DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Podgorje
​(Velebitsko podgorje)

Facebook instagram youtube email

HRVATSKA > Kvarnersko primorje s otocima > Podgorje (Velebitsko podgorje)

O kraju

Uvod
Ime kraja, etimologija
Geografija/zemljopis kraja
Reljef
Geologija
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz kraja …
Vodič po kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u kraju?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u kraju
Kako doći?
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod


Podgorje je područje koje se prostire s morske strane planine Velebita između grada Senja na sjeveru sve do rijeke Zrmanje na jugu. Oblikom je velika padina, koja gleda na zapad i jugozapad, koju poprečno presijecaju brojne dra​ge. Izdizanjem Jadranskog mora zadnjih 10 tisuća godina doljnji dijelovi tih draga su potopljeni te su nastale uvale na kojima su plaže na kojima prevladava šljunak. Poznata je uvala Zavratnica.
Podgorje je nekad bilo znatno šumovitije, no ljudskim je djelovanjem povećan udio kamenjara i travnjaka na nižim dijelovima.
Iako danas rijetko naseljeno, posebice u odnosu na druge primorske krajeve, Podgorje je naseljeno još od pretpovijesti. Najvažnija naselja u Podgorju su Senj i Karlobag. Ostala naselja koja spadaju u Podgorje su Baške Oštarije, Barić Draga,  Cesarica, Jablanac, Lukovo, Lukovo Šugarje, Klada, Prizna,  Ribarica, Rovanjska, Seline, Starigrad, Stinica, Sveti Juraj i Tribanj. Uz njih su i brojna manja naselja i zaseoci, većinom napušteni. 
Horizontalna povezanost podgorskih naselja je bila otežana i nedostatna, sve do nakon Drugoga svjetskog rata, kada je sagrađena Jadranska magistrala, čija trasa prolazi za ovako strmi teren daleko iznad naselja. Do tada se komunikacija obično odvijala morskim putem: brodovima i parobrodovima.
Senj ima bogatu starovjekovnu baštinu (Argyruntum, Lopsicae, Ortoplae), a iz prijelaza u srednji vijek, čak i bizantske tragove.​ Podgorski kraj svjedoči da je ovdje neka bila hrvatska srednjovjekovna glagoljaška književnost. Najbrojniji su sakralni i profani spomenici iz vojno-krajiškog razdoblja.
WIKIPEDIJA
ENGLISH SUMMARY: Podgorje (Podgorje of Velebit)
-

Zaljev Zavratnica
Zaljev Zavratnica
JABLANAC Velebitsko podgorje
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • Kulturno-povijesna baština Senja
  • Uvala Zavratnica
  • Lokaliteti s mirilima (poučne staze: Ljubotić, Starigrad-Paklenica)
  • Velebitske povijesne ceste
  • Pastirski stanovi i napušteni zaseoci

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Drežnčkog kraja
Click on the Booking.com logo to directly find accommodation in this Region


Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Pogled na Velebit od sela Zavratnice
Pogled na Velebit od sela Zavratnice
Picture

PRIRODA


Picture
Razno
Oskoruša je nekada bile često stablo u podvelebitskom kraju.

Picture
Picture
Picture
Kukuljice - gnijezda borovog prelca (borov četnjak gnjezdar)
Picture
Picture

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Stanovništvo

Preko Podgorja se do 20. stoljeća obavljao transport drvne građe koja se eksploatirana na Velebitu. S vremenom se on mehanizirao i obavljao kamionima, a dijelom i transportnom žičarom - čiji se tragovi i danas mogu vidjeti kod prijevoja Alan. Umjesto da većinom zaposle lokalne ljude, vlasti "druge Jugoslavije" su na tim poslovima često koristile zatvorenike s obližnjeg Golog otoka. Iz toga razloga, ali također iz povijesnih (ne)prilika, prometne izoliranosti i specifičnih geografsko-klimatskih obilježja ovoga kraja, koje nisu omogućile jači turistički razvoj, došlo je do snažne depopulacije Podgorja, čije se stanovništvo iseljavalo u potrazi za boljim životom.
Iako tranzitna Jadranska turistička cesta prolazi duž cijelog Podgorja, mnoga su mala naselja i zaselci - oni ispod magistrale, prema obali, kao i oni iznad magistrale, prema velebitskoj primorskoj terasi - ostali i dalje prometno nepovezani ili slabo povezani poprečnim cestama. Također, naselja ispod Magistrale, ona u primorju Podgorja, nisu međusobno povezana cestom, poneka možda kozjom stazom (kao Biluća i Lukovo).


