Pivski kraj (Piva)
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS)
Pivsko jezero
|
PRIRODA
Biljni svijet
Životinjski svijet
Zanimljivosti
Kamere zaštićenog područja Parka prirode Piva zabilježile su do 2023. godine neke vrste životinjskog svijeta koji obitava na ovim prostorima. Tako su među ostalima snimljeni suri orao, izuzetno rijetka i ugrožena vrsta planinskog djetlića, kao i mrki medvjed.
Planinski djetlić, jedna je od vrsta detlića koji se nalazi na popisu zaštićenih vrsta ptica u Crnoj Gori, jer je on ugrožen zbog intenzivnog šumarstva, sječe listopadnih i umirućih stabala koje ova vrsta naseljava, te također i zbog pošumljavanja četinarima. Takvim je ljudskim aktivnostma došlo do fragmentacije njegova staništa, smanjenja je veličina i gustoća populacije, što je dovelo do gubitka genetičke raznolikosti vrste.
Kamere zaštićenog područja Parka prirode Piva zabilježile su do 2023. godine neke vrste životinjskog svijeta koji obitava na ovim prostorima. Tako su među ostalima snimljeni suri orao, izuzetno rijetka i ugrožena vrsta planinskog djetlića, kao i mrki medvjed.
Planinski djetlić, jedna je od vrsta detlića koji se nalazi na popisu zaštićenih vrsta ptica u Crnoj Gori, jer je on ugrožen zbog intenzivnog šumarstva, sječe listopadnih i umirućih stabala koje ova vrsta naseljava, te također i zbog pošumljavanja četinarima. Takvim je ljudskim aktivnostma došlo do fragmentacije njegova staništa, smanjenja je veličina i gustoća populacije, što je dovelo do gubitka genetičke raznolikosti vrste.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Karta plemena Pivskog
Izvor: Montenegrin Ethnic Association of Australia |
Piva - Quest for Stecci
Autor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica; Datum objavljivanja: 21.11.2016. Izvorni opis: Medieval tombstones “stećci” are a very unique piece of cultural heritage of the cross border regions of Bosnia and Herzegovina, western Montenegro, western Serbia and central and southern Croatia. They have been recently designated as a UNESCO cultural heritage, altogether 28 sites, the cemeteries, dating from the 12th to 16th centuries. As declared by UNESCO: “The stećci are mostly carved from limestone and feature a wide range of decorative motifs and inscriptions that represent iconographic continuities within medieval Europe as well as locally distinctive traditions”. Stećci are scattered on the meadows and in the mountains of Piva and often it seems as if they are a forgotten piece of human creation. This is exactly what makes them even more attractive. Looking for “stećci” is certainly an amazing quest on its own. The most comprehensive registration of “stećci” in Piva region has been done in late 60s and 70s of the 20th century by a Bosnian researcher Šefik Bešlagić. At that time, 35 locations with altogether 787 “stećci” have been evidenced. Start your quest following the treasure map made by Guesthouse Zvono (Plužine) “in-house designer” and owner Vlatko Vuković. This map will take you to amazing places, with the grand finale on the very place of Durmitor and Piva magical clashing into energetic field of Stonehenge values. Be free to wonder around the place because the map will always keep you on track and enjoy many surprises on the way. |
Povijesni pregled
19. stoljeće
20. stoljeće
1943.
Zločini u Pivi 1943. godine. U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina.
U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca.
Zločini u Pivi 1943. godine. U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina.
U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca.
|
Crna Gora - Zločin u Pivi (07.06.1943.)
Postavio: Crnogorsko Srce Datum objave: 14.6.2020. Opis. Dokumentarna emisija: Piva. Radio Televizija Crne Gore (2017) |
Kulturno - povijesna baština
|
Stećci u Parku prirode "Piva" Na teritoriju Parka prirode "Piva", na 35 lokacija nalazi se 787 stećaka od kojih je jedna i službeno upisana na listu Unesko kulturne baštine. Stećaka ima na lokalitetima: Brezna, Pivski manastir, Ravno, Brvna, Boričje, Stabna, Stolac, Knežev Do, Boškovo groblje, Donji Unač, Bukovac, Ilijino brdo, Stubline (Donja Brezna), Gornja Brezna, Donji Broćanac, Sinjac, Goransko, Smriječno, Gradac, Plužine, Zagrebine, Valje, Grgureva bara, Krivodo, Šćepan Polje, Papratište, Zagrađe, Lužnica Miloševići, Magude Ružin grob, Rudinice, Miljkovac, Todorov do, Suvodo, Brljevo, Trsa, Pirni do, Crkvište, Grac, Grgureva bara, Nikolin dol, Hercegova crkva, Mratinje, Mramorje Brljevo, Borkovića katun i Boričje. |
Narodna baština
|
NAŠA BAŠTINA - Igre iz Pive ANIP "Đurđevdansko kolo"
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 19.12.2023. |
Priče iz planine
Razni video-zapisi
|
PIVA ’71
Autor: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 26.1.2020. Opis. Piva "71. Prva nagrada u kategoriji dokumentarnog tv programa, Bled 1971. (RTCG) Autor: Rajko Cerovic. Proizvodnja: TV Titograd, 1971. |
СРПСКО СТАНОВИШТЕ - Кад се Пива на небо селила (1. емисија)
Autor: SRPSKA RTV Datum objave: 26.4.2015. |
ZEMLJA PRIČA - Piva kroz miholjsko ljeto i katunski putevi CG i BH
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 29.9.2022. |
|
PO ČEMU PAMTIŠ PIVU ?
