatom Janjske otoke 
Janjska otoka
Autor: Samirzahirović, Wikipedija 
Izvor Plive
Autor: Samirzahirović, Wikipedija Opis područja rijeke Janj PRENESENO IZ: Viktor Ržehak, Manje poznate prirodne rijetkosti u Bosni i Hercegovini i potreba njihove zaštite. Naše starine: godišnjak; V, 1958., str. 105-124. Sarajevo 1958. (PDF) Na području Bosne i Hercegovine bezsumnje u najznačajnije objekte hidrološke zaštite prirode, spada čitavo područje rijeke Janja od svoga izvora niže sela Babići, pa do utoka u Plivu kod Šipova. Važno je naglasiti da je ovo područje zasada još sačuvano od bilo kakvih štetnih zahvata, što nije slučaj sa sadrenim područjem kod Jajca. Već sam izvor Janja pretstavlja neobičnu interesantnost, jer se na istom ulijeva manja riječica Vaganac, koja izvire ispod planine Koprivnice, niže ceste Bugojno—Kupres. Ova rječica znatno povećava količinu vode, tako da je Janj već na samom izvoru veoma bogat vodom. Rijeka Janj izvire ispod klisure visoke preko 100 m, a 200 m niže od izvora nalazi se vir Opačac, gdje je voda duboka preko 30 m. Pristup ovom dijelu rijeke je veoma otežan zbog strmih obala. Kako je naprijed napomenuto, ovo sedreno područje je zasada sačuvano od bilo kakvih štetnih zahvata. Postoji, međutim, projekat da se na samom izvoru Janja izgradi crpna stanica za odvođenje vode u bezvodna sela na lijevoj strani rijeke. S obzirom da vode ima dovoljna količina, to ove gradnje neće nepovoljno djelovati na prirodne ljepote ovog područja, pod predpostavkom da se gradnje izvedu tačno po planu sa potrebnim maskiranjem terena. Na udaljenosti od 500 m od izvora nalazi se »Vodopad kod Bukve«. Na tom mjestu rijeka skreće na desnu stranu u jednu manju klisuru i pada preko kamene prečage visoke oko 12 m, stvarajući jedan od najinteresantnijih i najimpresivnijih vodopada. Sa gornje strane rijeke vodopad se uopće ne vidi ni sa jedne obale, nego se vidi samo sa donje desne strane rijeke, i to opet samo sa jednog mjesta na malom uzvišenju, što sve čini da je vodopad još interesantniji. U dijelu Janja do sela Podosoja nema sedre u koritu, a od toga sela naniže, nalaze se velike naslage sedre, tako da one oko Janjske Otoke čine čitava brda. Niže Janjske Otoke nalazi se najljepši i najinteresantniji objekat na Janju, to je »Vodopad ispod Sokoline«. Preko sedrene prečage, visoke oko 15 m, i preko bočnih stijena pada voda rasprskavajući se u bezbroj sitnih pjenušavih čestica. Na mjestu ispod vodopada korito je veoma strmo, te voda dalje ide preko manjih i većih kaskada i stvara veoma živopisne prizore. Zapravo, vodopad se i nevidi sav, jer izlazi iz klisure, koja je na tome mjestu savijena u polukrugu. Da bi se vidio čitav vodopad, bilo bi potrebno izgraditi most preko rijeke u donjem dijelu, odakle bi se on tek sa sredine mosta mogao da vidi čitavom svojom dužinom. Od toga mjesta do utoka Janja u Plivu korito je veoma bogato sedrom, te pred samim ušćem sedrene naslage stvaraju čitavu deltu velikog niza manjih i većih vodenih rukavaca. Na ušću su na sedrenim naslagama izgrađene brojne vodenice, kojima je omogućen rad usljed još uvijek znatnog pada korita rijeke do ušća u Plivu. Izvor Plive sastoji se, zapravo, iz dva veoma jaka izvora, koji su udaljeni oko 300 m jedan od drugoga, nalaze se na istoj nadmorskoj visini, a sastaju se 1 km niže ispod sela Dragnića. Desni krak izvire ispod planine Majevac u mjestu zvanom Ravni Do. Voda izbija u velikoj količini iz stijene, te je i sam izvor, kao i sva okolina, obrastao u mladu liščarsku šumu; ovo je najljepši predio u ovom dijelu plivskog područja. Oko 80 m niže od izvora, sa lijeve strane, ulazi u Plivu potok Crnjična, koji za vrijeme velikih kiša pretstavlja veoma snažnu bujicu; djelovanjem ovog bujičnog potoka, Pliva je na ovom zavijutku skrenula nešto svoj tok na desnu stranu. Međutim, opasnost od erozije je znatno smanjena usljed okolnosti da je na desnoj strani obala zaštićena drvećem, tako da je dosada došlo do neznatnog podrivanja i odnošenja obale. Ovaj desni krak Plive prolazi kroz šumoviti predio, te obrazuje mnoge živopisne brzace i manje kaskade. Lijevi krak Plive