Jednako je slabo stanje (između ostalog i zbog slabe naseljenosti) bilo s razvojem opće infrastrukture - posebno vodovodne. Neka od nasleja ne oskudijevaju vodom zbog prirodnih uvjeta (npr. vrulje i izvori u Svetom Jurju i Žrnovnici). Ostala naselja se zbog bezvodnog krškog terena koriste bunarima građenima još za vrijeme Austro-Ugarske (Gučinac).
IZ STARIH ČLANAKA
Izgon s blagom na Velebit
 
Na Velebit izlaze sa svojim stadima, uglavnom stanovnici sela u Podgorju, koja su (raspoložena iznad Primorja, a djelimično i Primorci. Primorci počinju da se kreću prema planini već oko polovine marta, a vraćaju, se iz planine kasno ujesen. Pored napasanja stoke i pripremanja »bijelog mrsa«, stočari u planini obrađuju i vrtle, kao i kosanice. Oko »Petrova« stoka se izgoni na stanove, koji se nalaze u najgornjem dijelu Velebita, u tzv. Nadgorju. Glavna je sezona pašarenja na Velebitu u julu i u avgustu. Stanovnici velebitskog podgorja izgone u planinu sitnu stoku. Na Velebit izgone stoku i Ličani, ali samo volove.   
IZVOR  ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)
Općena životna karakteristika Podgoraca je gorštačko-nomadska s puno poštenja, dobrote, gostoljubivosti i samoprijegora, uz to silno bogobojazni i praznovjerni.
​

JOSIP POLJAK (O STANOVNIŠTVU PODGORJA)

Povijesni pregled

12. stoljeće
​Godine 1179. sklopili su u Jablancu (»in Ablana«) hrvatski župan Maličnik i njegovo pleme, koje je imala stalno sjedište u Bužama, s druge strane Velebita, pogodbu s Rabljanima, i prema toj pogodbi Rabljani su dobili pravo da se služe pašom na pašnjacima sjeverno i južno od Jablanca u onom dijelu velebitske primorske padine koji je pripadao plemenu Bužana. Iz Činjenice da su Rabljani mogli dovoditi svoju stoku na buški dio velebitske padine može se zaključiti da je taj kraj bio rijetko naseljen i da je u tom kraju bilo obilje pašnjaka.
14. stoljeće
U 14. stoljeću dolazi do dugotrajnog spora između Rabljana i krčkih knezova Frankopana kao gospodara Senja oko posjedovanja spomenutih pašnjaka, jer su međe senjskog teritorija dopirale do Stinice kod Jablanca, pa se iz toga može izvesti zaključak da je u tom kraju stanovništvo poraslo i prema tome su porasle i njihove potrebe. Porast stanovništva vjerojatno je u vezi s ekspanzijom stočara Vlaha u tom kraju. U Statutu grada Senja izričito se određuje u čl. 161 godišnje kretanje Vlaha u Velebitu tako da se na senjskim pašnjacima mogu zadržavati samo dva dana i dvije noći (Morowlachi . . . debent stare per dies duos et totidem noctes super pascuis Senie).
17. stoljeće
Godine 1638. prelaze Turci na srednji dio velebitske primorske padine od Karlobaga do Lukova, s namjerom da ga konačno zaposjednu. U tu svrhu oni se bave mišlju da obnove porušenu karlobašku tvrđavu. General Vuk Frankopan naređuje iste godine senjskom kapetanu Herbersteinu da se hitno poduzmu mjere radi istjerivanja naoružanih turskih grupa koje zaštićuju svoje stočare na velebitskoj primorskoj padini. Starigrad i Jablanac su u to vrijeme pusta mjesta (der bayder oeden Orther Jablanacz und Starigradt, kako se vidi iz izvještaja senjskog kapetana Herbersteina u kome dokazuje da grofovi Frankopani nemaju prava na Jablanac i Starigrad).

Krajiške vlasti u Senju i Karlovcu nastojale su, u prvom redu zbog strateških razloga, da pogranične i puste krajeve (područja prema Turcima op.) nasele svojim podanicima. Isto to radile su i mletačke vlasti u najjužnijem dijelu podvelebitskog primorja koje je bilo pod njihovom vlašću. Do prve seobe Bunjevaca iz sjeverne Dalmacije došlo je već 1605. U dogovoru sa grofovima Nikolom i Jurjem Zrinjskim preselio je te godine senjski kapetan Danilo Frankol pedesetak porodica iz velikog sela Krmpota (Carampotti) kod Zemunika u Lič kod Fužina. Dvadesetak godina kasnije (1627) došlo je do druge seobe Krmpoćana u Lič. Tada se iz istoga sela preselilo u Lič oko dvadesetak obitelji.

Poslije poraza Turaka u Lici (1683-1687) veći dio primorskih Bunjevaca prelazi u Liku i naseljuju Pazarište, Smiljan, Gospićko polje, Široku Kulu, doline Ričice i Hotuče.

Godine 1645. dolazi do seobe velike grupe Bunjevaca iz sela Jasenice i Perušića (benkovačkog), pod vodstvom petorice Jaseničana: Miloša Smokrovića, Petra i Ilije Rukavine, Marasa Pasjakovića i Nigovaskovića. Ti se naseljenici naseljuju u Sv. Jurju (današnjem Jurjevu), u Krmpotama i u Podgorju nedaleko od Senja.

Po kraju

SENJSKO PODGORJE


Sveti Juraj

Sveti Juraj
Autor: Darko Stancic Datum objave: 12.6.2021.
Opis. Sveti Juraj,Jurjevo,Croatia,4K,dron

JABLANAČKO PODGORJE


Živi Bunari

Kameni most kod Živih Bunara, prirodni je kameni most nad Šupljom, odnosno Zalom dragom, sjeverno od Živih Bunara. Nalazi se iznad Jadranske turističke ceste (magistrale) s koje je vidljiv. Na samom zavoju magistrale manje je udubljenje gdje može stati jedno osobno vozilo. 
Spomenik prirode
Picture
Picture
Picture
Razno
​

U selu Živi Bunari nalaze se tri očuvane šterne.

