|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Nevesinje region
- 
Meandri rijeke Zalomke na južnom dijelu Nevesinjskog polja
Naslovna fotografija
Nevesinje u suton. Lijevo je greben Veleža, a desno na horizontu planina Crvanj. |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -
Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stanovništvo
Naselja
U NASTAVKU Hercegovci u zasedi, ilustracija Srpske Zore.
Povijesni pregled
Srednji vijek
|
Prema studiji koju je sredinom 1980-ih godina objavio Tomislav Anđelić, Nevesinje se spominje još u 12. stoljeću, u Ljetopisu popa Dukljanina, kao jedna od podgorskih župa. U dubrovačkim dokumentima spominje se tijekom 13. st., dok je u 14. i 15. st. Nevesinje evidentirano.
Kao i ostalo stanovništvo zaleđa, tako je i stanovništvo Nevesinja bilo usmjereno ka Dubrovniku i njegovim trgovačkim aktivnostima. Nevesinjci su u razmjeni s Dubrovnikom pretežito razmjenjivali i prodavali agrarne i stočne proizvode (kao dvije glavne tradicionalne gospodarske aktivnosti). Ali, istovremeno, na ovom području bile su izražene pljačke i razbojništvo, što je u velikom broju ostalo zapisano u dubrovačkim arhivima. Također je veliki broj Nevesinjaca notiran u kancelarijskim i notarskim knjigama vezano za zanate i sluge koji su u Dubrovniku sklapali ugovore o službi. Turska osvajanja Sve do osmanskog osvajanja srednjovjekovno Nevesinje je bilo župa. Dolaskom Turaka urušava se župno uređenje, a stari administrativni sustav zamijenjen je novim, pa se župa Nevesinje transformirala u nahiju. Turskim zaposjedanjem spomenuto područje ulazi u sastav Bosanskog sandžaka, gdje će se nekoliko godina kasnije oformiti Hercegovački sandžak, u čiji sklop ulazi nahija Nevesinje. U svibnju/maju 1463. godine, preko Skopja, Kosova i Sjenice, Turci su prodrli do Drine u oblast Pavlovića i Kovačevića, osvajajući bez većih poteškoća teritorije srednjovjekovne bosanske države. Tokom osvajanja na ruku su im išle obiteljske nesuglasice oblasnih gospodara Kosača. Već 22.6.1463. godine turski štab se nalazio u Nevesinju, da bi nekoliko godina kasnije ovo područje u potpunosti stavili pod svoju kontrolu. Tako su u travnju/aprilu mjesecu 1469. godine evidentirani Dubrovčani u Nevesinju na dvoru turskog vojvode Mahmuta, a u lipnju/junu 1469. godine spominje se nevesinjski vojvoda Husein, a u kolovozu/augustu 1470. Dubrovčani su mu slali darove u Nevesinje. Iste se godine spominje nevesinjski kadija. |
19. stoljeće
1875.
Hercegovački ustanak (1875. – 1878.), Bosansko-hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška bio je ustanak bosanskohercegovačkih pretežito Srba te Hrvata podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv osmanske vlasti, koji se ubrzo proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Trajao je od 9.7.1875. do 4.8.1877. godine. Otprilike u isto vrijeme u lipnju/junu 1875. godine pod vodstvom don Ivana Musića izbio je i u Donjoj Hercegovini ustanak kršćanskog stanovništva protiv osmanske vlasti, u Gabeli na Neretvi.
9.6.1875. jedan od prvih sukoba Hercegovaca i Osmanlija izbio je na brdu Gracu kraj Nevesinja.
13.6.1875. pravoslavni seljani Zovog Dola u kadiluku Nevesinje – Hercegovački sandžak, digli su pobunu.
13.6.1875. pravoslavni seljani Zovog Dola u kadiluku Nevesinje – Hercegovački sandžak, digli su pobunu.
|
Povijesni kontekst. Osnovni je uzrok narodnom nezadovoljstvu bio ekonomske prirode, ali su to nezadovoljstvo u nekim dijelovima Bosne iskoristili pripadnici Pravoslavne crkve koji su bili u vezi sa Srbijom i koji su vec javno iskazivali svoju lojalnost srpskoj državi.
Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima Crna Gora i Srbija što je dovelo do početka Srpsko-turskih ratova i nastanka Velike istočne krize. U Bosnu su nagrnuli i mnogi Hrvati i Slovenci, pa čak i neki talijanski garibaldinci, koji su svi bili uvjereni da je na pomolu veliko budenje Južnih Slavena. Prethodila je tomu najava 30.5. Srbije i Crne Gore ratom Osmanskom Carstvu, nakon što su prethodno sklopile savez. Srbijanski knez Milan izdao je ultimatum osmanskoj državi u kojem je zahtijevao da mu predaju upravu nad Bosanskim vilajetom, a Hercegovinu Crnoj Gori. Osmanlije su to odbile pa im je Srbija objavila rat 2.7., a Crna Gora 3.7. U srpnju/julu 1876. Srbija i Crna Gora navijestile su rat Otomanskom Carstvu, sporazumijevši se da će prva anektirati Bosnu, a druga Hercegovinu. Ponašanje Srbije učvrstilo je ionako neprijateljski stav osmanskih vlasti prema pravoslavnom pučanstvu. Dana 22.8.1875. srbijanske su snage pokušale prijeći Drinu i napasti Zvornik. Napadačke snage bile su jake 200 vojnika, no muslimanska posada bila je dobro pripremljena za obranu zbog čega su se srpske snage povukle. Dana 29.8.1875. ustanici su nakon cjelodnevnih borbi skršili otpor osmanske posade i osvojili Nevesinje. Srbijanska vojska nanovno je napala 4.7. prešavši Drinu između Bijeljine i Zvornika te napala selo Šepak. Tad je poginuo muslimanski vođa Hifzi Đumišić. Bosanski namjesnik okupio je vojsku koja je djelovala okrutno, ali nedjelotvorno. Oni su, bojeći se općeg prevrata, počeli terorizirati seljake. Godine 1876. popaljeno je na stotine sela i pobijeno najmanje 5000 seljaka. Do kraja te godine broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine popeo se na najmanje 100.000, a možda čak i na 250.000. Godine 1877. i Rusija je navijestila rat Osmanskom Carstvu. U ustanku su se istakli Тripko Vukalović, Mićo Ljubibratić, Maksim Baćović, Lazar Sočica, Pera Tunguz, Pecija Petrović, Golub Babić, Jovan Gutić i Bogdan Zimonjić. Posljedica ustanka i ratova koji su vođeni protiv Osmanskoga Carstva bio je Berlinski kongres 1878., na kojem su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i određena teritorijalna proširenja, ali ne i Bosnu i Hercegovinu koju je Austro-Ugarska okupirala, iako je de jure ostala u sastavu Osmanskoga Carstva. PROČITAJ VIŠE Nevesinjska puška. Wikipedija (sr); Hercegovački ustanak 1875. Wikipedija (hr)  Don Ivan Musić
Ivan Musić
(Klobuk, Ljubuški, 24.12.1848. - Beograd, 1888.); katolički svećenik, vojvoda, vođa ustanka protiv Osmanlija. Rodio se u selu Klobuk kraj Ljubuškog 1848. godine. Uz pomoć ujaka fra Anđela Kraljevića, koji je bio biskup, školovao se kao franjevački novak u Širokom Brijegu. Uzeo je redovničko ime Šimun. Još kao mladić, sjemeništarac, je pokušao pobjeći u Srbiju, koja je tada bila simbol slobode. Uhićen je, ali je ujak biksup intervenirao kod turskih vlasti, pa je pušten. Ubrzo je otišao na studij medicine u Istanbulu, ali je umjesto toga završio bogosloviju u mađarskom gradu Ostrogonu. Stoljeća nasilja i podređenosti Osmanlijama protekla su, sve do lipnja/juna 1875. godine kad je pod vodstvom don Ivana Musića izbio u Hercegovini ustanak kršćanskog stanovništva protiv osmanske vlasti, u Gabeli na Neretvi. Tada je bio župnik u popovopoljskom selu Ravnom. Više od polovice Popovsko-ljubinjskog bataljona, kojime je upravljao, činili su pravoslavnih Srbi, a ostatak su bili katolički kršćani. Pobijedio je Turke u dvije bitke. Njegove pobjede znatno su pridonijele da se na Berlinskom kongresu 1878. BiH dade na upravu Austro-Ugarskoj. Razgovaravši s austrijskim diplomatima tražio je „da doljnja Hercegovina pane pod Austriju“. Novu dimenziju ustanak dobio je kad su mu se pridružili i srpski seljaci ("Nevesinjska puška"). Poslije toga proširio se na veći dio najzapadnijih pokrajina Carstva, postao europski problem i osnovana je posebna komisija od predstavnika europskih vlada koja je trebala istražiti uzroke ustanka. Vojvoda Musić je otputovao u Beč i izborio poseban status donje Hercegovine. Tako je njegovom zaslugom dio Hercegovine postao je slobodno područje. Vojvodina Donja Hercegovina je kao praktično slobodna zemlja dočekala zaposjedanje BiH nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine. Musićeve snage tada su odigrale važnu ulogu prigodom oslobađanja Stoca i Trebinja. Musić je potom izabran za vojvodu donje Hercegovine 11.7.1875. u pravoslavnom manastiru Zavala, na Petrovdan. Crnogorac Blažo Petrović mu je uručio čin vojvode. Ivan je tada skinuo mantiju, a ogrnuo kićenu dolamu, te se opasao kuburama, jataganom i sabljom dimiskijom. Odbio je nagrade i počasti. Priželjkivalo se da opet radi kao svećenik, no on je neočekivano s Cvijetom Vukasović-Kuduz iz Stoca, otišao u Crnu Goru, gdje mu se u Podgorici rađa kćer Delfa. Živjeli su na Cetinju i u Podgorici, ali zbog intriga knjaza Nikole, sele 1881. godine u Beograd. Tamo je radio u pošti te kao policijski komesar i tumač. Umro je u Beogradu 1888. godine. Hrvati ga smatraju jednim od najznačnijih Hrvata iz BiH u 19. stoljeću. Imao je dobro obrazovanje, bio je pravedan, kulturan i milosrdan. Po njemu je nazvana udruga koja promiče njegov život i djelovanje. Na mjestu njegove rodne kuće otkrivena je spomen-ploča. Po njemu je nazvana ulica u Ljubuškom. O njemu je snimljen dokumentarni film 2005. godine, povodom 130. godišnjice Hercegovačkog ustanka. Snimila ga je HTV Mostar. Istovremeno ga i Srbi smatraju svojim narodnim herojem. IZVORI Ivan Musić. Wikipedija (hr)(sr) |
Narodna nošnja iz Hercegovine (lijevo) i Bosne u vrijeme ustanka.
