DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram email

Nematerijalna kulturna baština (po državama)

SLOVENIJA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U SLOVENIJI
SEZNAM REGISTRIRANIH ENOT NESNOVNE DEDIŠČINE
  1. Škoromatija / Škoromatija, a Shrovetide custom (EID 2-00005; vpis 25. 4. 2012)
  2. Izdelovanje papirnatih rož / Making paper flowers (EID 2-00009; vpis 25. 4. 2012)
  3. Izdelovanje klobukov iz kostanjevega listja / Making hats from chestnut leaves (EID 2-00010; vpis 9. 7. 2012)
  4. Velikonočne igre s pirhi / Easter egg games (EID 2-00012; vpis 8. 8. 2012)
  5. Izdelovanje belokranjskih pisanic / Making Bela krajina decorated Easter eggs (EID 2-00013; vpis 8. 8. 2012)
  6. Oglarstvo / Charcoal making (EID 2-00015; vpis 22. 11. 2012)
  7. Soseska Drašiči / The Drašiči Neighbourhood (EID 2-00017; vpis 7. 12. 2012)
  8. Tradicionalno izdelovanje kranjskih klobas / Traditional production of the Carniolan sausages (EID 2-00018; vpis 20. 12. 2012; Odlok o razglasitvi tradicionalnega izdelovanja kranjskih klobas za živo mojstrovino državnega pomena)
  9. ​Pandolo / Pandolo  (EID 2-00019; vpis 7. 3. 2013)
  10. Spletanje venčkov sv. Ivana / Weaving St. John’s wreaths (EID 2-00020; vpis 22. 3. 2013)
  11. Vuzemski plesi in igre v Metliki / Easter dances and games in Metlika (EID 2-00021; vpis 28. 3. 2013; Odlok o razglasitvi Vuzemskih plesov in iger v Metliki za nesnovno dediščino državnega pomena)
  12. Priprava poprtnikov / Baking poprtniki (EID 2-00022; vpis 28. 5. 2013)
  13. Tradicionalno lončarstvo / Traditional pottery making (EID 2-00032; vpis 22. 1. 2014)
  14. Vrbiške šeme / Shrovetide custom in Vrbica (EID 2-00034; vpis 9. 5. 2014)
  15. Zagoriške mačkare / Shrovetide custom in Zagorica (EID 2-00035; vpis 12.6.2014)
  16. Ribniško suhorobarstvo / Ribnica woodenware (EID 2-00038; vpis 29. 1. 2015)
  17. ​Ponikovske mačkare / Shrovetide custom in Ponikve (EID 2-00043; vpis 23. 11. 2015)
  18. Govori ob Čabranki in zgornji Kolpi / Dialects along the River Čabranka and the upper Kolpa (EID 2-00044; vpis 23. 11. 2015)
  19. Izdelovanje drevákov / Making drevak boats  (EID 2-00045; vpis 16. 12. 2015)
  20. Lovska kultura / Hunting Culture (EID 2-00046; vpis 16. 12. 2015)
  21. Pletarstvo / Weaving (EID 2-00047; vpis 12. 4. 2016)
  22. Izdelovanje ljubljanskih butar / Making Ljubljana Palm Sunday bunches (EID 2-00048; vpis 11. 4. 2016)
  23. Brodarstvo / Cable ferrying (EID 2-00053; vpis 3. 8. 2016)
  24. Tradicionalna reja in vzreja lipicancev / Traditional breeding and raising of Lipizzans (EID 2-00054; vpis 24. 8. 2016; Zakon o Kobilarni Lipica)
  25. Škuljanje / Škuljanje (EID 2-00055; vpis 20. 9. 2016)
  26. Ročno izdelovanje papirja / Making paper by hand (EID 2-00056; vpis 19. 10. 2016)
  27. Narodno-zabavna glasba / Slovene popular-national music (EID 2-00057; vpis 7. 3. 2017)
  28. Peka velikonočnih oblatov / Baking Easter oblati (EID 2-00058; vpis 6. 6. 2017
  29. Skodlarstvo / Shingling (EID 2-00059; vpis 27. 10. 2017)​
  30. Pritrkavanje / Bell-ringing (EID 2-00063; vpis 18. 4. 2018)
  31. Lectarstvo / Lectarstvo (EID 2-00064; vpis 17. 5. 2018)
  32. Poslikavanje panjskih končnic / Painting beehive panels (EID 2-00065; vpis 17. 5. 2018)
  33. Čebelarstvo / Beekeeping (EID 2-00066; vpis 2. 10. 2018)
  34. Streljanje z možnarji / Firing a mortar (EID 2-00068; vpis 22. 2. 2019)
  35. Prevozno čebelarstvo / Migratory beekeeping (EID 2-00070; vpis 9. 7. 2019)
  36. Izdelovanje panjev in čebelnjakov / Building beehives and apiaries (EID 2-00073; vpis 19. 12. 2019)
  37. Vzreja čebeljih matic kranjske čebele / Queen breeding of the Carniolan bee (EID 2-00074; vpis 20. 12. 2019)
  38. Priprava idrijskih žlikrofov / Making Idrija žlikrofi (EID 2-00075; vpis 19. 12. 2019)
  39. Slamokrovstvo / Thatching (EID 2-00081; vpis 15. 6. 2020)
  40. ​Istrskobeneški govori v slovenski Istri / Istrian-Venetian dialect in Slovene Istria (EID 2-00096; vpis 22. 7. 2021)
  41. Peka potic (EID 2-00098; vpis 14. 12. 2021)
  42. Jasličarstvo (EID 2-00100; vpis 14. 12. 2021)
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine 
  • Klekljanje slovenske čipke / Making Slovene bobbin lace (EID 2-00040; vpis 24. 2. 2015; Odlok o razglasitvi klekljanja čipk za živo mojstrovino državnega pomena)
  • Suhozidna gradnja / Dry stone walling  (EID 2-00051; vpis 20. 5. 2016)