Autor: Park Prirode Piva Datum objave: 31.7.2023. Opis. U cilju promocije turističke ponude i potencijala opštine Plužine, Park prirode „Piva“ je izradio promo spot pod sloganom „Po čemu pamtiš Pivu?“, koji na dinamičan i atraktivan način prikazuje veći dio turistističke ponude koju turisti ne bi trebali da propuste da posjete ili dožive. Promo spot je izrađen u saradnji sa TV kanalom "Wow Montenegro" iz Budve i predstavlja samo dio promotivne kampanje „Po čemu pamtiš Pivu?“, koju će Park prirode „Piva“ nastaviti u narednom periodu. |
Kanjon Pive prije potapanja (galerija arhivskih fotografija)
PIVSKA ŽUPA
Mratinje
|
27.3.1976. počela je proizvodnja HE "Piva". Taj izuzetno značajan objekat za elektroenergetski sustav Crne Gore i Srbije ima tri agregata, ukupne snage 360 megavata. "Piva" je vršna hidroelektrana i u cilju stabilizacije ukupnog elektroenergetskog sustava ulazi u pogon vrlo brzo. Ispitivanje profila Elektrane počelo je 1964., a naredne je napravljen investicijski program u kome je Elektrana prvobitno prikazana kao neposredni opskrbljivač Kombinata aluminijuma u Titogradu, da bi kasnijim dogovorom investitora i predstavnika elektroprivreda Crne Gore i Srbije bio povećan instalirani protok, a time i njena snaga. HE "Piva" ima srednju godišnju proizvodnju od 860 milijuna kilovat-sati.
|
|
|
|
Sjećanje na poginule radnike prilikom izgradnje HE Piva
WEB-ARCHIVE: https://archive.org/details/sjecanje-na-poginule-radnike-prilikom-izgradnje-he-piva Autor: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 2.10.2022. Opis. U znak sjećanja na poginule radnike prilikom izgradnje Hidroelektrane “Piva”. Natpis na spomen obilježju na kruni brane: “Dok bude Pive neka traje i sjećanje na njih koji su i život uzidali u građevinu naše budućnosti.” Govori: Rako Milošević. Emisija: Od Cetinja do Mratinja, od Mratinja do Morače. TVCG, 1997. |
Bilo jednom u Mratinju - izgradnja HE "Mratinje"
Autor: Željko Radomirović Datum objave: 9.1.2025. Opis. Овај документарац доноси причу о животима градитеља и њихових породица током изградње хидроцентрале на реци Пиви у близини Мратиња. Кроз емотивне и аутентичне слике осветљавамо тренутке како су неке породице биле суочене са тешким животним изазовима |
Plužine
|
Plužine i kanjon rijeke Pive prije izgradnje hidroelektrane (1969)
Autor: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja 26.6.2021. Opis. Grad Plužine i kanjon rijeke Pive prije izgradnje hidroelektrane „Piva“. TV TItograd, jun 1969. Prve kilovat sate HE „Mratinje“, koja je nakon puštanja u pogon nazvana HE „Piva“ isporučila je elektroenergetskom sistemu 28. marta 1976. godine. Taj datum uzet je za Dan HE „Piva“, čija je izgradnja trajala 10 godina uz učešće gotovo kompletne građevinske operative Crne Gore i Jugoslavije. |
Crnogorski gradovi kroz vrijeme - Plužine
Autor: Crnogorska kinoteka Datumo bjave: 23.5.2020. Opis. Kinoteka predstavlja serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme, uz instrumentale naših autorskih bendova alternativne muzike. Muzika: Miloš Pejović - "The Crystal Sphere" |
Goransko
|
Kula Lazara Sočice
U naselju Goransko (7 km od Plužina) nalazi se kula vojvode Lazara Sočice. U rekonstruiranom objektu uređena su dva muzejska postava: prirodnjački, kojime je prikazan bogata geološka i biološka raznovrsnost Pive, i povijesni, koji prezentira povijest Pivskog kraja od vremena vladavine Osmanskog Carstva pa sve do danas. U Kuli su prikazani arheologija, etnologija, kao i povijest pivskog kraja, ali i bogat geodiverzitet i biodiverzitet Pive.
