 |
|
  |
|
O kraju ...
|
|
UvodPocerina (ćiril. Поцерина) je kraj/oblast u zapadnom dijelu Srbije. Zauzima niskoplaninski i nizinski teren na sjevernoj strani planine Cer. Prostire se do Mačve i Posavine. Pocerina je dobila ime po planini Cer, najsjevernijoj otočnoj planini južnog oboda Panonskog bazena u Srbiji. Pocerina se nalazi sjeverno od planine Cer. Površina Pocerine je oko 315 km². Kroz Pocerinu teku dvije rijeke: Dumača i Dobrava. U vapnenačkim dijelovima Pocerine javljaju se jame i vrtače (pr. Cerova jaruga na granici sela Slatine i Bojića).
WIKIPEDIJA: Pocerina ENGLISH SUMMARY: PocerinaPocerina (Serbian Cyrillic: Поцерина) is a region of western Serbia, and includes hills and plains on the north of the mountain Cer. It covers the area between the Mačva and Posavina regions. Pocerina got its name from the mountain Cer. According to folk legends, the mythical Serbian hero Miloš Obilić originates from this area. SOURCE: WIKIPEDIA 
Pogled na planinu Cer i selo Nakučani
Autor: Ванилица; Wikipedija |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Pocerine
Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Pogled na planinu Cer između pocerskih sela Desić i Radovašnica
Autor: Soundwaweserb; Wikipedija |
Krški oblici
Posebno obilježje Pocerine čine rijetki krški oblici u vapnenačkim oazama. Oni se najčešće javljaju kao površinski krškim oblici - vrtače / ponikve (na čijem dnu se nalazi ponor ili jama), i suhim - okršenim/skrašćenim - dolinama, odnosno - linearnim nizovima vrtača (na primjer: iznad desne dolinske strane Kopljevićke reke). Od podzemnih krških oblika, ima - na ovom terenu - otvorenih jama, začepljenih ponora i samo jedna manja špilja. Kroz Culjkovićku pećinicu - kod Kopljevića, protječe kraća ponornica. Dno nekih vrtača začepljeno je, te su pretvorene u lokve (bare) ili jezerca (na primjer: oko sela Grušića). |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja
|
Pocerina (prema popisu iz 2002. godine) ima oko 30000 stanovnika (ne računajući Šabac). Naselja s najvećim brojem stanovnika (prema popisu iz 2002) su:
Do 1965. godine Volujac je bio sjedište Opštine Volujac koju su činila pocerska sela: Bojić, Bukor, Desić, Dvorište, Grušić, Krivaja, Metlić, Miloševac, Nakučani, Rumska, Sinošević, Volujac i Zablaće. Poslije ukidanja općine područje bivše općine je u cjelini ušlo u sastav općine Šabac. Prema popisu iz 2011. Volujac je imao 304 stanovnika. |
Poznati Pocerci
|
Povijesni pregled
Prapovijest
Na lokalitetu Šančina, na području sela Desić otkriven je takozvani "srpski Stonehenge" koji potječe iz razdoblja bakarnog doba, između 4000. p. n. e. i 4300. p. n. e. Najznačajnije otkriće je bunar, u samom centru rondele, dubok 6,3 m. Postoje teorije da je korišten za praćenje nebeskih tijela, ali i da su šamani obavljali religijske obrede na ovom lokalitetu.
Utvrđeno je da je Gornja Vranjska, i čitavo ovo područje bilo naseljeno i u doba neolitika, dok za paleolitik i mezolitik, to nije moglo biti sigurno dokazano. Prva naselja na području Gornje Vranjske postojala su prije 3600. p. n. e. na lokalitetima Podrumine i Jusupovac.
Utvrđeno je da je Gornja Vranjska, i čitavo ovo područje bilo naseljeno i u doba neolitika, dok za paleolitik i mezolitik, to nije moglo biti sigurno dokazano. Prva naselja na području Gornje Vranjske postojala su prije 3600. p. n. e. na lokalitetima Podrumine i Jusupovac.
