POPOVO
|
|
UvodGEOGRAFIJA
Popovo je regija u istočnoj Hercegovini koja se nalazi na zapadnom kraju Popovskog polja. Popovsko polje je krška depresija u donjem toku ponorske rijeke Trebišnjice. Od susjednih krajeva se razlikuje po geologiji i predstavlja oazu obradive zemlje okruženu najljućim kršom. Dok su krajevi oko Popova čisto vapn enački, s malo raslinja i pokriveni žbunjem, centralni dio Popova je prekriven slojem obradive zemlje koja omogućuje lokalnom stanovništvu bavljenje zemljoradnjom. Na zapadu Popovo graniči s neumskom općinom, dok je sa sjeverne strane predio Humine ili Humnina, koji se nalazi u stolačkoj i ljubinjskoj općini. Istočno od Popova je predio Lug, koji poslije nastavlja u Šumu. Južna granica Popova je državna granica s Hrvatskom, i nekad granica između Dubrovačke Republike i Otomanskog Carstva. Ovo su opće granice predjela, dok specifične granice na terenu ovise od raznih faktora. Neka sela sebe smatraju dijelom Popova iako ih ostatak regije ne smatra, dok je kod drugih obrnuto. Za potrebe ovog članka, za granice Popova su uzete granice Općina Popovo Polje (1950.-1957.) i Ravno (1957.-1963.). Popovo u tim granicama je nakon 1963. u potpunosti pripalo općini Trebinje, dok je nakon Daytonskog sporazuma veći dio Popova u općini Ravno a manji je ostao dio općine Trebinje. Ime Popovo lokalno stanovništvo koristi bez dodatke "polje," i na taj način se isključivo spominje u srednjem vijeku. Samo za samo dno krškog polja stanovništvo nekad kaže Popovsko polje, ali češće Popovska vala ili samo Vala. Ime Popovo polje ulazi u upotrebu tek u XX. stoljeću, preko modernih karti na kojim je iz nekog razloga ova regija dobila to ime. Pučka etimologija dovodi ime Popova u vezu s riječi "pop," koju u svakodnovom koristi i pravoslavno i katoličko stanovništvo za svoje svećenike, međutim ta teorije nema osnove. Jedan od najranijih spomena Popova je u Ljetopisu Popa Dukljanina, gdje se kao jedna od župa Humske zemlje spominje i Papava. Po imenima okolnih župa, možemo vidjeti da se tu sigurno radi o Popovu. I u arhivima Dubrovačke Republike iz XIII. i XIV. stoljeća srećemo ime Papava. Ovo ime je najverojatnije preuzeto preko latinskog, pošto kod slavenizacije latinskih imena često dolazi do prelaska "a" u "o," kao u parovima Stantantia-Ston, Tragurium-Trogir i Salona-Solin. Sama riječ Papava bi mogla biti ilirskog porijekla, pošto se u njoj ne primjećuje latinski korijen. IZVOR https://hercegbosna.org/forum/hercegovina/povijest-popova-t3382.html ENGLISH SUMMARY: Popovo |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: 
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Popova By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the Popovo area Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
|
Mojom Hercegovinom : Popovo polje – Između realnosti i neiskorištenih potencijala
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 17.4.2024. Opis. Popovo polje je jedna od najplodnijih oblasti u zemlji i regionu. Zahvaljujući povoljnoj klimi i geografskom položaju uslovi za poljoprivrednu proizvodnju su odlični. Osim toga, na području Popovog polja se nalaze brojni kulturno – istorijski spomenici, koji su pod zaštitom države. I pored ogromnih potencijala, sela u Popovom polju su, nažalost, skoro pusta. |
PRIRODA
Životinjski svijet
|
Popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii) Popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii) je stenoendem slijeva Trebišnjice te je endem jadranskog slijeva. Može narasti do 13 cm, a njena rasprostranjenost uključuje Popovo polje, Bunu, potok Kasindolk, Dabarsko i Fatničko polje u Bosni i Hercegovini te izvor Omble u Hrvatskoj. IUCN je smatra osjetljivom vrstom te je strogo zaštićena. Najviše vremena provodi u podzemnim vodama krškog područja, a na površinu izlaze zbog mrijesta tijekom jeseni i proljeća kada dolazi do poplavljivanja u okolna, nizinska područja. Tamo provode nekoliko mjeseci te se povlačenjem vode i one vraćaju u podzemlje. PROČITAJ VIŠE ROSANDIĆ, Sven: Genska raznolikost populacija endemskih vrsta roda Delminichthys (Cyprinidae, Actinopterygii). Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2021. (PDF) Kako očuvati popovsku gaovicu i konavoskog pijora? Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije (HTML) |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
U Popovu je 1938. živjelo 1147 domaćinstava. Od tih, 588 je bilo hrvatskih, 530 srpskih, 25 bošnjačkih i 4 domaćinstva gdje glava obitelji nije bio iz jednog od ta tri naroda. Na teritoriju općine Ravno je na popisu stanovništa 1961. živjelo 54% Hrvata i 44% Srba, dok će na tom istom području 1991. biti oko 48% Srba i 45% Hrvata. 1938. je u Popovu živjelo 13 srpskih rodova s 100 domaćinstava i 14 hrvatskih rodova s 113 domaćinstava koji su se držali za starince u Popovu. Treba napomenuti da se kao starinci u etnografiji balkanskih krajeva smatraju oni rodovi za koje postoje jake naznake da su u istom kraju od dolaska Osmanlija. U slučaju Popova, 19% domaćinstava bi imalo rodonačelnika koji je u Popovu bar 400 godina, dok bi drugih 81% bili potomci došljaka. Među Bošnjacima u Popovu nema starinaca, ali treba napomenuti da je u prošlosti u mnogim selima bilo muslimana a u kojim ih već u 19. stoljeću nije bilo. Općenito gledano, Srbi većinom žive s desne strane Trebišnjice a Hrvati s lijeve. Bošnjaci su živjeli samo u dva sela, Trnčini i Kotezima. U Kotezima je postojala i džamija, koja je jedina zabilježena džamija u povijesti Popova. Koteška džamija je danas u ruševnom stanju.
1938. se u Popovu nalazilo čak 25 crkava, od kojih 11 pravoslavnih i 15 katoličkih. Od pravoslavnih je najvažnija ona u sklopu manastira Zavala, o kojem će biti riječi u dijelu koji govori o povijesti Popova. Manastir je posvećen Vavedenju Svete Bogorodice. Središte katoličke župe koja pokriva Popovo je u Ravnom, i tu se nalazi i župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. IZVOR https://hercegbosna.org/forum/hercegovina/povijest-popova-t3382.html |
Kolo iz sela Duži, kraj Trebinja (Hercegovina)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.) |
Kotezi
|
Zanimljiva priča o selu Kotezi u Popovom polju, u kome su do rata živjeti Srbi, Hrvati i Bošnjaci
Autor: Nebojša Vukanović Datum objave: 14.2.2024. Opis. Priče pomirenja iz sela Kotezi u kome se obnavlja džamija Muje Kotezlije, srušena 1942. godine |