Kulu je u drugoj polovini 19. stoljeća sagradio i u njoj živio čuveni pivski vojvoda Lazar Sočica i predstavljala je jednu od najvećih i najljepših kuća tog vremena u Crnoj Gori. Izgrađena je na blagom uzvišenju, za koje je čuveni srpski geograf i znanstvenik Jovan Cvijić rekao da je mjesto s najljepšim pogledom na Balkanu. Nakon Lazareve smrti, kula je prešla u vlasništvo njegovog sina Rista – Muja, koji je ubijen u Drugom svjetskom ratu. Risto nije imao potomaka, pa je njihova imovina 1946. godine prešla u državno vlasništvo. Poslije Drugog svjetskog rata, kuća Lazara Sočice pretvorena je u đački internat, zatim u prostor za smještaj tadašnje milicije i nastavnika, a jedno vrijeme je korištena i kao omladinska sala za partijske sastanke i kulturno-zabavni život i igranke. Kula je 1987. godine zatvorena, i godinama je propadala. Mještani Goranska su na zboru, održanom u jesen 1999. godine, prikupili izvjesnu sumu novca i pokrenuli inicijativu da se formira Odbor za obnovu kule, što je Skupština opštine Plužine prihvatila i naredne godine formirala Odbor za obnovu kule vojvode Lazara Sočice. Zahvaljujući sredstvima lokalne uprave, mještana, pojedinaca i privrednih organizacija iz Pive, koje su tada postojale, 2001. godine započeta je adaptacija kule, ali kada su sredstva utrošena, radovi su stali. Radovi su nastavljeni 2008. godine, kada je prikupljeno još nešto sredstava, ali su nakon dvije godine opet prekinuti. I tako sve do kraja 2019. godine, kada su Ministarstvo kulture i Opština Plužine postigli dogovor da ovo zdanje dobije novo ruho i namjenu. Kula je 2015. godine dobila status kulturnog dobra i danas posluje u sastavu Parka prirode "Piva". U njoj je prikupljeno izuzetno kulturno bogatstvo i povijesn0 naslijeđe pivskog kraja, koje je, nakon preuređenja Kule, za javnost otvoreno 2023. godine. 2023. godine vrata kule Lazara Sočice otvorena su za posjetioce. Kula je od simbola moći jednog vremena postala kulturno dobro. U sklopu kompleksa nalazi i prostorija s postavom posvećenim vojvodi Lazaru i njegovom sinu Ristu – Muju, banu Zetske banovine IZVOR Željko Šapurić: Kula vojvode Lazara Sočice i arhitekturom privlači turiste. DAN, 17.6.2024.
|
Sinjac
Pivski manastir
Pivski manastir
|
Pivski manastir
|
Goransko
|
Crnom Gorom: GORANSKO, dokumentarna reportaža HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 8.5.2020. Opis. Goransko je selo u opštini Plužine u Crnoj Gori. U blizini je Pivskog jezera, a u njegovom podnožju je Pivski manastir. Nalazi se na 1030 metara nadmorske visine. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 2005. god. |
Dola (Pivska Dola)
|
Spomen kompleks u Dolima
Dana 7.6.1943. god. pripadnici po zlu znane folksdojčerske divizije "Princ Eugen" u okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu, izvršili su masovni pokolj stanovništva iz sela Dube, Miljkovca, Bukovca, Zaborja, Rudinica i Seljana. U vrtači u pivskom selu Dola, toga je dana, u sat vremena, u jednom od najsvirepijih zločina u Crnoj Gori ikada, pobijeno 522-oje ljudi (drugi izvor: 520), među kojima 109 djece (drugi izvor: 107) i majku koja se u tom trenutku porađala. Najveći broj stradalih je bio iz bratstva Blagojević (njih 185; prema drugom izvoru preko 220). Priča o ovome zločinu dugo je vremena bila nepoznata široj javnosti. O njoj su Pivljani samo pričali i tu priču i tugu prenosili s koljena na koljeno. U Pivi sve do 1976. godine, skoro 40 godina, nije bilo nikakvog obilježja na tim stratištima, sve do izgradnje Spomen-kompleksa te godine, čiji je autor akademski skulptor Luka Tomanović. U znak sjećanja na pale žrtve, podignut je spomenik koji je tokom vremena pretrpjeo znatna oštećenja, zbog čega je saniran do kraja 2013. godine. Na inicijativu bratstva Blagojevića 2006. godine je izgrađena i kapela u kojoj su na pergamentu ispisana imena svih žrtava fašističkog terora u Pivi. 
|
Zločini u Pivi 1943. godine U okviru treće neprijateljske ofenzive u Drugom Svjetskom ratu pripadnici folkdojčerske divizije "Princ Eugen" i vojnici iz gatačkog sreza i okolice Pive su od 6.6. do 12.6.1943. godine strijeljali 1300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina. U Pivi nema obitelji kojoj nisu stradali članovi u ovim zločinima. Neka bratstva su većim brojem postradala, a prema povijesnim podacima, obitelj Verun je prestala postojati. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe: jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. 
|
Smriječno
KOORDINATE 43.1225, 18.771944 NADMORSKA VISINA: - BROJ STANOVNIKA 81 (2011.) WIKIPEDIJA Smriječno
|
Naselje u općini Plužine.
U ovom selu je rođen akademik Ljubomir Tadić, otac Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. Boris Tadić je posjetio Smriječno 9.7.2010. tijekom dvodnevne službene posjete Crnoj Gori. 