HRVATSKA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U HRVATSKOJ

Usmena predaja, izričaji i jezik
  • Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što

Govor
  • Govor otoka Suska
  • Žminjski govor
  • Istro-rumunjski govori
  • ​Govor i toponimija sela Vidonje (kod Metkovića)
  • Štokavski bunjevački govor. Bunjevački govori, koji pripadaju novoštokavskom ikavskom dijalektu štokavskoga narječja hrvatskoga jezika, upisani su 2021. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. Bunjevački govori govore se u dijelovima Dalmatinske zagore, Ravnih kotara, Like, Primorja, Gorskoga kotara, Slavonije i Baranje, a njima se govori i u dijelovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske. Povijesno i etnološki razlikuju se tri ogranka: podunavski (Bačka, južna Mađarska i okolica Budimpešte), primorsko-lički (Hrvatsko primorje, Lika i Gorski kotar) te dalmatinski Bunjevci (Dalmacija s dinarskim zaleđem, jugozapadna Bosna i Hercegovina).
  • Govor čabarskog kraja upisan je 2015. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. To je (područje današnjega grada Čabra) jedan od najsloženijih, najinteresantnijih i najarhaičnijih govora kajkavskog dijalekta u Hrvatskoj. Domaći govor čabarskog kraja (Gerovo, Tršće, Prezid, Čabar i Plešce) dobro se sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti čabarskog kraja i neznatnim naseljavanjima iz susjednih govornih područja poslije pogibije vlasnika tog kraja, Petra Zrinskog. Sačuvan je i zbog same strukture toga govora i velike razlike u odnosu na standardni jezik, a isto tako i stanovništva koje usprkos školi, radiju, televiziji i tisku, čuva svoju staru riječ. Tako da i gotovo svaka nova riječ dobiva domaći oblik i naglasak. Čabarski dijalektalni tip poseban je po svojoj raznolikoj strukturi i po pet mjesnih idioma-gerovski, tršćanski, čabarski, prezidanski i plešćanski. Nema velikih razlika u tim idiomima i zbog toga ih zajedno nazivamo govorom čabarskog kraja.

