Nikšićki kraj (Nikšićko polje)
ZEMLJOPIS
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
19. stoljeće
1.4.1896 otvorena je prva pivovara (lokalno, pivara) u Nikšiću, kapaciteta 150 hektolitara. Vlasnik i osnivač bio je Vuko Jankov Krivokapić. U nedostatku radnika vještih proizvodnji piva, angažirao je Fabjana Šegovčića, Hrvata koji je pivarski zanat izučio u Beču.
20. stoljeće
1.4.1947 počela je izgradnja pruge Titograd-Nikšić, koju su gradile omladinske i frontovske (Narodni front, op.) radne brigade.
Priče iz kraja
ILIJA ŠOBAJIĆ, Stara varoš Nikšić
Tehnika: seriografija; Godina:,1938. |
ILIJA ŠOBAJIĆ, Nikšićki bedem
Tehnika: olovka na papiru; Godina: 1938. |
Nikšićko polje
|
Nikšićko polje Iz članka: Tektonika karstnih polja Crne Gore Autor: Dr Vasilje Radulović, dipl ing geologije Nikšićko polje je najveće karstno polje u terenima Crne Gore. To polje je zatvoreno tj. sa svih stana oko njega tereni imaju veću nadmorsku visinu od polja. Ono se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sliva Skadarskog jezera a na prosječnoj visini od oko 630 m n.m. Na krajnjem sjeveru (Vidrovanu) kote polja dosežu visinu od 660 m n.m.; a na krajnjem jugoistoku (Slivski ponor) oko 600 m mm. Površina mu je oko 65 km2. Ovo polje je nagnuto od sjeverozapada ka jugoistoku u kom pravcu je izduženo. Po tom pravcu dužina mu je oko 18,5 km, dok mu širina varira i ide u prosjeku od 3 do 4 km. Iz samog polja strče krečnjačko-dolomitske glavice od kojih je najviša Trebješka glavica sa kotom 762 m n.m. Pojava glavica u polju i zalaženje krećnjačko dolomifcskog gorja u vidu poluos- trva u polju Čine ga razuđenim. Za pojedine dijijelove polja postoje posebni nazivi kao što su na sjeveru Gornje polje, koje se preko mokrih njiva veže sa Kočanskim i Krupačkim poljem i još dalje centralnim dijelom polja u kojem je središte Nikšića. Na zapadu su Lugovi, Vrtač i Slano, a na jugoistoku Pac polje i Slivlje. Zapadni i južni dijelovi uvuga polja su periodično plavljeni. U tim dijelovima polja ostvarene su vještačke akumulacije: Krupačko jezero, Slano jezero i Vrtačko jezero. Sliv Nikšićkog polja uglavnom izgrađuju mezozojski karbonatni sedimenti među kojima preovlađuju krečnjaci (Vidi prilog II). Ti sedimenti su tektonski izlomljeni, jako skaršćeni i veoma vodopropustni. Osnovno gorje polja čine pretežno mezozojski krečnjaci i dolomiti, a prisutne su i dvije uske zone izgrađene od gomjokredno- paleogenog fliša: glinaca, laporaca i pješčara. Osnovno gorje polja zaplavljuju limnoglacijalni (a po sjevernom i sjeveroistočnom obodu flivioglacijalni) sedimenti: Šljunkovi, pijeskovi i gline. Debljina ovih sedimenata varira, a u prosjeku je oko 15 m. Bušenjem su otkrivene vrtače u kojima su kvartarni sedimenti i veće debljine. Polje je nastalo po pravcu - dolini nekadašnje rijeke Zete zahvaljujući sistemu rasjeda, reversnih rasjeda i kraljušti. Medu rasjedima koje treba posebno istaći kada je u pitanju geneza Nikšićkog polja je Budoški rasjed. Taj rasjed ide južnim obodom polja. Duž tog rasjeda sjeverni dijelovi terena su se spuštali. Ti tereni danas predstavljaju osnovno gorje polja. U polju su bušenjem konstatovani, na osnovnom gorju, samo kvartarni (limnoglacijalni) sedimenti. Na osnovu toga, vrijeme nastanka ovog rasjeda a time i Nikšićkog polja, može odgovarati najranije kraju pliocena, odnosno početku kvartara. Kako se to vidi, lako je doći do zaključka da u osnovi postanka Nikšićkog polja leži tektonika, a njegov današnji izgled su modelirale površinske sile: karstna, riječna i jezerska erozija. |
