---

CRNA GORA > Sandžak > Pljevaljski kraj 
​Država: Crna Gora

O KRAJU VODIČ PRAKTIČNO

O kraju

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

PRIRODA

---

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Tradicionalni radovi i privređivanje

Stočarstvo

Pad stočarenja. Prema podacima iz 2023. godine, na prostoru pljevaljske opštine nalazi se nešto više od 10.000 grla ovaca. Za usporedbu, prema službenom popisu stočnog fonda, u studenom/novembru 1930. godine samo na prostoru jedne tadašnje seoske općine Kosanica, koja je pokrivala teritorij današnje Mjesne zajednice Kosanica, bilo je 11.960 grla ovaca. Podaci se odnose na kasnu jesen, odnosno kada se točno znalo koliko će se ovaca ostaviti da se hrani preko zime. Procjenjuje se kako je na prostoru tadašnjih 11 seoskih općina u pljevaljskom kraju bilo oko 100.000 grla ovaca. Taj se broj približno održavao do 1970-ih godina, nakon čega je uslijedio veliki pad.

Priče iz kraja i o kraju

Karavan - Pljevlja (TV Beograd, 1982.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 5.9.2022.

Po kraju

PO PLJEVALJSKOJ KOTLINI

---

Pljevlja

Градина - Пљевља
Datum objave: 25.7.2019. Autor: Božidar Čabarkapa
Opis: Градина је насеље у општини Пљевља у Црној Гори. Према попису из 2003. било је 54 становника (према попису из 1991. било је 99 становника).​

KOORDINATE  43.388056, 19.273889

Tour du Nord - Pljevlja (Lokalni Hodači)
Datum objave: 4.8.2021. Autor: Lokalni Hodači
Opis: Obišli smo najsjeverniju opštinu u Crnoj Gori, kao i njenu okolinu. Naša tura kreće od Eko kampa Džogaska Vrela u selu Brvenica, preko sela Glisnica do samog grada ali i vidikovca na magične meandre Ćehotine.

​Sveta Trojica u Pljevljima
Datum objave: 2.9.2021. Postavio: TVCG Nada Rahovic

živa istina. Ova ljepotica je sagrađena krajem 15,početkom 16 vijeka.Krasi ovaj grad. TO Pljevlja
Autor: TV ŽIVA ISTINA# Datum objave: 27.11.2024.
Opis. PLJEVLJA

---

STRAŽICA

NADMORSKA VISINA 1027 m

Na brdu Stražica nalazi se obelisk - spomen-obilježje Pljevaljskoj bitci, koja se vodila 1.12.1941. godine.

Položaj brda Stražica, zapadno od Pljevalja
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Pljevaljska bitka

Pljevaljska bitka bila je jedna od najvećih partizanskih akcija na Balkanu tijekom 1941. godine, u kojoj je stradalo 238 boraca a 270 ih je ranjeno, dok je pod represalijama okupatora u danima nakon bitke strijeljano 159 nedužnih civila tadašnjeg Pljevaljskog sreza. Okupator je strijeljao civile u prosincu/decembru 1941. i u svibnju/maju 1942. godine. Najmasovnije strijeljanje civila, pored gradskog područja Pljevalja, zbilo se u selu Crljenice gdje su stradala 42 civila, među kojima je bilo i desetoro djece. Okupatorska avijacija bombardirala je područje općine, tako da je značajan broj civila stradao i u selima Jugovo i Rudnica. Povjesničari procjenjuju da je okupator tijekom bitke izgubio oko 200 vojnika.

U na partizanskoj strani sudjelovali su borci iz devet bataljona: Lovćenskog, Jezersko-šaranskog, Uskočko-drobnjačkog, Komskog i Zetskog kao i bataljona koji su nosili imena junaka "Peka Pavlovića", "Bijelog Pavla", "Baja Pivljanina", bataljuna "18. oktobar". S njima su bili i borci bjelopoljske, mileševske i pljevaljske čete.

Pljevaljska bitka - Tomislav Rakočević
Autor: Tomislav Rakočević; Ilustrirala Milena Balabanić.
Zbirka "Odlučujuće bitke"; Izdavač: "Jež" Beograd, 1985. godina; srpski jezik, latinica, tiskano u Varaždinu; Sastoji se od 6 preklopljenih listova.