Dio mjesta na potezu od Žrnovnice do Prizne, na dionici duljine oko 30 km uz Jadransku magistralu, niti danas nemaju vodu (stanje 2016. godine), iako kroz neka od tih mjesta čak i prolazi magistralni vodovod za otok Rab. To su naselja: Seline, Ažić Lokva, Gornja Klada, Dragičevići, Modrići, Balini, Guste Zidine, Karaula, Ivanča, Peice, Stinički Dolac, Zavratnica, Josinovac, Sveti Ivan, Prpići, Brina, Dušikrava. U selu Panos gdje su vodovodne cijevi već godinama u zemlji, one nisu spojene na glavni vodovod. U mjestu Živi Bunari 18 kuća se naslanja na magistralu, ali vode ipak nema. LIKA ONLINE
POVEZNICE
BJELAN, Mirko: Živi Bunari - Male Brisnice (kružna tura). Gorja.net, 2.4.2019.
CEROVAC, Vito; CEROVAC, Ivan: Živi Bunari – Dundović Pod – Struge. Portal Kramaruša, 2006.-2007.

Picture
Picture

Jablanac

Jablanac se smjestio u uvali podno Velebita, između Stinice i uvale Zavratnice. Nekada je Jablanac bio trajektna luka za otok Rab, sve dok nova nije izgrađena u obližnjoj uvali Stinici, okok koje se i prije toga razvilo vikendaško naselje. Izmještanjem trajektne luke, kao i iz pokojih drugih razloga, mjesto je počelo zamirati. U "zlatno" jablanačko doba mjesto je imalo matični ured, četiri prodavaonice, pekaru, dvije mesnice, gostionice, ambulantu, zubara, policiju i vatrogasce, djecu i školu. Škola se ugasila na samom početku 21. stoljeća, postepeno i sve ostale prodavaonice i usluge. Godine 2023. u mjestu više nije moguće kupiti niti kruh. Pošta radi dva puta tjedno po dva sata, a liječnica dolazi iz Senja u staru jablanačku ambulantu jednom tjedno.
​
ZNAMENITOSTI

​Klačenica. Na brdu Klačenica uz naselje Jablanac nalaze se ostaci prapovijesnog naselja, jedno od najvećih iz tog vremena u Hrvatskom primorju. Sačuvani su ostaci bedema u suhozidu visine preko 2 m, ostaci ugaonih utvrda i podupora, zidovi nastambi, groblje te brojni predmeti.

Kula. Godine 1251. hrvatski ban Stjepan Šubić sagradio je uz staro naselje kraljevski kaštel čiji su ostaci bili sačuvani do početka 20. st.​ Sačuvana je srednjovjekovna okrugla kula.


Crkva sv. Josipa. Župna crkva Jablanca, nalazi se na obali. Datira iz 18. stoljeća.

Crkva sv. Nikole. Barokizirana gotička kepela sv. Nikole nalazi se na jablanačkom groblju. Potječe iz 1179. godine. Pokojni jablanački župnik Drago Babić u svojim "Ljetopisima popa Podgorskog" iz 1953.  godine (u kojima govori o životu nekadašnjih stanovnika malih podgorskih mjesta) o toj drevnoj crkvi zapisao je: Kako težaci, ribari i mornari tako i mnogi intelektualci tvrdili su mi da je crkva sv. Nikole na groblju u Jablancu starija od 800 godina! Nadalje, da su po predaji Portugalci u X. stoljeću ploveći Jadranom u oluji našli spas u Jablancu, koji se zvao Porat spasa. U zahvalu su, iznad porta, sagradili kapelicu sv. Nikoli, zaštitniku pomoraca, a domaći Hrvati na istom mjestu crkvu, najkasnije 1179. godine.

Planinarski dom Miroslav Hirtz. Nalazi se na osamljenom mjestu na istaknutoj stijeni iznad bivše trajektne luke u podvelebitskom mjestu Jablancu. Od bivše trajektne luke u Jablancu do kuće vodi kratak put sa 130 stuba. Prilaz je moguć i kratkom stazom sa ceste iznad kuće. Kuća ima dnevni boravak, osam spavaonica, dvije kuhinje, kupaonicu i dva sanitarna čvora. S terase i dvorišta pruža se lijep pogled na more i otok Rab. Kuću je početkom 20. stoljeća izgradio i kao svoj ljetnikovac koristio poznati planinar Miroslav Hirc, a 1954. HPS ju je kupio od njegove udovice Sofije Hirc, dogradio i uredio za boravak planinara. Dom u Jablancu je sa svojih 26 m n.v. planinarski objekt na najnižoj nadmorskoj visini na svijetu. 
IZVOR Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 10.5.2023.

Hotel. Na rtu, koji sa zapada zatvara jablanačku luku, iznad gradske plaže Banja, sagrađen je hotel, koji se od otvaranja zvao Jablanac, a potom Ablana. S 21. stoljećem opet je došlo do njegovog zapuštanja i devastacije. Planovi novog vlasnika iz drugog desetljeća 21. st. predviđaju njegovo preuređenje u odmaralište.