​
Glazba

Plesovi
  • Kolanje (Imotica, kod Slanog / Neuma)
  • Linđo
  • Taraban
  • Trusa
  • Trojanac (ples)

Pjesme

Pjesme:
  • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici
  • Brojkavica, brojalica
  • Klapsko pjevanje
  • Putnička pjesma

Tradicijska glazbala

Glazbala:
  • dvojnice
  • tambura
  • tambura samica
  • gajde, mih
  • lirica, lijerica
  • fićoške
  • diplice, diple
  • svirale
  • gusle
  • harmonika triestina[3]


Ophodi
  • betlemaši
  • jahači


Svatovski običaji
-


Manifestacije
-

Rukotvorstvo, odijevanje, hrana


  • Hrvatsko čipkarstvo na Pagu, Hvaru i Lepoglavi
  • tkanje na stanu
  • pravila održavanja i odijevanja tradicijske narodne nošnje
  • zlatovez i svilovez
  • splet i rasplet
  • valjanje vune
  • tradicijske frizure i oglavlja

Pripremanje tradicijskih jela
  • Brački vitalac
  • Lički sir škripavac. Škripavac je meki, masni sir mliječno-bijele boje bez kore, a na presjeku zatvoren ili s manjim brojem mehaničkih otvora nastalih zadržavanjem sirutke tijekom oblikovanja i izrade sira. Uz specifičan okus ime je dobio jer je gumaste građe i škripi pod zubima. To je tradicijski proizvod čiji se način proizvodnje nije mijenjao stoljećima i prenosio se generacijama.
  • Sinjski arambaši
  • Soparnik


Igre
  • Sinjska alka
  • Moreška
  • igra loptom u Trilju
  • Picigin


Liturgijski i pučki običaji
  • Festa sv. Vlaha
  • Zvončari Kastavštine
  • Procesija križa na Hvaru (Za Križen)

​
Obrti i umijeća
  • građevinske vještine (izrada krova, nabijanje zemljanog poda, izrada zida od naboja, pletenje ograde od šiblja, mazanje pletera)
  • ​umijeće suhozidne gradnje
  • lončarstvo
  • medičarstvo i licitarstvo
  • ugljenjarenje
  • bunarenje
  • tradicijske tehnike ukrašavanja uskrsnih jaja
  • licitarska srca
  • šaranje tikvica
  • šibenska kapa
  • šibensko puce
  • umijeće izgradnje rovinjske batane
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine ​
  • ​Zvončari Kastavštine
  • Hrvatsko čipkarstvo
  • ​Hvarska procesija križa
  • Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku
  • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici
  • Sinjska alka
  • Ojkanje - upisano pod nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom
  • Tradicija pravljenja licitara
  • Nijemo kolo, plesno kolo Zagore
  • Klapsko pjevanje
  • Mediteranska prehrana (zajednička nominacija više zemalja)
  • Umijeće suhozidne gradnje (zajednička nominacija više zemalja)
  • ​Sokolarstvo (zajednička nominacija više zemalja)

BOSNA I HERCEGOVINA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U BOSNI I HERCEGOVINI

UVOD
Zaštita nematerijalne kulturne baštine se provodi pod okriljem Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baština je definisana kao: prakse, prijedlozi, izrazi, vještine kao i svi povezani instrumenti, objekti, vještački proizvodi i kulturni prostori koje zajednice, grupe a u nekim slučajevima i pojedinci priznaju kao dio svog kulturnog naslijeđa. Kao takva, ispoljava se u sledećim domenima:
a) usmene tradicije i izražavanja
b) umjetnost izvođenja
c) društvene prakse, rituali i svečani događaji
d) znanje i prakse vezane za univerzum
e) tradicionalni zanati.