izvire više sela Dragnića na tri mjesta, te se sva tri rukavca sastaju nakon 100 m toka rijeke. Prema kazivanju mještana, izvor Plive potiče čak iz Glamočkog Polja, gdje voda ponire kod Petrovog Vrela, što još nije potpuno ispitano i dokazano. Navodno, za vrijeme vršidbe mještani su iz Glamočkog Polja bacali u ovaj ponor pljevu, koja je docnije izlazila na svom sadašnjem izvoru, i po tome je rijeka nazvana Pljeva — Pliva. Nakon spajanja oba kraka Pliva poprima mnogo mirniji tok, a u širim partijama terena razlijeva se i kod Šipova je široka preko 30 m. Veoma je značajno da u koritu Plive od izvora do utoka Janja nema nikako sedre. Tek od Šipova naniže vide se u koritu manji i veći dijelovi sedre, a prve veće naslage nalazimo tek kod jezera. Po svemu izgleda da je rijeka Janj glavni sedrotvorac za čitavo područje, pa je potrebno specijalnu pažnju obratiti ispitivanju čitavog korita rijeke Janja, što neće biti nimalo lak zadatak s obzirom na nepristupačnost njenim obalama. Od izvora Plive oko 800 m daleko nalazi se malo Dragnić jezero, koje zasada služi za napajanje stoke. Jezero je dugo u pravcu sjever-jug 65 m, a široko 35 m; prema izvršenim ispitivanjima jezero je duboko 10 m, odnosno to je njegova najveća dubina. Ukoliko se izgradi Hidrocentrala Jajce IV, tzv. Šipovska, došlo bi pod vodu i ovo jezero sa čitavim Šipovskim Poljem. Danas ovom jezeru prijeti opasnost da bude zatrpano nanosom šljunka sa gornje sjeverne strane od jedne manje bujice. |
Izvor i kanjon rijeke Janj (2017)
Autor: Goran Barac; Datum objavljivanja: 6.11.2017. Izvorni opis: Jesenji motivi sa izvora i iz kanjona rijeke Janj, nedaleko od sela Strojice, na jugozapadu Republike Srpske/Bosne i Hercegovine. Snimio Boris Vlajnić iz Banje Luke 29. oktobra 2017. godine... Rijekom Janj do ušća u Plivu / River Janj (2018)
Autor: Goran Barac; Datum objavljivanja: 6.5.2018. Izvorni opis: Poslije prošlogodišnje, jesenje ekspedicije do izvora i prvog kanjona rijeke Janj, u rano proljeće ove godine pratili smo ovaj prirodni biser od drugog kanjona do ušća u rijeku Plivu u Šipovu... Snimio Boris Vlajnić iz Banje Luke početkom aprila 2018. godine.. Pliva - od izvora do ušća
Autor: Andrej Vrhovac; Datum objavljivanja: 3.5.2015. Izvorni opis: Izvori Plive i vodopad u Jajcu sa ušćem u Vrbas Janj, izvor rijeke Janj
Datum objave: 14.11.2019. Autor: Nikola Peno Janjska dolina | 1. dio
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 12.5.2023. Opis. VIDEO: Janjska dolina | 1. dio Malo više od 60km ebajkom kroz nekadašnju 7. republiku, Janjsku dolinu, izolovanu planinsku oblast na 15-ak km od Šipova. Početak u Strojicama, sa Milenkom Milovcem, lokalnim lovcem i zaljubljenikom u istoriju i prirodu Janja. Milenko je i majstor svog stolarskog zanata, čije ruke spašavaju od zaborava stare običaje. Odatle u selo Babići, pa u zaseok Cumbe gdje se nalazi ruina Štrb grada. Zatim do izvora Janja, pa gore kroz Babin Dol do manastira Glogovac, smještenog u mističnom i tihom klancu istoimenog potoka. Onda penjanje u Ljuše, selo na visoravni iznad Janjske doline, posjeta staroj nekropoli punoj velikog mramorja, i onda blatnjavim šumskim putem sve do ulaza u prašumu Janj. Tu okretanje nazad (za ulazak je potrebna suglasnost šumskog gazdinstva Gorica), pa silazak u Pribeljce, i nazad u Strojice. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Tradicionalna gastonomija
Janjski kajmak
|
Za izradu janjskog kajmaka, po vrsti i kvaliteti mlijeko je isto kao i za spravljanje bilo kojeg punomasnog sira. Najbolje je kravlje mlijeko iz brdsko-planinskih područja. Mlijeko s prirodnih visoravni Janja, koje se odlikuju beskrajnim prirodno netaknutim pašnjacima, planinom Vitorog i jednom od najčistijih rijeka u Europi, rijekom Janj, svako je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju kajmaka. U ljetnom razdoblju krave su na ispaši i hrane se kvalitetnom travom s pašnjaka, a u zimskom planinskim sijenom, uz čistu pitku vodu iz rijeke Janja, bez dodataka silaže i koncentrata, tako da sa sigurnošću može reći da se radi o čistoj ekološkoj proizvodnji mlijeka. (Kozomora, 2021.)
