|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Nevesinje region
- 
Meandri rijeke Zalomke na južnom dijelu Nevesinjskog polja
Naslovna fotografija
Nevesinje u suton. Lijevo je greben Veleža, a desno na horizontu planina Crvanj. |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -
Oglašavajte ovdje:
|
|
MTB: Nevesinjskim poljem
Datum objave: 9.5.2022. Autor: Sarafanje Opis. MTB vožnja Nevesinjskim poljem. Jezero Alagovac, Veleško jezero, Čelebića džamija Donja Bijenja, nekropola stećaka Kalufi, Ovčiji brod i ponor Zalomke. Jezero Alagovac Alagovac je vještačko jezero. Smješteno je ispod planine Velež. Nastalo je izgradnjom brane 1968.god. koja reguliše oticanje voda u ponor Ždrijelo.Ovo je najveće jezero u Nevesinjskoj dolini. Veleško jezero Veleško jezero je glacijalnog porijekla. Površina - dužina cca 150m, širina cca 80m, dubina 3m. Voda se jednim dijelom izlijeva i završava u ponoru. Nalazi se na nevesinjskoj strani Veleža. Od jezera kreće i Ferata "Srce Veleža" koja vodi na vrh Botin. Čelebića džamija Čelebića džamija ili Džaferovića džamija, ili Šurkovića džamija, nalazi se u selu Donja Bijenja, u podnožju planine Crvanj. Džamija je specifična po svojoj kamenoj četvorougaonom munari. Poznato je da se ovaj tip džamije u istočnoj Hercegovini gradio krajem XVI, odnosno početkom XVII vijeka. Džamija je srušena 1992. godine, a obnovljena je 2006. g. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nekropola stećaka Kalufi Nekropola Kalufi, naselje Krekovi, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Nekropola broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m 2. Po tome je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Ovčiji brod Iako je most remek djelo tadašnjeg neimarstva, o izgradnji mosta nema tačnih historijskih podataka. Pretpostavlja se da su ga sagradile Osmanlije u 16. ili najkasnije 17. vijeku. Po jednoj verziji gradio ga je čuveni turski graditelj Mimar Hajrudin, istovremeno sa gradnjom Starog mosta u Mostaru. Drugo narodno predanje kaže da ga je sagradila udovica bega Ljubovića koja je rano ostala bez muža nastradalog u dvoboju, da bi tako mogla dolaziti do svog ljubavnika koji je živio na drugoj obali. Dugi vremenski period to je bio jedini most na rijeci Zalomci i jedini put u pravcu Gacka. Turska vojska koja je iz Mostara išla u čuvenu bitku na Grahovo danima je prelazila preko ovog mosta, u pravcu Sopota i Zaloma, starim makadamskim putem. Ponor rijeke Zalomke Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje i ponire u najnižem mjestu polja (799mnv) kod sela Ponor. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bune i Bunice. Početkom XXI stoljeća počela je realizacija hidroelektroenergetskog projekta Gornjih horizonti. Projektom se predviđa izdradnja nekoliko brana i podzemnih tunela, kojim bi se prebacila voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/697... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1GOm1... |
MTB: Nevesinje - ponor Zalomke
Autor: Sarafanje Datum objave: 6.2.2023. Opis. Vožnja bajkovima iz Nevesinja do ponora rijeke Zalomke. Vožnju smo planirali da odvozimo iz Nevesinja, preko Odžaka, Biograda, Pošćenja do Ponora i nazad preko Tanjeva. Međutim, nismo planirali na visok vodostaj, tako da smo se u selu Pošćenje morali okrenuti i kružiti oko 6km da bi ponovo došli do raskrsnice koja vodi u Ponor. Na žalost ovaj put ponor nismo mogli vidjeti zbog visokog vodostaja, jer je čitavo područje bilo pod vodom. Nazad se vraćamo preko Čarakovine i Tanjeva u Nevesinje. Šteta što nismo vidjeli ponor Zalomke, ali valjda će biti prilike, kada vodostaj bude niži. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/826... GPX trek: https://www.wikiloc.com/gravel-bike-t... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ |
Ponor rijeke Zalomke (snimci dronom)
Autor: Sarafanje Datum objave: 5.4.2023. Opis. Snimak dronom ponora rijeke Zalomke u mjestu Ponor, Nevesinjsko polje. Zalomka je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Rijeka Zalomka izvire kod Gatačkog polja, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje, gdje je zovu i Kolješka rijeka, i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Njezina tzv. fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Odnos između najviše i najniže razine vode u podzemlju polja iznosi do 312 m, što je najveća amplituda u svijetu. Početkom XXI vijeka počela je realizacija hidroelektroenergetskog projekta Gornjih horizonti. Osnovni koncept projekta sastoji se u korištenju hidropotencijala Zalomke za proizvodnju električne energije. Da bi se to ostvarilo planira se izgradnja nekoliko objekata na Zalomki: izgradnja brane, akumulacije i hidroelektrane Nevesinje kod Kifina sela izgradnja brane i akumulacije kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd u Nevesinjskom polju, i odvodni kanali i tunel do hidroelektrane Dabar. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice. Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava. (preuzeto sa wikipedije: https://bs.wikipedia.org/wiki/Zalomka) Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ |
Kifino Selo
|
|
Bratač
Lug (Bratački lug)
U Lugu, odn. Bratačkom lugu, održava se ljeti (kolovoz/avgust) Nevesinjska olimpijada tradicionalnih sportova.