Autor Miroslav Cika - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8689748 
Vođe i јunaci iz ustanka u Bosni i Hercegovini iz 1875. g. Skroz gore Bogdan Zimonić, s lijeve strane Mića LJubibratić, s desne strane Stoјan Kovačević, dolje Petar Peciјa Petrović. Ilustraciјa preuzeta iz ilustriranog kalendara "Orao" za 1876. g.
|
Priče o kraju
|
PRIČE S KAMENA Kulturno istorijski spomenici i legende Nevesinja
Autor: Nebojsa Kolak Datum objave: 19.1.2019. Opis. Nevesinjska opština se prostire na približno 924 kvadratna kilometra. Nalazi se u istočnom dijelu Hercegovine i po veličini je treća opština u RS. Prosječna nadmorska visina je oko 860 metar. Područje opštine je bogato kulturno istorijskim nasljeđem, a kroz naše Priče s kamena pogledaćemo samo jedan dio ove bogate kulturne riznice. |
|
MTB: Nevesinjskim poljem
Datum objave: 9.5.2022. Autor: Sarafanje Opis. MTB vožnja Nevesinjskim poljem. Jezero Alagovac, Veleško jezero, Čelebića džamija Donja Bijenja, nekropola stećaka Kalufi, Ovčiji brod i ponor Zalomke. Jezero Alagovac Alagovac je vještačko jezero. Smješteno je ispod planine Velež. Nastalo je izgradnjom brane 1968.god. koja reguliše oticanje voda u ponor Ždrijelo.Ovo je najveće jezero u Nevesinjskoj dolini. Veleško jezero Veleško jezero je glacijalnog porijekla. Površina - dužina cca 150m, širina cca 80m, dubina 3m. Voda se jednim dijelom izlijeva i završava u ponoru. Nalazi se na nevesinjskoj strani Veleža. Od jezera kreće i Ferata "Srce Veleža" koja vodi na vrh Botin. Čelebića džamija Čelebića džamija ili Džaferovića džamija, ili Šurkovića džamija, nalazi se u selu Donja Bijenja, u podnožju planine Crvanj. Džamija je specifična po svojoj kamenoj četvorougaonom munari. Poznato je da se ovaj tip džamije u istočnoj Hercegovini gradio krajem XVI, odnosno početkom XVII vijeka. Džamija je srušena 1992. godine, a obnovljena je 2006. g. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nekropola stećaka Kalufi Nekropola Kalufi, naselje Krekovi, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Nekropola broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m 2. Po tome je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Ovčiji brod Iako je most remek djelo tadašnjeg neimarstva, o izgradnji mosta nema tačnih historijskih podataka. Pretpostavlja se da su ga sagradile Osmanlije u 16. ili najkasnije 17. vijeku. Po jednoj verziji gradio ga je čuveni turski graditelj Mimar Hajrudin, istovremeno sa gradnjom Starog mosta u Mostaru. Drugo narodno predanje kaže da ga je sagradila udovica bega Ljubovića koja je rano ostala bez muža nastradalog u dvoboju, da bi tako mogla dolaziti do svog ljubavnika koji je živio na drugoj obali. Dugi vremenski period to je bio jedini most na rijeci Zalomci i jedini put u pravcu Gacka. Turska vojska koja je iz Mostara išla u čuvenu bitku na Grahovo danima je prelazila preko ovog mosta, u pravcu Sopota i Zaloma, starim makadamskim putem. Ponor rijeke Zalomke Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje i ponire u najnižem mjestu polja (799mnv) kod sela Ponor. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bune i Bunice. Početkom XXI stoljeća počela je realizacija hidroelektroenergetskog projekta Gornjih horizonti. Projektom se predviđa izdradnja nekoliko brana i podzemnih tunela, kojim bi se prebacila voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/697... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1GOm1... Nevesinje | Most star preko 300 godina | Hercegovački Tibet - Emisija Tragač Prirodnog
Autor: Tragač Prirodnog Datum objave: 3.11.2024. Opis. Tragač Prirodnog je ovog puta obišao Nevesinje. Za jedan dan smo posjetili mnogo toga, od mosta koji odolijeva zubu vremena preko 300 godina, pa sve do pećine koja ima jedan od najvećih otvora u Bosni i Hercegovini. Nevesinje je izuzetno bogat kraj, kako istorijski tako i što se tiče prirode. Siguran sam da nikoga neće ostaviti ravnodušnim, dođite, obiđite ove lokacije i sami ćete se uvjeriti! Posebna zahvalnost - Milosavi Pekez, Ocu Dejanu Ivanoviću Scenarijo i režija - Vuk Đuričić Snimatelji - Radovan Bošković, Matija Slijepčević Montaža - Vuk Đuričić Dizajn zvuka - Vuk Đuričić Društvene mreže: / tragac.prirodnog Visoka Hercegovina | High Herzegovina | Drone & Music
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 12.8.2025: Opis. Nevesinje, Morine i Zelengora – priča ispričana iz ptičje perspektive, uz muziku koja, nadam se, prati duh ovih prostora. Kadrovi možda ne slijede savršen geografski redoslijed, ali su spojeni onako kako mi je srce govorilo. Prepustite se letu i uživajte. |
MTB: Nevesinje - ponor Zalomke
