O kraju
|
|
UvodPljeva, odn. Pliva je mikroregija uz gornji tok rijeke Plive. Naselja Pljeve administrativno su obuhvaćena istoimenom mjesnom zajednicom unutar općine Šipovo (entitet R. Srpska). Obuhvaća naselja: Dragnić, Majevac, Brđani, Olići, Kozila, Sokolac i Dragnić Podovi.
ENGLISH SUMMARY:
Pljeva, or Pliva is a microregion situated around the upper flow of the Pliva River in western Bosnia. The settlements of Pljeva are administratively included in the local community of the same name, in the municipality of Šipovo (R. Srpska entity). It includes the settlements: Dragnić, Majevac, Brđani, Olići, Kozila, Sokolac and Dragnić Podovi. 
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
PRIRODA
Prirodna obilježja
|
Zaštićeno prirodno područje Pliva - Janj s rezervatom Janjske otoke Pliva i Janj s rezervatom Janjske otoke predstavljaju zaštićeno prirodno područje na području Bosne i Hercegovine. Ono obuhvaća čitavo područje rijeke Janj od njezina izvora u blizini sela Babići, pa do ušća u rijeku Plivu kod Šipova. Izvor Plive sastoji se, zapravo, iz dva veoma jaka izvora, koji su udaljeni oko 300 m jedan od drugog, nalaze se na istoj nadmorskoj visini, a sastaju se 1 km niže ispod sela Dragnića. Desni krak izvire ispod planine Majevac u mjestu zvanom Ravni Do. Voda izbija u velikoj količini iz stijene. Oko 80 m ispod izvora, s lijeve strane, ulazi u Plivu potok Crnjična, koji za vrijeme velikih kiša predstavlja vrlo snažnu bujicu, pa je djelovanjem ovog bujičnog potoka, Pliva na ovom zavijutku skrenula nešto svoj tok na desnu stranu. Ovaj desni krak Plive prolazi kroz šumoviti predjel, te tvori mnoge živopisne brzake i manje kaskade. Lijevi krak Plive izvire iznad sela Dragnića na tri mjesta, te se sva tri rukavca sastaju nakon 100 m toka rijeke. Navodno, za vrijeme vršidbe mještani su iz Glamočkog Polja bacali u ovaj ponor pljevu, koja je kasnije izlazila na svom sadašnjem izvoru, i po tome je rijeka nazvana Pljeva — Pliva. Nakon spajanja oba kraka Pliva poprima mnogo mirniji tok, a u širim partijama terena razlijeva se i kod Šipova je široka preko 30 m. U koritu Plive od izvora do ušća Janja nema sedre. Od izvora Plive oko 800 m daleko nalazi se malo Vajino jezero (odn. Dragnić jezero). Jezero je dugo u pravcu sjever-jug 65 m, a široko 35 m; prema izvršenim ispitivanjima jezero je duboko 10 m, što je i njegova najveća dubina. IZVOR WIKIPEDIJA: Zaštićeno prirodno područje Pliva - Janj sa rezervatom Janjske otoke |
Pliva - od izvora do ušća
Autor: Andrej Vrhovac; Datum objavljivanja: 3.5.2015. Izvorni opis: Izvori Plive i vodopad u Jajcu sa ušćem u Vrbas |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja Pljeve administrativno su obuhvaćena istoimenom mjesnom zajednicom unutar općine Šipovo (entitet R. Srpska). Mjesna zajednica, odn. kraj obuhvaća naselja: Dragnić, Majevac, Brđani, Olići, Kozila, Sokolac i Dragnić Podovi. Prema nacionalnom sastavu i religijskoj pripadnosti stanovništvo Pljve/Plive miješano je. Ovdje žive Srbi, koji su u najvećoj mjeri pravoslavni kršćani, i Bošnjaci, u najvećoj mjeri muslimani. Lokalni ljudi će vam tako reći da naziv Pljeva koriste Srbi, a Bošnjaci Pliva, no službeni naziv administrativne zajednice i kraja je Pljeva.
