---

O KRAJU VODIČ PRAKTIČNO

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Kupres Region

-

---

Naslovna fotografija
Pogled s planine Raduše na Vukovsko polje

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Kupreškog kraja

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Narodna baština

​Kupreški bećari
Datum objave: 22.7.2017. Postavio: LIVNO plus
Opis: Kupreški bećari izor: hrt.hr

​Kupres - A ovako se nekada pjevalo
Autor: Draganm61 Datum objave: 25.2.2008.
Opis. Izvorna grupa Kupres 1980-1990

​Kupreški kosci razgovor
Datum objave: 22.7.2017. Postavio: LIVNO plus
Opis: Kupreški kosci razgovor izvor: hrt.hr

​Kupres: Rade Ćurković, najtrofejniji kosac na "Danima kosidbe"
Datum objave: 1.7.2016. Autor: Nedjelja. ba
Opis: Prva nedjelja u srpnju rezervirana je za Dane kosidbe na Kupresu. Kuprešaci se ponose svojim koscima, a najtrofejniji među njima je Stipe (Rade) Ćurković s kojim smo razgovarali o koševini i njezinu značaju u životu kupreških ljudi.

---

Turizam

​Snow Park Kupres - Promo Video
Datum objave: 11.1.2018. Autor: Visit Herzegovina
Opis: Snow park svim svojim posjetiteljima pruža skijalište, baby stazu, malu stazu, stazu za snow tubing, ludi tobogan, klizalište, te poseban zimski grad. Apartmani Kraljevac, kompleks udaljen svega 10 metara od polazne stanice, ski lifta. Četiri etaže apartmanskog bloka, u predivnom planinskom ambijentu. U ponudi se nalazi i spa centar s bazenom. U ponudi je i Kupreška Kuća, restoran na dvije etaže smješten pod padinama Stožera, u samom podnožju skijališta. U restoranu se možete okrijepiti uz topli napitak, te kušati neodoljivu i vrhunski pripremljenju domaću hranu iz kupreške kuhinje. Dođite sa svojim najmilijima i provedite nezaboravne snježne trenutke! Video: Visit Herzegovina Mob: +387 63 434 604

​Top 10 prirodnih atrakcija Kupresa (Top 10 natural attractions of Kupres)
Datum objave: 28.7.2020. Autor: Kupa Raša
Opis: www.kuparasa.com

Kupres | Biciklom kroz sjeverne krajeve - Blagaj, Rastičevo, Novo Selo, Šemenovci, Barjamovci
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 16.8.2023.
Opis. Vožnja kroz epske krajeve Kupreške visoravni. Početak iz zaseoka Vodica (selo Vagan), pa šumskim putem uz Kuprešku rijeku do spomenika Rosi Šebez. Penjanje uz Veliku Plazenicu do prevoja iznad Rastičeva i Kupreškog polja, zatim posjeta Japagama (velikim kraškim formacijama). Nakon toga vožnja do Rastičevske mašete sa 240 spomenika (mramorja), lutanje poljem do glavnog puta, te pauza u Novom Selu. Obilazak zaboravljenog i malo poznatog spomenika iz NOB-a kojeg čine 2 avionska krila u Barjamovcima. Na kraju posjeta selu Ćate na prevoju iznad polja, prema Šipovu, i snimanje ostataka rimskog puta u Vodici.

Po kraju

Kupreško polje

Kupreško polje je velika krška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Ima površinu od 95 km2 i nalazi se na visini 1120‐1150 m n.v. Kupreško polje je na najvećoj nadmorskoj visini od svih velikih polja dinarskog krša. Izduženo je 27 km u dinarskom smjeru, a prosječna širina mu je 4 km. Površina mu je 96 km2. Porječju Cetine pripada južni i istočni dio polja. Pravac pružanja mu je sjever‐jug zbog utjecaja tektonike.

Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku  Mosor (1371 m), Stražbenica  (Vučkovac,  1504 m), Velika Plazenica (Demirovac,  1766 m), Mala vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane s nekoliko manjih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.

Unutar Kupreškog polja neke manje cjeline imaju zaseba imena: Rastičevsko polje, Suhovsko polje, Mrđebarsko polje, Vlaško polje, Suvo polje, Rilićko polje.
Kupreški kraj osim Kupreškog polja obuhvaća još dva obližnja manja krška polja: Vukovsko polje i Ravanjsko polje.

Geologija. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješčenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je dijelovima pokriveno neogenim jezerskim talozima (u tercijaru polje je bilo jezero), glinom i šljunkom.
Samo po sebi Kupreško polje je vrlo tektonski nemirno, tj. tamo su česti potresi, uglavnom slabiji, a znaju se dogoditi i jači.