Autor: Sarafanje Datum objave: 6.2.2023. Opis. Vožnja bajkovima iz Nevesinja do ponora rijeke Zalomke. Vožnju smo planirali da odvozimo iz Nevesinja, preko Odžaka, Biograda, Pošćenja do Ponora i nazad preko Tanjeva. Međutim, nismo planirali na visok vodostaj, tako da smo se u selu Pošćenje morali okrenuti i kružiti oko 6km da bi ponovo došli do raskrsnice koja vodi u Ponor. Na žalost ovaj put ponor nismo mogli vidjeti zbog visokog vodostaja, jer je čitavo područje bilo pod vodom. Nazad se vraćamo preko Čarakovine i Tanjeva u Nevesinje. Šteta što nismo vidjeli ponor Zalomke, ali valjda će biti prilike, kada vodostaj bude niži. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/826... GPX trek: https://www.wikiloc.com/gravel-bike-t... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Nevesinje VODENE STAZE Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 20.2.2024. Opis. Posetite naš novi kanal Balkan na Dlanu https://bit.ly/BalkanNaDlanu gde možete naći zanimljive klipove iz naših emisija. Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip Naše emisije možete pratiti na: IRIS - 120 m:SAT - 22 Supernova - 20 Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest Rodoslavci: Odjeci Nevesinja
Autor: RTS Aktuelnosti - Zvanični kanal Datum objave: 25.11.2023. Opis. Među onim hercegovačkim gradovima koji bi se mogli pohvaliti čudesnim darom za zauzimanje posebnog mesta u istoriji spada – Nevesinje. Tu su oni koji će nam kvalifikovano objasniti čime se sve to može ovaj kraj upisati i u Ginisovu knjigu rekorda, ili objasniti šta je zapisano u kamenu i kolektivnom sećanju, i kako je Zahumlje, koje se pominje u poveljama naših kraljeva Stefana Prvovenčanog, Uroša i Stefana Dečanskog, a čak i u papskoj kancelariji, izraslo na tom kraškom nevesinjskom polju, prvo u administrativni centar Vjenčac, a potom u Nevesinje, koje se prvi put, kao trg, pominje, kao 1429. godine. Ali, ima nešto u prošlosti ovoga kraja što je posebno važno – „Nevesinjska puška“ – čiji se pucanj iz 1875. čuo sve do Berlina – gde će tri godine kasnije, na kongresu o velikoj istočnoj krizi izazvanoj ovim ustankom i ratovima koji su usledili, Srbija i Crna Gora dobiti nezavisnost i teritorijalno proširenje. O junacima tog doba, ovde se još priča - u selu Slivlja, 1840. rodio se Peru Tunguz, čuveni hajdučki harambaša, jedan od onih koji su najviše problema zadavali osmanlijama, vođa srpskih ustanika u Hercegovini. Jedan od prvaka Nevesinjske puške, nije mirovao ni u poznim godinama – njegova buntovna i rodoljubiva priroda odvela ga je, kao dobrovoljca i u Prvi svetski rat. Imao je tada 74 godine, a preživeo albansku golgotu, učestvovao u proboju Solunskog fronta i pobedonosnom povratku u domovinu. Takvi su ljudi stasavali ovde u hercegovačkom kršu, pod zulumćarima izmučeni, ali pred sudbinom odlučni. U Kifinom selu, na Drenoviku, u hramu Svete trojice, sagrađenom, najverovatnije, u ranohrišćanskom periodu, a obnovljanom od 1810–1816. godine, doneli su konačnu odluku – da se dignu na ustanak. U tome je učestvovao i sveštenik Petar Radović, kome odora nije smetala da preuzme i ulogu ustaničkog vovjode. Visoko nad selima i gradom je visoravan Morine i tu su, kao usnuli, stećci – ogromni kameni monoliti, koji pripovedaju čudesne priče. Legenda ih vezuje za svatovsko groblje, i za jednu ledenu zimsku noć u kojoj je život stao. Nekropola je uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine a broji 57 spomenika izuzetne lepote. A kada vetar zahuči, ovi usamljeni kameni spavači, kao da se dozivaju sa onima u Krekovima, udaljenim kilometrima. U njihovom šapatu, mora da se pomene i ona, prva, nevesinjska puška, pukla baš u Krekovima, da bi ušla u istoriju. Nevesinjska puška je prvi i najvažniji hercegovački bunt, pokret u slobodu, ali nije jedini. Bilo je tako i 1941, pa i u poslednjem ratu, kada se Nevesinje za Mitrovdan 1992. i potom 1994. svom snagom branilo i sačuvalo svoju slobodu. Urednik serijala: Jelena Božović Snimatelj: Duško Perić Montaža: Goran Damljanović Label and copyright: Radio televizija Srbije |
Ponor rijeke Zalomke (snimci dronom)
Autor: Sarafanje Datum objave: 5.4.2023. Opis. Snimak dronom ponora rijeke Zalomke u mjestu Ponor, Nevesinjsko polje. Zalomka je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Rijeka Zalomka izvire kod Gatačkog polja, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje, gdje je zovu i Kolješka rijeka, i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Njezina tzv. fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Odnos između najviše i najniže razine vode u podzemlju polja iznosi do 312 m, što je najveća amplituda u svijetu. Početkom XXI vijeka počela je realizacija hidroelektroenergetskog projekta Gornjih horizonti. Osnovni koncept projekta sastoji se u korištenju hidropotencijala Zalomke za proizvodnju električne energije. Da bi se to ostvarilo planira se izgradnja nekoliko objekata na Zalomki: izgradnja brane, akumulacije i hidroelektrane Nevesinje kod Kifina sela izgradnja brane i akumulacije kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd u Nevesinjskom polju, i odvodni kanali i tunel do hidroelektrane Dabar. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice. Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava. (preuzeto sa wikipedije: https://bs.wikipedia.org/wiki/Zalomka) Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Nevesinje | Visokom Hercegovinom | Vjenčac, Ovčiji brod, Kifino selo, Kalufi i Krekovi, Straževica
