Priče iz kraja
Staro Olovo na slici češkog slikara Ludvika Kube (1897. godina)
Fotografija slike je objavljena u sarajevskom časopisu "Nada", broj 9, iz 1897. godine 
Olovo i okolica, karta
Izvor: Filipović, 1934. |
TAJANSTVENI OBELISK / serijal DREVNE TAJNE - 2. epizoda
Datum objave: 15.8.2021. Autor: Jurica Galić Juka Opis: Pored sela Bakići u bosansko-hercegovačkoj općini Olovo, nalazi se tajanstveni obelisk u šumi. Smatra se da je napravljen za vrijeme moćnog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, koji je vladao u razdoblju od 1377. do 1391. g. No to su samo pretpostavke. Obelisk se nalazi duboko u zemlji, visine je 4 metra, širine 90 centimetara i ukrašen je nizom mističnih znakova. Sav svijet rijeke Orlje
Datum objave: 17.12.2021. Autor: doku․ba Opis. Svi volimo područja u kojima živimo, nešto što nas veže za djetinjstvo. Priča: Osman Zukić • Video: Almir Kljuno • Pročitajte tekst na: https://bit.ly/3262ab7 Saudin Merdan je biolog koji se vratio u rodno selo Klinčiće kod Olova. Djetinjstvo je proveo u kanjonu rijeke Orlje, a danas se bori da njeno područje bude zaštićeno. "Zelene milje", serijal autorskih reportaža i video priča o stanju i perspektivama ekološke svijesti u BiH, nastao je uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH Pratite doku.ba na: https://www.facebook.com/dokumentiraj... https://www.instagram.com/doku.ba PRUGA OLOVO ZAVIDOVIĆI / Emirove priče 36
Autor: EMIROVE PRIČE Datum objave: 10.10.2022. Opis. Copyright: © Izvorna TV Website ► http://www.izvornatv.com/ Facebook ► / izvornatv Facebook ► / izvornamuzik. . Twitter ► / izvornatv |
IZVORI I LITERATURA
BENAC, Alojz: Olovo. U: Srednjovekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Sveska II, Savezni institut za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1951.
BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci, kultura i umjetnost. IRO Veselin Masleša. Sarajevo, 1984.
FEKEŽA, Lidija: Stećci olovskog kraja. U: Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004) ,Zbornik radova sa Znanstvenog skupa. Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004), Sarajevo, 15. i 16. listopada 2004. (Predgovor: Marko Karamatić), Franjevačka teologija. Sarajevo, Sarajevo 2008., str. 65-80.
DJEDOVIĆ, Rusmir: Naselje Olovo krajem 19. stoljeća - Urbano-geografske karakteristike. U: Baština sjeveroistočne Bosne VII (PDF)
- Sažetak: Olovo je poznato i staro gradsko naselje i kao takvo postoji od srednjeg vijeka, pa kroz cijeli osmanski period. Krupnije urbane promjene naselje Olovo zahvataju na samom početku 20. stoljeća, izgradnjom željezničke pruge Zavidovići – Olovo – Kusače. U ovom radu se daje detaljan pregled izgleda naselja Olovo krajem 19. stoljeća. Daju se i opće urbano geografske karakteristike Olova i njegove čaršije. Rad je nastao na osnovu do sada nekorištenih izvora, uglavnom austrougarskih gruntovnih knjiga i katastarskih planova sa kraja 19. stoljeća.
HÖRMAN, Kosta: Olovo. Glasnik Zemaljskog muzeja, godina I, knjiga III, juli-septembar, Sarajevo 1889, str, 63-74.
POVJERENSTVO za očuvanje nacionalnih spomenika: Historijsko područje – Nekropola sa stećcima “Mramorje“ i starim nišanima u Lavšićima, općina Olovo. Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2008. (HTML)
POVJERENSTVO za očuvanje nacionalnih spomenika: Prirodno i historijsko područje – nekropole sa stećcima, nišanima, obeliskom i ostacima crkve sv. Roka u Bakićima Donjim, u selu Bakići Donji, općina Olovo. Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2008. (HTML)
POVJERENSTVO za očuvanje nacionalnih spomenika: Prirodno i historijsko područje – Srednjovjekovne nekropole sa stećcima i stari muslimanski nišani u naselju Drecelj, općina Olovo. Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2018. (PDF)
RABIĆ, Nedim: Stećci Kruševa kod Olova. Rad. Stranica Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije - Stanak. (PDF)
ŽIVKOVIĆ, Pavo; JAKIĆ, Ivana: Gospodarske i kulturne veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku. Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe, Vol. 1 No. 1-2, 2007., str. 29-40. (PDF)
- Sažetak: U srednjem vijeku poznati rudnik olova, po kome je naselje i dobilo ime Olovo, postao je velikim mamcem za dubrovačke trgovce i kreditore koji su svoje gospodarske veze uspostavili već u XIV. stoljeću. Izuzetno tražena olovna ruda ne samo u gradu podno Srđa već i šire u Europi, nagnala je brojne trgovce iz Dubrovnika i drugih talijanskih gradova da pođu u srednju Bosnu i tamo ju potraže. Trgovinske i kreditne veze Dubrovnika i Olova zapodeće su već u drugoj polovini XIV. stoljeća, a puni su intenzitet dosegnule tijekom XV. a i to ne samo u vrijeme samostalnosti bosanske srednjovjekovne države već i za vrijeme prvih desetljeća tamošnje osmanske prevlasti. Namjera nam je ovim člankom pokušati baciti nešto više svjetla na sveobuhvatne veze Dubrovnika i Olova tijekom srednjega vijeka, koje imaju ne samo gospodarski već i kulturni i demografski značaj. Trgovinske i kreditne veze Dubrovčana s Olovom ostavile su traga i na kulturnim navikama i obićajima u srednjoj Bosni, pa i u Olovu kao i na promjeni demografske slike toga bosanskog srednjovjekovnog rudarskog središta. Tamo se stvaraju i dubrovačke kolonije, istina u mnogo manjoj mjeri u usporedbi s nekim drugim bosanskim rudarskim i gradskim središtima srednjovjekovne Bosne. Dubrovčani, koji se tamo naseljavaju u dužem i kraćem vremenskom razdoblju, donose i kulturne novine, kao i upravu i pravosude.
