Pivski kraj (Piva)
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS)
Pivsko jezero
|
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Karta plemena Pivskog
Izvor: Montenegrin Ethnic Association of Australia |
Piva - Quest for Stecci
Autor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica; Datum objavljivanja: 21.11.2016. Izvorni opis: Medieval tombstones “stećci” are a very unique piece of cultural heritage of the cross border regions of Bosnia and Herzegovina, western Montenegro, western Serbia and central and southern Croatia. They have been recently designated as a UNESCO cultural heritage, altogether 28 sites, the cemeteries, dating from the 12th to 16th centuries. As declared by UNESCO: “The stećci are mostly carved from limestone and feature a wide range of decorative motifs and inscriptions that represent iconographic continuities within medieval Europe as well as locally distinctive traditions”. Stećci are scattered on the meadows and in the mountains of Piva and often it seems as if they are a forgotten piece of human creation. This is exactly what makes them even more attractive. Looking for “stećci” is certainly an amazing quest on its own. The most comprehensive registration of “stećci” in Piva region has been done in late 60s and 70s of the 20th century by a Bosnian researcher Šefik Bešlagić. At that time, 35 locations with altogether 787 “stećci” have been evidenced. Start your quest following the treasure map made by Guesthouse Zvono (Plužine) “in-house designer” and owner Vlatko Vuković. This map will take you to amazing places, with the grand finale on the very place of Durmitor and Piva magical clashing into energetic field of Stonehenge values. Be free to wonder around the place because the map will always keep you on track and enjoy many surprises on the way. |
Povijesni pregled
19. stoljeće
20. stoljeće
1943.
Zločini u Pivi 1943. godine. U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina.
U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca.
Zločini u Pivi 1943. godine. U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina.
U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca.
|
Crna Gora - Zločin u Pivi (07.06.1943.)
Postavio: Crnogorsko Srce Datum objave: 14.6.2020. Opis. Dokumentarna emisija: Piva. Radio Televizija Crne Gore (2017) |
Priče iz planine
|
PIVA ’71
Autor: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 26.1.2020. Opis. Piva "71. Prva nagrada u kategoriji dokumentarnog tv programa, Bled 1971. (RTCG) Autor: Rajko Cerovic. Proizvodnja: TV Titograd, 1971. |
СРПСКО СТАНОВИШТЕ - Кад се Пива на небо селила (1. емисија)
Autor: SRPSKA RTV Datum objave: 26.4.2015. |
ZEMLJA PRIČA - Piva kroz miholjsko ljeto i katunski putevi CG i BH
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 29.9.2022. |
PIVSKA ŽUPA
Mratinje
|
27.3.1976. počela je proizvodnja HE "Piva". Taj izuzetno značajan objekat za elektroenergetski sustav Crne Gore i Srbije ima tri agregata, ukupne snage 360 megavata. "Piva" je vršna hidroelektrana i u cilju stabilizacije ukupnog elektroenergetskog sustava ulazi u pogon vrlo brzo. Ispitivanje profila Elektrane počelo je 1964., a naredne je napravljen investicijski program u kome je Elektrana prvobitno prikazana kao neposredni opskrbljivač Kombinata aluminijuma u Titogradu, da bi kasnijim dogovorom investitora i predstavnika elektroprivreda Crne Gore i Srbije bio povećan instalirani protok, a time i njena snaga. HE "Piva" ima srednju godišnju proizvodnju od 860 milijuna kilovat-sati.