Smriječno, pogled prema grebenu Ledenice
Pogled s platoa Muratovica na dijelove naselja Smriječno
U pozadini lijevo je vrh Razvršje (1508 m), a na horizontu se naziru grebeni Durmitora. |
Novica Tadić
(Smriječno kod Plužine, 17.7.1949. - Beograd, Srbija, 23.1.2011.) Pjesnik. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a potom upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je apsolvirao na grupi za filozofiju. Bio je urednik "Književne reči" (10 godina), "Vidika", glavni i odgovorni urednik u Izdavačkom poduzeću "Rad" te glavni urednik "Književne kritike". Pjesme su mu prevođene na engleski i francuski, a zastupljen je u mnogim antologijama srpske i svjetske poezije. Ngrađivan je za poeziju. Za zbirku pjesama "Neznan", koja je proglašena za najbolju knjigu u 2006. godini, dobio je prestižnu književnu nagradu "Meša Selimović" koja se dodjeljuje u Srbiji od 1988. godine. Objavio je 19 knjiga poezije, od kojih su najpoznatije: Ognjena kokoš (1982.), Noćna svita (1990.), Kobac (1990.), Kraj godine (1993.), Tamne stvari (2003.), Lutajući oganj (2007.). Ostale zbirke pjesama su: Prisustva (1974.), Smrt u stolici (1975.). Ždrelo (1981.), Pogani jezik (1984.), Ruglo (1987.), Pesme (1988. i 1989.), O bratu, sestri i oblaku (1989.), Ulica (1990.), Napast (1994.), Potukač (1994.), Ulica i potukač (1999.), Nepotrebni saputnici (1999.), Okrilje (2001.). Neznan (2006.). WIKIPEDIJA Novica Tadić 
Ljubomir Tadić
(Smriječno, 14.5.1925. - Beograd, 31.12.2013.) Bio je profesor filozofije, akademik i član SANU. Rođen je Smriječnu. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Zbog izbijanja Drugog svjetskog rata, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. Tijekom rata ubijeno je više članova njegove obitelji. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine. Karijeru je započeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i izvanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog "nepodobnosti" udaljen sa fakulteta.Jedan je od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su sudjelovali u obnovi Demokratske stranke u Srbiji 1989. godine. Ljubomir Tadić je imao kćer Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. Godine 2006. izdao je prvi od šest svezaka svoje knjige Filozofija prava. Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji. Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Preminuo je u Beogradu, gdje je i sahranjen. WIKIPEDIJA Ljubomir Tadić |
Muratovica
|
|
|
Stolac
PANOS
NAJVIŠI VRH Razvršje, 1508 m
|
Orah (Osojni i Prisojni)
Pogled s platoa Muratovica, preko groblja u Kovačima, na sela Prisojni Orah i Osojni Orah
|
NAJLJEPSA CRNOGORSKA SELA PRICA IZ PIVE
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 20.1.2022. Opis. NAJLJEPSA CRNOGORSKA SELA PRICA IZ PIVE Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aida Rastoder i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 |
Dolina Vrbnice
Rijeka Vrbnica prije utoka u Pivsko jezero
|
Jasen
|
POGLEDI IZ DOMOVINE - Priča porodice Suknović iz pivskog sela Jasen
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 25.2.2024. Opis. Pogledi iz domovine emisija koja promoviše ruralna područja, prikazuje životne i iskrene ljudske priče. Vraća u prošlost, podsjećajući nas na tradiciju, običaje, korijene i zavičaj. |
Zukva
|
Zukva je malo selo okruženo livadama i šumama i nalazi se pod planinom Brštevac*, s južne strane planine. Selo Zukva je nekada bilo katun naselja iz doline Vrbnice, mada i danas služi istoj svrsi za domaćine koji se bave stočarstvom.
Prema popisu iz 2003. godine selo Zukva je brojalo 5 domaćinstva i 34 stanovnika. *Brštevac je dio planine Lebršnik, smješten zapadno od Stabanskog jezera. Pojam planine od starina se koristi za označavanje prostora obraslog travom, obično u planinama, namijenjen ispaši ili prostor s nastambama za pastire i stajama za stoku. |
|
Pivsko jezero
|
Poribljavanje jezera (2023.)
Sportsko-ribolovni klub u Plužinama "Bajo Pivljanin" u suradnji s Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) uz podršku Općine Plužine 2023. godine je, nakon 10 godina, organizirao poribljavanje Pivskog jezera sa 20 tona kalifornijske pastrmke (tzv. triplova). Radi se o jedinki koja nema mogućnost razmnožavanja. Autohtona vrsta pastrmke Crnogorskog sliva koja je ubačena u jezero nije se nigdje mogla naći u okruženju. Ima jedan dio u Pljevljima ali je u pitanju mala količina koja ne zadovoljava ni deseti dio potreba. Da bi riba opstala morali su veću količinu poribiti s odgovarajućom gramažom. IZVOR DAN, 21.7.2023. |
Pivsko jezero - od ušća Komarnice do Plužina
|
Pivsko jezero (Lokalni Hodači)
Datum objave: 16.7.2021. Autor:Lokalni Hodači Opis: Naša uobičajena ljetnja tura u Pivi. Arhivski snimci izgradnje hidroelektrane preuzeti sa linkova: https://www.youtube.com/watch?v=E3C4i... https://www.youtube.com/watch?v=9R1rQ... Na talasima Pive (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 25.8.2023. Opis. Piva je dio Crne Gore gdje boravimo često i gdje nalazimo mir i odmor. Ovog puta smo posjetili neke, za nas, drugačije uglove Pive, a sve zahvaljujući inicijativi Coca Cole"Uhvati čist talas", koja se po prvi put sprovodi na sjeveru Crne Gore i koja podiže svijest o potrebi za recikliranjem otpada - više u samom videu! SASVIM PRIRODNO: Balkane moj 3. deo
Autor: Jovan Memedović Official Datum objave: 25.2.2024. Opis. Da li deo kanjona reke Komarnice treba žrtvovati zarad još jedne hidroelektrane? Koliko takav projekat nosi negativnog uticaja na ekosistem i koliko će istinske koristi od njega imati lokalna zajednica kao i država Crna Gora?! |
Pivsko jezero - od Plužina do brane Mratinje
|
Mratinje Dam ~ Discover Montenegro in colour ™ | CINEMATIC video
Autor: Discover Montenegro Datum objave: 21.8.2023. Opis. The Mratinje Dam is a concrete arch dam in the canyon of the Piva river in Montenegro. Subscribe to our YouTube Channel - / @discover-montenegro The dam was completed in 1975 with designs by Energoprojekt. It's construction resulted in the flooding of the Piva canyon and the creation of Lake Piva, which, with its 12.5 km², is the second largest lake in Montenegro. The dam is 220 metres (720 ft) high, one of the highest in Europe. The dam is 268 metres (879 ft) long and 4.5 metres (15 ft) thick at the crest, while it is 30 metres (98 ft) long and 36 metres (118 ft) thick at the base. If you like the video please like, comment, share and subscribe and you will help us in future production :) ! Ako vam se video sviđa lajkajte, komentirajte, podijelite i pretplatite se i pomoći ćete nam u budućoj produkciji :) ! For more information visit us @ https://www.discover-montenegro.com/m... |
🇲🇪 4K drone video of Piva Lake and Canyon, Montenegro.
