Nikšićki kraj (Nikšićko polje)
ZEMLJOPIS
Vode (Hidrologija)
|
Gornja Zeta, SERIJAL RTCG PUTAVI VODE U KRŠU CRNA GORA, NIKŠIĆ UPPER Zeta, MONTENEGRO, NIKŠIĆ
Postavio: Veljko Vujanovic DAtum objave: 1.8.2023. Opis. TOK RIJEKE ZETE OD IZVORA DO PONORA KROZ NIKŠIĆKO POLJE THE COURSE OF THE RIVER ZETA FROM THE SOURCE TO THE SINK THROUGH THE NIKŠIĆ FIELD |
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
19. stoljeće
1.4.1896 otvorena je prva pivovara (lokalno, pivara) u Nikšiću, kapaciteta 150 hektolitara. Vlasnik i osnivač bio je Vuko Jankov Krivokapić. U nedostatku radnika vještih proizvodnji piva, angažirao je Fabjana Šegovčića, Hrvata koji je pivarski zanat izučio u Beču.
20. stoljeće
1.4.1947 počela je izgradnja pruge Titograd-Nikšić, koju su gradile omladinske i frontovske (Narodni front, op.) radne brigade.
Kulturno-povijesna baština
|
Josip Slade-Inženjer zahvaljujući kome je Nikšić urbanističko prepoznatljiv
Autor: Televizija Nikšić Datum objave: 5.4.2025. Opis. Televizija Nikšić |
Priče iz kraja
ILIJA ŠOBAJIĆ, Stara varoš Nikšić
Tehnika: seriografija; Godina:,1938. |
ILIJA ŠOBAJIĆ, Nikšićki bedem
Tehnika: olovka na papiru; Godina: 1938. |
Nikšićko polje
|
Nikšićko polje Iz članka: Tektonika karstnih polja Crne Gore Autor: Dr Vasilje Radulović, dipl ing geologije Nikšićko polje je najveće karstno polje u terenima Crne Gore. To polje je zatvoreno tj. sa svih stana oko njega tereni imaju veću nadmorsku visinu od polja. Ono se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sliva Skadarskog jezera a na prosječnoj visini od oko 630 m n.m. Na krajnjem sjeveru (Vidrovanu) kote polja dosežu visinu od 660 m n.m.; a na krajnjem jugoistoku (Slivski ponor) oko 600 m mm. Površina mu je oko 65 km2. Ovo polje je nagnuto od sjeverozapada ka jugoistoku u kom pravcu je izduženo. Po tom pravcu dužina mu je oko 18,5 km, dok mu širina varira i ide u prosjeku od 3 do 4 km. Iz samog polja strče krečnjačko-dolomitske glavice od kojih je najviša Trebješka glavica sa kotom 762 m n.m. Pojava glavica u polju i zalaženje krećnjačko dolomifcskog gorja u vidu poluos- trva u polju Čine ga razuđenim. Za pojedine dijijelove polja postoje posebni nazivi kao što su na sjeveru Gornje polje, koje se preko mokrih njiva veže sa Kočanskim i Krupačkim poljem i još dalje centralnim dijelom polja u kojem je središte Nikšića. Na zapadu su Lugovi, Vrtač i Slano, a na jugoistoku Pac polje i Slivlje. Zapadni i južni dijelovi uvuga polja su periodično plavljeni. U tim dijelovima polja ostvarene su vještačke akumulacije: Krupačko jezero, Slano jezero i Vrtačko jezero. Sliv Nikšićkog polja uglavnom izgrađuju mezozojski karbonatni sedimenti među kojima preovlađuju krečnjaci (Vidi prilog II). Ti sedimenti su tektonski izlomljeni, jako skaršćeni i veoma vodopropustni. Osnovno gorje polja čine pretežno mezozojski krečnjaci i dolomiti, a prisutne su i dvije uske zone izgrađene od gomjokredno- paleogenog fliša: glinaca, laporaca i pješčara. Osnovno gorje polja zaplavljuju limnoglacijalni (a po sjevernom i sjeveroistočnom obodu flivioglacijalni) sedimenti: Šljunkovi, pijeskovi i gline. Debljina ovih sedimenata varira, a u prosjeku je oko 15 m. Bušenjem su otkrivene vrtače u kojima su kvartarni sedimenti i veće debljine. Polje je nastalo po pravcu - dolini nekadašnje rijeke Zete zahvaljujući sistemu rasjeda, reversnih rasjeda i kraljušti. Medu rasjedima koje treba posebno istaći kada je u pitanju geneza Nikšićkog polja je Budoški rasjed. Taj rasjed ide južnim obodom polja. Duž tog rasjeda sjeverni dijelovi terena su se spuštali. Ti tereni danas predstavljaju osnovno gorje polja. U polju su bušenjem konstatovani, na osnovnom gorju, samo kvartarni (limnoglacijalni) sedimenti. Na osnovu toga, vrijeme nastanka ovog rasjeda a time i Nikšićkog polja, može odgovarati najranije kraju pliocena, odnosno početku kvartara. Kako se to vidi, lako je doći do zaključka da u osnovi postanka Nikšićkog polja leži tektonika, a njegov današnji izgled su modelirale površinske sile: karstna, riječna i jezerska erozija. |