U svrhu zaštite ove vrste kulturne baštine, uspostavljena je Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao i Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine 16. jula 2008. godine. Obaveza svake zemlje potpisnice Konvencije da u cilju o očuvanja nematerijalne kulturne na njenoj teritoriji, vodi jedan ili više inventara elemenata nematerijalne baštine.
Nadležna ministarstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj vode otvorene preliminarne liste namaterijalne baštine, koje zajedno čine Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
​IZVOR  Bosna i Hercegovina, Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m
Preliminarna lista nematerijalne kulturne baštine Bosne i HercegovinPreliminarna lista nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine:
 
Zmijanjski vez (upisan na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta 2014. godine)

Konjičko drvorezbarstvo (upisan na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta 2017. godine)

Branje trave ive na Ozrenu (upisan na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta 2018. godine)

Običaj natjecanja u košenju trave na Kupresu - Strljanica (upisan na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta 2020. godine)

​Nevesinjska olimpijada (predložena za upis u Registar najboljih praksi očuvanja)

Uzgoj konja rase Lipicanaca (nominovana za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta u okviru serijske nominacije "Tradicija uzgoja konja Lipicanaca")

Običaj potkivanja jaja u Kreševu

Umijeće izrade čipke – keranje, banjalučko keranje

Hodočašće na Ajvatovicu – Prusac

Hodočašće Sv. Ivi – Podmilačje

Izrada grnčarije u Liješevi

Ganga, seoski polifoni muzičko-poetski oblik

Sevdalinka, gradski muzičko-poetski oblik

Umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen

Seoski polifoni oblik pjevanja "U tri"

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru

Puračka ćaska – umijeće pripremanja i služenja

Pjevanje uz gusle, gusle, guslarsko pjevanje i usmeno predanje – epska narodna poezija

Krsna slava

Kovači Mrkonjić Grada

Paljenje žežnice

Osećanski jezik

Paljenje lila

Masla

Vidovdanska olimpijada

Gusto kolo

Banjalučki ćevap

Kosidba na Balkani

Oj, djevojko (ojkača)

Srpska ćirilica

​Sarajevsko-romanijski priglavak

Teslićki vez

Derventski vašar

Sir iz mijeha
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine ​
  • Tradicionalni vez iz Zmijanja
  • Drvorezbarstvo iz Konjica
  • Berba trave na Ozrenu
  • Strljanica

CRNA GORA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U CRNOJ GORI

UVOD
Crnogorska kulturna baština je djelomično istražena i vrednovana. Rad na izradi prvih elaborata vrednovanja kulturnih vrijednosti nematerijalnih dobara započela je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 2013. godine i zakonom do 2021. zaštitila 19 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore. 
Nematerijalna dobra koja su evidenirana svrstana su u šest grupa:
  • Jezik
  • Usmena predaja (usmeno predanje)
  • Usmena književnost i drugi usmeni izrazi
  • Izvođačka umjetnost
  • Običaj
  • Obred i svečanost
  • Znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir
  • Kultno i znamenito mjesto
  • Tradicionalni zanat i vještina.



​https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%BE_%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D1%83%D1%80%D0%BD%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%B5%D1%92%D0%B5_%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%B5_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B5
Zakonom zaštićena nematerijalna kulturna dobra Crne Gore (stanje do 2021. godine):

Vještina izrade i ukrašavanja crnogorske narodne nošnje

Crnogorska narodna nošnja karakteristična je i za Crnu Goru identitetski prepoznatljiv segment kulturno-istorijskog nasleđa. Poznata je po raskoši, bogatom zlatovezu i elegantnom kroju. Tokom prošlosti, izrađivale su je žene na selima, ali i zanatlije - terzije, koje su svečanu nošnju pravile od najfinijih tkanina. Kako sama nošnja, zato što je materijalni predmet, ne može biti zaštićena kao nematerijalno kulturno nasleđe, veština izrade i ukrašavanja crnogorske narodne nošnje zaštićena je kao jedan od elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa Crne Gore.