Objekti kulturno-povijesne baštine (arheološki) na području Šipova
Izvor: Službena stranica općine Šipovo |
Priče iz planine
|
Rijeka Pliva - Od ovoga bi drugi napravili El Dorado
Datum objave: 21.7.2022. Autor: doku․ba doku․ba180 pretplatnika Opis. Da je u Švicarskoj, dolina Plive bi bila dolina zlata. Podržite doku.ba, pretplatite se na naš kanal: https://bit.ly/3zj5zlB Priča: Osman Zukić • Video: Almir Kljuno • Pročitajte tekst na: https://bit.ly/3v63uqd Od Plive do Pecke, tri su recke.. | Zemljom Dembelijom
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist DAtum objave: 29.5.2023. Opis.Skoro 60km sa 15-članom ekipom iz mTel-a, od Pecke do izvora Plive, i nazad. Uspon iz Pecke preko Jasenovih Potoka, pa preko Podgorje i zelene valovite visoravni, do Dragnić Podova i onda spust putem stare uskotračne pruge do Pljeve, i još malo do izvora Plive. Sjajna organizacija od strane „Vizitor centra Pecka“ i kompanije Soković Sport, koje su ponudile ovaj novi turistički proizvod i ostvarile saradnju sa mTel-om, kako bi se i ovakva poslovna druženja mogla organizovati u prirodi. Najbitnije – svih 15 članova mTel tima su uspješno savladali rutu i čestitam im na tome 😊 Routa (KML i GPX): https://drive.google.com/file/d/1ploM... (ovo nije stvarni recording sa STRAVA ili slicne aplikacije, nego plan iz Google Earth-a) |
IZVORI PLIVE Šipovo vlog
Datum objave: 30.9.2021. Autor: Dalibor Voyager Opis. Preljepa rijeka Pliva sa svojim čistim i pitkim izvorima,podno planine Vitorog,nedaleko od centa Šipova... Zamolicu vas da zapratite moj kanal klikom na ovaj link: https://www.youtube.com/channel/UC3o1... IZVORI PLIVE | ŠIPOVO ( Najveći Izvori Pitke Vode U Europi )
Autor: Zvrc Datum objave: 5.7.2024. Opis. IZVORI PLIVE | ŠIPOVO ( Najveći Izvori Pitke Vode U Europi ) Rijeka Pliva, poznata po svojoj kristalno čistoj vodi i slikovitim pejzažima, izvire iz nekoliko izvora u blizini Šipova Bosna i Hercegovina, gradića smještenog u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izvori Plive su jedinstveni prirodni fenomen koji privlači brojne turiste, ljubitelje prirode i istraživače. U selu Pljeva, smještenom u podnožju planine Vitorog, usred netaknute prirode koja zrači svježinom i zelenilom čak i tokom toplih ljetnih dana, tri izvora se spajaju i formiraju rijeku Plivu. Ova rijeka, nakon što pređe 33 kilometra, ulijeva se u Vrbas u gradu Jajcu. Gdje pravi i jedan od najljepših vodopada Plivski vodopad i jos poznat vodopad u Jajcu. Na nadmorskoj visini od 490 metara, iz velike stijene izbija bistra i hladna voda, formirajući izvor rijeke Plive za koji kažu da je najatraktivniji. Već na samom početku, Pliva stvara niz brzaka i slapova. Smatra se da voda na izvorima Plive potiče iz Glamočkog polja. Izvori se nalaze na udaljenosti većoj od 1km. Voda Plive na izvoru održava konstantnu temperaturu od oko 8°C, što ukazuje na njen put kroz velike dubine. Zbog izdašnosti ovih izvora, mnogi smatraju da je izvorišno područje Plive najveći izvor pitke vode u Evropi. PRETPLATI SE na moj kanal ZVRC : https://www.youtube.com/@zvrc Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Zaprati instagram ZvrcAvantura: https://www.instagram.com/zvrcavantura/ Zaprati facebook ZvrcAvantura: https://www.facebook.com/zvrcavantura Posjeti sajt https://bugojno.net/ Gdje se nalazi Izvor rijeke Plive na google maps ? https://maps.app.goo.gl/2r7Agc7CRfKwo... |
