---

Područje: Snežničko-goranska visoravan
Obližnje grupe: 
​Obližnji krajevi: 
Obližnje planine: Obruč, Riječki primorski hrbat 
Država: Hrvatska

Kastavština (Kastafćina)

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

Kastavština, područje između grada Rijeke i Učke sa središtem u gradu Kastvu. Nakon rimske, ostrogotske, bizantske i langobardske vladavine, na početku 7. st. područje Kastva, Mošćenica i Veprinca naselili su Slaveni (Hrvati). Potkraj 8. st. Kastavština je bila u sastavu Franačke, a od polovice 10. st. do 1060-ih pripadala je Hrvatskoj. Nakon toga njome su vladali pulski biskup, gospoda Devinska (od 1139), grofovi od Walseea (od 1399) i Habsburgovci (od 1466). Unatoč stranim gospodarima, na Kastavštini se dugo očuvalo staro hrvatsko župsko uređenje, pismeno uređeno zakonima i statutima (Kastavski, Veprinački, Mošćenički) potkraj 15. i na početku 16. st. Slobodni seljaci (općine) birali su upravna i sudbena tijela: župana, vijeće, satnika, komunšćaka i kancelara. U upravi je svoju ulogu imao i izabrani plovan, predstojnik klerika koji su se okupljali u kapitul. U 15. i 16. st. Kastavština je bila izložena osmanskim pljačkaškim pohodima, a u 17. st. mletačkim protuuskočkim vojnim akcijama. Od 1468. Habsburgovci su Kastavštinu kao gospoštiju davali u zalog. God. 1625. darovana je isusovačkomu kolegiju u Judenburgu, a 1630. sva su prava prenesena na novi kolegij u Rijeci, koji je ukidanjem općinske samouprave slobodne seljake nastojao pretvoriti u kmetove. Pridržavajući se starih običaja stanovništvo se takvim nastojanjima odupiralo tijekom 17. i 18. st. (Kastav 1666., 1692., 1695., 1709., 1756; Veprinac 1772; Mošćenice 1664., 1770). Nakon ukidanja isusovačkoga reda (1773), Kastavština je prešla pod upravu carske komore. Potom je 1784. bila prodana vitezu Thieryju, a 1843. postala je posjed riječkoga brodovlasnika baruna Đure Vranyczanyja. U novim gospodarskim okolnostima stara općinska sjedišta zaostajala su za nekadašnjim selima i lučicama. U 19. st. Volosko je postalo sjedište samostalne općine, ali i uprave i sudstva za cijeli teritorij bivše Kastavske gospoštije. U drugoj polovici 19. st. Kastavština je bila jako središte hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri. Nakon raspada Austro-Ugarske, Rapallskim ugovorom (1920) podijeljena je između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, što se održalo do kraja II. svjetskoga rata kada je u cijelosti pripala Hrvatskoj u okviru Jugoslavije.
IZVOR  Kastavština. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 8. 2022. 

ENGLISH SUMMARY: Kastavština (region)

-

---

Ime

-

Pogled na Kastav iz zraka
Izvor: TZ grada Kastva. This image is copyright protected and it's unauthorized use is forbidden. - https://www.kastav-touristinfo.hr/, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72732546

KASTAV

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Kastavštine

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Prikaz Kastva iz 1679. godine na grafici autora Johanna Weikharda von Valvasora

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Karata povijesnog rasprostiranja Kastavštine
Izvor: Istarska enciklopedija, izdanje 2005.

Po kraju 

Kastav

Matulji

PROČITAJ VIŠE  ​KIRIGIN, Marina: Upoznavanje zaleđa Matulja na dva kotača. Bila je to vožnja za prste polizat´. Novi list, 30.8.2022.

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

Literatura

DORČIĆ, Ivan; TOMAŠIĆ, Marijan: Kastav i Kastavština u prošlosti i sadašnjosti. Samobor, 1931.
FUMIĆ, Katarina: Mitovi i legende Kastavštine. Diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2018. (PDF) 

• Sažetak. Ovaj rad govori o kulturno-povijesnom pregledu Kastavštine, bogatom i zanimljivom nasljeđu i povijesnoj epohi koja danas svoju povijest održava živom preko kulturnog turizma i očuvanjem tradicije. Opisani su neki od brojnih mitova, legendi i obreda koji su Kastavcima ostavljeni u nasljeđe kao dio kulturnog identiteta. U prvom dijelu rada definira se nematerijalna baština, objašnjava njezin pojam, značenje, zaštita i očuvanje. Nematerijalnoj se baštini sve više pridaje pažnje i vrijednosti jer s odmicanjem od jednostavnijih i sporijih vremena, a prihvaćanjem površnosti i prolaznosti sadašnjice, još uvijek vapimo za izvorima našeg kulturnog identiteta. Kulturna baština ovoga grada neiscrpan je izvor turističke ponude kojom danas Kastav oživljava svoj povijesni značaj. U drugom djelu opisuje se povijest Kastavštine. Njezina sadržajna i kompleksna povijest bila je plodno tlo za stvaranje bogate kulturne baštine. Centralni dio ovog rada koncentriran je na mitove i legende s područja Kastavštine koji čine važan dio bogate kastavske nematerijalne baštine i tradicije. Mitovi i legende izazivaju znatiželju i daju dozu mističnosti određenom vremenu, prostoru i društvu. Legende i predaje oplemenjuju ljude jer se kroz njih vidi duša naroda. Njihova osebujnost i maštovitost predstavlja veliku vrijednost tradicijske kulture, posebno za očuvanje vlastitog identiteta. Predstavljaju osnovu mnogim turističkim ponudama kojima Kastav konkurira na sve zahtjevnijem tržištu kulturnog turizma.