Crnogorski oro
Crnogorski oro je najpopularnija narodna igra koja se izvodi širom Crne Gore. Poznata je u različitim oblicima, kao Crmničko oro, Zetsko oro, Katunsko oro i Riječko oro. Oro na isti način igraju i Srbi u  Hercegovini. Oro se igra uz pesmu, ali ga tradicionalno ne prate muzički instrumenti. U prošlosti Oro nije označavalo samo igru, već skup momaka i devojaka, oženjenih i udatih, odraslih i starijih osoba na kojem se igra, peva, veseli, šali, vode razgovori, gusla i igraju druge društvene igre. Jednu od najboljih umetničkih izvedbi ove igre kreirao je poznati crnogorski etnolog i koreograf Draško Savković. Poslednjih godina u turističkim destinacijama u Crnoj Gori domaćini turiste često dočekuju kulturno-umetnička društva, izvodeći baš ovu igru, a takođe se orom Crna Gora predstavlja na različitim manifestacijama širom sveta.
Crnogorsko oro Zaštićeno je 2016. godine kao nematerijalno kulturno nasleđe Crne Gore. Ta­ko je ova drev­na fol­klor­na igra upi­sa­na kao sed­mi element u Nacionalnom registru ne­ma­te­ri­ja­nog kulturnog na­sle­đa ko­je ima sta­tus do­bra.

Bokeljska mornarica
Bokeljska mornarica Kotor, Kotorska mornarica ili Bratovštine Svetog Nikole mornara iz Kotora nekada staleška organizacija pomoraca, danas memorijalna organizacija i nevladina neprofitabilna organizacija građana u kojoj se kontinuirano čuva tradicija staleške bratovštine bokeljskih pomoraca, nastale prema tradiciji u Kotoru početkom 9. veka. Prema navodima istoričara (D. Farlati, G. Gelcich, A. Dabinović) osnovana je 13. januar 809. godine u Kotoru. Smatra se da je posle Crkve najstarija institucija u Kotoru, Boki kotorskoj, Crnoj Gori, a najverovatnije i najstarija postojeća pomorska institucija na svetu. Imajući sve ovo u vidu Bokeljska mornarica je 2013. godine valorizovana i zakonom zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Ujedno je i prvo nematerijalno kulturno dobro koje Crna Gora kandiduje za status svjetske kulturne baštine Uneska.

Bokeljska noć
​Bokeljska noć, ili izvorno Bokeška noć je tradicionalna svečanost koja se održava u Kotoru svake godine u drugoj polovini avgusta/kolovoza. Ova jedinstvena manifestacija, svojevrsni maskenbal čamaca, spoj je tradicije i modernog pristupa organizovanju manifestacije na moru. Centralni događaj je defile tokom koga okićeni i osvetljeni, odnosno "maskirani" čamci (barke) plove u povorci kotorskim akvatorijumom. Ova manifestacija ima za cilj održavanje tradicije kojom se želi dočarati primorski život i mentalitet ribara, pomoraca i Bokelja. Manifestacija ima i takmičarski karakter i na kraju defilea se biraju najlepše i najkreativnije "maske". Učesnici se trude da, preko originalno ukrašenih čamaca, posetiocima na šaljiv i sarkastičan način pošalju poruku o raznim događajima i pojavama u društvu, gradu, državi i slično. Bokeljska noć završava se svečanim vatrometom, koncertom i zabavom na trgovima Starog grada. Tradicionalan običaj je i da se te noći osvetle, odnosno da "planu" bedemi Starog grada, tako da cela kontura drevnog grada bude označena i osvetljena. Svojevrsna nezvanična himna ove svečanosti je u Boki čuvena pesma "Bokeljska noć" koju je za ovu manifestaciju napisala zagrebačka pesnikinja i profesorka hrvatskog jezika i književnosti Maja Perfiljeva. Organizator je Kulturni centar Kotora, pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i uz podrsku Turisticke organizacije Kotora, Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije i mnogobrojnih sponzora. Manifestacija Bokeljska noć upi­sa­na je u Crnoj Gori na li­stu ne­ma­te­ri­ja­nog kulturnog na­slje­đa ko­je ima sta­tus do­bra.