Klima. ​Budući da se nalazi na velikoj nadmorskoj visini, klima Kupreškog polja je oštra, sa srednjom godišnjom temperaturom od 5,7°C. 

Hidrografija. ​Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najbogatija kupreška ponornica. 

Priroda. U polju je utvrđeno postojanje: 1 vrsta ribe, 134 vrste ptica, 13 vrsta vilinih konjića, 146 biljnih vrsta.
​
Stanovništvo. Najveće naselje u polju je gradić Kupres. Među stanovništvom najzastupljenije je bavljenje stočarstvo. Uzgaja se kupreška ovca, vrsta pramenke.

Baština. Od kulturnih znamenitosti na Kupreškom polju se svake prve nedjelje u srpnju/julu održavaju Dani kosidbe na Kupresu ili Strljanica. Ona potječe još iz 19. stoljeća i označava početak kosidbe trava, nekada najvažnijeg posla na ovoj visoravni.

IZVOR   Kupreško polje. Wikipedija (hr)(bs)

Kupreško polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Krški fenomeni - vrtače Japage. Krški fenomen Kupreškog polja su i vrtače, urušene ponikve. Ima ih pet i originalna su pojava u ovome kraju. Istraživanjem je utvrđeno da su oblikovane u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Izgled vrtača je uglavnom tipičan, ljevkasto udubljeni i okruglasti oblik. Postanak ovih vrtača je najvjerojatnije povezan s podzemnim erozivno-korozijskim utjecajem vode pri čemu su se podzemni svodovi urušili. Na daljnje oblikovanje je utjecala oborinska voda koja je istim procesima odnosila postrani materijal prema dnu. Vjerojatno su vrtače Japage nastale zahvaljujući upravo tim procesima. Nalaze se na sjevernom dijelu Kupreškog polja u blizini sela Rastičevo.

Krški fenomen Japage kod Rastičeva u Kupreškom polju
Pogled iz zraka; izvor: Google Earth, 2023.

Ispaša na Kupreškom polju

Pogled iz sjevernog dijela Kupreškog polja na cincarsku Osječenicu (1798 m), iza koje se nalazi Cincar (2006 m).

Kupres

Pogled prema Kupresu iz smjera naselja Mlakve

Kupres, crkva Svete Obitelji

Pogled na gradić Kupres

SJEVEROZAPADNI DIO KUPREŠKOG POLJA

Sjeverozapadni dio Kupreškog polja

Kupreško polje

Mrđanovci

Blagaj (Kupres)

Cesta Šipovo-Kupres, kroz Kupreško polje

Selo Mrđanovci; Spomenik "Krst svim pravoslavnim Srbima"

JUŽNI DIO KUPREŠKOG POLJA

Na Kupreškom polju

Južni dio Kupreškog polja

Magistralna cesta Bugojno-Kupres-Livno

Cesta prema Vukovskom polju - pogled prema gradu kupresu

Crni vrh iznad sela kukavice i Kukavičkog jezera

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

DŽAJA, Miroslav; DRAGANOVIĆ, Krunoslav: Sa Kupreške visoravni — monografija rodnog kraja. Dodatak Krunoslava Draganovića. Slavonski Brod, 1970. 

• Sažetak; Studija fra Miroslava Džaje je sastavljena iz dva dijela i dodataka. U prvom dijelu (str. 15—165), počinjući s određivanjem geografskog sm ještaja Kupresa i kupreškiih naselja, pisac izlaže uglavnom političku povijest Kupreške visoravni od najstarijih vremena do danas. Zanimljivo je piščevo originalno tumačenje imena Kupres (str. 22), vrlo je vrijedno što se autor u prikazivanju turskog doba (uz pomoć Hamida Hadžibegovića i Miuhmeda Mujezinovića) oslanja na velikim dijelom još neobjavljene turske teftere (str. 84 et passim), a analize perioda austro-ugarske vladavine su upravo blistave (str. 115—127). Međutim, vrijeme između dva svjetska rata ipak je suviše sumarno ocrtano (svega na desetak stranica, od str. 127—136), dok su prilike na Kupreškoj visoravni za vrijeme II svjetskog rata vrlo lijepo prikazane (str. 137 do 165). Drugi dio predstavlja crkvenu povijest kupreškog kraja. Tu je donešeno m nogo najraznovrsnijeg i najinteresantnijeg materijala, ali nemoguće je u kratkom osvrtu sv e obuhvatiti. Upozorit ćemo samo na poglavlja o kraljevskoj (str. 168—179) i antičkoj crkvi (str. 166) kao i na poglavlje o popovima glagoljašima (str. 226—238) itd. Pisac koji je inače svoje djelo posvetio Bratskoj slozi i napretku svih stanovnika bosanskog Sibira nimalo ne zanemaruje povijest drugih vjerskih zajednica, tj. pravoslavca i muslimana. Činjenica da u ovoj knjizi nije posvetio njima više prostora uvjetovana je nedostatkom historijske građe kao što to on sam napominje (str. 275). U dodatku o. Džaja donosi podatke o dušobrižničkim osobama na Kupresu i iseljavanju katoličkih obitelji poslije 1940. god. te statistiku Kupresa po mjestima i vjeri (/iako ne u postocima). Dodatak knjizi, koji je napisao dr Krunoslav Draganović pod naslovom iVaselja i m igracije na K upresu (strana 317—516) sasvim je ozbiljan znanstvemo-istraživački rad. 