|
|
|
|
Sjećanje na poginule radnike prilikom izgradnje HE Piva
WEB-ARCHIVE: https://archive.org/details/sjecanje-na-poginule-radnike-prilikom-izgradnje-he-piva Autor: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 2.10.2022. Opis. U znak sjećanja na poginule radnike prilikom izgradnje Hidroelektrane “Piva”. Natpis na spomen obilježju na kruni brane: “Dok bude Pive neka traje i sjećanje na njih koji su i život uzidali u građevinu naše budućnosti.” Govori: Rako Milošević. Emisija: Od Cetinja do Mratinja, od Mratinja do Morače. TVCG, 1997. |
Plužine
|
Kula Lazara Sočice
U rekonstruiranom objektu uređena su dva muzejska postava: prirodnjački, koji predstavlja biodiverzitet Pive, i povijesti, koji prezentira povijest Pive. |
Plužine i kanjon rijeke Pive prije izgradnje hidroelektrane (1969)
Autor: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja 26.6.2021. Opis. Grad Plužine i kanjon rijeke Pive prije izgradnje hidroelektrane „Piva“. TV TItograd, jun 1969. Prve kilovat sate HE „Mratinje“, koja je nakon puštanja u pogon nazvana HE „Piva“ isporučila je elektroenergetskom sistemu 28. marta 1976. godine. Taj datum uzet je za Dan HE „Piva“, čija je izgradnja trajala 10 godina uz učešće gotovo kompletne građevinske operative Crne Gore i Jugoslavije. |
Sinjac
Pivski manastir
Pivski manastir
|
Pivski manastir
|
Goransko
|
Crnom Gorom: GORANSKO, dokumentarna reportaža HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 8.5.2020. Opis. Goransko je selo u opštini Plužine u Crnoj Gori. U blizini je Pivskog jezera, a u njegovom podnožju je Pivski manastir. Nalazi se na 1030 metara nadmorske visine. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 2005. god. |
Dola (Pivska Dola)
|
Spomen kompleks u Dolima
Dana 7.6.1943. god. pripadnici po zlu znane folksdojčerske divizije "Princ Eugen" u okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu, izvršili su masovni pokolj stanovništva iz sela Dube, Miljkovca, Bukovca, Zaborja, Rudinica i Seljana. U vrtači u pivskom selu Dola, toga je dana, u sat vremena, u jednom od najsvirepijih zločina u Crnoj Gori ikada, pobijeno 522-oje ljudi (drugi izvor: 520), među kojima 109 djece (drugi izvor: 107) i majku koja se u tom trenutku porađala. Najveći broj stradalih je bio iz bratstva Blagojević (njih 185; prema drugom izvoru preko 220). Priča o ovome zločinu dugo je vremena bila nepoznata široj javnosti. O njoj su Pivljani samo pričali i tu priču i tugu prenosili s koljena na koljeno. U Pivi sve do 1976. godine, skoro 40 godina, nije bilo nikakvog obilježja na tim stratištima, sve do izgradnje Spomen-kompleksa te godine, čiji je autor akademski skulptor Luka Tomanović. U znak sjećanja na pale žrtve, podignut je spomenik koji je tokom vremena pretrpjeo znatna oštećenja, zbog čega je saniran do kraja 2013. godine. Na inicijativu bratstva Blagojevića 2006. godine je izgrađena i kapela u kojoj su na pergamentu ispisana imena svih žrtava fašističkog terora u Pivi. 
|
Zločini u Pivi 1943. godine U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina. U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. 
|
Smriječno
KOORDINATE 43.1225, 18.771944 NADMORSKA VISINA: - BROJ STANOVNIKA 81 (2011.) WIKIPEDIJA Smriječno
|
Naselje u općini Plužine.
U ovom selu je rođen akademik Ljubomir Tadić, otac Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. Boris Tadić je posjetio Smriječno 9.7.2010. tijekom dvodnevne službene posjete Crnoj Gori. 
Smriječno, pogled prema grebenu Ledenice
Pogled s platoa Muratovica na dijelove naselja Smriječno
U pozadini lijevo je vrh Razvršje (1508 m), a na horizontu se naziru grebeni Durmitora. |
Novica Tadić
(Smriječno kod Plužine, 17.7.1949. - Beograd, Srbija, 23.1.2011.) Pjesnik. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a potom upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je apsolvirao na grupi za filozofiju. Bio je urednik "Književne reči" (10 godina), "Vidika", glavni i odgovorni urednik u Izdavačkom poduzeću "Rad" te glavni urednik "Književne kritike". Pjesme su mu prevođene na engleski i francuski, a zastupljen je u mnogim antologijama srpske i svjetske poezije. Ngrađivan je za poeziju. Za zbirku pjesama "Neznan", koja je proglašena za najbolju knjigu u 2006. godini, dobio je prestižnu književnu nagradu "Meša Selimović" koja se dodjeljuje u Srbiji od 1988. godine. Objavio je 19 knjiga poezije, od kojih su najpoznatije: Ognjena kokoš (1982.), Noćna svita (1990.), Kobac (1990.), Kraj godine (1993.), Tamne stvari (2003.), Lutajući oganj (2007.). Ostale zbirke pjesama su: Prisustva (1974.), Smrt u stolici (1975.). Ždrelo (1981.), Pogani jezik (1984.), Ruglo (1987.), Pesme (1988. i 1989.), O bratu, sestri i oblaku (1989.), Ulica (1990.), Napast (1994.), Potukač (1994.), Ulica i potukač (1999.), Nepotrebni saputnici (1999.), Okrilje (2001.). Neznan (2006.). WIKIPEDIJA Novica Tadić 
Ljubomir Tadić
(Smriječno, 14.5.1925. - Beograd, 31.12.2013.) Bio je profesor filozofije, akademik i član SANU. Rođen je Smriječnu. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Zbog izbijanja Drugog svjetskog rata, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. Tijekom rata ubijeno je više članova njegove obitelji. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine. Karijeru je započeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i izvanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog "nepodobnosti" udaljen sa fakulteta.Jedan je od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su sudjelovali u obnovi Demokratske stranke u Srbiji 1989. godine. Ljubomir Tadić je imao kćer Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. Godine 2006. izdao je prvi od šest svezaka svoje knjige Filozofija prava. Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji. Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Preminuo je u Beogradu, gdje je i sahranjen. WIKIPEDIJA Ljubomir Tadić |
Muratovica
|
|
|
Stolac
PANOS
NAJVIŠI VRH Razvršje, 1508 m
|
Orah (Osojni i Prisojni)
Pogled s platoa Muratovica, preko groblja u Kovačima, na sela Prisojni Orah i Osojni Orah
|
NAJLJEPSA CRNOGORSKA SELA PRICA IZ PIVE
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 20.1.2022. Opis. NAJLJEPSA CRNOGORSKA SELA PRICA IZ PIVE Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aida Rastoder i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 |
Dolina Vrbnice
Rijeka Vrbnica prije utoka u Pivsko jezero
|
Pivsko jezero
|
Poribljavanje jezera (2023.)