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 14.7.2024. Opis. 100-tinjak kilometara po Nevesinjskom polju, od tvrđave Vjenčac u gradu, do skretanja Čanjama na makadamski put prema Ovčijem brodu. Nakon posjete tom fantastičnom kamenom mostu na presahloj Zalomki, idem dalje za Kifino selo, pa Kalufe, najveću nekropolu stećaka u bivšoj Jugoslaviji. Odatle potjeran nevremenom idem nazad na jug polja i penjem se na Straževicu da vidim istoimenu gradinu. Nikada ranije nisam bio u tom dijelu visoke Hercegovine. Prvo što me je iznenadilo je pad temperature, sa 36C u Mostaru, na 26C u Nevesinju. Fin gradić, vidi se da se obnavlja u zadnjim godinama, vjerovatno mnogo sporije nego zaslužuje. Valovito Nevesinjsko polje na prosječnoj visini od 860mnv, sa sjeverozapada okruženo Veležom, sa sjevera Morinama (našim Tibetom), a na jugu visi iznad Dabarskog polja. Nova destinacija za sve ljubitelje outdoor aktivnosti, a raj za bicikliste. Uzeo sam pristojan "stan na dan", naveče izašao do grada i bio iznenađen da niko ne nudi domaća vina - kažu "to pitaj kod onih dolje u Hercegovini, ođe to niko ne traži". - Around 100 kilometers through Nevesinjsko Polje, from the Vjenčac fortress in the town, to the turnoff at Čanje for the gravel road towards Ovčiji Brod. After visiting that fantastic stone bridge over the dried-up Zalomka, I continue to Kifino Selo, then to Kalufi, the largest stećak necropolis in the former Yugoslavia. Driven by a storm from there, I head back south across the field and climb Straževica to see the eponymous hillfort. I had never been to that part of high Herzegovina before. The first thing that surprised me was the drop in temperature, from 36°C in Mostar to 26°C in Nevesinje. A fine little town, it is clear that it has been undergoing renewal in recent years, probably much slower than it deserves. The undulating Nevesinjsko Polje, at an average altitude of 860 meters above sea level, is surrounded by Velež to the northwest, Morine (our Tibet) to the north, and hangs above Dabarsko Polje to the south. A new destination for all outdoor activity enthusiasts, and a paradise for cyclists. I rented a decent "apartment for a day," went out to the town in the evening, and was surprised that no one offered local wines – they said, "ask those down in Herzegovina, no one here asks for that. IZVOR VJERE ŽIVE: Šetajući između Crvnja i Veleži
Autor: Glas zemlje Hercegove Datum objave: 18.8.2024. |
Hrušta
|
Hrušta se nalaze blizu ruba Nevesinjskog polja, desetak kilometara udaljena od Nevesinja, podalje od glavnih cestovnih pravaca. Dok je cesta prema Nevesinju asfaltirana, dalje prema Rujištu vodi loš makadam (stanje 2025). 2024. godine u njemu su cijele godine bila aktivna samo tri povratnička domaćinstva (Šendro, Mušinović i dr.).
U Hruštima je, nakon Krekova, druga najveća nevesinjska nekropola stećeka. Nekropola Kalufi u Krekovima najveća je nekropola u Bosni i Hercegovini. Ona u Hruštima je puno manja, ali svud okolo sela su stećci. U narodu kruži legenda (pripada tipu legendi o "svatovskom groblju") da su tu išli svatovi pa se sreli i potukli. Pa neki izginuli i ostali spomenici. 
Najpoznatiji od stećaka u okolici Hrušta je krstača s prikazom (predstavom) ljudske glave, odn. lica srednjovječnog muškarca, dugih brkova, a na krstači su još uklesani kružni vijenac i polumjesec. Neki su stručnjaci smatrali kako je riječ o mogućem kopiranju pravoslavnih freski, dok su drugi, pak, mislili da su to "rudimenti portreta umrlih".
Pozati bosanskohercegovački kulturni povjesničar Šefik Bešlagić, smatra da je riječ o pokušajima shematskog prikazivanja portreta zakopanih osoba. Dodaje da je motiv očiju proučavao etnolog P. Ž. Petrović. Mrtvoj osobi oči se zatvaraju kako ne bi, kako se vjerovalo, nekoga od svojih povukli u grob dok oči, mislio je, na nadgrobnim spomenicima ostaju otvorene kao upozorenje i opomena nasilnicima da će ih stići osveta i kazna. *Motivi ljudskih glava nalaze gotovo isključivo na stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka, zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena, kao i na najstarijim muslimanskim nišanima, i to u istočnim krajevima Hercegovine i Bosne. 