Kult Sv. Vladimira

Fašinada

Vještina izrade čunova

Vještina izrade dobrotske čipke

Vještina izrade dobrotske torte

Tradicionalne igre kolašinskog kraja

Legende o nastanku Kotora

Predaja (predanje) o Pavi i Ahmetu

Legenda o tri sestre – Tre sorelle

Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika

Izrada lisnatog sira

Izrada Bihorskog ćilima

Pljevaljski sir 

Izrada gusala - guslanje

​Ribarenje kalimerama
.
​Tradicija Crne Gore - Crnogorska narodna nošnja
Datum objave: 6.4.2019. Objavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Crnogorska kulturna riznica: Tragom pismenosti, IX - XV vijek
Datum objave: 
3.9.2019. Postavio: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда
Opis: Crnogorska kulturna riznica, Tragom pismenosti, IX - XV vijek. Najznačajnija crnogorska pisana djela Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum), koji je poznat i kao Barski rodoslov. Nastao je u drugoj polovini XII vijeka u Baru od strane anonimnog autora koji je bio sveštenik Dukljansko – barske nadbiskupije. Miroslavljevo jevanđelje nastalo u krajem XII vijeka je najznačajniji ćirilični spomenik crnogorske i južnoslovenske pismenosti. Izrađen je po narudžbini Kneza Miroslava za potrebe njegove zadužbine, crkve svetog Petra i Pavla koja se nalazila u Bijelom Polju. Veliku prekretnicu u istoriji pisanih djela predstavlja nabavka prve štamparije od strane tadašnjeg gospodara Zete – Đurađa Crnojevića, koji je još u tim vremenima uvidio ulogu i značaj pisanih djela u podizanju kulture i svijesti naroda. To je bila ne samo prva štamparija u Crnoj Gori nego i prva štamparija u nekoj Južno – Slovenskoj državi, svega četrdesetak godina nakon što je Johan Gutenberg u Mainzu štampao prvu knjigu na svijetu. Za vrijeme postojanja u Štampariji Crnojevića su štampani sljedeći naslovi i to: Oktoih prvoglasnik – štampan 1494. godine predstavlja prvu štampanu knjigu u tadašnjoj Zeti i ujedno prvu knjigu u nekoj od Južno – Slovenskih država Oktoih petoglasnik Psaltir Trebnik (molitvenik) Četvorojevanđelje Štampanjem Oktoiha prvoglasnika otpočelo je novo kulturno razdoblje Crne Gore, kao države koja je prva među svim Južno-Slovenskim državama prepoznala vrijednosti pisanih djela. Kur’an iz Husein Pašine džamije iz XVI vijeka predstavlja najvrijednije islamsko pisano djelo sa područja Crne Gore. Ručno je pisano na arapskom jeziku i dan danas se čuva u istoimenoj džamiji u Pljevljima. Barski glagoljski misal iz 1893. godine je kapitalno djelo koje ima izuzetnu vjersku vrijednost i simboliku. Njim je po prvi put omogućeno da se liturgija u Crnoj Gori služi na glagoljici, a ne na latinskom jeziku. Ta istorijsko – religijska vrijednost ga svrstava u red najznačajnijih pisanih djela sa prostora Crne Gore. Proizvodnja: Radio Televizija Crne Gore (1983)