IZVOR  Mirjana Grce: Jablanac, mjesto koje nestaje: Kako ljudi umiru, tako se vrata sve više zatvaraju. Novi list, 1.5.2023.
IZ STARIH IZVORA
​Jablanac
IZVOR Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.
Iz Senja ploveći dalje, lijevo je klisurasta pustinja, gdje su se u zaklonjenom mjestu nanizala sela Sv. Juraj, Lu­kovo, Klada, Senjski Stari grad i Stinice. U ovim mje­stima nema spomena vrijednih znamenitosti akoprem skoro u svakome ima podrtina »kaštela«. U sv. Jurju su dapače iskopali nešto staroga novca, a pričaju i jedan mač. Poslije tih sela, koja su ovdje nanizana poput oaza, dolazi Jablanac koji se sakrio u jedan maleni fjord, te se ni ne vidi prije, nego što parobrod dodje do samog pristaništa. Nasuprot Jablancu leži otok Rab sa istoimenim gradom.
 
Mjesto Jablanac imade oko 320 stanovnika, dok cijela općina broji preko 6000. Na ulazu u luku, na jednoj uzvi­sini, stoji ruševina staroga grada, koji je navodno grčkog porijekla, a koji je bio kasnije popravljen po knezu Fran­kopanu. Stanovništvo tih golih krajeva bavi se gajenjem sitne stoke, pčelarstvom i ribarstvom, a i prosjačenjem, kano obrtom.
 
U Jablancu je uredjeno i kupalište i sagradjena su dva manja hotela: »Ideal« sa 16 soba i »Babić« sa 10 soba. Medjutim se gosti smještaju i u privatne kuće, tako da mjesto može primiti oko stotinu gostiju.
 
U blizini Jablanca nalazi se 2 km. dugački fjord*, do kojega se može doći kopnom i morem. Izleti se poduzi­maju i do vrhunca Halan** (1240 m.), koji je udaljen od Ja­blanca 40 km. Visoka i gusta šuma počima nakon 18 km. puta.
 
Iz Jablanca plovi parobrod kanalom, uz koji se s lijeve strane diže golo velebitsko stijenje, a s desne otoci Rab i Pag. Prolazi se uz selo Cesaricu i stiže se napokon u Karlobag.
*U izvorniku je korištena riječ fjörd. Međutim, Zavratnica samo oblikom podsjeća na fjord, dok je njezin postanak bitno drugačiji. Tu nikad nije bilo ledenjaka, ali su umjesto njih bujice brazdale padinama Velebita. Jedan je takav bujičnjak postglacijalnim dizanjem mor­ske razine potopljen i tako je stvorena kršna Zavratnica.
​** Danas poznatiji pod imenom Veliki Alan, odn. Alan. 
Picture
Fjörd* »Zavratnica« kod Jablanca
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.
Pogled s trajekta Stinica - otok Rab
Pogled s trajekta Stinica - otok Rab

Stinica

Na Punti se nalaze značajni ostaci prapovijesnog, rimskog i srednjovjekovnog naselja Ortopole – Murula - Stinica.

Zavratnica

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Zaljev Zavratnica 
Sakrivena u podnožju velebitskog grebena, južno od Jablanca (udaljena 15 min. pješice) i nasuprot otoka Raba, krije se jedinstvena morska uvala i značajni krajobraz - Zavratnica. 

Zaljev Zavratnica specifična je formacija, izgledom je vrlo sličan fjordu, iako treba stalno naglašavati da on to svojim geološkim postankom nije, jer ovaj zaljev to nije jer nije nastao radom ledenjaka, već transgresijom (izdizanjem morske razine) i potapanjem ušća potoka (doline bujičnog potoka) nakon zadnjeg glacijala.
Zavratnica je zaštićena 1964. godine kao spomenik prirode- značajni krajobraz. Kopneni prostor zaštite iznosi 45,9 ha.  Predstavlja jednu od najljepših uvala na hrvatskom Jadranu. Od 1981. godine pripada Parku prirode Velebit. 
U  krajoliku Zavratnice provedena je šetnica od Jablanca uz more na kojoj je izgrađen i  tunel 1930. godine. 

Pristup. Do uvale se stiže iz mjesta Jablanac kamenom šetnicom uz more, kao i stazom iz sela Zavratnica. Početkom 20. stoljeća ove staze i vidikovac izgradili su domaći stanovnici vješti radovima u kamenu i suhozinoj gradnji. Zavratnicu su u to doba posjećivali pripadnici bečke i praške aristokracije. Najugledniji pisac hrvatskog realizma, Vjenceslav Novak, također je bio čest posjetitelj Zavratnice.
​

Biljni svijet. Na dijelu strmih uzvisina kanjona Zavratnice, kao posljedica odronjavanja stijena, formirala su se točila - pokrov od usitnjenog  kamena različitih oblika i veličina. Točila nastanjuju biljne vrste koje su se uspjele prilagoditi teškim životnim uvjetima pokretljivosti i nestabilnosti, k tome još zemljom oskudne podloge. Kako bi se onemogućilo i zaustavilo kretanje kamenja, izgrađene su kaskade od suhozida i tako stvorene terase na koje su posađeni čempresi, borovi, smokve i sl.

U Zavratnici je zabilježeno 116 biljnih vrsta, od kojih su 24 zakonski zaštićene. Ovdje ćemo se, između ostalih, susresti s posebnostima vrsta Iris illyrica Tomm. (ilirska perunika). Salvia officinalis L. (ljekovita kadulja), Ruta graveolens L. (smrdljiva rutvica), Olea europaea L. (maslina), Agave americana L. (američka agava), Paliurus spina-christi Mill. (drača) i mnogih drugih.

Zavratnica je dio NATURA 2000 - ekološke mreže sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staničnih tipova Europske unije.

Picture
Picture
Zavratnica - najljepša uvala na Jadranu
Autor: Hiking Croatia Datum objave: 25.3.2024.
Opis. Jablanac, maleno mjestašce smješteno podno Velebita. Ljubi ga more, a tamo malo dalje iza ugla nalazi se najljepša uvala u Hrvatskoj, Zavratnica. Ovo mjesto baš ima dušu, kako mi to volimo reći. Sa svega pedesetak stanovnika u ovo doba godine kada još uvijek nema turista i gužve ovo je prava oaza mira za odmoriti dušu i tijelo, ali i dobro se umoriti od šetnje uz more ili pak u visine Velebita. Izbor je na vama! Staza do Zavratnice je lagana, ali jako lijepa i zanimljiva te bismo je svakako preporučili za cijelu obitelj. Cijelo vrijeme vodi nas uz more, šum valova i pomalo sramežljivog sunca, a na jednom mjestu prolazimo čak i kroz mini tunel. Isplati se prošetati i do vidikovca iznad uvale s kojeg se pruža najljepši pogled na Zavratnicu. Više detalja o izletu možete pronaći na blogu: https://www.hikingcro.com/blog/jablanac
Zavratnica | Jablanac | Northern Velebit
Autor: Molany Datum objave: 12.5.2020.
opis. According to its origin, Zavratnica is a submerged torrent valley with canyon cliffs about 100 m high. The length of the bay is about 900 m, and the width varies between 50 and 150 m. It was formed in the Cretaceous strata, from which, due to the great fragmentation, numerous scree are formed, which are stopped by sub-walls, and by planting trees and low vegetation. There are 129 plant species in Zavratnica, of which 100 are autochthonous and 29 are non-indigenous species.
Vidikovac nad zaljevom Zavratnica
Vidikovac nad zaljevom Zavratnica
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Olupina broda. Otprilike na sredini duljine zaljeva i sasvim blizu obale i pješačke šetnice, nalaze se ostaci rešetkaste konstrukcije, odnosno potopljenog broda. Radi se o njemačkoj desantnoj brodici – katamaranu, koju su britanski zrakoplovi potopili 24.8.1944.
Nijemci su, planirajući desant na Veliku Britaniju, izgradili dvjestotinjak takvih sklopivih katamarana koje bi željeznicom mogli dopremiti u dijelovima i sastaviti, a kako su odustali od invazije te su brodove dopremili na Sredozemlje i dobar dio je završio na Jadranu gdje su im služili za transport vojne opreme morem, jer su partizani presjekli sve kopnene veze. No, i taj transport je bio opasan jer su saveznički zakoplovi iz talijanskih baza stizali do hrvatske obale i potapali sve što se na moru micalo, pa su Nijemci putovali samo noću, dok su danju mirovali u utvrđenim, sigurnim lučicama kakva je bila i Zavratnica. Naravno, i Nijemci su bili opremljeni jakim protuzrakoplovnim oružjem pa su tog ljeta 1944. srušili, baš u Zavratnici, dva engleska Hawker Hurricanea. 
RADIO RIJEKA
Uvala Zavratnica - podmorje 27.6.2015.
Autor: Zoran Kranjcec Datum objave: 2.7.2021.
Opis. Ronjenje oko potopljenog broda iz 2. svjetskog rata u uvali Zavratnica
Zanimljivosti
Ronioc i podmorski istraživač Danijel Frka, prilikom jednog zavlačenja u ovu olupinu, u kabini posade pronašao je u ladici drvenog stola, njemačko-talijanski rječnik i svežanj pisama koje je taj vojnik dobivao od kuće. U rječnik su bile umetnute, iz novina izrezane, figure poluobnaženih ljepotica, dok se pisma nisu dala više čitati. Ipak, uspjeli su pročitati adresu s koje su pisma stizala i pokušali ju potražiti u Frankfurtu.  Međutim, ispostavilo se da adresa više ne postoji te će identitet neznanog vojnika zauvijek ostati tajna.

Još jedna zanimljivost je da je dobar dio takvih njemačkih katamarana izvađen iz mora i popravljen te su još godinama nakon rata služili floti Jadrolinije.
Picture
Picture

KARLOBAŠKO PODGORJE


Prizna

Prizna se smjestila u južnom dijelu Hrvatskog primorja, nasuprot otoku Pagu, između Senja i Karlobaga, na graničnom području tih dviju jedinica lokalne samouprave. Iako adminisgrativno pripada Gradu Senju, puno je bliže Karlobagu (oko 14 km), nego Senju (oko 50 km).

Iako primorsko selo, nije na samoj obali nego na uzvisini oko kilometar iznad uvala Bočarije vele i male.
Prizni pripda više zaselaka u okolici: Lomivrat (na obali, neposredno podno Prizne), Seline, Gradina, Prpić-Lug, Marama i Kovači u uvali Prizna.
U uvali Prizna, kod zaseoka Kovači, oko 4 km udaljeno od naselja Prizna, nalazi se trajektno pristanište za trajekte koji plove na liniji kopno-otok Pag tj. iz Prizne u pristanište Žigljen.
Od magistrale do morske obale (Donja Prizna ili Gradina) napravljena je od 1976. do 1978. cesta koja je u vrijeme Domovinskog rata popravljena i proširena jer je tim putem išao promet od sjevera prema jugu Hrvatske u vrijeme kada je Maslenički most bio srušen i na okupiranom području. 
U Gradini, s desne strane trajektne luke Prizna – Žigljen se od 21. stojeća gradi novo naselje Bećak, pretežito vikendaškoga tipa.
​Iznad zaselka Gradina, na samom vrhu poluotočića koji odvaja uvale Prizne i Vićuša, nalaze se ostaci ilirskog i rimskog naselja ili bolje reći utvrde čiji se temelji i dan danas dobro vide. 
U Prizni se u razdoblju između dva svjetska rata nalazila žandarmerijska postaja i "financi", koji su kontrolirali prijevoz robe i putnika Velebitskim kanalom. Donja Prizna je povezana sa cestom Sv.Juraj-Karlobag cestom koja je izgrađena 1870. godine.
Ostaci materijalne kulture nađeni na lokalitetu Gradina, smještenom na uzvišenju poluotoka koji zaštićuje luku Donje Prizne, svjedoče o postojanju naselja još željeznog doba (ilirsko gradinsko naselje). Prapovijesne nastambe na terasama i bedemi u suhozidu bili su u rimsko doba ili u ranom srednjem vijeku (kasnobizantska utvrda iz 6-7 stoljeća) zamijenjeni zidanim bedemima, kulama i podzidima i zidanim kućama čiji su ostaci do danas sačuvani.
​
Župna crkva sv. Ivana Krstitelja. Prvobitna crkva sv. Ivana je do 1786. bila filijala župe Jablanac. Toga datuma dobila je svoga vikara – kao kurata, a 1807. podignuta je na župu. Crkva sv. Ivana se spominje u 15. stoljeću (prema jednom zapisu posvećena je 1418. nakon što je oko te godine podignuta na temeljima srednjovjekovne crkve. Do danas zbog te izgradnje nije ostalo ostataka njezina srednjovjekovnog oblika. Godine 1724., zbilježeno je da je imala tri oltara: veliki posvećen sv. Ivanu Krstitelju, pokrajnji s desne strane sv. Antunu Padovanskom i treći, s lijeve strane Gospi od milosti. Biskup Benzoni navodi da je 1733. oko crkve sv. Ivana bilo 7 ili 8 raspršenih seoskih kuća, a uz crkvu sv. Antuna samo obitelj Matijević koja je ondje podigla crkvu o svom trošku. Ta je crkva bila 1769. prepuštena propadanju. Kao i u nekim drugim podgorskim župama, žitelji su preko ljeta živjeli sa svojim stadom visoko u Velebitu, a u to vrijeme crkva u blizini mora bila je i nedjeljom bez vjernika. Ipak je zbog udaljenosti župe i župnika preporučeno 1768. da se ondje osnuje mjesna kapelanija, ali da se kapelan nastani u luci kod Sv. Antuna gdje mu treba sagraditi stan na ruševinama stare kuće kraj crkve. Crkva sv. Ivana Krstitelja je sat hoda udaljena od mora. Vjerojatno su veliki popravci bili i 1912. jer se govori o novoj župnoj crkvi. U crkvu je 1949. postavljen novi križni put. Nakon Drugg svjetskog rata je i više puta popravljana. Kupe su zamijenjene limom, a potom lim 1999. zamijenjen crijepom. Stari truli pobočni oltari uklonjeni su 1971. godine. Zvono od 50 kg nabavljeno je 1998. godine. Zadnji veliki zahvat na crkvi učinjen je 1999. (između ostlaog svetište je pokriveno bakrenim limom) nakon čega je na blagdan Sv. Ivana crkva blagoslovljena i otvorena za bogoslužje. Kada je 2012. bura dignula taj krov, stavljen je jeftiniji pokrov, a troškovi su podmireni od prodaje bakrenog lima. (Bogović, 2018.)

Kapela sv. Ante (sv. Antuna Padovanskog). Nalazi se na obali (Donja Prizna). Biskup Benzoni spominje 1733. crkvu sv. Antuna koju je sagradila obitelj Matijević o svom trošku. Te godine bila je to jedina obitelj u Donjoj Prizni. Ona je poslije slovila kao patron te crkve. Sagrađena je nakon 1724. Crkva je zidana, ali loše. Kapela je 1807. temeljito obnovljena tako da se često to razdoblje smatra vremenom izgradnje crkve i od tada se govori da je ona župna crkva Prizne. Godine 1870. podiže se iz temelja svetište i mala sakristija. Crkva je temeljito obnovljena 1919., a blagoslovljena 1924. Manja oštećenja dobila je na početku Domovinskog rata. Današnji izgled dobila je zadnjom sveobuhvatnom obnovom 1998. Pri obnovi, kao i kod sv. Ivana, od staroga objekta su ostali samo zidovi. (Bogović, 2018.)
Stanovništvo. 1768. Prizna ima 300 duša, 1804. u 24 kuće živi 243 vjernika. Prema popisu iz blagoslova 2016. svega je 15 obitelji, i to je pretežno staračko stanovništvo. U ljetno vrijeme broj je povećan zbog turističke sezone i dolaska iseljenih obitelji te domaćih i stranih gostiju.

Praktično

IZVORI I LITERATURA


Literatura
BOGOVIĆ, Mile: Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti. Gospić, 2019.
  • Opis. Knjiga koja prikazuje dio Velebitskog podgorja koje pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, prikazuje njegove župe i donosi pregled vjerskih i crkvenih zbivanja tijekom povijesti. Knjiga je rezultat istraživanja biskupa i povjesničara Mile Bogovića, a odnosi se na dio Velebitskog Podgorja koje danas pripada Gospičko-senjskoj biskupiji, odnosno na područje od Sv. Jurja do uključivo Lukovog Šugarja. Knjiga je podijeljena u tri cjeline u kojima su, za svaku župu posebno, prikazani povijesni pregled, sve postojeće crkve, župni stan, groblje te kronološki popis upravitelja župe. Devet župa koje je autor detaljno obradio su Cesarica, Jablanac, Karlobag, Lukovo Otočko, Lukovo Šugarje, Baške Oštarije, Prizna, Starigrad i Sv. Juraj. Knjiga obiluje fotografijama i povijesnim podatcima vezanim za popis vjernika u župama.
BOGOVIĆ, Mile: Crkva u velebitskom Podgorju u prošlosti. Senjski zbornik 45, 5-254 (2018.) (PDF)
  • Sažetak. Autor u prvome dijelu daje pregled vjerskih i crkvenih zbivanja tijekom povijesti u onom dijelu Podgorja koje danas pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, tj. od Sv. Jurja do uključivo Lukovog Šugarja. Tijekom povijesti područje je pripadalo raznim biskupijama. Danas je navedeni prostor u Gospićko-senjskoj biskupiji. Osim Baških Oštarija, sve druge župe pripadaju danas Senjskom dekanatu. Područje je nekoliko puta raseljavano i nakon dulje vremena naseljavano. Sada je nastalo vrijeme nagle depopulacije kraja. U drugome dijelu govori o svakoj pojedinoj župi na tom prostoru. To su: Sv. Juraj, Lukovo Otočko, Starigrad, Jablanac, Prizna, Cesarica, Baške Oštarije, Karlobag i Lukovo Šugarje. Te župe i danas postoje, a u srednjem vijeku podatke o postojanju župa imamo za Starigrad, Jablanac, Cesaricu i Karlobag. U svakoj župi prikazane su sve crkve, župni stan, groblje i kronološki popis upravitelja župe. Bilo je u srednjem vijeku i nekoliko samostana ili redovničkih zajednica. U Sv. Jurju su bili benediktinci, u Stinici vjerojatno franjevci konventualci, u Karlobagu vjerojatno jedna ženska redovnička zajednica i franjevci trećoredci. Od razdoblja novoga vijeka na ovomu prostoru djeluju samo kapucini, i to u Karlobagu. Takav povijesni razvoj utjecao je i na život Crkve u Podgorju.
​​DOMINES, Peter Pio: Prapovijesni kulturni krajolik primorske padine sjevernog Velebita. Završni rad, Sveučilište u Zadru, 2019. (PDF)
  • Sažetak. U uvjetima specifičnih topografskih i klimatskih karakteristika te oskudnih prirodnih resursa, kakvi obilježavaju primorsku padinu sjevernog Velebita, ljudi su u prapovijesti činili velike napore da oblikuju i rekreiraju krajolik prema svojim životnim potrebama i zahtjevima, podređenim stalnom izazovu osiguravanja vlastite egzistencije. Posljedica kontinuirane interakcije čovjeka i okoliša u prapovijesti su različiti tragovi ljudskih intervencija u prostoru koji se očituju kao sastavni elementi prapovijesnog kulturnog krajolika, međusobno kronološki i funkcionalno različiti. U radu je utvrđeno, obrađeno i temeljito opisano ukupno 28 lokaliteta koji većinom pripadaju mlađim prapovijesnim razdobljima, a kategorizirani su na gradine, sepulkralne lokalitete, špilje te ostale lokalitete s tragovima prapovijesnih aktivnosti. Metodologija rada temelji se na obradi podataka koji su sistematizirani u bazi podataka u GIS programu, a prikupljeni ciljanim terenskim pregledima, detaljnim pregledom stručne literature, analizom topografskih i povijesnih karti te interpretacijom satelitskih snimki i zračnih fotografija. Pri vrednovanju prikupljenih podataka posebna pozornost pridana je istraživanju varijabli okoliša i drugih faktora koji su utjecali na odabir položaja te način korištenja, dinamiku formiranja i razvoja krajolika tijekom prapovijesti.

KLEMENČIĆ, Mladen: Poimanje i temeljna zemljopisna obilježja Podgorja. Senjski zbornik 44, 5-16 (2017.) (PDF)
  • Sažetak. U izlaganju se raspravlja prostorni obuhvat i poimanje Podgorja kao specifične hrvatske regije. Po mnogim svojim obilježjima Podgorje je netipičan dio hrvatskog uzmorskog pojasa, sa specifičnim identitetskim obilježjima. Već i sam naziv upućuje na planinu, a ne na more kao ishodište. Oko točne definicije područja koje Podgorje obuhvaća, u literaturi postoje različita gledišta. Podgorska uzmorska mjesta svojim izgledom odudaraju od uobičajenoga izgleda naših primorskih gradića, dok ruralna naselja imaju fizionomiju sela dinarskoga planinskog pojasa. Nadalje, iznose se glavna obilježja naseljenosti područja. Bez grada Senja, ali čak i s njime, to je najrjeđe naseljeni dio Hrvatske. U prometnom pogledu, ključna je bila u 1950-im godinama izgradnja Jadranske magistrale, koja je uzdužno povezala cijelo Podgorje.
KOZLIČIĆ, Mithad; FARIČIĆ, Josip; UGLEŠIĆ, Sanda. Luke i lučice velebitskog Podgorja prema hrvatskoj varijanti "Senjskog peljara" iz početka XVII. stoljeća. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , br. 54 (2012): 69-123. (PDF)
  • Sažetak. U radu se analizira "Senjski peljar" nastao početkom XVII. stoljeća. Objavljuje se i raščlanjuje suvremena inačica izvornoga teksta. Radi se o posve izvornom plovidbenom priručniku kojim je obuhvaćeno velebitsko Podgorje od Senja do Dračevca, tj. Novskog ždrila. Taj je peljar najvjerojatnije nastao za potrebe senjskoga krajiškoga kapetana (kapetan primorskog dijela Vojne krajine). Slični tekstovi nastali prije "Senjskog peljara", uključujući i kartografsko gradivo, ni približno nemaju ovoliko luka i lučica koje su dulje ili kraće opisane s isticanjem kvaliteta bitnih pomorcu. Kasniji peljari i kartografsko gradivo XVII. i XVIII. stoljeća tek su ponešto bolji od ranijih, ali i dalje ni približno ne donose ono obilje raznolikih pomorsko-geografskih podataka kao "Senjski peljar". Preokret se događa nakon sustavne hidrografske i geodetske izmjere Jadranskog mora i hrvatskoga obalnog prostora tijekom prva dva desetljeća XIX. stoljeća. Peljari i kartografsko gradivo nastali na temelju tih i kasnijih izmjera tijekom XIX. i XX. st. imaju daleko više podataka nego "Senjski peljar", ali u njima nerijetko nije zabilježeno sve ono što se tada znalo, već se obavljala redukcija na najvažnije luke, lučice i druge za plovidbu važne geografske objekte. Uz prijepis "Senjskog peljara" daje se i preslika izvornog rukopisa.
ROGIĆ, Pavle: Antroponimija i porijeklo stanovništva u naseljima srednjeg Velebitskog podgorja. Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 2, 1966. (PDF)
  • Uvodna riječ. U vezi s ranijim radom: Antroponimija u naseljima sjevernog Velebita nastavio sam skupljanje antioponimijske građe u naseljima velebitskog Podgorja ili srednjeg Velebita. To područje čini jednu organsku cjelinu u jezičnom i geografsko-privrednom pogledu sa sjevernim Velebitom, a i glavnina stanovništva u oba područja ima slično porijeklo, tj. potječe od starinaca koji su se u toku 17. i 18. stoljeća doselili iz sjeverne Dalmacije ili iz vinodolskog primorja i susjednih otoka Krka, Raba i Paga. Skupljanje i bilježenje građe na terenu izvršeno je, uz novčanu pomoć Jugoslavenske akademije, u mjesecu kolovozu i rujnu 1960, a obuhvatilo je sva naselja, primorska i planinska, na cijelom području nekadašnje općine Jablanac, na kome su, prema posljednjoj administrativno-teritorijalnoj podjeli, formirani mjesni narodni odbori: Jablanac, Stinica i Prizna. Sela Starigrad (Gornji i Donji) i Klada, sa svim zaseocima, pripadali su ranije jablanačkoj općini, a sada su, zbog blizine i lakšeg saobraćaja, pripojeni MO Jurjevo, pa su i oni obuhvaćeni u ovom radu. Sva naselja srednjeg Velebita sastavni su dio općine Senj i čine njezin najjužniji dio.
Picture
Članci, napisi i blogovi
MAJETIĆ, Goran: Mollinaryjeva cesta i put uz Orlovaču uz napuštenu velebitsku žičaru.  Budni div, 17.10.2021.
  • Opis. Orlovača. Ništa nije obilježilo velebitsko Podgorje kao njegove drage. Možda su kukovi iznad Jablanca najuočljiviji i terasa najprostranija, pitome brisničke uvale najslikovitije, a pristranci sjeverno od Selina najzeleniji u Podgorju, ali prva asocijacija za cijeli podvelebitski prostor svakako su podgorske drage. Ta, duboko u velebitski kamen bujicama usječena korita došla su najviše do izražaja u veličanstvenim pakleničkim prodorima.
Korisne poveznice i adrese
Picture
PORTAL KRAMARUŠA
Velebitska kramaruša zamišljena je kao skroman uradak zaljubljenika u Velebit u kojemu će se na jednostavan način opisati pojedine staze i lokaliteti, prvenstveno na primorskoj strani Velebita, koji se ne spominju u planinarskoj literaturi. Ona je prije svega poklon svim onim velebitašima koji se (uvijek iznova) nađu na čudu otkrivajući velebitske "bezimene" dulibice.
PRISTUPI PORTALU KLIKOM NA FOTOGRAFIJU

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact