O kraju
|
UvodLjubljansko barje leži na razmeđi Južnih Alpa i Dinarida, ondje gdje je prije oko 2 milijuna godina nastalo tektonsko klizište, današnja močvarna ravnica.
Zbog brojnih rasjeda dno Ljubljanskog barja vrlo je nestabilno i tone. Visoke podzemne vode i redovite poplave onemogućavaju intenzivnu poljoprivredu, ali brojne livade osiguravnaju stanište mnogim biljkama i životinjama. 2007. godine osnovan je Park prirode “Ljubljansko barje”. Osnovale su ga sve općine koje graniče s njime i tako ga zaštitile. ENGLISH SUMMARY: Ljubljansko barje- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -
|
Po kraju
Iška (rijeka)Iška je rijeka u Sloveniji, duga oko 31 km i jedna je od kraćih slovenskih rijeka. Tok rijeke je prilično pravocrtan. Sliv rijeke se proteže daleko na jug. Ima nekoliko izvora, a njezini glavni ogranak Iška i Zala (ušće je u Vrbcu) izviru, kod sela Lužarji, u podnožju Notranjske visoravni (slov. Notranjska planota), gdje izvire i većina drugih rijeka Notranjske. Teče ka sjeveru kroz krški teren i na tome putu usijeca sutjesku Iški vintgar. U kotlini Ljubljansko barje utječe u rijeku Ljubljanicu kod sela Lipe, južno od glavnog grada Ljubljane. Iška pripada slivu Crnog mora. U svome slivu Iška skuplja vode pritoka Žmucov potok, Lašček, Malenca i Ločica. Ime je dobila po gradu Ig, kroz koji protječe.
Tijekom rujanskih poplava 2010. godine, u noći s 20. na 21.9. Iška je nestala u dijelu toka između Iške vasi i Strahomera; između dvije tektonske ploče otvorila se široka jama u koju se izlila rijeka. Par dana prije toga 18.8., zbog velikih kiša, Iška je imala rekordan protok od 327 m3/sec, izrazito je porastao njezin vodostaj, poplavila je svoje obale, i djelomice poplavila naselja Iška vas, Strahomer, Vrbljene i Tomišelj, gdje je probila nasip i navrla prema naseljima Brest i Matena. Slična se pojava dogodila tijekom 2. svjetskog rata, kada se jama pojavila na približno istom mjestu. Dana 25.10.2010. rijeka se vratila u svoje staro korito. 2014. godine, na dijelu toka između Iškog Vintgara i Lime u Ljubljanskom barju, otvorena je prirodoslovna poučna staza Put duž rijeke Iške "Okljuk" (Pot ob reki Iški "Okljuk"). Staza je duga 13 km i pogodna je i za obilazak biciklom. Uz nju se nalazi 11 informativnih ploča na kojima je ispriičana priča o rijeci Iškoj. |
Ig
Izvir Iščice
Iščica, također Ižica, je rijeka koja izvire u središtu naselja Ig na Ljubljanskom barju. Kao desna pritoka ulijeva se u Ljubljanicu kod Črne vasi.
Iščica je tipična rijeka Ljubljanskog barja s krškim izvorom i malim padom. Ima stalnu vodu u visini od 0,5 do 1,5 m i bogata je makrofitima (biljke koje rastu djelomično ili potpuno u vodi) od izvora do ušća Ljubljanice. |
Iška vas
Cerkev Svetega Križa (crkva sv. Križa)
|
Crkva Sv. Križa stoji na blagom brežuljku, s kojeg se pruža prekrasan pogled sve do Strahomera. Položaj nije slučajan, jer je kroz tadašnji rimski zaselak Iška vas vodila lokalna cesta, povezujući unutrašnjost teritorija preko Gornjeg Iga i preko Cerknice s Trstom. Sagrađena je uglavnom od ruševina lokalne rimske nekropole. U njega su ugrađeni nadgrobni spomenici koje je prvi otkrio dr. Alfonz Mϋllner, carsko-kraljevski profesor i konzervator, ravnatelj Muzeja Rudolfinum u Ljubljani, koji je prvi put 14. i 31.5.1863. posjetio sela Studenec, Iško vas i Strahomer.