SRBIJA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U SRBIJI

UVOD
Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije obuhvata elemente određene Uneskovom definicijom nematerijalnog kulturnog nasleđea: „praksa, prezentacija, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne veštine, koje zajednice, grupe i, u nekim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao deo svog kulturnog nasleđa. U Etnografskom muzeju u Beogradu juna 2012. godine otvoren je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Polaznu osnovu njegovog delovanja čini Uneskova Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, koju je Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala u maju 2010. godine. Ovaj centar realizuje poslove na istraživanju, prikupljanju, dokumentovanju, očuvanju i prezentaciji elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa sa teritorije Republike Srbije. U cilju efikasnijeg rada na očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa Centar sprovodi široku edukaciju o značaju očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa, promociju elemenata upisanih u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa i sarađuje s drugim ustanovama, udruženjima, organizacijama i pojedincima u zemlji i inostranstvu. Zadatak Centra je i čuvanje Nacionalnog registra nematerijalnog kulturnog nasleđa, kao i celokupne dokumentacije o nematerijalnom kulturnom nasleđu u elektronskom, papirnom, video i audio obliku jedana je od najvažnijih zadataka Centra za nematerijalno kulturno nasleđe.
Odluku o dodeli statusa elementa nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije donosi se na osnovu odluka Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe. Predlog za upis elemenata u Nacionalni registar mogu da podnesu lokalna zajednica, institucija, odgovarajuća nevladina organizacija ili pojedinac koji je u mogućnosti da predlog dokumentuje odgovarajućom propratnom dokumentacijom. Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbije svake godine utvrđuje rokove za podnošenje zahteva za upis na liste nematerijalnog kulturnog nasleđa.

IZVOR  WIKIPEDIJA (sr)
Vukov sabor
Vukov sabor je najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji. Posvećena je njegovanju uspomene na život i djelo reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića. Središnji program se tradicionalno održava u septembru/rujnu u Vukovom rodnom mjestu Tršiću kod Loznice. Dio programa se održava u Loznici, Beogradu i obližnjem manastiru Tronoša, mjestu ranog Vukovog školovanja. 


Sviranje na gajdama
​
Gajde su narodni muzički duhački instrument sastavljen od mješine i svirale. Nekada su bile uobičajen instrument širom Euvrope. U Srba i ostalih južnih Slavena gajde se sviraju i danas, mahom u selima. Sam zvuk gajdi vodi duboko u prošlost u zadnje repove korijena naroda. Vrlo dragocijeno je to što na Balkanu postoje i danas se prave primitivni tipovi gajdi koje su svirali i preci. U prošlosti su se na gajdama svirala kola i ora i bile su vjerni prijatelji pastira, pored frula i kavala. Pastiri su bili oni koji su ih najčešće i izdađivali idući za ovcama. Sviranje na gajdama izvodi gajdaš, svirac, gajdar, gajdardžija, karabaš (vlaški: cărabăş) i karakteristično je za zajednice srpskog, makedonskog i vlaškog stanovništva. Na saborima gajdaš bi obično stao u sredinu kola i svirao dok se kolo vilo oko njega, on bi se pak okretao licem čas jednima čas drugima, pokazujući svoje uživanje (merak). U narodu se kaže duva u gajde.

Грокталица
Драгачевски сабор
  • Ђурђевдан
Ерски хумор
  • Еснафска слава
  • Здравице
  • Израда дрвених чутура у селу Пилица
  • Кавал
  • Кајмак
  • Косовски вез
  • Крстови од времена
  • Лилање
  • Ојкача
  • Opančar
  • Пазарске мантије
  • Певање из вика
  • Певање уз ројење пчела
  • ​Ратарске свеће 
  • Слава
  • Теткица Бибија
  • Трубаштво