Sportsko-ribolovni klub u Plužinama "Bajo Pivljanin" u suradnji s Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) uz podršku Općine Plužine 2023. godine je, nakon 10 godina, organizirao poribljavanje Pivskog jezera sa 20 tona kalifornijske pastrmke (tzv. triplova). Radi se o jedinki koja nema mogućnost razmnožavanja. Autohtona vrsta pastrmke Crnogorskog sliva koja je ubačena u jezero nije se nigdje mogla naći u okruženju. Ima jedan dio u Pljevljima ali je u pitanju mala količina koja ne zadovoljava ni deseti dio potreba. Da bi riba opstala morali su veću količinu poribiti s odgovarajućom gramažom. IZVOR DAN, 21.7.2023. |
Pivsko jezero - od ušća Komarnice do Plužina
|
Pivsko jezero (Lokalni Hodači)
Datum objave: 16.7.2021. Autor:Lokalni Hodači Opis: Naša uobičajena ljetnja tura u Pivi. Arhivski snimci izgradnje hidroelektrane preuzeti sa linkova: https://www.youtube.com/watch?v=E3C4i... https://www.youtube.com/watch?v=9R1rQ... Na talasima Pive (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 25.8.2023. Opis. Piva je dio Crne Gore gdje boravimo često i gdje nalazimo mir i odmor. Ovog puta smo posjetili neke, za nas, drugačije uglove Pive, a sve zahvaljujući inicijativi Coca Cole"Uhvati čist talas", koja se po prvi put sprovodi na sjeveru Crne Gore i koja podiže svijest o potrebi za recikliranjem otpada - više u samom videu! |
PIVSKA PLANINA
|
ZAPIS - Maksim čuvar tradicije
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave 16.4.2022. Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi. Pratite "Zapis" subotom u 17 i 45 na Prvom programu RTCG. Ovaj YouTube kanal, kao i svi video i audio zapisi, vlasništvo su Javnog servisa. Bez pismene dozvole, zabranjeno je kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale. Informacije: mmc@rtcg.org +382 20 224 784 |
Brezna
|
Emisija: Zapis iz Brezana u Pivi
Autor: Miomir Maros Datum objave: 13.4.2019. Opis. Stojan Durutović, duborezac Etno selo Montenegro - Mido Todorović, guslar i KUD Piva |
BORAVAK
Zip-lajn preko Pivskog jezera
Za zip-line preko Pivskog jezera kažu kako je najduži na Balkanu. Njime upravlja udruženje "Eko-Piva" iz Plužina. Sastoji se iz dva dijela dužine 1.450 metara. Zip-lajn počinje u Plužinama i ide preko Pivskog jezera gdje se prelazi na drugi koji završava kod mosta na jezeru.
Za zip-line preko Pivskog jezera kažu kako je najduži na Balkanu. Njime upravlja udruženje "Eko-Piva" iz Plužina. Sastoji se iz dva dijela dužine 1.450 metara. Zip-lajn počinje u Plužinama i ide preko Pivskog jezera gdje se prelazi na drugi koji završava kod mosta na jezeru.
