IZVORI I LITERATURA
|
Podveležje je planinska visoravan u Hercegovini, u podnožju planine Velež, na njenoj prisojnoj strani.
Na području Podveležja, prema popisu stanovništva iz 1991, živjela su 3.213 stanovnika u 579 domaćinstava, organiziranih kao MZ Podveležje i dio regije koji je pripadao Nevesinju. Katastarske općine, koje su pripadale MZ Podveležje, obuhvaćale su zemljišnu površinu od 16.116 ha ili 13% područja općine Mostar. Do rata u BiH regija Podveležje bila je administrativno podijeljena u 2 općine: Mostar i Nevesinje. Općini Mostar pripadala su sela: Opine, Dobrč, Gornje Gnojnice, Podvelež (Svinjarina), Banjdol, Kružanj i Kokorina. Nevesinjskoj općini pripadala su sela: Žulja i Rabina (sa Bakračušom). Na području Podveležja nalaze se brojni tumulusi, kameni krugovi, nekropole stećaka, tzv. grčki bunarevi, što svjedoči o dugom kontinuitetu življenja na ovim prostorima. Brojni toponimi ukazuju na prisutnost Crkve bosanske (Gostovac, Starac-dô, Igrište...). Kao vrsni uzgajivači konja, stanovnici Podveležja doprinijeli su tome da se najznačajniji tip (uz glasinačkog) bosanskog brdskog konja nazove upravo podveleški konj. Izvori iz godine 1629. spominju 60 katoličkih kuća u Podveležju, koji su imali i crkvu sv. Petra. Izvješća iz sljedećih vremena ne spominju katolike u Podveležju. Usmena tradicija sačuvala je u sjećanju u Podveležju mučen fra Martin Martinac i njegov dijak (sluga), te da su kršćani jednom prigodom listom prevedeni na islam. Tvrtko Kanaet je na temelju istraživanja zaključio da od gotovo 100% muslimana, nije našao nijednu obitelj podrijetlom iz Turske, nego su sve primile islam poslije dolaska Turaka, te kao i svi muslimani slavenskog (su) porijekla u BiH. Podveležje je najopasnije minirano područje u okolici Mostara. IZVOR Podveležje. Wikipedija (bs) (hr) 
Selo Dračevice smjestilo se na području gdje se padine platoa Podveležja spuštaju do Bišća polja.
|
Poznati Podvelešci
Krajolik Podveležja zapadno od zaselka Marići
MTB: Podvelež, Vedra njiva
Datum objave: 21.4.2020. Autor: Sarafanje Opis: Istraživanje novih puteva. Vožnja bajkovima Mostar - Fortica - Šipovac - Podvelež, pa uspon makadamskim putem prema Veležu do Vedre njive. Nakon kratkog odmora smo se spustili u selo Polje i preko Buska nazad u Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/328... |
IZVORI I LITERATURA
KANAET, Tvrtko: Podveležje i Podvelešci. Naučno društvo SR BiH, Djela knjige VI, odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, knjiga 3. Sarajevo, 1955. (PDF)
RNJAK, Goran: Speleološka istraživanja na padinama Veleži i platou Podveležje. Stručni rad. Speleolog, Vol. 65 No. 1, 2017. str. 50-69 (PDF)
RNJAK, Goran: Speleološka istraživanja na padinama Veleži i platou Podveležje. Stručni rad. Speleolog, Vol. 65 No. 1, 2017. str. 50-69 (PDF)
- Sažetak; Podveležje je tipični krški plato na prisojnoj strani planine Velež, koja se proteže u pravcu SZ - JI u dužini od oko 21 km. Nalazi se u BiH, u sastavu Hercegovačko-neretvanskog kantona, na području grada Mostara. Kao dio jugoistočne Hercegovine pripada krškom području Dinarida, dok u strukturno - geološkom smislu prostor Podveležja pripada tektonskoj jedinici Velež. Na području Podveležja i padinama Veleži istraživan je ukupno 31 speleološki objekt, od čega 21 jama i 10 špilja. Uglavnom je riječ o jednostavnim objektima dubine i duljine do 30 m. Najdulja i najkompleksnija istražena špilja je Prosečenica (347 m), a najdublje jame su Golubinka na Svetigori/Jama na Svetoj gori II (149 m) i Željuškovača (90 m). Obje jame imaju velike perspektive za nastavak istraživanja, a također ne treba zanemariti niti pećinu Prosečenicu. S obzirom na konfiguraciju i morfologiju terena te geološku podlogu, uz velik broj pronađenih speleoloških objekata, na istraživanom području postoji mogućnost nailaska na još neotkrivene speleološke objekte. Za vrijeme istraživanja prikupljeni su podatci i o brojnim objektima na padinama Veleži, međutim oni nisu istraživani zbog teškog pristupa i zahtjevnije logistike. Prilikom kretanja po terenu i istraživanju speleoloških objekata velika su poteškoća brojna minsko-eksplozivna sredstva zaostala i odbačena nakon rata.