Tik uz nekropolu nalazi se mali ograđeni harem*. Unutar te ograde nalazi se dvadesetak ispremiješanih nišana i stećaka, neki oboreni, neki nakrivljeni, oko nekih mezara ostaci kamene ograde. Današnji mještani ne znaju kome pripadaju. Čiji su, niko od mještana ne zna.Najstariji mještanin sjeća se kako su prije rata u BiH tu dolazili neki Slovenci, istraživali i tada su rekli da su iz 14. stoljeća.
*Izraz harem (arapski <haram / حرامw /ḥarām / "zabranjen, tabu, svet") koristi se u islamskim zemljama općenito za sve ono što je zabranjeno, kao i ono što se smatra rezerviranim, "svetim". Tako se haremom naziva bliža okolina Meke i Medine, ograđeno dvorište džamije kao i muslimansko groblje, ali i onaj dio muslimanske kuće koji je rezerviran za žene, gdje je pristup muškarcima zabranjen.U islamskom svijetu samo su sultani imali svoje vlastite hareme. |
Krstača u selu Hrušta
IZVOR I PROČITAJ VIŠE Nedim Hasić: ZABORAVLJENA BOSNA / Nevesinjski Kalufi i Hrušta, život usred "svatovskog groblja". Stav.ba, 12.3.2024.
|
|
|
Lakat
|
Pogled na nevesinjsku Crnu Goru
Kifino Selo
|
|
Bratač
Lug (Bratački lug)
U Lugu, odn. Bratačkom lugu, održava se ljeti (kolovoz/avgust) Nevesinjska olimpijada tradicionalnih sportova.
Ovčiji brod
|
Ovčiji brod je most iz razdoblja osmanlijske vladavine u Hercegovini, pored sela Bratač 15 km istočno od Nevesinja. Premošćuje rijeku Zalomku. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 6. novembra 2018. godine, donijela je odluku da se most proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Naziv. Hercegovina je stočarski kraj i vjekovni je običaj bio da svakog proljeća stada ovaca iz nižeg predjela idu na planinu, gdje se zadržavaju do kasne jeseni i prvog snijega. Pošto je most bio jedini način da se pređe rijeka, pretpostavlja se da su mu ime dali čobani koji su stada u proljeće vodili na ispašu iz niske Hercegovine u visoku Hercegovinu - prema Treskavici, Zelengori i Morinama, a u jesen obrnuto. Naziv brod je od prijelaza na rijeci, brod. Mještani su za prelaz preko Zalomke koristili i skakala. To je naziv za kamenje u koritu rijeke Zalomke, veličine 1 m, koje služi umjesto mosta za prijelaz ljudi pri nižem vodostaju rijeke. Ima ih ukupno 120 komada i za njih se vezuju brojne legende. Prijelaz preko tih kamenih blokova velika je opasnost, ali mještani kažu da se nikada nije dogodilo da se neko sa skakala okliznuo i pao u vodu. Povijesni pregled. Iako je most remek djelo tadašnjeg neimarstva, o izgradnji mosta nema točnih povijesnih podataka. Pretpostavlja se da su ga sagradile Osmanlije u 16. ili najkasnije 17. stoljeću. Po jednoj verziji gradio ga je čuveni turski graditelj Mimar Hajrudin, istovremeno sa gradnjom starog mosta u Mostaru. Druga narodna predaja kaže da ga je sagradila udovica bega Ljubovića koja je rano ostala bez muža nastradalog u dvoboju, da bi tako mogla dolaziti do svog ljubavnika koji je živio na drugoj obali. Dugo vremensko razdoblje to je bio jedini most na rijeci Zalomci i jedini put u pravcu Gacka. Turska vojska koja je iz Mostara išla u čuvenu bitku na Grahovo (u Crnoj Gori, op.) danima je prelazila preko ovog mosta, u pravcu Sopota i Zaloma, starim makadamskim putem. Most je bio slabije poznat i široj javnosti i Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH. Kada je općina Nevesinje poslala zahtjev Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u vezi rekonstrukcije i zaštite mosta od propadanja, oni nisu znali ni da most postoji! Opis. Most je u potpunosti izgrađen od kamena i odoljeva zubu vremena. Imao je i kamenu ogradu kao na Starom mostu u Mostaru ali je prilikom velike poplave 1954. godine ostao bez nje. Tada je Zalomka prelila most srušivši ogradu, a njeni ostaci i danas su vidljivi u koritu rijeke neposredno ispod mosta. Izveden je kao mostovna konstrukcija sa tri otvora, zasvođena polukružnim lukovima. Most je znatnih dimenzija, kako bi propusni kapaciteti zadovoljili proljetne bujice. Most ima tri polukružna otvora, od kojih je prvi luk uz lijevu obalu nešto manji, s rasponom od 7,0 metara, dok su srednji i desni jednaki i široki po 9,0 metara. Stubovi između otvora su široki po 2,4 metra, a ukupna dužina mosta s priobalnim navozima iznosi 35,50 metara. Korito rijeke je najdublje pod lukom uz desnu obalu gdje protječe minimalna ljetna voda kada ispod preostala dva luka potpuno presuši. Visinska razlika od dna korita do najviše točke intradosa luka uz desnu obalu iznosi preko 8,50 metara. Ukupna širina mosta iznosi 3,20 metara. Ova mjera odgovara stazi na mostu, dubini lukova i razmaku čeonih zidova jer na mostu nema nikakve plastike, kao što su vijenci, prepusti čeonih zidova preko lukova i sl. Niveleta mosta diže se od