Stari vijek
U 6. stoljeću, slavenska plemena naseljavaju regiju, koja je tada bila pod Bizantom, zatim Franačkim Kraljevstvom te Bugarskom. U 9. i 10. stojeću, južni dijelovi regije dio su Srbije.
Srednji vijek
|
Sremskom Krajevinom vladao je srpski kralj Stefan Dragutin između 1282. i 1316. Kraljevina se sastojala od tadašnje Mačve (sadašnja Pocerina, Mačva i Šabačka Posavina), Usore i Soli. Njegovi glavni gradovi bili su Debrc (između Beograda i Šapca) i Beograd. U to vrijeme, imenom Srem nazivana su dva teritorija: Gornji Srem (današnji Srem) i Donji Srem (tadašnja Mačva). Kraljevina Srem pod vlašću Stefana Dragutina nalazila se u Donjem Sremu. Spominje se još jedan lokalni vlastelin Ugrin Čak, koji je vladao Gornjim Sremom i Slavonijom.
Stefan Dragutin je najprije vladao Sremom kao vazal mađarskog kralja, ali kako se urušila središnja vlast u Kraljevini Mađarskoj, Stefan Dragutin i Ugrin Čak su de facto postali nezavisni vladari. Stefan Dragutin je umro 1316. godine, a naslijedio ga je njegov sin, kralj Stefan Vladislav II (1316.-1325.). Vladislava II je 1324. porazio novi kralj Srbije Stefan Dečanski. Poslije toga, Pocerina i Mačva su postali predmet spora između Kraljevine Srbije i Kraljevine Mađarske. Pocerina je bila dio Srpskog carstva, a 1381. postala je dio Moravske Srbije. |
Sremska kraljevina Stefana Dragutina (1291.-1316.)
|
Novi vijek
U 15. stoljeću Pocerina je dio srpske despotovine, a od 1459. dio Osmanskog Carstva. Bila je pod turskom vlašću sve do 1718., kada su je zauzeli Habsburgovci. Između 1718. i 1739., Pocerina je bila dio Kraljevina Srbije pod habsburškom upravom, a od 1739. opet je postala dio Osmanskog Carstva. Tada je bila dio Smederevskog sandžaka. Naime, prema popisu šabačkog distrikta, sastavljenog početkom prosinca/decembra 1788. godine u Klenku (za vrijeme austrijske okupacije Šapca), vidi se da taj cijeli okrug dijelio na posavsku, tamnavsku, pocersku i mačvansku knežinu. Na čelu svake od njih bio je obor-knez, koji je istovremeno bio i knez sela u kome je stanovao, a na čelu pojedinih sela - seoski knez. Pocerskoj knežini (22 sela, 295 kuća, 21 seoski knez) bio je na čelu obor-knez Jovica Mihailović (Mihailovich), u Desiću.
Od 1817. Pocerina je postala dio Kneževine Srbije.
Od 1817. Pocerina je postala dio Kneževine Srbije.
20. stoljeće
U kolovozu/avgustu 1914., tokom Prvog svjetskog rata, u ovom području odvijala se velika bitka između austrougarske i srpske vojske, poznata kao Cerska bitka u kojoj je srpska vojska porazila Austrijance. To je bila prva pobjeda savezničkih snaga u Prvom svjetskom ratu.
Od 1918. Pocerina je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Između 1918. i 1922. ova je regija bila poznata kao Podrinjski okrug, a u razdoblju između 1922. i 1929., kao Podrinjska oblast, dok je između 1929. i 1941. bila dio Drinske banovine. Između 1941. i 1944., Pocerina je bila dio Nedićeve Srbije, a od 1945. dio Socijalističke Republike Srbije.
Od 1918. Pocerina je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Između 1918. i 1922. ova je regija bila poznata kao Podrinjski okrug, a u razdoblju između 1922. i 1929., kao Podrinjska oblast, dok je između 1929. i 1941. bila dio Drinske banovine. Između 1941. i 1944., Pocerina je bila dio Nedićeve Srbije, a od 1945. dio Socijalističke Republike Srbije.
Po kraju ...
Turističke atrakcije
IZVORI I LITERATURA
Literatura
DUGONJIĆ, M.; RADMANOVIĆ, S.C.; ĐORĐEVIĆ, A.; TOMIĆ, Z.P.; NIKOLI, N.; TANASIĆ, L.: Impact of land use on water characteristics of Planosols (south Mačva and Pocerina, Serbia). Ratar. Povrt. 52:2 (2015) 52-60. 2015. (PDF)
MILOJEVIĆ, D. Miroslav: Mačva, Šabačka Posavina i Pocerina – privredno-geografska proučavanja. Geografski institut "Jovan Cvijić". Knjiga 17. 1962. (INFO)
RADOVANOVIĆ, S. Vojislav: Šabačka Posavina i Pocerina - Antropogeografska ispitivanja. 1994. (PDF)
RADOVIĆ, Bosiljka: Ženska narodna nošnja u Mačvi i Pocerini. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu. Knjiga XVI, Beograd, 1953. (PDF)
ŽIVKOVIĆ, Ljiljana; GRČIĆ, Mirko: Traditional rural function in cultural landscape of Mačva, Posavina and Pocerina. Glasnik Srpskog geografskog društva. Beograd, 2007. (PDF / HTML)
- Sažetak: Uticaj načina korišćenja na vodne karakteristike planosola (Južna Mačva i Pocerina, Srbija) Mladen Dugonjić · Svjetlana Radmanović · Aleksandar Đorđević · Zorica Tomić · Nataša Nikolić · Ljiljana Tanasić Sažetak: Cilj rada je utvrđivanje promena u vodnim kapacitetima i vodopropusnosti planosola na području Mačve i Pocerine zbog pretvaranja šuma u travnjake i njive. Promena načina korišćenja značajno je uticala na vodne kapacitete, ali ne i na vodopropusnost. Generalno u poređenju sa šumama, u njivama i travnjacima je došlo do smanjenja MVK i povećanja vrednosti PVK, LVK i VV. Navedene promene su posledica smanjenja ukupne poroznosti i promene diferencijalne poroznosti. Promene u njivama i travnjacima su najznačajnije u Btg horizontu (odustvo korenovog sistema i faune), zatim u A horizontu (smanjenje korenovog sistema, aktivnosti faune i sadržaja humusa), a najmanje u Eg horizontu (manja promena poroznosti zbog nestrukturnosti). Sa agroekološkog aspekta je važno istaći da u A horizontu njiva i travnjaka u poređenju sa šumama povećanje KPV i smanjenje SHC nije značajno; značajno smanjenje MVK i makroporoznosti povećava rizik od nedostatka kiseonika u vlažnom delu godine ovim redom: njive > travnjaci > šume.
MILOJEVIĆ, D. Miroslav: Mačva, Šabačka Posavina i Pocerina – privredno-geografska proučavanja. Geografski institut "Jovan Cvijić". Knjiga 17. 1962. (INFO)
RADOVANOVIĆ, S. Vojislav: Šabačka Posavina i Pocerina - Antropogeografska ispitivanja. 1994. (PDF)
RADOVIĆ, Bosiljka: Ženska narodna nošnja u Mačvi i Pocerini. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu. Knjiga XVI, Beograd, 1953. (PDF)
ŽIVKOVIĆ, Ljiljana; GRČIĆ, Mirko: Traditional rural function in cultural landscape of Mačva, Posavina and Pocerina. Glasnik Srpskog geografskog društva. Beograd, 2007. (PDF / HTML)
- Sažetak: Cultural landscape of Mačva, Pocerina and Posavina (western parts of Serbia) is transforming during the process of village urbanization. Within our sight, valuable and old objects of cultural inheritance are disappearing. Perception of cultural values of these objects, their preservation and protection are the fundament of mental identity as well as tourist development.