Sasvim prirodno: Pliva jedna jedina, 1.deo (Jovan Memedović)
Autor: RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal Datum objave: 5.2.2023. Sasvim prirodno: Pliva jedna jedina, 2.deo
Autor: RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal Datum objave: 12.2.2023. Rijeka Pliva - Od ovoga bi drugi napravili El Dorado
Autor: doku․ba767 subscribers Datum objave: 21.7.2022. Opis. Da je u Švicarskoj, dolina Plive bi bila dolina zlata. Podržite doku.ba, pretplatite se na naš kanal: https://bit.ly/3zj5zlB Priča: Osman Zukić • Video: Almir Kljuno • Pročitajte tekst na: https://bit.ly/3v63uqd U selu Pljeva, na izvoru rijeke Plive, vodeničar Aleksandar Vasić i fly fishing prvak Željko Prpić upoznali su nas sa bogatstvima ove rijeke. "Zelene milje", serijal autorskih reportaža i video priča o stanju i perspektivama ekološke svijesti u BiH, nastao je uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH Pratite doku.ba na: / dokumentiraj.bih / doku.ba Pročitajte i druge tekstove na: http://doku.ba #ribolov #flyfishing #BiH 0:00 Pusta sela 0:43 23 vodenice 1:59 Ako imaš para, imaš sve 2:59 Šipovo na sedam rijeka 4:27 Dolina zlata 5:20 Gradnja malih hidroelektrana 6:05 Ona će vas ostaviti bez riječi |
Pljeva
|
Pored naselja Pljeva izvire rijeka koja naziv Pljeva nosi od izvora do mosta u samom naselju, a dalje od mosta se zove Pliva. Naselje i rijeka su dobili naziv po pljevi koju je izbacivala voda na samom vrelu rijeke, a za koju se vjeruje da došla od vršidbe iz Glamočkog polja. Selo je okruženo visovima: Debela kosa, Šiljate grede, Ravno do, Prolino bogno i Crni vrh. Od Šipova je udaljeno oko 6 do 7 kilometara. Nalazi se u podnožju planina Vitorog i Podovi. Na rijeci je do Drugog svjetskog rata postojalo 17 vodenica, a sada samo jedna.
Pljeva je popularno turističko mjesto zbog izvora Plive i zbog sportskog ribolovnog revira na rijeci Plivi, dugog oko 2 kilometra. U tom reviru su tijekom 2007. godine održana sva regionalna, republička i državna natjcanja u ribolovu, i to u disciplini fly fishing (mušičarenje), a 2010. je održano europsko prvenstvo u mušičarenju. Prema procjenama iz 2011, u naselju živi oko 800 stanovnika (1948. ih je bilo čak 2324). Jedan dio stanovništva se nakon Drugog svjetskog rata u takozvanoj "Osmoj ofanzivi“ iselio u Bačku, i to najviše u Obrovac (Bačka Palanka) i Gospođince. Prezimena koja se sreću u naselju Pljeva su Prole, Ović, Kljajić, Marković, Vučen, Aćimović, Đukić, Vasić, Keleč, Letić i Smiljanić. *Najveći izvor podataka o Pljevi preuzet je iz emisije Ognjišta: Pljeva, emitirane na RTRS. 23.10.2011. (preuzeto s Wikipedije) PROČITAJ VIŠE http://www.sipovo.net/o-sipovu/geografski-polozaj-sipova/?lang=lat https://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/SIPOVO-Raj-uz-rijeku-vodenice-i-domacu-hranu/426395 https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ipovo http://mondo.ba/a613811/Info/Drustvo/Bajka-na-pet-rijeka-SIPOVO.html |
Život vodeničara Vasića sa izvora Plive -23.04.2020.