Crkva je romaničkog stila i prema očuvanim romaničkim elementima (freska na sjevernoj fasadi koja se više ne vidi, prozor na južnoj fasadi) može se svrstati među najstarije sakralne građevine na širem ižanskom području. Točna starost crkve još nije poznata. Također se ne zna njezin graditelj. Moguće je da će se prilikom obnove unutrašnjosti crkve prilikom otkopavanja tlaka skinuti važan veo njezine starosti, jer čak možemo očekivati i ostatke starije građevine u zemlji. Tada će se posebna pozornost morati posvetiti kontaktu između lađe i prezbiterija. IZVOR Župnija Ig |
Cerkev Svetega Mihaela (crkva sv. Mihajla)
Iška
LJUBLJANSKO BARJE
Škofeljščica
Škofeljščica je potok koji teče rubom Ljubljanskog barja. Njezin bujični izvor ispod Molnika i Pleša stvara veličanstveno korito, koje je prije dosta godina često uzrokovalo poplave. U zabačenim izvorskim dolinama moguće je sresti medvjede, no oni ne ometaju okolne stanovnike.
U današnje doba zahvatima za zaštitu od poplava spriječene su poplave okolnih naselja, a oživljavanjem prastarih običaja u ovaj vodeni krajolik unesen je duh stanovnika sojenica (Koliščarji), Svarogovih staza (Svarunova pot) i parka prirode Ljubljanskog barja. I upravo ostaci davnih stanovnika sojenica, koji su zaštićeni kao UNESCO-va baština, pripovijedaju posebne priče o prošlosti, što se isprepleće s biotskom raznolikošću ovog močvarnog područja. Tu se pored Škofeljščice mogu vidjeti rijetke kornjače i leptiri, koji su zaštićeni posebnom europskom direktivom. |
POZABLJENE IN ZAMOLČANE VREDNOTE VODE
Autor: Ljubljansko barje Nature Park Datum objave: 27.9.2023. Opis. Kratek film o Ljubljanskem barju – Pozabljene in zamolčane vrednote vode je zadnja tri leta nastajal v okviru projekta Obnovitev in ohranjanje mokrotnih habitatov na območju Ljubljanskega barja – PoLJUBA. V filmu je predstavljena kulturna krajina Ljubljanskega barja, njegova funkcija zadrževanja vode v prostoru, blaženja klime in čiščenja vode. Film nas popelje iz časa koliščarjev v sedanjost. Prikazuje lepoto ravnice, prepleteno z mrežo vodnih kanalov in mejic, ki je pogosto ovita v megleno tančico ter pisano obarvane mokrotne travnike. Ustvarjalcu filma, Mateju Vraniču, je v objektiv uspelo ujeti tudi nekatere redke, ogrožene in našim očem skrite prebivalce barja. Naložbo sofinancirata EU iz Evropskega sklada za regionalni razvoj in Republika Slovenija. Ljubljansko barje in koliščarji
Autor: katja vodopivec Datum objave: 10.11.2020. Opis. Uporabljeni so bili video posnetki: - Barje film; Irena Jurečič ( • BARJE FILM ) - Ljubljansko barje; Miha Predalič in David Berdajs; 2013 ( • Ljubljansko Barje ) - Poplave na Barju; Ergyn Žječi; 2014 ( • POPLAVE NA BARJU ) - Kolišča - vasi sredi jezera; Jožef Pernarčič ( • KOLIŠČA - Vasi Sredi Jezera ) Besedilo: - Velušček, A. (2011). Koliščarji z Velikega jezera. Ig: Društvo Fran Govekar - Širkovec, I. in Zupanc, B. (2011). Zgibanka koliščarji. Notranje Gorice: Krajinski park Ljubljansko barje (http://www.ljubljanskobarje.si/upload...) Drugi viri: - Batina, M. in Katelic, J. (2016). Voda - varuh zakladov Ljubljanskega barja. Krajinski park Ljubljansko Barje. (https://www.borovnica.si/wp-content/u...) - dr. Tolar, T. in dr. Toškan, B. (2012). Kolišča Ljubljanskega barja. Revija Gea. (https://iza2.zrc-sazu.si/sites/defaul...) - UNESCO - kandidatura za uvrstitev na seznam svetovne kulturne dediščine “Kolišča na jezerih in barjih okoli Alp (http://www.ljubljanskobarje.si/upload...) - fotografije s spleta |