HRELJANOVIĆ, Viktor: Iz Kastva i Kastavštine. Naklada Benja. Rijeka, 1994.
JARDAS, Ivo: Kastavština. Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru. Članak. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Knj. 39. (1957) [urednik Milovan Gavazzi]. Zagreb, 1957., str. 5 – 416. (PDF)
JARDAS, Ivo: Kastavština. Reprint u: Zbornik, sv. 3. Izdavač: Kulturno-prosvjetno društvo Ivan Matetić Ronjgov. Rijeka, 1994.

• Opis. Kada je davne 1957. objavljena knjiga Ive Jardasa KASTAVŠTINA s podnaslovom Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru kao 39. knjiga Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena već je za nekoliko mjeseci bilo jasno da je riječ o radu koji neće ostati samo u usko stručnim krugovima etnografa, folklorista, jezikoslovaca i drugih znanstvenih poslenika.

JARDAS, Ivo: Kastavština. Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru. Nakladnik: Ustanova Ivan Matetić Ronjgov. Rijeka, 2010.

• ​Opis. Pretisak je knjige Ive Jardasa što ju je kao 39. knjigu Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena 1957. godine tiskala JAZU/HAZU. Kastavština, predstavlja temeljitu studiju s etnološko-etnografskim elemenatima. Studija je to o načinu života, poljoprivrednim radovima, običajima, praznovjerju pojedinostima iz obrtničkih zanimanja uz bilježenje odgovarajuće terminologije i specifične kastavske čakavštine te je zanimljivom širem čitalačkom krugu. Knjiga se doima kao detaljizirani snimak načina života što je stoljećima bio oblikovan pod specifičnim prirodnim i društvenim uvjetima, a koje je neumitan hod civilizacijskog procesa drastično izmijenio, što je čini enciklopedijskom knjigom ovog kraja.

LAGINJA, Matko: Kastav. Grad i obćina. Tiskara Dolenc. Trst, 1889.
LAGINJA, Matko: Kastav. Grad i obćina. Tiskara Dolenc. Reprint. Katedra Čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu. Klana, 2002.
MUNIĆ, Darinko: Kastav u srednjem vijeku. II. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Biblioteka Fluminensia, sv. 8., ICR. Rijeka, 1998.
MUNIĆ, Darinko: Kastav od najstarijih vremena do suvremenih dana. Zbornik Kastavštine, knj. 10., Kastav, 2002.

Ostali izvori

ČAKAVŠTINA-KASTAVŠTINE (blog)

• ​Opis. Autori ovog bloga su starosjedioci, VELJKO BEZJAK-Krajačev i RADOJKA MULAC-Mučić. Žive na području Kastavštine na Gornjoj Smokvarije, danas naselju Marinići. Nastankom Općine Viškovo pred dvadesetak godina izbrisano je povijesno naslijeđe područja Marinića (Gornja Smokvarija, ex MZ /Mjesna zajednica/ Marinići) i postali smo po želji "politike" dio Halubja. Organizirali smo se u eko-udrugu GU "Smokvarijska lista", prvenstveno, zbog strahovitih ugroza življenja i zdravlja  smetištem Viševac (smetište Rijeke i riječkog prstena općina i gradova) i odlagalištem opasnog tekućeg otpada Sovjak i prisiljavali smo uspješno svojim djelovanjem odgovorne  na riješavanje tog polstoljetnog problema. Istovremeno, uporno smo tražili da se poštuje povijesno naslijeđe područja u kojem živimo. Ta naša upornost, donijela je u 2013.god., izmjenu "iskrivljene povijesti" Općine Viškovo na njenoj web stranici. Danas, 2013.god., oni koji će pročitati kratku povijest Općine Viškovo, vidjeti će da se ista sastoji, u grubom, od dva područja, područja Halubja i Smokvarije.

Korisne poveznice

Brošure Turističke zajednice Kastva
pdf TZ Kastav - plan grada / razglednica
​pdf Kastav - prospekt (HR)
pdf Opatija Riviera (HR)
pdf Bike Rijeka (HR/ENG)