Datum objave: 23.4.2020. Autor: Stanislav Jakica Opis: Život vodeničara Vasića sa izvora Plive isključivo je vezan za poslove na vodi. Po dolasku u Pljevu iz Podgorije sagradiše vodenicu koja već dva vijeka melje žitarice mještanima iz okolnih sela šipovačkog kraja .Namjera im je kupovina mašinske pakerke za brašno koja bi im uveliko olakšala posao pakovanja i distribucije domaćeg brašna .Kako je izgledao trnoviti put uglednih Vasića koji danas žive rasuti po cijelom svijetu otkriva naša priča iz Šipova. |
Simela Simo Šolaja
(Pljeva, kod Šipova, 1.3.1906. – Kupres, 11.8.1942.) Sudionik narodnooslobodilačke borbe, ustanički vođa iz Bosanske Krajine i narodni heroj Jugoslavije. Šolaja nije bio komunist, ali je nakon četničke izdaje ustanka u Bosni ostao na strani narodnooslobodilačke borbe. Životopis. Rođen je 1.3.1906. godine u selu Pljevi, kod Šipova. Potječe iz siromašne seljačke obitelji. Do početka Drugog svjetskog rata radio je kao šumarski radnik i nadničar, u Bosni, Crnoj Gori i Srbiji. Ustanak u NDH. Čim je počeo ustaški teror u okolici Šipova, Simo se s nekoliko svojih prijatelja i susjeda sklonio u obližnju šumu i tu počeo skupljati ljude i oružje za predstojeću borbu. Naposlijetku je stigla vijest u njegovo selo da su komunisti u Drvaru digli ustanak. Odmah je s nekoliko svojih drugova usred dana napao i razoružao žandare na železničkoj stanici Ravni Do, kod Pljevskih podova. U susjednom selu Janju, komunisti su ranije dovršili pripreme za početak ustanka. Šolaja uspostavlja vezu s njima i zajedno vode borbe oko Šipova, Jezera i Mrkonjić-Grada, koje oslobađaju tijekom koloviza/avgusta 1941. godine te počinju pripreme za napad na Jajce. U svim ovim akcijama, Šolaja je bio među prvima. Jurišajući na ustaše u Jezeru, 28.8., upao je među njih, ali se bombama i uz pomoć pristiglih suboraca spasio. Poslije trodnevne velike ofanzive Nijemaca, ustaša i domobrana na slobodni teritorij Janja i Pljeve, početkom rujna/septembra 1941. godine, Šolaja se pod borbom povukao na Kozila, južno od svog sela, a ustanički front se raspao. Tada je Šolaja sa svojom nekompletnom četom dočekao i razbio četu ustaša, goneći ih prema selu Mujidžićima. Njemu su se tada pridružili rasuti borci, seljaci, žene, pa i djeca. Tako je formiran front ustanika i naroda, koji je u naletu protjerao neprijatelja iz Pljeve, Janja i iz Šipova. Šolaja je tada zarobio i dva topa. Ova velika pobjeda, čiji je inicijator bio Šolaja, dala je nov polet ustanku u ovom i u okolnim krajevima, a Šolaja je postao vrlo popularan kod boraca i naroda. Sredinom rujna/septembra 1941. godine, Talijani su s jednim bataljunom krenuli od Mrkonjić-Grada za Šipovo. Četnički komandant Uroš Drenović ih je propustio bez borbe. Šolaja ih dočekuje kod sela Sokoca s jednim vodom i, poslije višesatne neravnopravne borbe, prisiljava ih da se povuku. Sredinom listopada/oktobra 1941. godine, prilikom formiranja Trećeg krajiškog partizanskog odreda, u njegovom sastavu je bataljon "Iskra", kojime je komandirao Šolaja. Talijani su posebno poštivali Šolaju poslije poraza kod Sokoca i u Rastičevu, kod Kupresa, 3.12.1941. godine. Kako su u rujnu/septembru sklopili pakt s vojvodom Urošem Drenovićem, pokušavali su na razne načine to uraditi i sa Šolajom. Početkom 1942. godine, poslali su svog suradnika Šolaji, s većom sumom novca da pokuša da ga podmiti. Kada je Šolaja čuo o čemu je reč, izvadio je pištolj i ubio izdajnika, govoreći - "To im je moj odgovor!". Pod njegovom komandom, bataljon "Iskra" je u borbi između 31.12.1941. i 1.1.1942. godine uništio utvrđenja u Majdanu, između Jajca i Mrkonjić-Grada, a 14.2. razbio bataljon domobrana na Vođenom Podu i Previlima, koji je pratio komoru iz Jajca za Mrkonjić-Grad. Napad na Mrkonjić Grad i izdaja Drenovića. Na dan 27.2.1942. godine bio je planiran ustanički napad na ustaško-talijanski garnizon u Mrkonjić Gradu. Dogovoreno je da u napadu 3. krajiškog partizanskog odreda sudjeluje i bataljun "Kočić", kojime je komandirao Uroš Drenović. Drenović je prvo bio protiv napada na Talijane, uvjeravajući prisutne u njegovu ispravnu politiku i prijeteći oštrim represalijama Talijana zbog napada. Ipak, kako je većina boraca bila za napad, on je na kraju pristao na plan. U određeno vrijeme Šolaja je sa svojim borcima prodro u centar grada i tu uništio žandarmerijsku stanicu, spalio talijansku motorizaciju i uništio nekoliko utvrđenja. Međutim, Drenović nije krenuo u napad, pa se Šolaja sa svojim borcima morao, u teškim uvjetima, probijati iz grada. Napad nije uspieo zbog toga što je Drenović dozvolio talijanskim jedinicama da sa njegovog položaja tuku partizanske snage, nakon čega se odvojio s bataljunom "Kočić" i poveo otvorenu borbu protiv partizana. Nakon izdaje, borci Drenovićevog bataljona su na oslobođenom teritoriju iznenadno napali, razoružali i zaklali Jozu Nemeca, zamjenika političkog komjesara 2. čete V bataljona 3. krajiškog NOP odreda. Pokušaj četničkog puča u bataljonu. 1.4.1942. godine, na Dugim njivama započeo je četnički puč u bataljonu "Iskra", koji je organizirao Mitar Trivunčić, žandarmerijski narednik. Uz Trivunčića, protiv Šolaje, bili su pljevski pročetnički komandiri Nikola Vještica, Savo Panjević i seoski zelenaš iz Ljuše, Cvijan Popović. Još na položajima ispred Mrkonjića, na Vođevu podu, Trivunčić je izazvao rascijep: tada je većina boraca za njim krenula u Gerzovo, napuštajući opsadu Mrkonjića. Na položajima je ostala samo Stupljanska četa, u punom sastavu odana Šolaji. I na Vođevu podu i na Dugim njivama, Trivunčić je uporno zastupao "nasušnu potrebu da branimo svoja sela i da se ne upuštamo u rat s Talijanima". Govorio je kako Udarni bataljun vode "čifuti i razni drugi nesrbi", koji "žele da sa zemljom sravne već ionako strahovito izmučenu Pljevu". Razjarivao je neobaviještene ljude i huškao ih na zamjenika političkog komesara Odreda Nemanju Vlatkovića, govoreći da mu "ništa nije sveto" i da će "talijanska sila udariti strašnom osvetom na Pljevu" ako ne uklone Vlatkovića iz bataljona. Šolaja je sav svoj autoritet uložio u odbranu Vlatkovića, ali ga većina nije slušala, a kada je skočio među četnike koji su razoružali Nemanju, razoružali su i njega. Trivunčić je Vlatkoviću na brzinu pročitao osudu na smrt. Tad su zamenika političkog komesara vezali i zatvorili u školu u Gerzovu. "Nikada mi u životu nije bilo tako teško", govorio je kasnije Simela Šolaja. Šolaja je našao nekog konja i u galopu odjahao po pomoć da spasi Nemanju. Kad je stigao u Baraće "izgledao je kao izbezumljeni očajnik". Prisutni su odmah pojurili za Šolajom, i Vlatković je spašen brzim dolaskom grupe boraca Udarnog bataljona, koju je predvodio Šolaja. Četnici su se razbježali i narednih dana su, kao i Drenović, bili u bijegu. Nakon ove četničke izdaje, Šolaja se zaklinjao da će "od sada sa četnicima razgovarati samo preko nišana moje puške". Napad na Kupres i pogibija. (pogledaj: Bitka za Kupres (1942)). Krajem jula i početkom kolovoza/avgusta 1942. godine, razvile su se borbe između ustaša, utvrđenih u Kupresu i proleterskih brigada, ojačanih jedinicama Trećeg krajiškog partizanskog odreda. U noći između 11. i 12.8.1942. godine, Simo je poginuo jurišajući na ustaške bunkere, tijekom napada na Kupres. Naslijeđe. Odlukom Centralnog komiteta KPJ, posmrtno je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Ukazom Vrhovnog štaba NOP i DVJ, od kolovoza/avgusta 1942. godine, proglašen je za narodnog heroja, među prvim borcima NOV i POJ. U "Biltenu Vrhovnog štaba" br 17-19 o proglašenju Sime Šolaje za narodnog heroja piše: Na prijedlog Operativnog štaba NOP i DV za Bosansku Krajinu, a po odluci Vrhovnog štaba NOP i DV Jugoslavije dodijeljuje se naziv narodnog heroja komandantu bataljona „Pelagić“, drugu Simi Šolaji, koji je poginuo herojskom smrću kod Kupresa, 14. avgusta o. g. Ime druga Šolaje poznato je u čitavoj Bosni, a naročito u Bosanskoj Krajini. Voljen od čitavog naroda, od svojih boraca, pa čak i od zavedenih četnika, drug Šolaja ne samo da je bio primjer junaštva u borbi protiv svih narodnih izdajica i okupatora već i oličenje poštenja i odanosti svome narodu i njegovoj oslobodilačkoj borbi. Godine 1955. redatelj Vojislav Nanović je snimio film "Šolaja", o njegovom životu. IZVOR Simo Šolaja. Wikipedija (sh) |
KOMADANT ŠOLAJA - Partizanski Film
Autor: YU 0 Laki / Jugoslovenski partizani Datum objave: 25.8.2024. Opis. Biografski film o Simi Šolaji (1905-1942), legendarnom komandantu Drugog bataljona Trećeg krajiškog partizanskog odreda i narodnom heroju Jugoslavije. Šolaja je, inace, posthumno proglasen clanom KPJ. Kada je herojski poginuo u borbi protiv fasista imao je 36 godina. Milivoje Zivanovic koji tumaci njegov lik u ovom filmu ima 55 godina!.. Partizanski Film. Titovi partizani. Partizani.Narodni Heroj Sima Solaja. Komunisti. Josip Broz Tito. Jugoslovenski partizani. Jugoslovenska kinematografija. Jugoslavija. Kupres. Bitka na Kupresu. SR Bosna i Hercegovina. Antifasizam. Domaci film. Ceo Film. Cijeli Film. |
|
Dragnić se nalazi na lijevoj obali Plive. Cestovnim mostom povezan je s Majevcem. U blizini se nalaze restoran i pilana.
|
Vajino jezero kod Dragnića
|
Majevac
|
Majevac se nalazi na desnoj obali rijeke Plive, nasuprot Dragnića s kojime je povezan mostom. U selu se nalazi manja trgovina i područna osnovna škola Pljeva, te džamija s mezarjem (grobljem).
|
Džamija s mezarjem (grobljem) u Majevcu
Džamija u Pljevi
Vakufi u Bosni i Hercegovini Zbornik radova - Vakufi na području Jajca, Sarajevo, 2018. Imajući u vidu da se u svako doba može pozvati na Osnovni zakon o eksproprijaciji lokalna vlast u Jajcu nije se mnogo obazirala da li je određena parcela koja je bila predviđena za izgradnju objekata od općeg interesa bila u vlasništvu Islamske zajednice ili ne. U posjedu smo dokumenta koji zorno svjedoči o tome kako je vlast bez ikakvog pitanja oduzimala vakufsko zemljište i gradila na njemu, da bi se tek nakon toga pozivala na zakon. Naime, Izvršni odbor Sreskog NO Jajce donio je 1948. godine odluku da se u Pljevi, danas opština Šipovo, izgradi zadružni dom. Za najprikladniju lokaciju za izgradnju doma odabrana je k. č. 2220 k. o. Pljeva u površini od 6.110 m2 , odnosno muslimansko mezarje u Pljevi koje je gruntovno bilo u posjedu vakufa džamije u Pljevi. Nakon što je odabrana lokacija odmah se započelo s izgradnjom doma iako nije bila izvršena zakonska eksproprijacija. Tek je 30. oktobra 1954. godine NO sreza Jajačkog donio rješenje o eksproprijaciji ove nekretnine u korist zamljoradničke zadruge Pljeva, NO Šipovo. U rješenju se navodi da se radi o hitnom postupku jer se na ovoj parceli već izgradio zadružni dom, pa se, na osnovu čl. 25 Osnovnog zakona o eksproprijaciji, oduzeto zemljište odmah predaje u vlasništvo opštenarodne imovine.28 Državni sekretarijat za poslove opšte uprave i budžet NR BiH donio je 20. januara 1955. godine rješenje kojim se odobrava rješenje NO sreza jajačkog o eksproprijaciji mezarja u Pljevi u svrhu izgradnje zadružnog doma. IZVOR http://www.vakuf.ba/assets/files/zbornik_radova_2017.pdf |
Brđani
|
Brđani su se smjestili na padini iznad Majevca. na istaknutom dijelu padine nalazi se pravoslavna crkva sv. Petke
Hram Svete Petke Hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetoj Petki. Početkom 20. stoljeća izgrađena je crkva brvnara, koja je izgorjela u požaru 1974. Izgradnja sadašnje crkve je trajala od 1976. do 1983. godine, rekonstruirana je 2010., a posvećena je 26.9.2010. Najveći praznici u naselju su Sveta Petka i Spasovdan. 
Hram Svete Petke u Brđanima
|
Hram Svete Petke
|
Rijeka Pliva
|
Pliva je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, lijeva pritoka Vrbasa, duga 33km, s površinom sliva 768 km2. Rijeka postaje od dva jaka vrela u podnožju visova Smiljevac - Jastrebnjak na 483 m iznad mora, a ušće joj je u Jajcu, gdje gradi čuveni, 22 metra visoki vodopad.
Rijeka Pliva je sedronosna, jer u svom koritu ima niz sedrenih pragova (barijera/prečaga). Izvire na podnožju odsjeka duž rasjedne linije na rubu krške visoravni Pljeve i visoravni Podgorija-Baraći. Ušće Plive se nalazi na 350 m nadmorske visine, tako da je visinska razlika između izvorišta i ušća 139 m. Slivno područje Plive ima površinu od 788 km2 (oko 15% površine sliva Vrbasa), Prosječan protjecaj vode 45,8 m3/s. Za razliku od rijeke Vrbas, rijeka Pliva ima široku dolinu, koja je monogenetska, polimorfna i polifazna. Osobenost joj daju epigenetska usijecanja, kao što su rtna epigenija u prostoru naselja Sokoca i domna epigenija u Čerkazovićima. Rijeka Pliva u Čerkazovićima prima vode iz malih jezera Mali i Veliki Đol, te potok Draganovac i potok Klačine. Pored toga rijeka Pliva sa desne strane prima potok Žaovine, Brišćap i Hendek potok, a sa lijeve strane potok Perućica i potok Jošavka. Korito rijeke Plive i sam vodopad formirani su u poroznom materijalu sedri. Destrukcija sedre se uočava već skoro 100 godina, tako da se povremeno poduzimaju sanacijski radovi kako u koritu rijeke Plive, tako i na vodopadu. Raspadanje i destrukcija sedre se obično javlja kada korito iz nekih razloga presuši (ljetne suše u kombinaciji sa odvodom vode za potrebe HE Jajce I i Elektrobosne), ili pri protoku vrlo visokih voda, kada se razvijaju velike brzine vode u koritu (preko 4–5 m/s). Turistički kompleks se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke Plive, osam kilometara udaljen od grada Šipova. Prostire se na oko 6.800 kvadratnih metara. Namijenjen je potrebama ribolovaca, jer srednji i donji tok Plive, nude izvanredne uslove za ribolov. Jezera Veliko i Malo Plivsko jezero su stvorena dugim prirodnim procesom, a konačno su oblikovano kada je izgrađena hidrocentrala Jajce 1. Veliko jezero je dugačko 3800 metara, širina mu je 500 m, prosječna dubina je 33 m, a najveća dubina je 100 m. Voda u jezerima ne mrzne tako da je veslanje moguće tokom cijele godine. Plivska jezera su pogodna za veslačke sportove, jer se voda smatra "teškom". Uslijed prirodne pojave, javlja se dodatni atom hidrogena koji ovoj vodi daje ekstra stabilnost. Staze od 200, 500 i 1000 m su stalno obilježene plutačama. Svake godine ovdje se održavaju državna i međunarodna takmičenja. 
|
Kanjon rijeke Plive je zaštićeni prirodni rezervat Republike Srpske. Prema najavama uskoro bi trebalo zajedno s kanjonom rijeke Janj ući u program zaštite UNESCA. Rijeka je bogata ribom.
Narod priča: Sve počinje na nestvarnom izvoru Plive u Šipovu!
Autor: Narod priča Datum objave: 21.12.2022. Opis. Autor i urednik: Biljana Stokić Snimatelj/montažer: Duško Kostić "Narod priča" je novi putopisno-reportažni format novinarke Biljane Stokić. Izvori Plive Šipovo
Autor: Dalibor Voyager Datum objave: 30.9.2021. Opis. Preljepa rijeka Pliva sa svojim čistim i pitkim izvorima,podno planine Vitorog,nedaleko od centa Šipova... Zamolicu vas da zapratite moj kanal klikom na ovaj link: / @daliborvoyager izvor rijeke Plive ŠIPOVO posjetili smo tri izvora Bosna i Hercegovina
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 11.10.2023. Opis. U videu možete da vidite snimke sa izvora rijeke Plive i kadrove sa Dronom.. U videu možete isto da vidite gdje se tacno ide od izvora do izvora... Izvori su udaljeni 8.5 km od Šipova... mjesto je prelijepo... |
Olići
|
Olićko jezero
|
Kozila
|
Sokolac
|
|
|
|
PODOVI
Dragnić Podovi
|
|
Masakr u Pljevskim podovima predstavlja ubojstvo 10 muslimana 12.8.1941. od strane četnika na području Pljevskih podova. Žrtve su zarobljene 9.8. u Draganiću, selu u kotaru Mrkonjić Grad, a potom su zatvorene u crkvenu kuću. Tu su ostali do 12.8. kada su odvedeni u dolinu u Pljevskim podovima gdje su pogubljeni. Šesterica ubijenih bili su iz Draganića, a četvorica iz Plive iz jajačkog kotara.
|
Turistički Kompleks Pliva ŠIPOVO
Autor: Dalibor Voyager Datum objave: 26.9.2023. Opis. Turistički kompleks „Pliva“ se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke Plive, osam kilometara udaljen od grada Šipovo u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Prostire se na oko 6.800 kvadratnih metara, uz samu obalu rijeke Plive, okružen planinskim pašnjacima, te hrastovom i bukovom šumom. Kompleks se sastoji od osam ekskluzivno opremljenih vila, recepcije, restorana-konobe i motela. U sklopu recepcije se nalazi sve što je neophodno za ribolovce počev od dozvola pa do kompletnog ribolovnog materijala. Kompleks posjeduje uređeno šetalište, trim staze, idalne za šetnju, rekreativne sportove i pripreme sportskih ekipa. Zamolio bih vas da se preplatite na moj you tube kanal klikom na ovaj link: / @daliborvoyager |