|
PROČITAJ VIŠE
KOZOMORA, Stojan: Kako nastaje čuveni janjski kajmak. Klik Jajce, 13.3.2021. |
|
Janjski kajmak - Šipovo
eko.zona.sipovo; Datum objavljivanja: 13.2.2018. Izvorni opis: Удружење пољопривредних поризвођача "Јањски кајмак" Шипово, прилог у емисији "Плодови рада" РТРС, 10. фебруара 2018. године |
Kako se pravi čuveni janjski kajmak
Autor: RTRS vijesti Datum objave: 28.5.2021. Opis. Web: https://www.rtrs.tv Facebook: / rtrs.portal Twitter: / rtrsvijesti |
Јanjski kajmak i sir-pletenica uskoro brendirani i na tržištu
Autor: RTRS vijesti Datum objavljivanja: 27.3.2019. |
Janjski gužvaš (Sir pletenica / Janjska pletenica)
Zaštitni je znak Јanjske visoravni u blizini Šipova. To je autohtoni sir od neobarenog kravljeg mlijeka. Domaćice upliću sir u pletenicu, a po teksturi on podsjeća na talijansku mozzarellu.
Proces počinje mužnjom u zoru. Prikupljeno kvalitetno kravlje mlijeko s planinskih pašnjaka se odmah procijedi u šerpu (zdijelu) i tako ostavi da prenoći negdje na toplom, uz štednjak, kako bi dobilo blako kiselkasti miris. Skine se pavlaka koja se pritom stvori. Potom se manju posudu odvoji dio i prokuha da se vidi je li surutka zelena, jer to je znak da se može početi s izradom sira. Nakon tog uzorka, i ostatak mlijeka se zagrijava, ali ne duže od sat vremena kako se ne bi previše stislo. Kada masa koja se kuha bude nalik jogurtu, za pola sata je smjesa gotova. Kada se surutka izbistri mlijeko je uzrelo i može se početi sa sirenjem.
Stavi se sirilo, tj. "maja", i kad se uhvati gusti sloj, kao kiselo mlijeko i vidi se kako se već odvaja surutka, onda se nekoliko puta promiješa (sve se radi rukama), sav se prikupljeni sir prikuplja pri rubu šerpe, postaje rastezlji, razvlači se na tri, četiri dijela i onda se plete. Za jedan kilogram sira potrebno je i 12 litara mlijeka. Proces izrade je zahtijevan tako da se malo ljudi odlučuje izrađivati taj sir.
PROČITAJ VIŠE
MUJIĆ, Selma Mujić: Domaćice u Janju "upliću" sir - jedine ga tako prave u svijetu. Agro Klub, 24.4.2022.
Zaštitni je znak Јanjske visoravni u blizini Šipova. To je autohtoni sir od neobarenog kravljeg mlijeka. Domaćice upliću sir u pletenicu, a po teksturi on podsjeća na talijansku mozzarellu.
Proces počinje mužnjom u zoru. Prikupljeno kvalitetno kravlje mlijeko s planinskih pašnjaka se odmah procijedi u šerpu (zdijelu) i tako ostavi da prenoći negdje na toplom, uz štednjak, kako bi dobilo blako kiselkasti miris. Skine se pavlaka koja se pritom stvori. Potom se manju posudu odvoji dio i prokuha da se vidi je li surutka zelena, jer to je znak da se može početi s izradom sira. Nakon tog uzorka, i ostatak mlijeka se zagrijava, ali ne duže od sat vremena kako se ne bi previše stislo. Kada masa koja se kuha bude nalik jogurtu, za pola sata je smjesa gotova. Kada se surutka izbistri mlijeko je uzrelo i može se početi sa sirenjem.
Stavi se sirilo, tj. "maja", i kad se uhvati gusti sloj, kao kiselo mlijeko i vidi se kako se već odvaja surutka, onda se nekoliko puta promiješa (sve se radi rukama), sav se prikupljeni sir prikuplja pri rubu šerpe, postaje rastezlji, razvlači se na tri, četiri dijela i onda se plete. Za jedan kilogram sira potrebno je i 12 litara mlijeka. Proces izrade je zahtijevan tako da se malo ljudi odlučuje izrađivati taj sir.
