POSUŠKI KRAJ

Tribistovo jezero

Tribistovo jezero je nastalo kao akumulacija pitke vode za potrebe Posušja. Napravljeno je 1989. godine. Nalazi se na cesti za skijalište Blidinje i Blidinje jezero, a između Posušja i Rakitna. Dužina mu je oko 500 metara, širina oko 300 metara, dok je najveća dubina oko 15 metara na najdubljim dijelovima.

​Jezero Tribistovo
Datum objave: 27.4.2020. Autor: Petar Basic
Opis: Biser Hercegovine

DOĐI DA VIDIŠ: Turist u svom (k)raju #7 / Slap Žukovica i Masna Luka
Autor: PROTV Datum objave: 14.11.2023.

Jezero Tribistovo - Posušje / Prirodne ljepote, povijest i kulturna baština
Autor: Herzegovina Lakes Datum objave: 27.9.2018.
Opis. Jezero Tribistovo / PROMO video www.herzegovina-lakes.com Promotivni video jezera Tribistovo - Posušje. Prirodne ljepote, povijest i kulturna bastina. Video produkcija / www.webstudio.ba

MTB: Tribistovo jezero i Ružički potok
Autor: Sarafanje Datum objave: 26.7.2023.
Opis. Lagana biciklistička vožnja kroz kanjon Ričine na Tribistovo, zatim posjeta Šimića pećini, te vožnja uz dio Ružičkog potoka. Prvenstveno smo u planu imali da se vratimo preko Posušja, ali s obzirom na velike vrućine i da smo dosta vremena izgubili na snimanju, slikanju i na odmaranju, odlučili smo da napravimo krug oko jezera i vratimo se istim putem. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/935... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Poglavlja: 0:00 kanjon Ričine 2:00 prva pauza (snimci dronom) 2:54 nastavak kroz kanjon 6:35 druga pauza (snimci dronom) 8:02 nastavak do izlaska iz kanjona 9:34 Tribistovo 12:08 Tribistovo jezero (snimci dronom) 13:30 vožnja do Šimića pećine 15:42 Šimića pećina 17:29 vožnja do prvog vodopada 19:04 snimci dronom (prvi vodopad) 21:45 vožnja uz Ružički potok 24:48 snimci dronom (drugi vodopad) 27:39 nastavak puta oko jezera malo lošijim makadamom 33:41 spust oko jezera i kroz kanjon Ričine 40:41 relive i završni ekran

Put na Ružički potok i vrh Oštrc
Autor: beauty herzeg Datum objave: 28.5.2023.
Opis. Ružički potok je jedan od skrivenih bisera Hercegovine u blizini Posušja. Ulijeva se u Tribistovo jezero i krase ga nejerovatne boje i prelijepi okoliš. Kao takav Ružički potok plijeni pažnju tirkiznim nijansama nevjerovatno čiste vode. Ovaj potok jednim dijelom opskrbljuje vodom jezero u Tribistovo koje je ujedno polazna tačka u ovu nevjerovatnu avanturu. Staza koja vodi kroz Ružički potok vodi do vrha Oštrc (1304 mnv), a vrh se ujedno nalazi na području opština Tomislavgrad i Posušje. Do ovog vrha osim prekrasnog Ružičkog potoka, prolazite kroz prelijepu šumu koja upotpunjuje cijeli ambijent i ugođaj. Staza je odlično markirana i tura je prigodna za sve uzraste i definitivno preporuka ukoliko ne znate gdje isplanirati narednu avanturu. Ovo je definitivno mjesto sa kojim nećete pogrješiti. Google maps: https://goo.gl/maps/wVtSeLGBshvZJHM57

Ružički potok & Šimića pećina, Posušje
Autor: Stanislava Borovac  Datum objave: 20.3.2022.
Opis. Planinarska tura na Oštrc, Posušje Nešto kao pozdrav proljeću i u susret Svjetskom danu Voda Avantura je krenula rano ujutro u Dacar rally ritmu ( Mara, Zlaja i ja) te smo zakasnili na okupljanje ali zauzvrat smo pronašli odličnu MTB stazu koju jedva čekamo propedalati. A da nismo zakasnili ne bi sreli ni dobro poznatu ekipu i dan bi otišao možda u sasvim drugom pravcu... hvala domaćinima HPD Pločno Posusje na gostoprimstvu i ljubušacima na društvu

29. Jun 2023. | MTB: Kanjon Ričine - Tribistovo Jezero - Ružički Potok
Autor: DžH Archive Datum objave 2.7.2023.
Opis. Poprilično duga, ali ne toliko zahtjevna tura, najteži je bio sami početak, kroz kanjon Ričine. Išli smo redom, kroz kanjon Ričine, do Tribistovog jezera, pa do Šimića pećine i na kraju predivnog Ružičkog potoka koji se sastoji od nekoliko prelijepih vodopada.