obala prema sredini, a prelom nivelete je nad stubom koji je bliži desnoj obali pa su tako srednji i desni lučni otvor ne samo jednaki po rasponu luka već i po njegovoj visini. Stubovi mosta ispadaju prema uzvodnoj strani u vidu uobičajenih trokutastih branika, čija je baza širina stuba 2,40 metara, a visina 1,80 metara. Tlocrt branika je približno istostranični trokut. S nizvodne strane stubovi završavaju ovalnom formom čiji je tlocrt opet ravan širini stuba, a istak od ravnine čeonog zida 0,90 metara. Vertikalni dio stuba se diže od proširene temeljne baze koja djelimično viri iz nanosa u koritu kod stuba bližeg desnoj obali, do visine od oko 2,70 metara, da bi bez uobičajeno naglašenog vijenca prešao u neku vrstu piramidalnog završetka. Na nizvodnoj strani završetak ima oblik kupe koja se pri vrhu zaobljava. U izgledu mosta vertikalni dijelovi stubova vidljivo se izdvajaju od ostale konstrukcije svojom bjelinom. Primjena otpornijeg bijelog vapnenca za dijelove koji su veliki dio vremena u vodi povezuje ovaj objekat s načinom primjene materijala kod mnogih naših poznatih mostova (Konjic, sarajevski mostovi itd). Lukovi mosta su zidani od dosta dobro obrađenog kamena s radijalnim spojnicama u horizontalnim nizovima po dubini luka. Imajući u vidu da graditelj nije težio plastici lukova, lučni kamen nije iste visine već se uklapa s klesancima u čeonim zidovima. Tako je debljina lukova neprecizirana, a iznosi oko 35 cm. Na većem sačuvanom luku, zaključni kamen čeonog luka posebno je plastično naglašen. Čeoni zidovi su rađeni od horizontalnih slojeva grublje obrađenog kamena. Visina čeonog zida iznad najviših točaka na čeonim lukovima svodova iznosi 20–35 cm. IZVOR Ovčiji brod. Wikipedija (bs) PROČITAJ VIŠE Odluka o proglašenju historijske građevine – Most "Ovčiji brod" u selu Bratač, općina Nevesinje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, 6.11.2018. (PDF) |
brod
Brod je stariji naziv za mjesto gdje se prelazila rijeka. Toponimi s takvim imenom pojavljuju se većinom u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. Ovčiji Brod : Kameni svjedok jednog drugačijeg vremena
Autor: eda-Ra Datum objave: 25.7.2025. Opis. U srcu Hercegovine, skriven među stijenama i tišinom prirode, leži Ovčiji Brod – prelijepi kameni most iz 16. stoljeća koji premošćuje ponornu rijeku Zalomku. Ovaj osmanski dragulj, građen za prolazak pastira i stada, i danas prkosi vremenu i čuva priče starih karavana. Pogledajte nevjerovatne prizore ovog zaboravljenog spomenika koji nosi duh prošlosti i mir Hercegovine. Skriveno blago nadomak Nevesinja - Nacionalni spomenik BiH - Most "Ovčiji brod" - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 10.3.2019. Opis. Ovčiji Brod (English: Sheep Crossing) is a bridge spanning Zalomka river, which is located near Nevesinje - Dron.ba for N1 www.dron.ba www.video.ba OVČIJI BROD 2021, NEVESINJE
Autor: Lasta Media Datum objave: 22.8.2021. Opis. Most Ovčiji brod se nalazi petnaestak kilometara istočno od Nevesinja, u blizini sela Bratač. Do njega se dolazi putem Nevesinje - Gacko, desno skretanje kod Kifinog Sela. Mene je do mosta odveo malo drugačiji put. Pošto sam bio na 146. Nevesinjskoj olimpijadi, odlučio sam da posjetim i ovo istorijsko mjesto koje je inače malo poznato široj javnosti u BiH. Poslije par stotina metara vožnje kvadom dolazim do starog Rimskog puta. Zatim kroz selo Bratač asfaltom i dolazim do putokaza koji kazuje put do Ovčijeg broda. Nije preporučljivo malim putničkim autom voziti do samog mosta, tako da je moja preporuka da posljednjih par stotina metara pređete pješke. To je možda oko desetak minuta vremena. |
|
MTB: Nevesinje - Zalom - pećine Provalija i Šnjetica
Autor: Sarafanje Datum objave: 5.6.2024. Opis. MTB vožnja iz Nevesinja prema Odžaku, gdje se odvajam Nevesinjskim poljem prema mostu Ovčiji brod. Na putu sam sreo zeca, sovu, te dva psa, koji su me dobro prepali (pomislio sam na prvu da je vuk, kako se zaletio prema meni) i koji su me pratili skroz do Sopota. Na Ovčijem brodu pravim kratku pauzu za snimanje, te ubrzo nastavljam preko Sopota i Zaloma. Iz Zaloma se spuštam do kanjona Zalomke, te nastavljam magistralnim putem M6.1 prema Rilji. Ispod Donjih Plužina sam upratio tablu za drugu pećinu, koju nisam planirao obići, pećinu Provaliju, te s obzirom da sam imao vremena, odlučujem da je nađem i posjetim. Međutim, prvo nisam upratio da ima put koji vodi kroz korito presušenog potoka Surdup, tako da sam se popeo pedesetak metera iznad, do sela Rijeka. Tu sam ubrzo skontao da nisam trebao doći do gore, te uz pomoć vojne karte se vraćam nazad do magistrale, gdje upraćam drugi put, koji vodi prema kanjonu Surdupa i prema selu Vjetrače. Pošto staza