Autor: Aerial Pictures Datum objave: 11.8.2022. Opis. Discover the breathtaking beauty of Piva Lake and Canyon in Montenegro from a unique perspective in our stunning drone footage adventure! Immerse yourself in the awe-inspiring landscapes as our high-definition aerial shots take you soaring above the rugged cliffs, turquoise waters, and lush greenery. Marvel at the vast expanse of the Piva Lake, nestled amidst the dramatic canyons, as the drone glides effortlessly over its pristine surface. Witness the mesmerizing play of light and shadow as the sun dances across the rugged terrain, revealing hidden nooks and crannies. Experience the tranquility of this untouched natural wonderland as the drone takes you on an unforgettable journey through the Piva Canyon, capturing its grandeur from every angle. Whether you're an adventure seeker, nature enthusiast, or simply a lover of awe-inspiring visuals, this drone movie over Piva Lake and Canyon is a visual feast that will leave you breathless. For more aerial videos and pictures visit www.aerialpictures.it |
|
|
|
Gorostas na Pivi / The Collosus over Piva River
Autor: Institut IMS Datum objave: 9.10.2020. Opis. 336 views Oct 9, 2020Pregled i ocena stanja HE Piva / Condition survey of the structures of the Piva hydro power plant in Montenegro |
PIVSKA PLANINA
|
ZAPIS - Maksim čuvar tradicije
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave 16.4.2022. Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi. Pratite "Zapis" subotom u 17 i 45 na Prvom programu RTCG. Ovaj YouTube kanal, kao i svi video i audio zapisi, vlasništvo su Javnog servisa. Bez pismene dozvole, zabranjeno je kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale. Informacije: [email protected] +382 20 224 784 |
Brezna
|
Brezna se nalaze u Brezanskom polju odn. Poljani brezanskoj, između planine Vojnik na jugu i rijeke Komarnice na sjeveru Ova visoravan je ime dobila po mnogim brezama koje ovdje rastu. Selo se dijeli na Gornja i Donja Brezna.
Brezna
Pogled na zaravan Brezna odn. Brezansko polje, od sjeveroistoka, sa ceste Nikišć - Plužine. Desno se uzdiže planina Vojnik. IZ STARIH ZAPISA
Poljana brezanska - Brezna Izvor: Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, 1946. g. Brezna je karsna zaravan – talasasto karsno polje – ali bez ikakve veze i sličnosti sa pravim karsnim poljima u Hercegovini. Pod vrlo tankim slojem crne prljuše nalazi se posna riđuša sa oštrim kremeštavcem i crvenim sitnim peščarom. Ono malo zemlje, što ima u Polju brezanskom, postalo je od gnoja (đubreta), ugari ili truljenjem trave i strna. U Breznima se oranice vrlo teško zaledinče; prođe i deset godina pa ne postane ledina kao što je bila. U Polju brezanskom ima mnogo malih novih vrtača. Postaju i danas i to na jedan dosta interesantan način. Oranjem ili kakvim drugim mehaničkim dejstvom dođe se do krečnjačke podloge u Polju. Na toj podlozi ima dosta pukotina i šupljina, kroz koje sa vodom, za vreme poplava, propada i onaj trošni materijal i oko toga otvora stvara se vrtača. Vrtače su plitke do 0,50 cm. u dubinu a u prečniku imaju 1-3 metra. Izgleda kao da ima ispod Brezana velika subterenska pećina, koja omogućava tako brz postanak tih vrtača. Ova su Brezna izgleda nekada orana. Međutim, preci današnjeg stanovništva su se isključivo zanimali stočarstvom i Brezna samo kosili. Brezna su bila do pre 80 godina katun Šipačnjana. Tu su poneki Šipačnjani imali staje za ovce i tu su zimovali. 
Kanjon Komarnice tvori sjevernu granicu Brezanske površi.
|
Dokumentarni film: OPERACIJA BREZNA - avgust 1944.
Autor: Vladimir Cvijetic Datum objave: 24.4.2020. Opis. Britanska ambasada u saradnji sa Media Solution d.o.o. Emisija: Zapis iz Brezana u Pivi
Autor: Miomir Maros Datum objave: 13.4.2019. Opis. Stojan Durutović, duborezac Etno selo Montenegro - Mido Todorović, guslar i KUD Piva |
Donja Brezna
KOORDINATE: 42.9974, 18.8982; BROJ STANOVNIKA: 205 (2003.); WIKIPEDIJA: Donja Breza
|
Donja Brezna su pivsko naselje u općini Plužine.