Kanjon Ričine (Posuška Brina)

Kanjon Ričine
Autor: Sarafanje Datum objave: 30.1.2023.
Opis. Video prolaska kroz kanjon rijeke Ričine ili drugog naziva Posuška Brina. Kanjon povezuje naselje Ričinu, koje se nalazi na oko 1 km zapado od Posušja, s Tribistovom, selom u sjevernom dijelu općine Posušje. Prelijepa tura sa raznolikom stazom, uz fenomenalne prizore. Inače ova staza je probijena prilikom izgradnje starog vodovoda 60-tih godina prošlog stoljeća. Prvobitno smo imali u planu da dođemo do jezera Tribistovo (gdje i izvire rijeka Ričina), te se vratimo novom stazom koja je probijena tokom izgradnje novog vodovoda 90-tih godina. Na žalost pred kraj kanjona smo naišli na odron koji je otkinuo sajle, te zbog veoma trusne podloge na tom dijelu i zbog velikog rizika smo odlučili da se tu okrenemo i vratimo istim putem. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/826... GPX trek: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/

VIA FERATA BRINA - DESTINACIJA KOJU NE SMIJETE PROPUSTITI
Autor: PROTV Datum objave: 7.3.2026

Medine Stanine

U OVOM SELU NEKADA ŽIVJELO 100 STANOVNIKA, DANAS NEMA NIKOGA! ŠTO SE DOGODILO?
Autor: Glas Hercegovine Datum objave: 16.4.2026.
Opis. 6U ovoj reportaži donosimo priču o mjestu koje je nekada bilo puno života, a danas je ostalo bez ijednog stanovnika. Kroz slike napuštenih kuća i sjećanja na prošla vremena, pokušavamo pronaći odgovore na pitanje – može li se život ikada vratiti ovdje?

IZVORI I LITERATURA

---

ARHEOLOŠKI zemljovid područja Blidinja s okolicom. Međunarodni znanstveni simpozij BLIDINJE 2015. Posušje.net, 19.10.2016. (HTML)
KELAVA, Josipa: Nematerijalna kulturna baština Posuškoga kraja s posebnim obzirom na suvremenu etnografiju. Disertacija. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Split, 2021. (PDF)