do pećine nije markirana, tu počinjem sa lutanjem. Biciklo ostavljam na početku korita, te uz korito nastavljam pješke prateći navigaciju. Kada sam došao u blizinu pećine, nisam uspio da skontam da trebam nastaviti uz korito (a krenuo sam, samo se trebalo popeti uz jednu stijenu od nekih cca 2m) te se nekako probijam kroz gustu, zaraslu šumu, te dolazim iznad pećine. Kada sam dobio dobar signal satelita, spuštam se do pećine i nalazim je. Na moju žalost, ulaz u samu pećinu je veoma uzak, a pošto mi nije ni bilo u planu da je posjetim, nisam se nikom javio da ću je posjetiti, odlučujem da je ipak bolje da ne ulazim. Inače, iz pećine prodire leden zrak, tako da se nakon ulaza vjerovatno pećina proširuje, ali to možda neki drugi put posjetim. Malo o pećini: Pećina Provalija udaljena je oko 500 m od magistralnog puta Nevesinje - Gacko. Do nje se dolazi kroz korito potoka Surdup. Pećina Provalija je zbog svojih vrijednosti još 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena pod zaštitu države kao spomenik prirode. Pored imena Provalija u narodu je poznata i kao Mala Vjetrenica. Sama pećina je nekada bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su bigrene kade u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu godine. Sa do sada izmjerenih i nacrtanih 4.100 m kanala, pećina je zauzela četvrto mjeto po dužini u BiH. Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogroman potencijal za dalja istraživanja. Vrlo važno je spomenuti da po ljepoti pećinskog nakita Provalija spada među najljepše u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje su pronađene izuzetno rijetke forme pećinskog nakita: helektiti i pećinski biseri. (preuzeto sa: https://www.visitnevesinje.com/lat/ob...) Nazad se vraćam kroz korito rijeke, te nastavljam prema drugoj pećini, pećina Šnjetica. Na moju sreću, ova pećina je odmah pored puta, tako da je nisam morao dugo tražiti. Ulaz u pećinu je po krušnom kamenju, tako da treba malo opreznije hodati, ali nije ništa strašno. U pećini se nalazi malo jezero i veoma je zanimljiva pećina za posjetiti. Tako da je preporučujem, ako budete u blizini. Prvobitno sam imao u planu da se vratim preko Gornje i Donje Bijenje, preko jezera Alagovac, ali pošto se digao jak vjetar, odlučio sam da se vratim direktnim putem, preko Kifinog sela, nazad u Nevesinje. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/tecCnAgK#C4SBTwB... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Nevesinje - Ovčiji brod 9:01 Ovčiji brod (snimci dronom) 12:44 nastavak vožnje prema Zalomu 19:09 Zalom - spust do Zalomke 22:35 vožnja do table za pećinu 24:34 traženje pećine prvi dio 28:38 traženje pećine drugi dio 35:40 pronalazak pećine 37:04 vožnja do pećine Šnjetica 41:00 pećina Šnjetica 44:01 povratak u Nevesinje 46:36 relive i završni ekran |
Rast
|
|
Zovi Do
|
Земљом Херцеговом: Зови До
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 11.7.2016. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић, је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о невесињском селу Зови До |
Bežđeđe
|
Selo se nalazi na oko 950-1050 m n.v., u plitkoj krškoj uvali okruženoj visovima: Volujac, Tamindžina gradina (1057 m), Kipin, Đedovo brdo, Đevojačko brdo (Dijevčevo brdo, 1105 m), Krstac, Završje (1106 m), Šiška glavica (1144 m) i dr.
Zaselci su: Gornje i Donje Međeđe (Donjev Polje), Vrbovik, Rosovići, a nekada se izdvajao i zaselak Pod Panduricom. Ovdje se sreću prezimena: Tamindžije, Stanići, Radulovići, Ivaniševići, Božičevići, Bratići, Čalije i Tomovići. Na lokalitetima Badžalica i Seljakovac ima oko 20-ak stećaka. 
Krška uvala i selo Bežđeđe
Đedovo brdo i Djevčevo brdo (Đevojačko brdo)
Pogled na kršku uvalu gdje se smjestilo Bežđeđe
|
Vijenac brda iznad uvale Bežđeđa: Krstac, Završje, Đedovo brdo i Đevojačko brdo (Dijevčebo br.)
Земљом Херцеговом: Бежђеђе
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 26.4.2016. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић, је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о невесињском селу Бежђеђе. 
Križanje kod Zaušja, južno od Bežđeđa; u pozadini lijevo vidi se vrh Krstac (1106 m).
|
Rilja
|
ЗЕМЉОМ ХЕРЦЕГОВОМ - Риља
Autor: Herceg Televizija Datumobjave: 15.4.2015. Opis. Емисија "Земљом Херцеговом" коју уређује и води проф. Радомир Вучковић, је документарна репортажа, ослоњена на историју, обичаје и људе који од села до села чине особен печат и наук, како живјети и опстати на херцеговачким просторима. У овој епизоди доносимо причу о селу Риља, смјештеном на десној страни ријеке Заломке, између Гацка и Невесиња, на висини од око 1100 метара надморске висине, са бројним засеоцима између којих је већи дио зиме комуникација немогућа. |