​Ćilimarstvo u Srbiji i Sjeničko-peštersko ćilimarstvo
Ćilimarstvo u Srbiji spada u izrazito tkalačko (zanatsko) likovno stvaralaštvo, koje je posebno bilo razvijeno u nekoliko ćilimarskih oblasti i/ili centara od 18. do prve polovine 20. veka. Iako su se ovi centri razlikovali od drugih područja u Srbiji po razvijenoj i prepoznatljivoj proizvodnji, oni su se i međusobno razlikovali po kompozicijama ukrasa, stilskim obeležjima, koloritu, ornamentima ali i načinu njihove interpretacije. Zajednička osobina svih ovih centara bila je ta što su se ćilimi skoro u svim tim oblastima tkali sa dva lica. Ćilimarstvo je od njegovog nastanka na prostoru Srbije predstavljalo najznačajniji segment tekstilnog stvaralaštva kroz nekoliko vekova. Zbog svog značaja za kulturu Srbije, kao veština izrade ćilima, Pirotsko ćilimarstvo, Staparsko ćilimarstvo i Sjeničko-peštersko ćilimarstvo, poznato po najpoznatijim autohtonim srpskim ćilima, izatkanim u domaćoj radinosti u Pirotsko kraju, selu Stapar, u Bačkoj, na severozapadu Vojvodine i Pešterskoj visoravni upisana su u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Filigran
Filigran je jedna od najlepših je tehnika obrade metala. Ovom tehnikom tokom vekova izrađivan je divan  nakit kao i ukrasni predmeti kojima se i danas divimo. Naziv ove tehnike dolazi od lat. filum-nit i granum-zrno. Da bi se neki ukrasni predmet ili nakit uradio u ovoj tehnici upotrebljava se srebrna, zlatna i ređe bakarna žica za komponovanje motiva. Niti žice se savijaju i upleću, međusobno vezuju i tako se formira složeni motiv koji može biti položen na metalnu podlogu ili slobodan (a-jour-filigran). Od filigranske žice pravili su se krugovi, cvetići, geometrijske šare. Na ovako izrađene predmete ponekad su stavljane i sitne metalne kuglice. Filigranski zanat se nalazi na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Frula
Frula (ital. zufolo, engl. pipe; franc. fifre, nem. Pfeife) je duvački aerofoni instrument koji se pravi od jednog komada drveta, najčešće šljive i drena, pošto se to drvo najlakše buši. Frula je jednostavni narodni instrument cilindričnog oblika, sličan uzdužnoj flauti. Gornji kraj cevi je ravno zasečen i delimično je zatvoren čepom, ispod kojeg je na poleđini urezan četvrtasti otvor sa oštrim bridom. Na njemu je 6 otvora za sviranje, kojima se u novije vreme na instrumentima manjih dimenzija pridružuje i 7. otvor na poleđini. Sviranje na fruli, kao domen usmenih tradicija i izraza, odnosno izvođačkih umetnosti, prisutno je među stanovništvom na celoj teritoriji Srbije. Zbog toga je frulaška praksa uvrštena u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
​
Čuvanje Hristovog groba
Čuvanje Hristovog groba je drevni hrišćanski običaj i predstavlja deo Uskršnjih obreda, predstavlja simbolično "čuvanje Hristovog groba" od Velikog petka do Uskrsa. Običaj potiče iz Jerusalima, a među srpskim pravoslavnim stanovništvom održao se u gradiću Vrlika u severnoj Dalmaciji, gde se upražnjava u pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole. Na predlog Udruženja Čuvari Hristovog groba iz Batajnice običaj je uvršten u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Šljivovica
Šljivovica (šljiva) je vrsta voćne rakije. To je bezbojno ili žućkasto, jako alkoholno piće, koje se dobija destilacijom prevrelog kljuka od šljiva. Rakija šljivovica je 2015. godine ušla u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine ​
  • ​​Zlakuska lončarija​
  • Kolo (igra)
  • Pevanje uz gusle
  • Slava

ALBANIJA

REGISTRIRANA ZAŠTIĆENA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NA DINARSKOM PODRUČJU U ALBANIJI

-
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine ​
  • ​Albansko polifonijsko pjevanje​

ITALIJA


Nematerijalna dobra upisana na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine ​
  • Umijeće suhozidne gradnje (zajednička nominacija više zemalja)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact