---

Krajolici, odn. predjeli ...

krajolik  
imenica, m. jd.

... dio geoprostora koji se sastoji od vidljivih objekata na zemljištu te od promjenjivih elemenata poput osvjetljenja i vremenskih uvjeta.
Pod vidljivim se objektima na zemljištu podrazumijevaju zemljišni oblici (reljef), vode (rijeke, jezera i mora), živi svijet koji uključuje vegetaciju, ljudsko djelovanje koje uključuje uporabu zemljišta, zgrade i druge građevine. Topografska izmjera, uključujući i fotogrametrijsko snimanje, izmjera je krajolika te osnova za izradbu topografskih baza podataka i topografskih karata.
IZVOR  STRUNA, Hrvatsko strukovno nazivlje: krajolik

​krajolik

Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakteristikama drugačije od ostalih.
Izraz Krajolik je koncept koji je kontroverzan unutar zemljopisnih znanosti i primarni mu je značaj u svakodnevnom jeziku. Semantički se dobiva sa sadržajem fizinomičkih karakteristika kao sto su harmonija, ljepota, jedinstvost, cjelina, specifičnost, raznolikost i posebnost.
Krajolik se može razlikovati na od prirode stvoreni prirodni krajolik i kulturni krajolik, koji je nastalo ili dominiran ljudskim djelovanjem.
Krajolici mogu biti anorganski (pustinja, slano jezero, led) i organski (šuma, savana, livade).
U tom smislu je krajolik prostor s tipičnim karakteristikama, obrazaca ili struktura.
Obuhvaća fizičke, biogene i antropogene (uključujući sociogene) strukture, npr. geomorfološke (stijene, pijesak, brda, ravnice), ekološke (voda, šume, livade) i tehničke (kameni zidovi, potporni zidovi, kuće, ceste ) elemente krajolika.
IZVOR  Wikipedija (hr)

Dubrovnik i Elafitsko otočje, sa Srđa, Hrvatska

Rijeka Crnojevića, Crne Gora

Vlašić, Bosna i Hercegovina

Naslovna fotografija
Trešnjevo u Cucama, Crna Gora

Delta Neretve
Područje uz rijeku Neretvu sastavni je dio kulturnog krajobraza doline Neretve.  Rijeka Neretvau Hrvatskoj stvara veliku deltu gdje se susreću i isprepliću rijeka i more, močvare i jezera, plodne nizine i škrti krš. Brojna raštrkana sela i zaseoci srasli su s krajolikom, uglavnom brdskim s oskudnom obradivom zemljom, a u nizini su melioracijski zahvati i suvremene metode poljoprivrede tijekom dvadesetog stoljeća u potpunosti izmijenili sliku neretvanskog krajolika.

IZVORI I LITERATURA

---

ANDAR, Goran; ANIČIĆ, Branka: Registar ruralnih krajobraza primorske Hrvatske primjer provedbe mjera Europske konvencije o krajobrazu. Međunarodni stručni skup krajobraznih arhitekata “Krajobraz – krajina – pejzaž”. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Znanstveni projekt: Sredozemni krajobraz kao element identiteta Hrvatske (PDF)
BILUŠIĆ DUMBOVIĆ, Biserka: Krajolik kao kulturno naslijeđe metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine. Zagreb, 2015. (PDF)
LISAC, Rene; IVANUŠ, Martina: Landscape Patterns of North Velebit mountain settlements/Krajobrazni uzorci planinskih naselja Sjevernoga Velebita. Prostor, vol. 18, no. 2, 2010, str. 424+ (PDF) 

• Sažetak: Rad je rezultat terenskih, povijesnih i teoretskih istraživanja provedenih pri izradi konzervatorske studije za područje posebnih obilježja Nacionalni park Sjeverni Velebit i za potrebe prostornog plana. Istražene su i analizirane kulturno-povijesne i prostorne okolnosti nastanka krajobraznog uzorka planinskih naselja, prvi su put analizirana i sistematizirana obilježja sastavnica, utvrđeno je i opisano njegovo sadašnje stanje.

GRUPA AUTORA: Krajodrazi.  Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (Brošura -Krajodrazi HR dio)
GRUPA AUTORA: Krajodrazi. Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (Brošura -Krajodrazi CG dio)
RAPIĆ, Sunčana: Krajobraz. Prezentacija. Sveučilište u Osijeku. Osijek, 2011./2012. (PPT)

Video: Tradicionalni poljoprivredni pejzaži
July 14, 2018 u Razno, od Levantinka
U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“.
Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite.

Brošura: Tradicionalni poljoprivredni pejzaži u Crnoj Gori
U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” urađena je brošura „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“. Brošura, koja je edukativnog karaktera, ima za cilj da skrene pažnju na vrijednosti i značaj tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža. U brošuri je objašnjeno što su poljoprivredni pejzaži i zašto su značajni, a dat je i ostvrt na međunarodne inicijative kroz koje se identifikuje i štiti ova vrsta kulturnog pejzaža. Predstavljeno je bogatstvo i raznovrsnost poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori, njihovo stanje i prijetnje vezane za njihovu degradaciju zbog zamiranja osnovne djelatnosti-poljoprivrede i zbog prekomjerne urbanizacije. U brošuri su predstavljene i aktivnosti na zaštiti i obnovi tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža realizovane kroz pilot projekat u Gornjoj Lastvi i osnovne Preporuke za poboljšanje okvira za zaštitu, planiranje i obnovu tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori. (PDF)

KRAJODRAZI
Zajednička brošura i mapa o pejzažu Dubrovnika i Boke
2015.
U sklopu projekta Baština-pokretač razvoja, izdane su brošura i mapa pod nazivom KRAJODRAZI. Mapa i brošura zamišljene su kao edukativno-promotivni materijal na temu pejzaža te kulturne i prirodne baštine područja Dubrovačko-neretvanske županije i Boke Kotorske. Materijal je namjenjen istitucijama, građanima/kama i turistima. Osnovna tema projekta “Baština-pokretač razvoja” su prirodni i kulturni pejzaži koji ne uživaju zakonsku zaštitu, a izloženi su degradaciji i promjenama… Kako oni odražavaju ukupnost života na jednom prostoru, odlučeno je da se prezentuju pejzaži pojedinih regionalnih cjelina unutar širih prekograničnih regija Dubrovačko-neretvanske županije i Boke Kotorske. Opisi u brošuri su u stvari citati književnika/ca, putopisaca, pjesnika/kinja koji su posjetili ovaj kraj ili žive u njemu. Na taj način valorizovani su i učinjeni dostupnima literarni tekstovi o pejzažu prekograničnog područja, kao nematerijalna baština. Biranim citatima, pridružene su fotografije i reprodukcije slika raznih autora/ki, koje su vezane za ovo područje. Mapa je rađena kao doživljaj, a izrađena tehnikom digitalnog kolaža i prikazuje ukupnost svih vidova baštine. Pejzaži se čitaocu i gledaocu prenose kao tuđi doživljaj, te se potstiču da kroz umjetničku impresiju primjete ono nevidljivo i dožive do sada nedoživljeno.

Krajolik kao kulturno naslijeđe. pdf ​