Ovčiji brod
|
Ovčiji brod je most iz razdoblja osmanlijske vladavine u Hercegovini, pored sela Bratač 15 km istočno od Nevesinja. Premošćuje rijeku Zalomku. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 6. novembra 2018. godine, donijela je odluku da se most proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Naziv. Hercegovina je stočarski kraj i vjekovni je običaj bio da svakog proljeća stada ovaca iz nižeg predjela idu na planinu, gdje se zadržavaju do kasne jeseni i prvog snijega. Pošto je most bio jedini način da se pređe rijeka, pretpostavlja se da su mu ime dali čobani koji su stada u proljeće vodili na ispašu iz niske Hercegovine u visoku Hercegovinu - prema Treskavici, Zelengori i Morinama, a u jesen obrnuto. Naziv brod je od prijelaza na rijeci, brod. Mještani su za prelaz preko Zalomke koristili i skakala. To je naziv za kamenje u koritu rijeke Zalomke, veličine 1 m, koje služi umjesto mosta za prijelaz ljudi pri nižem vodostaju rijeke. Ima ih ukupno 120 komada i za njih se vezuju brojne legende. Prijelaz preko tih kamenih blokova velika je opasnost, ali mještani kažu da se nikada nije dogodilo da se neko sa skakala okliznuo i pao u vodu. Povijesni pregled. Iako je most remek djelo tadašnjeg neimarstva, o izgradnji mosta nema točnih povijesnih podataka. Pretpostavlja se da su ga sagradile Osmanlije u 16. ili najkasnije 17. stoljeću. Po jednoj verziji gradio ga je čuveni turski graditelj Mimar Hajrudin, istovremeno sa gradnjom starog mosta u Mostaru. Druga narodna predaja kaže da ga je sagradila udovica bega Ljubovića koja je rano ostala bez muža nastradalog u dvoboju, da bi tako mogla dolaziti do svog ljubavnika koji je živio na drugoj obali. Dugo vremensko razdoblje to je bio jedini most na rijeci Zalomci i jedini put u pravcu Gacka. Turska vojska koja je iz Mostara išla u čuvenu bitku na Grahovo (u Crnoj Gori, op.) danima je prelazila preko ovog mosta, u pravcu Sopota i Zaloma, starim makadamskim putem. Most je bio slabije poznat i široj javnosti i Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH. Kada je općina Nevesinje poslala zahtjev Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u vezi rekonstrukcije i zaštite mosta od propadanja, oni nisu znali ni da most postoji! Opis. Most je u potpunosti izgrađen od kamena i odoljeva zubu vremena. Imao je i kamenu ogradu kao na Starom mostu u Mostaru ali je prilikom velike poplave 1954. godine ostao bez nje. Tada je Zalomka prelila most srušivši ogradu, a njeni ostaci i danas su vidljivi u koritu rijeke neposredno ispod mosta. Izveden je kao mostovna konstrukcija sa tri otvora, zasvođena polukružnim lukovima. Most je znatnih dimenzija, kako bi propusni kapaciteti zadovoljili proljetne bujice. Most ima tri polukružna otvora, od kojih je prvi luk uz lijevu obalu nešto manji, s rasponom od 7,0 metara, dok su srednji i desni jednaki i široki po 9,0 metara. Stubovi između otvora su široki po 2,4 metra, a ukupna dužina mosta s priobalnim navozima iznosi 35,50 metara. Korito rijeke je najdublje pod lukom uz desnu obalu gdje protječe minimalna ljetna voda kada ispod preostala dva luka potpuno presuši. Visinska razlika od dna korita do najviše točke intradosa luka uz desnu obalu iznosi preko 8,50 metara. Ukupna širina mosta iznosi 3,20 metara. Ova mjera odgovara stazi na mostu, dubini lukova i razmaku čeonih zidova jer na mostu nema nikakve plastike, kao što su vijenci, prepusti čeonih zidova preko lukova i sl. Niveleta mosta diže se od obala prema sredini, a prelom nivelete je nad stubom koji je bliži desnoj obali pa su tako srednji i desni lučni otvor ne samo jednaki po rasponu luka već i po njegovoj visini. Stubovi mosta ispadaju prema uzvodnoj strani u vidu uobičajenih trokutastih branika, čija je baza širina stuba 2,40 metara, a visina 1,80 metara. Tlocrt branika je približno istostranični trokut. S nizvodne strane stubovi završavaju ovalnom formom čiji je tlocrt opet ravan širini stuba, a istak od ravnine čeonog zida 0,90 