Prema popisu stanovništva 2003. u Donjim Breznima je od 205 stanovnika njih 156 punoljetnih, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,1 godina (36,5 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 57 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,60. Stanovništvo u ovom naselju etnički je heterogeno (Srbi 99, tj.. 48%, te Crnogorci 68, tj. 33%), Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 88 (1948.), 111 (1953.), 201 (1961.), 263 (1971.), 315 (1981.), 255 (1991.), 205 (2003.). Godine 1898. u Donjim Breznima je otvorena prva škola. Danas se u selu nalazi pilana, prodavaonica i škola. Posljednje tri godine na širem području su otvorena tri Etno-sela. Priče iz kraja - MZ Brezna (septembar 2012)
Produkcija: RTCG |
IZ STARIH ZAPISA
Donja Brezna, prema opisu Svetozara Tomića Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, 1949. Nalaze se između Štiverovca i Stojkovca. Imaju živu lokvu: Gojsavu za pojenje stoke i stublinu, nasred puta, s vodom za narod. Kuće su podignute po samoj ivici kanjona bez ikakvoga reda. Njive su oko kuća, a livade u Ljeljinim Dolima, oko sela i ispod Golije. Staje su u selu, između kuća i oko sela. Katun Durutovića su Poda pod Golijom. To je tipsko karsno zemljište sa mnogim sniježnicama i vrtačama. Poda su odvojena od Brezana Osojem, koje je celo pokriveno šumom bukovom i smrčevom. Šuma je jedinstveno lepa. Ima u izobilju drveta preko 30 m. u visinu, a 70 do 100 cm. u prečniku. Na Podima se ne seje, niti se kadgod što sejalo. Donja Brezna su osnovali Durutovići. Oni su starinom s Čeva iz Crne Gore. Pre 200 godina napuste Čevo i otsele se ujaku Grboviću, u Drobnjak; ovaj ih naseli pod Vojnik u Šipačno, gde ih ima i danas. Sinovi Vukosava Durutovića, koji je bio član suda u Nikšiću, po izgori Šipačna, 1862 g., presele se na katun u Brezna, tu zimuju, docnije načine kuće i osnuju selo Donja Brezna. Na D. Breznima žive: Durutovići (15 kuća, porodični svetac: sv. Arhanđeo). Durutovići su: pop Durut-pop Risto-Stanoje-Vukosav-Risto-Janko-Dimitrije (1924 od svojih 50 godina). Todorovići (7 k., sv. Arhanđeo), od Todorovića su iz Šipačna; oni su 1862 g. sa Durutovićima došli na Brezna i podigli kuće. I danas imaju zemlje u Šipačnu. Nedići (1 k.) od Nedića su sa Borkovića. |
Gornja Brezna
KOORDINATE: 42.985556, 18.965556; NADMORSKA VISINA: 1017 m; BROJ STANOVNIKA: 70 (2003.); WIKIPEDIJA: Gornja Brezna
|
Gornja Brezna su pivsko naselje u općini Plužine.
Prema popisu stanovništva 2003. u Gornjim Breznima je od 70 stanovnika njih 56 punoljetnih, a prosječna starost stanovništva iznosi 40 godina (40,9 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 21 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,33. Stanovništvo u ovom naselju etnički je heterogeno (Crnogorci 36, tj. 51%, te Srbi 30, tj. 43%), Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 312 (1948.), 342 (1953.), 279 (1961.), 208 (1971.), 136 (1981.), 82 (1991.), 70 (2003.). 
Gornja Brezna
Kanjon Komarnice kod Gornjih Brezana
|
Košarka na "visokom" nivou u Gornjim Breznima
Gornja Brezna, prema opisu Svetozara Tomića Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, 1949. Gornja Brezna nalaze se u vrhu Brezanskog polja na samim gredama ispod Prisoja i Tušine Glavice u podnožju vrha Štuoca. Vodu piju iz stubline, koja je u polju, blizu stubline Donjih Brezana. Iz ovih stublina voda otiče i nikad ne presušuje. Kuće su rasturene po ivici polja do same šume. Staje su u selu oko kuća i između njih. Katun je u Vojniku, ispod Štuoca i ispod Osoja. Gornja Brezna su osnovali Đurkovići (16 kuća., porodični svetac: sv. Nikola). Đurkovići su – porijeklom iz Kuča od Prekića. Oni su rođaci Dakovića na Grahovu. Prvo su iz Kuča prešli na Grahovo, pa iz Grahova se otselili u Riđane kraj Nikšića. Pop Stojan Đurković iz Riđana, savremenik sv. Petra, kada je bila buna na Nikšić (1787 g.) odselio se na Brezna, gde su im bili katuni, tu jenačinio kuću i osnovao selo Gornja Brezna. Jedan su isti rod: Đurkovići na Breznima i oni na Dubrovsku, u Drobnjaku, Dakovići i Kovačevići na Grahovu, Radovići u Nevesinju, Pekovići na Dubrovsku i Delibašići u Rudinama. Radojevići (14 k., sv Arhanđeo), rodom su s Čeva, pa se otsele u Šipačno, a godine 1862. presele se zajedno sa Durutovićima na katun u Brezna. Jokovići (2 k.), najstariji u Breznima. Vračari (2 k.) od Vračara s Bezuja. Nedići (2 k.) od Nedića s Borkovića. Đikanovići (3 k.) od Đikanovića s Rudinica, doseljeni pre 40 godina. Blagojevići (6 k.) od Blagojevića iz Bukovca. Tadići (2 k.) od Tadića sa Smriječna. Lalići (1 k., sv. Petar), od Lalića s Duži u Drobnjaku. Šahotić (1 k.) skori naseljenik. Durutovići, Todorovići i Radojevići su jedan rod. Razrodili se, uzimaju se između sebe, pa čak i sami se Durutovići uzimaju međusobno. |
BORAVAK
Zip-lajn preko Pivskog jezera
Za zip-line preko Pivskog jezera kažu kako je najduži na Balkanu. Njime upravlja udruženje "Eko-Piva" iz Plužina. Sastoji se iz dva dijela dužine 1.450 metara. Zip-lajn počinje u Plužinama i ide preko Pivskog jezera gdje se prelazi na drugi koji završava kod mosta na jezeru.
Za zip-line preko Pivskog jezera kažu kako je najduži na Balkanu. Njime upravlja udruženje "Eko-Piva" iz Plužina. Sastoji se iz dva dijela dužine 1.450 metara. Zip-lajn počinje u Plužinama i ide preko Pivskog jezera gdje se prelazi na drugi koji završava kod mosta na jezeru.
IZVORI I LITERATURA
HENEBERG-GUŠIĆ, Marijana: Etnografski prikaz Pive i Drobnjaka. Prethodni izvještaj. Narodna starina 22: 191-205. Zagreb, 1930. (PDF)
MANDIĆ, Svetlana: Pivljani će uskoro imati i stazu zdravlja. Vjesti.me, 16.4.2021.
MANDIĆ, Svetlana: Pivljani će uskoro imati i stazu zdravlja. Vjesti.me, 16.4.2021.
TEKSTOVI
ODABRANA NIŽA KOTA: HE Komarnica ne ugrožava kanjon Nevidio i turizam
RTCG, 11.6.2020.
Izgradnja hidroelektrane i akumulacije “Komarnica” neće ugroziti kanjon Nevidio, grad Šavnik, kao ni turistički sadržaj te oblasti, pokazuje Detaljni prostorni plan za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, navodi se u Prostornom planu.
Zbog nedoumica koje su se pojavile u javnosti, Dnevne novine objavljuju djelove veoma obimnog Detaljnog prostornog plana.
Vlada je odustala od kote normalnog uspora 816 metara nadmorske visine, jer takva akumulacija HE “Komarnice” ugrožava kanjon Nevidio i grad Šavnik.
Naime, od četiri razmatrane varijante budućeg ogromnog vještačkog jezera opredijelila se za kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine. Predložena kota 811 dovodi vještačko jezero dužine 14 km na ulaz kanjona ali ga, kako tvrde obrađivači Plana, ne ugrožava kao što ne ugrožava grad Šavnik.
Za manje upućene čitaoce, kota normalnog uspora je kota nadmorske visine kod koje je ispunjen korisni nivo akumulacije.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko jezero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
Za usvojenu kotu normalnog uspora 811 metara nadmorske visine, zapremina akumulacije j e oko 227 miliona metara kubnih, korisne zapremine 136 miliona metara kubnih i površine akumulacije 3,8 miliona metara kvadratnih. Dakle, nema govora o stavljanju rijeke u cijev, kako se moglo čuti u javnosti, već će biti formirano vještačko jezero.
“Proračunom je konstatovano da za kotu normalnog uspora na 811 mnm uspor od akumulacije nema uticaj na prirodni tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika, odnosno da se gubi na oko jedan km nizvodno od naselja Šavnik”, piše u Prostornom planu.
Brana visine 171 metar
Hidroelektrana “Komarnica” se predviđa kao uzvodna stepenica HE “Piva” koja će proizvoditi oko 209,5 GWh električne energije.
Brana HE Komarnica se planira na lokaciji Lonci, u suženom dijelu kanjona rijeke Komarnice, 45 km uzvodno od postojeće brane HE Piva.
Lučno-betonska brana buduće HE “Komarnica” biće smještena u vrlo uskom „V” profilu kanjona, i imaće prema “optimizacionim analizama” u Idejnom projektu, konstruktivnu visinu od 171 m, poluprečnika oko 440 m i dužine u kruni oko 211 m.
Akumulacija će biti formirana od pregradnog mjesta brane, obuhvatiće srednji tok Komarnice, Malu Komarnicu skoro do kanjona Nevidio i rijeku Pridvoricu na oko jednog kilometra od Šavnika Površina sliva Komarnice iznosi oko 775 km2 što čini ukupno 56% površine sliva Pive.
Za potrebe pristupa HE Komarnica planira se izgradnja pristupnog puta od 10,9 kilometara, koji bi se odvajao na devetnaestom kilometru puta Nikšić Foča kod sela Brezna.
Gradnja hidroelektrane je složeni građevinski poduhvat, tako da se strogo mora voditi računa o geoloziji.