Ponor Slivski (Lokalni Hodači)
Datum objave: 13.5.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Kuda ide rijeka Zeta? Pratimo jedan dio njenog toka od nikšićkog polja do bjelopavlićke ravnice. Arhivski snimce izgradnje HE preuzet od Crnogorske Kinoteke. Link članka iz videa: http://www.politika.rs/sr/clanak/8219... |
|
Onogošt nad Nikišićem
Onogošt je utvrda u Crnoj Gori, u Staroj Hercegovini, oko koje se razvio današnji Nikšić. Nalazi se na strmoj uzvisini koja se uzdigla na oko 20-25 metara iznad Nikšićkog polja. Najstarija utvrda na ovom mjestu potječe iz 4. stoljeća. Izdužena je, dužine 214 metara i širine od oko 30 metara u svom srednjem (najširem) dijelu. Pruža se pravcem sjever - jug. Na najjužnijoj točki utvrde nalazi se tzv. kula Nebojša, koja je imala tri kata i peterokutni tlocrt, dok se na krajnjem sjevernom dijelu nalaze ostaci nešto niže kule osmokutnog tlocrta. Utvrda je danas djelimice očuvana. |
Nikšić
|
Film "DOBRI DUH NIKŠIĆA"
Autor: View Montenegro Datum objave: 21.9.2018. Opis. "Kada se priroda i čovjek usaglase nastaju najljepša djela, dio tog savršenog sklada je Nikšić, grad u centralnoj regiji Crne Gore. Priroda mu je podarila veličenstven od rijeka, jezera, vrela, izvora, planina satkan dom, a čovjek stvaralac, taj dom opremio svim što je potrebno za lijep i sadržajan život." Autor filma: Darko Žugić Scenario: Mladiinfo Video produkcija: Miloš Tomašević Naracija: Dragoljub Ilić Koordinacija projekta: Natalija Vušović Partneri prilikom pripreme filma: Lokalna samouprava Opštine Nikšić, Turistička organizacija Nikšić, Nikšićko pozorište, Sportski centar Nikšić, JU Zahumlje, Filozofski fakultet Nikšić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Hotel Onogošt, JU Muzeji i galerije Nikšić, JU Biblioteka Njegoš. |
Ikonostasi u Crnoj Gori: Ćipur, Crkva sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću
Datum objave: 3.9.2019. Postavio: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Opis: Ikonostasi u Crnoj Gori, Cipur, Crkva sv. Vasilija Ostroskog u Niksicu, obrazovni program Radio Televizije Crne Gore. |
Rubeža
Crkva sv. Luke
Crkva u Rubeži sagrađena je 1894. godine.
Početkom 2023. pokradene su iz crkve Svetog Luke 23 ikone od koje su dvije oslikane (naslikao kaluđer koji je rodom iz ovog sela Makarije Mrvošević), dvije kadionice koje su stare koliko i crkva, od 1894. godine, putir i diskos koji su se nalazili u oltaru, kao i bakarni krov crkve.
Crkva u Rubeži sagrađena je 1894. godine.
Početkom 2023. pokradene su iz crkve Svetog Luke 23 ikone od koje su dvije oslikane (naslikao kaluđer koji je rodom iz ovog sela Makarije Mrvošević), dvije kadionice koje su stare koliko i crkva, od 1894. godine, putir i diskos koji su se nalazili u oltaru, kao i bakarni krov crkve.
IZVORI I LITERATURA
|
DROBNJAK, Slobodan; ŠABOTIĆ, Sait Š.: Kulturne prilike i kulturni stvaraoci Nikšića iz osmanskog perioda. Montenegrina.net; U: Almanah, br. 25-26, Podgorica, str. 322-348.) (HTML)
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićki kraj: savremene regionalno-geografske transformacije. Nastavnički fakultet. Nikšić, 1982. ROGANOVIĆ, Boško: Nikšić kroz istoriju: Har Mušovića. Onogošt.me, 9.10.2016. (HTML) Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021. |