PROČITAJ VIŠE
MUJIĆ, Selma Mujić: Domaćice u Janju "upliću" sir - jedine ga tako prave u svijetu. Agro Klub, 24.4.2022.
|
Sir "gužvaš" simbol janjskog kraja
Autor: RTRS vijesti Datum objave: 5.2.2021. Opis. Web: https://www.rtrs.tv Facebook: / rtrs.portal Twitter: / rtrsvijesti |
Porodica Đukić iz Strojica proizvodi janjski sir gužvaš u obliku pletenice
Autor: Stanislav Jakica Datum objave: 16.3.2018. Opis. Sir i kajmak zaštitni znak su Šipova i Janja . Naša ekipa posjetila je porodicu Đukić u Stojicama koja se ovim poslom bavi već duži niz godina i od toga živi. Imaju sedam krava koje proizvode najkvalitetnije punomasno mlijeko koje se potom po jedinstvenoj recepturi siri i savija u oblik pletenice prepoznatljivog sibola Janja. |
Tradicija i običaji - Prva epizoda
Autor: Banjalučka Hronika Datum objave: 11.1.2023. Opis. U prvoj epizodi dokumentarnog serijala "Tradicija i običaji", govorimo o spravljanju janjskog sira gužvaša. Bili smo na imanju Dragice Milovac u Janju. U drugom dijelu emisije, govorimo o vezenju, heklanju i tkanju pomoću natre. O svemu ovome govorila nam je Stoja Zrnić iz Bistrice podno Kozare. Čuvajmo našu "Tradiciju i običaje." Produkcija: ELTA HD TV Banjaluka |
Priče iz kraja
|
KARAVAN 1966
Postavio: slavkolav84 Datum objave: 18.8.2017. Opis. Zbor u Stojicama opstina Sipovo ,Republika Srpska davne 1966 godine |
Pribeljci
|
Pribeljci
Proizvodnja: RTRS |
Kendići
|
PUTOKAZI - Kendići - Janj
Postavio: Banjalucka Hronika; Datum objavljivanja: 17.2.2019. Izvorni opis:Pitoma dolina Janja. Kendići. Strojice. U potrazi za domaćim, janjskim kajmakom, janjskim sirom u pletenici i janjskim običajima i tradicijom, dolazimo do porodice Đukić. Za baku Desu, njen sir i kajmak čulo se nadaleko, stoga odlučismo da ju posjetimo. I tu priča o Kendićima, Đukićima, siru, kajmaku i janjskoj nošnji počinje. |
Brdo
|
Brdo je naseljeno mjesto Janju, u općini Šipovo. Na popisu stanovništva 2013. u njemu je živjelo 89 stanovnika (1991. ih je bilo 164).
Rakite je zaseok sela Brdo. Sastoji se od 6 kuća, a trenutno su samo dvije naseljene. U selu je nekada živjelo više od 100 stanovnika, a sada ih je svega troje. Njegova okolina je bogata šumom i pašnjacima i ima pogodne uvjete za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom. WIKIWAND: Brdo (Šipovo) |
Prizor iz zaselka Rakita
Autor: Aleksandar Mandić, Wikipedija |
Vagan (kod Šipova)
Vaganska pećina
|
Vaganska pećina nalazi se uz magistralnu cestu Šipovo-Kupres, iznad sela Vagan. Nastala je radom vode koja je ovdje ponirala.
Obilježava ju špiljski nakit, a posebice je atraktivna Svečana dvorana s višebojnim špiljskim nakitom. Špilja se sastoji iz osam cjelina, i do sada je za turističke posjete uređeno 120 metara staza. Špilja ima ima ukupno 420 metara kanala i prolaza, i ne spada u velike spelelološke sustave, ali je po atraktivnosti i špiljskom nakitu jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini. Prema predaji, Vaganska pećina je u vrijeme Drugog svjetskog rata bila utočište partizanima koji su se tu krili od okupatora. PRAKTIČNE INFORMACIJE Cijena ulaznica (2021.): odrasli 5 KM (2,5€); djeca do 12 god. 2 KM (1€). |
Planinski turizam u BiH: Vaganska pećina i prašuma Janj
Datum objave: 17.8.2021. Autor: Glas Amerike - Studio Washington Opis: Velike vrućine u Bosni i Hercegovini izmamile su brojne turiste i u planinske krajeve gdje je temperatura znatno ugodnija. Neki od njih odnedavno mogu posjetiti i Vagansku pećinu u opštini Šipovo ali i prirodni rezervat prašumu Janj koja je od kraja jula ove godine pod zaštitom UNESCO-a. Orginalno objavljeno na - https://ba.voanews.com/a/6005437.html |