“Kao nepovoljan sa hidrogeološkog aspekta označen je rasjed Dube, s lijeve strane kanjona, generalnog pravca pružanja jugoistok-sjeverozapad. Označen je nizom vrtača, koje se završavaju dubokim jamama (jama Đurov do i dr). Postoje realne pretpostavke da rasjed Dube na potezu: Previja-Koštanica-Duba ima značajnu hidrološku funkciju, odnosno da se duž ovog rasjeda mogu gubiti vode iz akumulacije za HE Komarnica, prema jakim vrelima Dube (oko 500l/s). Hidrogeološku funkciju rasjeda Dube treba provjeriti kroz naredne faze istraživanja, izvođenjem novih piezometara i opita bojenja u jami Đurov do”, upozoravaju autori.
Predračunska vrijednost projekta je 246,53 miliona, a instalisana snaga energetskog objekta je 170 megavata.
Pošto je energetski kabl Crna Gora Italija u punoj funkciji, jasno je da je HE Komarnica zbog vrste energije koju će proizvoditi (vršna struja) biti superprofitabilna, i EPCG, ukoliko sama ne odluči da realizuje projekat, veoma lako će naći investitora, odnosno partnera. Hidroelektrana bi mogla biti puštena u pogon 2025. godine.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko je zero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
IZVOR RTCG
RTCG, 11.6.2020.
Izgradnja hidroelektrane i akumulacije “Komarnica” neće ugroziti kanjon Nevidio, grad Šavnik, kao ni turistički sadržaj te oblasti, pokazuje Detaljni prostorni plan za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, navodi se u Prostornom planu.
Zbog nedoumica koje su se pojavile u javnosti, Dnevne novine objavljuju djelove veoma obimnog Detaljnog prostornog plana.
Vlada je odustala od kote normalnog uspora 816 metara nadmorske visine, jer takva akumulacija HE “Komarnice” ugrožava kanjon Nevidio i grad Šavnik.
Naime, od četiri razmatrane varijante budućeg ogromnog vještačkog jezera opredijelila se za kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine. Predložena kota 811 dovodi vještačko jezero dužine 14 km na ulaz kanjona ali ga, kako tvrde obrađivači Plana, ne ugrožava kao što ne ugrožava grad Šavnik.
Za manje upućene čitaoce, kota normalnog uspora je kota nadmorske visine kod koje je ispunjen korisni nivo akumulacije.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko jezero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
Za usvojenu kotu normalnog uspora 811 metara nadmorske visine, zapremina akumulacije j e oko 227 miliona metara kubnih, korisne zapremine 136 miliona metara kubnih i površine akumulacije 3,8 miliona metara kvadratnih. Dakle, nema govora o stavljanju rijeke u cijev, kako se moglo čuti u javnosti, već će biti formirano vještačko jezero.
“Proračunom je konstatovano da za kotu normalnog uspora na 811 mnm uspor od akumulacije nema uticaj na prirodni tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika, odnosno da se gubi na oko jedan km nizvodno od naselja Šavnik”, piše u Prostornom planu.
Brana visine 171 metar
Hidroelektrana “Komarnica” se predviđa kao uzvodna stepenica HE “Piva” koja će proizvoditi oko 209,5 GWh električne energije.
Brana HE Komarnica se planira na lokaciji Lonci, u suženom dijelu kanjona rijeke Komarnice, 45 km uzvodno od postojeće brane HE Piva.
Lučno-betonska brana buduće HE “Komarnica” biće smještena u vrlo uskom „V” profilu kanjona, i imaće prema “optimizacionim analizama” u Idejnom projektu, konstruktivnu visinu od 171 m, poluprečnika oko 440 m i dužine u kruni oko 211 m.
Akumulacija će biti formirana od pregradnog mjesta brane, obuhvatiće srednji tok Komarnice, Malu Komarnicu skoro do kanjona Nevidio i rijeku Pridvoricu na oko jednog kilometra od Šavnika Površina sliva Komarnice iznosi oko 775 km2 što čini ukupno 56% površine sliva Pive.
Za potrebe pristupa HE Komarnica planira se izgradnja pristupnog puta od 10,9 kilometara, koji bi se odvajao na devetnaestom kilometru puta Nikšić Foča kod sela Brezna.
Gradnja hidroelektrane je složeni građevinski poduhvat, tako da se strogo mora voditi računa o geoloziji.
“Kao nepovoljan sa hidrogeološkog aspekta označen je rasjed Dube, s lijeve strane kanjona, generalnog pravca pružanja jugoistok-sjeverozapad. Označen je nizom vrtača, koje se završavaju dubokim jamama (jama Đurov do i dr). Postoje realne pretpostavke da rasjed Dube na potezu: Previja-Koštanica-Duba ima značajnu hidrološku funkciju, odnosno da se duž ovog rasjeda mogu gubiti vode iz akumulacije za HE Komarnica, prema jakim vrelima Dube (oko 500l/s). Hidrogeološku funkciju rasjeda Dube treba provjeriti kroz naredne faze istraživanja, izvođenjem novih piezometara i opita bojenja u jami Đurov do”, upozoravaju autori.
Predračunska vrijednost projekta je 246,53 miliona, a instalisana snaga energetskog objekta je 170 megavata.
Pošto je energetski kabl Crna Gora Italija u punoj funkciji, jasno je da je HE Komarnica zbog vrste energije koju će proizvoditi (vršna struja) biti superprofitabilna, i EPCG, ukoliko sama ne odluči da realizuje projekat, veoma lako će naći investitora, odnosno partnera. Hidroelektrana bi mogla biti puštena u pogon 2025. godine.
Veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice će se pretvoriti u vještačko je zero u dužini od skoro 14 km u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.
IZVOR RTCG