IZVORI I LITERATURA
HENEBERG-GUŠIĆ, Marijana: Etnografski prikaz Pive i Drobnjaka. Prethodni izvještaj. Narodna starina 22: 191-205. Zagreb, 1930. (PDF)
MANDIĆ, Svetlana: Pivljani će uskoro imati i stazu zdravlja. Vjesti.me, 16.4.2021.
MANDIĆ, Svetlana: Pivljani će uskoro imati i stazu zdravlja. Vjesti.me, 16.4.2021.
TEKSTOVI
ODABRANA NIŽA KOTA: HE Komarnica ne ugrožava kanjon Nevidio i turizam
RTCG, 11.6.2020.
Izgradnja hidroelektrane i akumulacije “Komarnica” neće ugroziti kanjon Nevidio, grad Šavnik, kao ni turistički sadržaj te oblasti, pokazuje Detaljni prostorni plan za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, navodi se u Prostornom planu.
Zbog nedoumica koje su se pojavile u javnosti, Dnevne novine objavljuju djelove veoma obimnog Detaljnog prostornog plana.
Vlada je odustala od kote normalnog uspora 816 metara nadmorske visine, jer takva akumulacija HE “Komarnice” ugrožava kanjon Nevidio i grad Šavnik.
Naime, od četiri razmatrane varijante budućeg ogromnog vještačkog jezera opredijelila se za kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine. Predložena kota 811 dovodi vještačko jezero dužine 14 km na ulaz kanjona ali ga, kako tvrde obrađivači Plana, ne ugrožava kao što ne ugrožava grad Šavnik.
Za manje upućene čitaoce, kota normalnog uspora je kota nadmorske visine kod koje je ispunjen korisni nivo akumulacije.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko jezero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
Za usvojenu kotu normalnog uspora 811 metara nadmorske visine, zapremina akumulacije j e oko 227 miliona metara kubnih, korisne zapremine 136 miliona metara kubnih i površine akumulacije 3,8 miliona metara kvadratnih. Dakle, nema govora o stavljanju rijeke u cijev, kako se moglo čuti u javnosti, već će biti formirano vještačko jezero.
“Proračunom je konstatovano da za kotu normalnog uspora na 811 mnm uspor od akumulacije nema uticaj na prirodni tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika, odnosno da se gubi na oko jedan km nizvodno od naselja Šavnik”, piše u Prostornom planu.
Brana visine 171 metar
Hidroelektrana “Komarnica” se predviđa kao uzvodna stepenica HE “Piva” koja će proizvoditi oko 209,5 GWh električne energije.
Brana HE Komarnica se planira na lokaciji Lonci, u suženom dijelu kanjona rijeke Komarnice, 45 km uzvodno od postojeće brane HE Piva.
Lučno-betonska brana buduće HE “Komarnica” biće smještena u vrlo uskom „V” profilu kanjona, i imaće prema “optimizacionim analizama” u Idejnom projektu, konstruktivnu visinu od 171 m, poluprečnika oko 440 m i dužine u kruni oko 211 m.
Akumulacija će biti formirana od pregradnog mjesta brane, obuhvatiće srednji tok Komarnice, Malu Komarnicu skoro do kanjona Nevidio i rijeku Pridvoricu na oko jednog kilometra od Šavnika Površina sliva Komarnice iznosi oko 775 km2 što čini ukupno 56% površine sliva Pive.
Za potrebe pristupa HE Komarnica planira se izgradnja pristupnog puta od 10,9 kilometara, koji bi se odvajao na devetnaestom kilometru puta Nikšić Foča kod sela Brezna.
Gradnja hidroelektrane je složeni građevinski poduhvat, tako da se strogo mora voditi računa o geoloziji.
“Kao nepovoljan sa hidrogeološkog aspekta označen je rasjed Dube, s lijeve strane kanjona, generalnog pravca pružanja jugoistok-sjeverozapad. Označen je nizom vrtača, koje se završavaju dubokim jamama (jama Đurov do i dr). Postoje realne pretpostavke da rasjed Dube na potezu: Previja-Koštanica-Duba ima značajnu hidrološku funkciju, odnosno da se duž ovog rasjeda mogu gubiti vode iz akumulacije za HE Komarnica, prema jakim vrelima Dube (oko 500l/s). Hidrogeološku funkciju rasjeda Dube treba provjeriti kroz naredne faze istraživanja, izvođenjem novih piezometara i opita bojenja u jami Đurov do”, upozoravaju autori.
Predračunska vrijednost projekta je 246,53 miliona, a instalisana snaga energetskog objekta je 170 megavata.
