PODGORJE (VELEBITSKO PODGORJE)

Prostire se s morske strane planine Velebita između grada Senja na sjeveru sve do rijeke Zrmanje na jugu. Oblikom je padina.
Ovu veliku padinu koja gleda na zapad i jugozapad poprečno presijecaju brojne drage. Izdizanjem Jadranskog mora zadnjih 10 tisuća godina doljnji dijelovi tih draga su potopljeni te su nastale uvale na kojima su plaže na kojima prevladava šljunak. Poznata je uvala Zavratnica.
Podgorje je nekad bilo znatno šumovitije, no ljudskim je djelovanjem povećan udio kamenjara i travnjaka na nižim dijelovima.
Podgorje je naseljeno još od pretpovijesti. Najvažnija naselja u Podgorju su Senj i Karlobag. Ostala naselja koja spadaju u Podgorje su Baške Oštarije, Barić Draga,  Cesarica, Jablanac, Lukovo, Lukovo Šugarje, Klada, Prizna, Ribarica, Rovanjska, Seline, Starigrad, Stinica, Sveti Juraj i Tribanj.
Senj ima bogatu starovjekovnu baštinu (Argyruntum, Lopsicae, Ortoplae), a iz prijelaza u srednji vijek, čak i bizantske tragove. Podgorski kraj svjedoči da je ovdje neka bila hrvatska srednjovjekovna glagoljaška književnost. Najbrojniji su sakralni i profani spomenici iz vojno-krajiškog razdoblja.
WIKIPEDIJA

STANOVNŠTVO I NASELJA

---

IZ STARIH ČLANAKA
Izgon s blagom na Velebit
 
Na Velebit izlaze sa svojim stadima, uglavnom stanovnici sela u Podgorju, koja su (raspoložena iznad Primorja, a djelimično i Primorci. Primorci počinju da se kreću prema planini već oko polovine marta, a vraćaju, se iz planine kasno ujesen. Pored napasanja stoke i pripremanja »bijelog mrsa«, stočari u planini obrađuju i vrtle, kao i kosanice. Oko »Petrova« stoka se izgoni na stanove, koji se nalaze u najgornjem dijelu Velebita, u tzv. Nadgorju. Glavna je sezona pašarenja na Velebitu u julu i u avgustu. Stanovnici velebitskog podgorja izgone u planinu sitnu stoku. Na Velebit izgone stoku i Ličani, ali samo volove.   
IZVOR  ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)

IZVORI I LITERATURA

---

KLEMENČIĆ, Mladen: Poimanje i temeljna zemljopisna obilježja. Senjski zbornik 44, 5-16 (2017.) (PDF)

• Sažetak. U izlaganju se raspravlja prostorni obuhvat i poimanje Podgorja kao specifične hrvatske regije. Po mnogim svojim obilježjima Podgorje je netipičan dio hrvatskog uzmorskog pojasa, sa specifičnim identitetskim obilježjima. Već i sam naziv upućuje na planinu, a ne na more kao ishodište. Oko točne definicije područja koje Podgorje obuhvaća, u literaturi postoje različita gledišta. Podgorska uzmorska mjesta svojim izgledom odudaraju od uobičajenoga izgleda naših primorskih gradića, dok ruralna naselja imaju fizionomiju sela dinarskoga planinskog pojasa. Nadalje, iznose se glavna obilježja naseljenosti područja. Bez grada Senja, ali čak i s njime, to je najrjeđe naseljeni dio Hrvatske. U prometnom pogledu, ključna je bila u 1950-im godinama izgradnja Jadranske magistrale, koja je uzdužno povezala cijelo Podgorje.