metara. Vertikalni dio stuba se diže od proširene temeljne baze koja djelimično viri iz nanosa u koritu kod stuba bližeg desnoj obali, do visine od oko 2,70 metara, da bi bez uobičajeno naglašenog vijenca prešao u neku vrstu piramidalnog završetka. Na nizvodnoj strani završetak ima oblik kupe koja se pri vrhu zaobljava. U izgledu mosta vertikalni dijelovi stubova vidljivo se izdvajaju od ostale konstrukcije svojom bjelinom. Primjena otpornijeg bijelog vapnenca za dijelove koji su veliki dio vremena u vodi povezuje ovaj objekat s načinom primjene materijala kod mnogih naših poznatih mostova (Konjic, sarajevski mostovi itd). Lukovi mosta su zidani od dosta dobro obrađenog kamena s radijalnim spojnicama u horizontalnim nizovima po dubini luka. Imajući u vidu da graditelj nije težio plastici lukova, lučni kamen nije iste visine već se uklapa s klesancima u čeonim zidovima. Tako je debljina lukova neprecizirana, a iznosi oko 35 cm. Na većem sačuvanom luku, zaključni kamen čeonog luka posebno je plastično naglašen. Čeoni zidovi su rađeni od horizontalnih slojeva grublje obrađenog kamena. Visina čeonog zida iznad najviših točaka na čeonim lukovima svodova iznosi 20–35 cm. IZVOR Ovčiji brod. Wikipedija (bs) PROČITAJ VIŠE Odluka o proglašenju historijske građevine – Most "Ovčiji brod" u selu Bratač, općina Nevesinje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, 6.11.2018. (PDF) |
brod
Brod je stariji naziv za mjesto gdje se prelazila rijeka. Toponimi s takvim imenom pojavljuju se većinom u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. Skriveno blago nadomak Nevesinja - Nacionalni spomenik BiH - Most "Ovčiji brod" - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 10.3.2019. Opis. Ovčiji Brod (English: Sheep Crossing) is a bridge spanning Zalomka river, which is located near Nevesinje - Dron.ba for N1 www.dron.ba www.video.ba OVČIJI BROD 2021, NEVESINJE
Autor: Lasta Media Datum objave: 22.8.2021. Opis. Most Ovčiji brod se nalazi petnaestak kilometara istočno od Nevesinja, u blizini sela Bratač. Do njega se dolazi putem Nevesinje - Gacko, desno skretanje kod Kifinog Sela. Mene je do mosta odveo malo drugačiji put. Pošto sam bio na 146. Nevesinjskoj olimpijadi, odlučio sam da posjetim i ovo istorijsko mjesto koje je inače malo poznato široj javnosti u BiH. Poslije par stotina metara vožnje kvadom dolazim do starog Rimskog puta. Zatim kroz selo Bratač asfaltom i dolazim do putokaza koji kazuje put do Ovčijeg broda. Nije preporučljivo malim putničkim autom voziti do samog mosta, tako da je moja preporuka da posljednjih par stotina metara pređete pješke. To je možda oko desetak minuta vremena. |
|
Zovi Do
|
Земљом Херцеговом: Зови До
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 11.7.2016. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић, је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о невесињском селу Зови До |
Bežđeđe
|
Selo se nalazi na oko 950-1050 m n.v., u plitkoj krškoj uvali okruženoj visovima: Volujac, Tamindžina gradina (1057 m), Kipin, Đedovo brdo, Đevojačko brdo (Dijevčevo brdo, 1105 m), Krstac, Završje (1106 m), Šiška glavica (1144 m) i dr.
Zaselci su: Gornje i Donje Međeđe (Donjev Polje), Vrbovik, Rosovići, a nekada se izdvajao i zaselak Pod Panduricom. Ovdje se sreću prezimena: Tamindžije, Stanići, Radulovići, Ivaniševići, Božičevići, Bratići, Čalije i Tomovići. Na lokalitetima Badžalica i Seljakovac ima oko 20-ak stećaka. 
Krška uvala i selo Bežđeđe
Đedovo brdo i Djevčevo brdo (Đevojačko brdo)
Pogled na kršku uvalu gdje se smjestilo Bežđeđe
|
Vijenac brda iznad uvale Bežđeđa: Krstac, Završje, Đedovo brdo i Đevojačko brdo (Dijevčebo br.)
Земљом Херцеговом: Бежђеђе
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 26.4.2016. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић, је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о невесињском селу Бежђеђе. 
Križanje kod Zaušja, južno od Bežđeđa; u pozadini lijevo vidi se vrh Krstac (1106 m).
|