Pošto je energetski kabl Crna Gora Italija u punoj funkciji, jasno je da je HE Komarnica zbog vrste energije koju će proizvoditi (vršna struja) biti superprofitabilna, i EPCG, ukoliko sama ne odluči da realizuje projekat, veoma lako će naći investitora, odnosno partnera. Hidroelektrana bi mogla biti puštena u pogon 2025. godine.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko je zero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
IZVOR RTCG
RTCG, 11.6.2020.
Izgradnja hidroelektrane i akumulacije “Komarnica” neće ugroziti kanjon Nevidio, grad Šavnik, kao ni turistički sadržaj te oblasti, pokazuje Detaljni prostorni plan za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, navodi se u Prostornom planu.
Zbog nedoumica koje su se pojavile u javnosti, Dnevne novine objavljuju djelove veoma obimnog Detaljnog prostornog plana.
Vlada je odustala od kote normalnog uspora 816 metara nadmorske visine, jer takva akumulacija HE “Komarnice” ugrožava kanjon Nevidio i grad Šavnik.
Naime, od četiri razmatrane varijante budućeg ogromnog vještačkog jezera opredijelila se za kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine. Predložena kota 811 dovodi vještačko jezero dužine 14 km na ulaz kanjona ali ga, kako tvrde obrađivači Plana, ne ugrožava kao što ne ugrožava grad Šavnik.
Za manje upućene čitaoce, kota normalnog uspora je kota nadmorske visine kod koje je ispunjen korisni nivo akumulacije.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko jezero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
Za usvojenu kotu normalnog uspora 811 metara nadmorske visine, zapremina akumulacije j e oko 227 miliona metara kubnih, korisne zapremine 136 miliona metara kubnih i površine akumulacije 3,8 miliona metara kvadratnih. Dakle, nema govora o stavljanju rijeke u cijev, kako se moglo čuti u javnosti, već će biti formirano vještačko jezero.
“Proračunom je konstatovano da za kotu normalnog uspora na 811 mnm uspor od akumulacije nema uticaj na prirodni tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika, odnosno da se gubi na oko jedan km nizvodno od naselja Šavnik”, piše u Prostornom planu.
Brana visine 171 metar
Hidroelektrana “Komarnica” se predviđa kao uzvodna stepenica HE “Piva” koja će proizvoditi oko 209,5 GWh električne energije.
Brana HE Komarnica se planira na lokaciji Lonci, u suženom dijelu kanjona rijeke Komarnice, 45 km uzvodno od postojeće brane HE Piva.
Lučno-betonska brana buduće HE “Komarnica” biće smještena u vrlo uskom „V” profilu kanjona, i imaće prema “optimizacionim analizama” u Idejnom projektu, konstruktivnu visinu od 171 m, poluprečnika oko 440 m i dužine u kruni oko 211 m.
Akumulacija će biti formirana od pregradnog mjesta brane, obuhvatiće srednji tok Komarnice, Malu Komarnicu skoro do kanjona Nevidio i rijeku Pridvoricu na oko jednog kilometra od Šavnika Površina sliva Komarnice iznosi oko 775 km2 što čini ukupno 56% površine sliva Pive.
Za potrebe pristupa HE Komarnica planira se izgradnja pristupnog puta od 10,9 kilometara, koji bi se odvajao na devetnaestom kilometru puta Nikšić Foča kod sela Brezna.
Gradnja hidroelektrane je složeni građevinski poduhvat, tako da se strogo mora voditi računa o geoloziji.
“Kao nepovoljan sa hidrogeološkog aspekta označen je rasjed Dube, s lijeve strane kanjona, generalnog pravca pružanja jugoistok-sjeverozapad. Označen je nizom vrtača, koje se završavaju dubokim jamama (jama Đurov do i dr). Postoje realne pretpostavke da rasjed Dube na potezu: Previja-Koštanica-Duba ima značajnu hidrološku funkciju, odnosno da se duž ovog rasjeda mogu gubiti vode iz akumulacije za HE Komarnica, prema jakim vrelima Dube (oko 500l/s). Hidrogeološku funkciju rasjeda Dube treba provjeriti kroz naredne faze istraživanja, izvođenjem novih piezometara i opita bojenja u jami Đurov do”, upozoravaju autori.
Predračunska vrijednost projekta je 246,53 miliona, a instalisana snaga energetskog objekta je 170 megavata.
Pošto je energetski kabl Crna Gora Italija u punoj funkciji, jasno je da je HE Komarnica zbog vrste energije koju će proizvoditi (vršna struja) biti superprofitabilna, i EPCG, ukoliko sama ne odluči da realizuje projekat, veoma lako će naći investitora, odnosno partnera. Hidroelektrana bi mogla biti puštena u pogon 2025. godine.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko je zero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
IZVOR RTCG