Ponor Slivski (Lokalni Hodači)
Datum objave: 13.5.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Kuda ide rijeka Zeta? Pratimo jedan dio njenog toka od nikšićkog polja do bjelopavlićke ravnice. Arhivski snimce izgradnje HE preuzet od Crnogorske Kinoteke. Link članka iz videa: http://www.politika.rs/sr/clanak/8219... |
Carev most
|
Crnom Gorom: Carev Most Nikšić, Crna Gora HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 15.4.2019. Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - / crnomgorom.me Carev most u Nikšiću je izgrađen u 19. vijeku, a projektovao ga je dr. Josip Slade po nalogu knjaza Nikole 1894 godine i dobio je ime po ruskom caru Aleksandru III. Dug je 269 metara i visok preko 13 metara na svom središnjem dijelu. Tekst govorio Dragan Jocović |
Carev Most u Nikšiću
Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja Datum objave: 28.8.2019. Opis. Carev most na Zeti u Nikšiću Kada pođete u Nikšić, starim putem iz Podgorice, dolazite do jednog od najljepših mostova u Crnoj Gori, Carevog mosta. Izgrađen da premosti rijeku Zetu, u donjem dijelu Nikšićkog polja, ovaj most sa svojih 18 okana i dužinom od 269 metara, svojom izuzetnom ljepotom se izdvaja iz okolne ravnice. Ideju o gradnji mosta dao je sam kralj Nikola, jer je izgradnja jednog takvog objekta značila mnogo za razvoj samog Nikšića i nikšićkog kraja. Zadatak projektovanja mosta povjeren je inžinjeru iz Zadra, Josipu Slade, koji je i ranije učestvovao u izgradnji objekata u Crnoj Gori, kao što su čuvene Lovćenske serpentine i Zetski dom na Cetinju. Kamen temeljac je položio Vojvoda Božo Petrović, 23. maja 1894. godine, kada je započeta izgradnja ovog, u to doba najvećeg građevinskog poduhvata u Crnoj Gori. Most od tesanog kamena gradili su brojni zidari i kamenoresci iz Boke i čitave Crne Gore, pod budnim okom Miloša Lepetića. Čak je i vojska bila angažovana na izgradnji mosta, u vidu obaveznog rada bez ikakve nadoknade. Izgradnju mosta velikim dijelom je pomogla Rusija, koja je kao pomoć slala žito, korišćeno za isplatu dnevnica radnicima na mostu. Most je završen nakon šest mjeseci rada, i po tragovima u starim zapisima, kralj Nikola je naredio da se most pozlati, tako što je u svaki stub uzidan po jedan zlatnik. Most je otvoren 20. oktobra 1894. godine, kada je kralj Nikola predložio, zbog nesebične pomoći Rusije, da se most nazove Most Cara Aleksandra III. Narod je ovaj naziv skratio u jednostavniji oblik – Carev most. Ovaj grandiozni objekat doprinio je usponu i razvoju nikšićkog kraja poboljšavanjem trgovačkih veza sa jugom Crne Gore, a prvo vozilo koje je prešlo ovaj most, bile su poštanske kočije. Carev Most (Montenegrin: Tsar's bridge) is a monumental historical bridge in Montenegro near Nikšić town. It is considered to be a major state-protected landmark despite being non-actively used nowadays. http://www.montenegrina.net/pages/pag... CIJELA EMISIJA; Nikšićki Mostovi • Video |
|
Onogošt nad Nikišićem
Onogošt je utvrda u Crnoj Gori, u Staroj Hercegovini, oko koje se razvio današnji Nikšić. Nalazi se na strmoj uzvisini koja se uzdigla na oko 20-25 metara iznad Nikšićkog polja. Najstarija utvrda na ovom mjestu potječe iz 4. stoljeća. Izdužena je, dužine 214 metara i širine od oko 30 metara u svom srednjem (najširem) dijelu. Pruža se pravcem sjever - jug. Na najjužnijoj točki utvrde nalazi se tzv. kula Nebojša, koja je imala tri kata i peterokutni tlocrt, dok se na krajnjem sjevernom dijelu nalaze ostaci nešto niže kule osmokutnog tlocrta. Utvrda je danas djelimice očuvana. |
Nikšić
|
Film "DOBRI DUH NIKŠIĆA"
Autor: View Montenegro Datum objave: 21.9.2018. Opis. "Kada se priroda i čovjek usaglase nastaju najljepša djela, dio tog savršenog sklada je Nikšić, grad u centralnoj regiji Crne Gore. Priroda mu je podarila veličenstven od rijeka, jezera, vrela, izvora, planina satkan dom, a čovjek stvaralac, taj dom opremio svim što je potrebno za lijep i sadržajan život." Autor filma: Darko Žugić Scenario: Mladiinfo Video produkcija: Miloš Tomašević Naracija: Dragoljub Ilić Koordinacija projekta: Natalija Vušović Partneri prilikom pripreme filma: Lokalna samouprava Opštine Nikšić, Turistička organizacija Nikšić, Nikšićko pozorište, Sportski centar Nikšić, JU Zahumlje, Filozofski fakultet Nikšić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Hotel Onogošt, JU Muzeji i galerije Nikšić, JU Biblioteka Njegoš. |
Crnogorski gradovi kroz vrijeme - Nikšić
Autor: Crnogorska kinoteka Datum objave: 8.5.2020. Opis. Kinoteka predstavlja serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme, uz instrumentale naših autorskih bendova alternativne muzike. Muzika: Beta Baroque - "Most Important Room" (Ivan Marović/Blažo Tatar) |
PUTOVANJE BEZ GRANICA NIKSIC Balkantrip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 10.5.2023. Opis. Posetite naš novi kanal Balkan na Dlanu ➡️ https://bit.ly/BalkanNaDlanu ⬅️ gde možete naći zanimljive klipove iz naših emisija. 🌎 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. |
Crkva sv. Vasilija Ostroškog (Nikšić)
|
Саборни храм Светог Василија Острошког у Никшићу
Autor: Телевизија Храм Datum objave: 11.5.2024. Opis. Инстаграм: / arhiepiskopijatv Фејсбук: https://www.facebook.com/profile.php?... Сајт: https://www.tvhram.rs/ |
Saborna Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću
Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja Datum objave: 31.8.2019. Opis. Saborni Hram Svetog Vasilija Ostroškog Nikšić Sabornu crkvu na Petrovoj glavici u Nikšiću podigao je 1900. godine Nikola I Petrović Njegoš knjaz crnogorski, a projektovao je ruski arhitekta Mihailo Mihailovič Preobraženski. Projekat crkve je prezentovan 1892.godine, a već 1894. godine je polozen je kamen temeljac. Predstavlja memorijalni hram posvećen crnogorskim i hercegovačkim junacima poginulim u ratovima od 1875‐1880. godine. Njihova imena su upisana na bakarnim pločama koje se nalaze na južnom i sjevernom zidu. Na 35 ploča upisano je 3075 imena. Prvi pomen o gradnji bilo je Nikolino obraćanje okupljenim Nikšićanima 1885. godine, u kome ih je obavijestio da je naručio plan za gradnju velike Saborne crkve. Po predlogu Josipa Sladea komisija je prihvatila Petrovu glavicu kao najbolje mjesto za podizanje crkve. Kamen temeljac je postavljen 4 jula 1895. godine. Gradnja je trajala 5 godina. |
Nasljedje za buducnost Niksic
Postavio: Alonzo Woods Datum objave: 10.11.2018. Opis: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Predrag Perović Proizvodnja: RTCG, oktobar 2016. Category: Documentary |
Vukov most (Begov most)
|
Crnom Gorom: Vukov Most Nikšić, Crna Gora HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 18.4.2019. Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - / crnomgorom.me Vukov most se nalazi u Nikšiću, a izgrađen je u drugoj polovini 19. vijeka po želji kralja Nikole. Dobio je ime po junaku Vuku Mićunoviću, crnogorskom junaku, opjevanom i u Njegoševom “Gorskom vijencu”. Tekst govorio Dragan Jocović |
TREBJESA
|
Trebjesa je brdo u Nikšiću. Ona je jedno od najomiljenijih mjesta za odmor i rekreaciju Nikšićana. Najviši vrh Trebjese visok je 752 m. Na Trebjesi se nalazi i motel (sada hotel) Trebjesa, do koga vodi zastarelja asfaltna cesta. Ispred hotela nalazi se i vidikovac s koga se pruža lijep pogled na grad i ostale djelove Nikšićkog polja. Na brdu se nalazi i bogato nalazište crvenog boksita. Na Trebjesi preovlađuje borova šuma. U suvremeno vrijeme prokrčene su brojne pješačke i biciklističke staze koje omogućuju šetnju ili vožnju biciklom i uživanje u čistom zraku.
Od 2000. godine park šuma Trebjesa stavljena zaštićena je kao Posebni prirodni predjel, a na njenom prostoru utvrđeno je postojanje 15 endemičnih vrsta Balkanskog poluotoka. IZVOR Trebjesa. Wikipedija (sr) 
Pogled na Trebjesu i sjeveroistočne dijelove Nkšića
Trebješani
Trebješani su pleme (ogranak plemena Nikšića) iz Stare Hercegovine, koje je živjelo nedaleko od Nikšića, oko brda Trebjesa, Slivlja i Ozrinića. Godine 1711. sudjeluju u ratu protiv osmanske vlasti. Pleme je tada brojalo i do 1.000 boraca. Pod pritiskom Osmanlija, morali su se iseliti (1711.) na Čevo, gdje su živjeli slijedećih 30 godina. Po povratku u okolinu Nikšića, nastavljaju se suprostavljati Osmanlijama, pod čijim su pritiskom ponovo bili prinuđeni na iseljavanje. Jedan dio Trebješana se 1804. godine iselio u Rusiju (23 obitelji sa 97 članova), u selo kojem su dali ime Serbka. Dio njih je privremeno prešao u Gornju i Donju Moraču, a 1804. su prešli u Drobnjake (Strug, Malinsko i Sirovac). Na prostoru Drobnjaka su formirali novo pleme, Uskoke. IZVOR Trebješani. Wikipedija (sr) |
NOVOSTI
BULATOVIĆ, Darko: Počelo uklanjanje spornog materijala sa lokacija pod Trebjesom. DAN, 18.9.2024.
|
Rubeža
Crkva sv. Luke
Crkva u Rubeži sagrađena je 1894. godine.
Početkom 2023. pokradene su iz crkve Svetog Luke 23 ikone od koje su dvije oslikane (naslikao kaluđer koji je rodom iz ovog sela Makarije Mrvošević), dvije kadionice koje su stare koliko i crkva, od 1894. godine, putir i diskos koji su se nalazili u oltaru, kao i bakarni krov crkve.
Crkva u Rubeži sagrađena je 1894. godine.
Početkom 2023. pokradene su iz crkve Svetog Luke 23 ikone od koje su dvije oslikane (naslikao kaluđer koji je rodom iz ovog sela Makarije Mrvošević), dvije kadionice koje su stare koliko i crkva, od 1894. godine, putir i diskos koji su se nalazili u oltaru, kao i bakarni krov crkve.
Lukovo
|
LUKOVO PLEME MALO
Postavio: Miso Draskovic Datum objave: 23.1.2023. Opis. autor Mišo Drašković TVCG 2014 |
Sijelo - Śednik Seoca Lukovo Nikšić
Postavio: Miso Draskovic Datum objave: 11.12.2021. Opis. Scenario - Mišo Drašković Reditelj - Obrad Nenezić RTNK 2010 |
Šipačno
|
Zemljom Hercegovom - Šipačno ( selo opštine Nikšić )
Autor: Glas zemlje Hercegove Datum objave: 30.8.2025. Opis. @Televizija_Niksic @bn_televizija |
IZVORI I LITERATURA
|
DROBNJAK, Slobodan; ŠABOTIĆ, Sait Š.: Kulturne prilike i kulturni stvaraoci Nikšića iz osmanskog perioda. Montenegrina.net; U: Almanah, br. 25-26, Podgorica, str. 322-348.) (HTML)
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićki kraj: savremene regionalno-geografske transformacije. Nastavnički fakultet. Nikšić, 1982. ROGANOVIĆ, Boško: Nikšić kroz istoriju: Har Mušovića. Onogošt.me, 9.10.2016. (HTML) Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021. |
