 |
|
-
-
|
ŠTO VIDJETI I POSJETITI? Planine: |
| Reljef |
Nikšićko polje
Tektonika karstnih polja Crne Gore
Dr Vasilje Radulović, dipt ing geol,
Nikšićko polje je najveće karstno polje u terenima Crne Gore. To polje je zatvoreno tj. sa svih stana oko njega tereni imaju veću nadmorsku visinu od polja. Ono se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sliva Skadarskog jezera a na prosječnoj visini od oko 630 m n.m. Na krajnjem sjeveru (Vidrovanu) kote polja dosežu visinu od 660 m n.m.; a na krajnjem jugoistoku (Slivski ponor) oko 600 m mm. Površina mu je oko 65 km2. Ovo polje je nagnuto od sjeverozapada ka jugoistoku u kom pravcu je izduženo. Po tom pravcu dužina mu je oko 18,5 km, dok mu širina varira i ide u prosjeku od 3 do 4 km. Iz samog polja strče krečnjačko-dolomitske glavice od kojih je najviša Trebješka glavica sa kotom 762 m n.m. Pojava glavica u polju i zalaženje krećnjačko dolomifcskog gorja u vidu poluos- trva u polju Čine ga razuđenim. Za pojedine dijijelove polja postoje posebni nazivi kao što su na sjeveru Gornje polje, koje se preko mokrih njiva veže sa Kočanskim i Krupačkim poljem i još dalje centralnim dijelom polja u kojem je središte Nikšića. Na zapadu su Lugovi, Vrtač i Slano, a na jugoistoku Pac polje i Slivlje. Zapadni i južni dijelovi uvuga polja su periodično plavljeni. U tim dijelovima polja ostvarene su vještačke akumulacije: Krupačko jezero, Slano jezero i Vrtačko jezero.
Sliv Nikšićkog polja uglavnom izgrađuju mezozojski karbonatni sedimenti među kojima preovlađuju krečnjaci (Vidi prilog II). Ti sedimenti su tektonski izlomljeni, jako skaršćeni i veoma vodopropustni.
Osnovno gorje polja čine pretežno mezozojski krečnjaci i dolomiti, a prisutne su i dvije uske zone izgrađene od gomjokredno- paleogenog fliša: glinaca, laporaca i pješčara. Osnovno gorje polja zaplavljuju limnoglacijalni (a po sjevernom i sjeveroistočnom obodu flivioglacijalni) sedimenti: Šljunkovi, pijeskovi i gline. Debljina ovih sedimenata varira, a u prosjeku je oko 15 m. Bušenjem su otkrivene vrtače u kojima su kvartarni sedimenti i veće debljine.
Polje je nastalo po pravcu - dolini nekadašnje rijeke Zete zahvaljujući sistemu rasjeda, reversnih rasjeda i kraljušti. Medu rasjedima koje treba posebno istaći kada je u pitanju geneza Nikšićkog polja je Budoški rasjed. Taj rasjed ide južnim obodom polja. Duž tog rasjeda sjeverni dijelovi terena su se spuštali. Ti tereni danas predstavljaju osnovno gorje polja.
U polju su bušenjem konstatovani, na osnovnom gorju, samo kvartarni (limnoglacijalni) sedimenti. Na osnovu toga, vrijeme nastanka ovog rasjeda a time i Nikšićkog polja, može odgovarati najranije kraju pliocena, odnosno početku kvartara.
Kako se to vidi, lako je doći do zaključka da u osnovi postanka Nikšićkog polja leži tektonika, a njegov današnji izgled su modelirale površinske sile: karstna, riječna i jezerska erozija.
Tektonika karstnih polja Crne Gore
Dr Vasilje Radulović, dipt ing geol,
Nikšićko polje je najveće karstno polje u terenima Crne Gore. To polje je zatvoreno tj. sa svih stana oko njega tereni imaju veću nadmorsku visinu od polja. Ono se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sliva Skadarskog jezera a na prosječnoj visini od oko 630 m n.m. Na krajnjem sjeveru (Vidrovanu) kote polja dosežu visinu od 660 m n.m.; a na krajnjem jugoistoku (Slivski ponor) oko 600 m mm. Površina mu je oko 65 km2. Ovo polje je nagnuto od sjeverozapada ka jugoistoku u kom pravcu je izduženo. Po tom pravcu dužina mu je oko 18,5 km, dok mu širina varira i ide u prosjeku od 3 do 4 km. Iz samog polja strče krečnjačko-dolomitske glavice od kojih je najviša Trebješka glavica sa kotom 762 m n.m. Pojava glavica u polju i zalaženje krećnjačko dolomifcskog gorja u vidu poluos- trva u polju Čine ga razuđenim. Za pojedine dijijelove polja postoje posebni nazivi kao što su na sjeveru Gornje polje, koje se preko mokrih njiva veže sa Kočanskim i Krupačkim poljem i još dalje centralnim dijelom polja u kojem je središte Nikšića. Na zapadu su Lugovi, Vrtač i Slano, a na jugoistoku Pac polje i Slivlje. Zapadni i južni dijelovi uvuga polja su periodično plavljeni. U tim dijelovima polja ostvarene su vještačke akumulacije: Krupačko jezero, Slano jezero i Vrtačko jezero.
Sliv Nikšićkog polja uglavnom izgrađuju mezozojski karbonatni sedimenti među kojima preovlađuju krečnjaci (Vidi prilog II). Ti sedimenti su tektonski izlomljeni, jako skaršćeni i veoma vodopropustni.
Osnovno gorje polja čine pretežno mezozojski krečnjaci i dolomiti, a prisutne su i dvije uske zone izgrađene od gomjokredno- paleogenog fliša: glinaca, laporaca i pješčara. Osnovno gorje polja zaplavljuju limnoglacijalni (a po sjevernom i sjeveroistočnom obodu flivioglacijalni) sedimenti: Šljunkovi, pijeskovi i gline. Debljina ovih sedimenata varira, a u prosjeku je oko 15 m. Bušenjem su otkrivene vrtače u kojima su kvartarni sedimenti i veće debljine.
Polje je nastalo po pravcu - dolini nekadašnje rijeke Zete zahvaljujući sistemu rasjeda, reversnih rasjeda i kraljušti. Medu rasjedima koje treba posebno istaći kada je u pitanju geneza Nikšićkog polja je Budoški rasjed. Taj rasjed ide južnim obodom polja. Duž tog rasjeda sjeverni dijelovi terena su se spuštali. Ti tereni danas predstavljaju osnovno gorje polja.
U polju su bušenjem konstatovani, na osnovnom gorju, samo kvartarni (limnoglacijalni) sedimenti. Na osnovu toga, vrijeme nastanka ovog rasjeda a time i Nikšićkog polja, može odgovarati najranije kraju pliocena, odnosno početku kvartara.
Kako se to vidi, lako je doći do zaključka da u osnovi postanka Nikšićkog polja leži tektonika, a njegov današnji izgled su modelirale površinske sile: karstna, riječna i jezerska erozija.
-
| Stanovništvo |
-
| Naselja |
-
|
| . |
|
Ponor Slivski (Lokalni Hodači)
Datum objave: 13.5.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Kuda ide rijeka Zeta? Pratimo jedan dio njenog toka od nikšićkog polja do bjelopavlićke ravnice. Arhivski snimce izgradnje HE preuzet od Crnogorske Kinoteke. Link članka iz videa: http://www.politika.rs/sr/clanak/8219... |
IZVORI I LITERATURA
DROBNJAK, Slobodan; ŠABOTIĆ, Sait Š.: Kulturne prilike i kulturni stvaraoci Nikšića iz osmanskog perioda. Montenegrina.net; U: Almanah, br. 25-26, Podgorica, str. 322-348.) (HTML)
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićki kraj: savremene regionalno-geografske transformacije. Nastavnički fakultet. Nikšić, 1982.
ROGANOVIĆ, Boško: Nikšić kroz istoriju: Har Mušovića. Onogošt.me, 9.10.2016. (HTML)
Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021.
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićki kraj: savremene regionalno-geografske transformacije. Nastavnički fakultet. Nikšić, 1982.
ROGANOVIĆ, Boško: Nikšić kroz istoriju: Har Mušovića. Onogošt.me, 9.10.2016. (HTML)
Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021.