DŽAJA, Miroslav; DRAGANOVIĆ, Krunoslav: Sa Kupreške visoravni (2.izd.). Nakladnik: Rkt. župni ured Otinovci-Kupres. Baško Polje - Zagreb, 1994.
IVIĆ, Anto: Društvene i gospodarske prilike na Kupresu od 19. do polovice 20. stoljeća. Doktorski rad. Zadar, 2019. (PDF)

• Sažetak; Temeljem povijesnih izvora u komparaciji s objavljenom literaturom strukturirana je obimna znanstvena studija koja prvi put predočava cjelovit spektar društvenih i gospodarskih prilika na području Kupresa (BiH) od 19. do polovice 20. stoljeća. Provedeno znanstveno istraživanje bilo je utoliko zahtjevnije jer je količina povijesnih izvora koji su danas na raspolaganju bitno umanjena zbog paljenja i stradanja u brojnim ratovima u tom razdoblju. S druge strane, istraživanje je iznova potvrdilo svu složenost i brojne specifičnosti života domaćeg i doseljenog stanovništva na područje vrlo visoke nadmorske visine, s malo poljoprivrednog obradivog tla i vrlo škrtog vodotocima, uz to dosta oštrih klimatskih obilježja. Glavni način opstanka ljudi na Kupresu do 20. stoljeća bio je bavljenje stočarstvom. Ovo je planinsko područje tisućljećima, pa i u tome razdoblju, bilo ne najlakša ali zato najkraća poveznica istočnojadranskih i duboko zaobalnih tržišta. Svako od ovih tržišta imalo je različit spektar trgovačkih roba za koje je ona druga destinacija bila zainteresirana. Međutim, te su trgovačke veze (najčešće karavanske) ovdje dovodile i vojske, ali i razbojnike. Domaće stanovništvo nije imalo koristi ni od jednih od njih, već tek pogibelj, pljačku i raznolika stradanja. Položaj stanovništva na Kupresu do 20. stoljeća bio je posljedica osmanske sigurnosne i migracijske politike. U devastiranom području Osmanlije su naselili pravoslavno stočarsko stanovništvo – Vlahe. Na taj je način stvoren karakterističan raspored stanovništva. U gradu su živjeli muslimani, katolici su živjeli u predgrađima i ruralnim područjima, a pravoslavno stanovništvo u daljem okruženju. Pravoslavno stanovništvo je imalo vojnu ulogu osiguravanja planinskih prijevoja. Osmansko razdoblje karakterizirale su egzistencijalna i fizička nesigurnost, ali i duboka vjerska podjela društva. Konzervativna muslimanska društvena elita u 19. stoljeću nije mogla prihvatiti društvene promjene. Posljedice opće nesigurnosti, sukoba lokalnih autoriteta i središnje vlasti kao i ustanka nemuslimanskog stanovništva odnosile su se i na stanje na Kupresu. Nove austrougarske vlasti osigurale su sigurno okruženje za gospodarski razvitak, prije svega trgovinu. Jedinstven položaj Kupresa u Bosni i Hercegovini prepoznat je kao prilika za napredak stočarstva. Država je stimulirala poboljšanje kvalitete stoke. Ovo je također razdoblje razvitka grada Kupresa. Izgradnja željeznice, kao pokretača napretka, bila je planirana, ali rat ju je spriječio 1914. godine.

MILOJEVIĆ, Borivoje Ž: Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje. Naselja i poreklo stanovništva. 13. Beograd, 1923. (PDF) (PDF)