PROČITAJ VIŠE  Pljevaljska bitka. Wikipedija (sh)

Pljevaljska bitka (1941g.)
Autori: Špiro Lagator, Đuro Batričević
Beograd : Književne novine, 1990.
tvrd povez; 334 strane; A4 format

---

Voda za grad Pljevlja
Dio vode iz akumulacijskog jezera na Ćehotini koristi se i za vodoopskrbu grada Pljevalja. Voda iz jezera Otilovići klorira se u postrojenju Pliješ, gdje se klorira i voda koja dolazi s izvorišta s područja mjesta Odžak. Dodatno, Pljevlja se opskrbljuju vodom i s izvorišta Jugoštica i Breznica, međutim sa ova dva izvorišta u vrijeme suše, voda dolazi u malim količinama ili uopće ne dolazi. (STANJE 2022. g.) 

Ćehotina

Rijeka Ćehotina izvire pod planinom Stožer na granici općina Bijelo Polje i Pljevlja i nakon Lima najduža je pritoka rijeke Drine.

Istraživanja provedena do 2023. godine pokazala su da je rijeka Ćehotina ribljim fondom najbogatija rijeka u Crnoj Gori, a Otilovićko jezero izuzetno bogato ribom. To je pokazalo da se riblji fond dobro oporavio nakon velikog pomora ribe 2019. godine, nizvodno od ušća rijeke Vezišnice u rijeku Ćehotinu.
U tom djelu rijeke postoji dosta riblje mlađi, postoji dosta velikih komada i sve to govori da je došlo do obnove ribljeg fonda, no još uvijek nema velikih komada, kao što je bilo prije pomora ribe. Smatra se kako je za obnovu ribljeg fonda najzaslužnija visoka svijest ribolovaca o potrebi očuvanja ribljeg fonda. Na Ćehotini se tako ne lovi riba na zabranjene načine i nema masovnog uništenja ribe, ribolovci paze kako love i u većini slučajeva pridržavaju se važećih pravila. Također se ona redovno poribljava, a ribočuvarska zaštita je na visokoj razini.
Stručnjaci i ekolozi tvrde kako i pored svih zagađivača i čestih pomora ribe, Ćehotina opstaje najviše zahvaljujući vlastitoj sposobnosti samoprečišćavanja i svojim pritokama u kojima se riba iz Ćehotine izlazi mrijestiti. Tako pritoke prirodno čuvaju riblji fond. Rezultat dobrog stanja ribljeg fonda je i uvođenje adekvatnih mjera na ribolovnim vodama, kao što su ribolovni zabrani, mušičarski reviri po sistemu uhvati i pusti, a od 2020. svake se godine poribljavalo autohtonom potočnom pastrmkom iz lokalnog mrijestilišta (ono pripada Sportsko-ribolovnom klubu "Lipljen") na rijeci Breznici.
Ćehotina je inače najpogodnija rijeka za opstanak salmonidnih ribljih vrsta u Crnoj Gori, zbog svog pitomog toka, vegetacije uz same obale rijeke gdje se ribe kriju, i zbog obilja bentosnih* organizama u vodi.

*bentos - životna zajednica biljnih (fitobentos) i životinjskih (zoobentos) organizama vodenih ekoloških sustava koji stalno žive na dnu, ili u dnu, ili povremeno na nj dolaze radi hranjenja, boravka, zaštite, razmnožavanja ili ostalih životnih potreba. 
IZVOR  Božidar Jelovac: ​Ćehotina najbogatija rijeka ribom u Crnoj Gori. DAN, 5.11.2023.

TV 5 - Meandri reke Ćehotine prirodni fenomen
Autor: Televizija 5 Užice Datum objave: 3.11.2022. 
Opis. Naša ekipa posetila je meandre reke Ćehotine, koji se nalaze 20 kilometara od opštine Pljevlja u Crnoj Gori. Ovaj prirodni fenomen, od nedavno je otkriven i ubrzo postao jedan od najposećenijih turističkih destinacija.Takođe, pokrenuta je i procedura da se gornji tok ove reke proglasi Parkom prirode.

Akumulacija Otilovići

Umjetna akumulacija "Otilovići" podignuta je 1982. godine na rijeci Ćehotini, za potrebe termoelektrane Pljevlja. Iako umjetno, uspješno se uklopilo u krajolik, i obilježava ga velik broj zavoja (meandara). Dugo je oko 11 km. 

IVOVIK

---

NADMORSKA VISINA  Božinac, 1346 m

Vrulja

Crnom Gorom: VRULJA, dokumentarna reportaža HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 18.10.2020.
Opis. Vrulja je selo u pljevaljskoj opštini. Nalazi se na nadmorskoj visini od 850m do 1300m. Kroz nju prolaze Ćehotina i Kozička rijeka, brojni potoci, izvori i vrela. Za Vrulju se kaže da je oaza prepuna prirodnih ljepota. Autor: Dragan Jocović Proizvodnja: 2004. god.

Mataruge

U selu Mataruge nalazi se stablo munike za koje kažu kako je staro šest i pol stoljeća i "kako u njezinom hladu može odmarati i do 1.000 ljudi. Čuvena munika iz Mataruga visoka je 14 metara, ima prsni promjer 132 cm, a posebnom je čini i neobična krošnja. Promjer njezine krošnje iznosi oko 19 metara, a kažu kako površina zemljišta u njenoj sjenci iznosi 283 metra kvadratna (stanje 2023.: stablo je teško pristupačno zbog neraskrčenog šiblja u raslinja, ima i suhih grana).
U blizini se nalaze i stećci. 

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

SPALEVIĆ, Velibor: Population Dynamics in the Mountainous Areas of Montenegro: Ecological Transitions and Demographic Transformations in Pljevlja Since the Beginning of the 21ST Century. Agriculture & Forestry, Vol. 69 Issue 3: 105-130, 2023, Podgorica (PDF)

• Sažetak. The paper deals with the demographic development of the northernmost municipality in Montenegro, with a special emphasis on migration trends, which have intensified since the second half of the last century. The municipality of Pljevlja is specific in this regard because it had the highest growth in emigration since the beginning of the 21st century in Montenegro, regardless of the fact that it has natural potentials, which, unfortunately, have not been adequately used, so the municipality is still classified as underdeveloped. The consequence of the weak economic development of the municipality is the continuous decline in the number of inhabitants, namely, Pljevlja’s share in the total population of Montenegro decreased from 9.7% in 1961 to 4.2% in 2021. In the paper, we will look at the ecological transitions and demographic transformations of the municipality. By analyzing the demographic parameters, we will point out the consequences of migration, which are directly reflected in the further demographic development of the municipality. Analysis of the overall movement of the population (natural movement and migration), the age-gender structure of the municipality's population and rural population size will prove the set hypotheses. 

VOJINOVIĆ, Mileta: Pljevaljski kraj - prošlost i poreklo stanovništva. Pljevaljske novine. 1993.
VUKOTIĆ, Manjo: Memorijalni prostor "Boško Buha", Jabuka. Turistički vodič. Biblioteka Spomenici revolucije. Beograd, 1979. (PDF)

• Opis. Ova brošura je mali vodič kroz spomen obilježja, muzeje i prirodne krajolike NOB-a koji se nalaze na području Prijepolja, Srbija i Pljevalja, Crna Gora, s posebnim fokusom na spomen kompleks posvećen mladom partizanskom borcu Bošku Buhi. Napisana na srpsko-hrvatskom jeziku, ova knjižica sadrži povijest Boška Buhe, mladog 15-godišnjeg partizanskog borca ​​koji se odlikovao svojom hrabrošću u borbama tijekom Drugog svjetskog rata, a pohvalio ga je i sam Tito. Ova knjižica također sadrži detaljne informacije o mnogim turističkim mjestima u tom području. U knjižici se također nalaze mnoge rijetke povijesne slike iz razdoblja Jugoslavije s raznim povijesnim mjestima i memorijalnim kompleksima. Ova knjižica jedna je u nizu od oko 25 knjižica o antifašističkim spomenicima NOB-a/Drugog svjetskog rata bivše Jugoslavije. 

​DAN portal: Pretekao i mocarelu: Pljevaljski sir na listi najboljih sireva na svijetu. DAN, 15.2.2023.

• Opis. Pljevaljski sir treba da odleži 15 dana prije nego što je spreman za konzumaciju. Prestižni sajt Taste Atlas objavio je listu najboljih sireva na svijetu, a pljevaljski sir se našao na 27. mjestu, ispred mnogih poznatih svjetskih sireva: italijanske mocarele i švajcarskog grijera.

JELOVAC, Božidar: ​Ćehotina najbogatija rijeka ribom u Crnoj Gori. DAN, 5.11.2023.

• Opis. Visoka svijest o potrebi čuvanja i zaštiti ribljeg fonda pljevaljskih ribolovaca dovelo je do obnove ribljeg fonda, kaže za "Dan" Danilo Mrdak profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Podgorici.