 |
|
|
Mratinje
|
27.3.1976. počela je proizvodnja HE "Piva". Taj izuzetno značajan objekat za elektroenergetski sustav Crne Gore i Srbije ima tri agregata, ukupne snage 360 megavata. "Piva" je vršna hidroelektrana i u cilju stabilizacije ukupnog elektroenergetskog sustava ulazi u pogon vrlo brzo. Ispitivanje profila Elektrane počelo je 1964., a naredne je napravljen investicijski program u kome je Elektrana prvobitno prikazana kao neposredni opskrbljivač Kombinata aluminijuma u Titogradu, da bi kasnijim dogovorom investitora i predstavnika elektroprivreda Crne Gore i Srbije bio povećan instalirani protok, a time i njena snaga. HE "Piva" ima srednju godišnju proizvodnju od 860 milijuna kilovat-sati.
|
Smriječno
KOORDINATE: 43.1225, 18.771944; NADMORSKA VISINA: - ; BROJ STANOVNIKA: 81 (2003.); WIKIPEDIJA: Smriječno
|
Naselje u općini Plužine.
U ovom selu je rođen akademik Ljubomir Tadić, otac Borisa Tadića, bivšeg predsednika Srbije. Boris Tadić je posetio Smriječno 9.7.2010. tijekom dvodnevnog službenog poseta Crnoj Gori. 
Ljubomir Tadić
(Smriječno, 14.5.1925. - Beograd, 31.12.2013.) Bio je profesor filozofije, akademik i član SANU. Rođen je Smriječnu. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Zbog izbijanja Drugog svjetskog rata, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. Tijekom rata ubijeno je više članova njegove obitelji. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine. Karijeru je započeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i izvanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog "nepodobnosti" udaljen sa fakulteta.Jedan je od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su sudjelovali u obnovi Demokratske stranke u Srbiji 1989. godine. Ljubomir Tadić je imao kćer Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. Godine 2006. izdao je prvi od šest svezaka svoje knjige Filozofija prava. Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji. Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Preminuo je u Beogradu, gdje je i sahranjen. WIKIPEDIJA, Ljubomir Tadić |
Novica Tadić
(Smriječno kod Plužina, 17.7.1949. - Beograd, Srbija, 23.1.2011.) Pjesnik. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a potom upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je apsolvirao na grupi za filozofiju. Bio je urednik "Književne reči" (10 godina), "Vidika", glavni i odgovorni urednik u Izdavačkom poduzeću "Rad" te glavni urednik "Književne kritike". Pjesme su mu prevođene na engleski i francuski, a zastupljen je u mnogim antologijama srpske i svjetske poezije. Ngrađivan je za poeziju. Za zbirku pjesama "Neznan", koja je proglašena za najbolju knjigu u 2006. godini, dobio je prestižnu književnu nagradu "Meša Selimović" koja se dodjeljuje u Srbiji od 1988. godine. Objavio je 19 knjiga poezije, od kojih su najpoznatije: Ognjena kokoš (1982.), Noćna svita (1990.), Kobac (1990.), Kraj godine (1993.), Tamne stvari (2003.), Lutajući oganj (2007.). Ostale zbirke pjesama su: Prisustva (1974.), Smrt u stolici (1975.). Ždrelo (1981.), Pogani jezik (1984.), Ruglo (1987.), Pesme (1988. i 1989.), O bratu, sestri i oblaku (1989.), Ulica (1990.), Napast (1994.), Potukač (1994.), Ulica i potukač (1999.), Nepotrebni saputnici (1999.), Okrilje (2001.). Neznan (2006.). WIKIPEDIJA, Novica Tadić |
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|