• Sažetak. U radu se navode i multidisciplinarno analiziraju suvremeni terenski zapisi primjera nematerijalne kulturne baštine posuškoga kraja. Zapisi su nastajali u vremenskom razdoblju od 2010. do 2020. godine na području posuške općine. Interpretacija se nadopunila korištenjem relevantne književno-teorijske literature. U uvodnom dijelu rada izneseni su podatci o građi, metodologiji, ciljevima i hipotezama istraživanja. Nakon uvodnoga dijela pružen je osvrt na povijesni pregled posuškoga kraja. Prvi pisani spomen posuškoga imena potječe iz 1378. godine u opisu zbora kojeg je sazvala Margareta, udovica hrvatskog feudalca Ivana Nelipića iz Sinja, u čijem se vlasništvu nalazilo i Posušje. Pretpostavlja se da Posušje svoj naziv baštini po sušama koje su obilježile posuški kraj. Na život i kulturu Posušana dubok trag ostavilo je višestoljetno razdoblje osmanske vladavine. U to se vrijeme ističe snalažljivost svećenika i njihova pomoć koju su pružali narodu. Njihovo zalaganje za narod nastavilo se i kroz kasnija razdoblja, a danas je život Posušana također usko vezan uz vjeru i crkvu. Multidisciplinarna analiza građe započinje poglavljem o običajima kroz godinu, razdobljem adventa. Na poseban se način u ovom razdoblju štuju spomendani svete Barbare, svetoga Nikole, blagdan Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, spomendani svete Lucije i svetoga Tome. Uz dane Materica i Očića vezuje se običaj davanja cine pa su tako ovi dani poprimili nazive Ženska i Muška cina. Od novijih adventskih običaja ističe se adventski vijenac koji je sve češće prisutan u domovima Posušana. U razdoblju priprave za Božić, Badnjak je dan uz kojeg se veže ponajviše narodnih običaja. Vrhunac božićnih blagdana je sami Božić, a karakterizira ga: odlazak na svete mise, čestitanje, darivanje, molitva, božićno jelo i druženje s najbližima. Nakon Božića slijedi Božićna osmina u kojoj se slave blagdani svetaca: Stjepana prvomučenika i Ivana evanđelista, zatim Nevina dječica i spomendan svetoga Silvestra. Zadnji dan u Božićnoj osmini zauzima Nova godina. Blagdanom Sveta tri kralja završava božićno razdoblje i tada se sklanjaju svi božićni ukrasi. Kršćanski blagdan Svijećnica slavi se četrdeset dana nakon Božića u spomen Prikazanja Gospodinovog u Hramu u Jeruzalemu. U narodu se naziva i Kalandora, a uz ovaj blagdan vežu se proricanja o vremenu i plodnosti godine. Pokladni običaji maskiranja i maskirnih ophoda u prošlosti su zauzimali važno mjesto među odraslima u posuškom kraju. Tako su bili česti prizori babe i dida, mlade i mladoženje  koji imaju elemente folklornog kazališta. Ovakvi prizori nisu više prisutni u pokladnoj tradiciji istraživanog područja. U današnje se vrijeme najčešće djeca prerušavaju u ustaljene likove omiljenih junaka, princeza ili životinja. Obilazeći kuće, djeca kao poklon primaju novce i slatkiše te se za njih u vrtićima i školama organiziraju maskenbali. Nakon poklada, danom Čiste srijede započinje korizmeno razdoblje pripreme za Uskrs. Ne održavaju se veselja ni svadbe, a žene su u prošlosti najčešće nosile crnu odjeću te nisu kratile kosu. Kazivači svjedoče kako se u prošlosti držalo više do posta, tako su se ljudi često suzdržavali od mesa i mliječnih proizvoda tijekom cijele korizme, a na Čistu srijedu, Blagovijest i Velike dane bi postili o kruhu i vodi. Uvod u Veliki tjedan nastupa blagdanom Cvjetnice ili Nedjeljom Muke Gospodnje, a Sveto trodnevlje započinje Velikim četvrtkom uz koji se veže prikazivanje Čuvanja Kristova groba koji se u posuškoj župi više ne održava. Na Veliki petak se očituje preduskrsni duh pomaganja drugima jer se osim sijanja rasada, nije smjelo raditi ništa o zemlji, osim ako je to bilo za potrebe siromašnih. Velika ili Bijela subota obilježena je spremanjem za sami blagdan Uskrsa. Navečer se odlazi na uskrsno bdijenje i blagoslov hrane. Blagdanom Uskrsa započinje novo, radosnije razdoblje za kršćane kada se slavi Isusova pobjeda nad smrću. Ostali godišnji običaji odnose se na: spomendan svetoga Jure, spomendan svetoga Marka, Spasovo, blagdan Tijelova, spomendan svetoga Ante, spomendan svetoga Ivana Krstitelja, spomendan svetoga Ilije, blagdan Velike Gospe, spomendan svetoga Roka, blagdan Svih svetih i Dušnoga dana. Velik dio običaja i divinacija vezanih uz navedene blagdane i spomendane ne pripadaju živoj tradiciji posuškoga kraja. Poglavlje o molitvenim usmenim pjesmama donosi analizu četrdesetak izvornih zapisa molitvenih pjesama i njihovih varijacija. Molitve su klasificirane na: jutarnje; općinske (zajedničke obiteljske i rodbinske) poslijepodnevne i večernje molitve, večernje (pred odlazak na spavanje); prigodne; molitve posvećene Blaženoj Djevici Mariji te svetačke molitve. Komparativnim pristupom utvrđeno je kako se stihovi izvorno zapisanih molitvenih pjesama u posuškom kraju pojavljuju u zapisima molitvi kod Hrvata na drugim područjima Bosne i Hercegovine. U samom Posušju dolazi do brojnih varijacija i prepletanja stihova različitih molitvi. To svjedoči o bogatoj, ali u današnje vrijeme znatno manje prisutnoj tradiciji prenošenja narodnih molitvi usmenim putem. Motivski i tematski svijet predaja posuškoga kraja raznolik je i bogat. Polazeći od klasifikacije Marka Dragića, predaje su podijeljene na: povijesne, etiološke, eshatološke, mitske, demonološke i pričanja iz života. Osim tematike turske vladavine, informanti se najviše zadržavaju na mitskim i demonološkim temama. Sadržaji predaja prepleću se, stoga bi se neke od njih mogle svrstati u više različitih skupina. Posebice je to u radu vidljivo kod povijesnih i etioloških predaja koje su velikim dijelom povezane s tematikom osmanske okupacije. Povijesne predaje u radu vezuju se uz stećke i spomenuto razdoblje osmanske okupacije. Zapisane etiološke predaje nastale su najvećim dijelom na povijesnoj razini te na temelju pričanja iz života. Eshatološke predaje kazuju o pojavljivanju ubijene tek rođene djece te odraslih osoba. Mitska bića posuških predaja su vile. Vile se u narodnim predajama karakteriziraju kao bića koja rijetko nanose zlo ljudima, a činile bi to ukoliko bi netko otkrio njihovu tajnu da imaju konjsko ili magareće kopito ili kozji papak. Također znale su se osvetiti onima koji bi otkrili drugima gdje su ih one vodile, a onima koji su ih prizivali izazivale su pomutnju razuma. Međutim, ukoliko bi im netko učinio uslugu, uvijek bi ga na neki način nagradile. Bića demonoloških predaja također posjeduju nadnaravne sposobnosti. Međutim, ona uvijek na neki način nanose ljudima zlo. U radu su ta bića: vještice i more, vukodlak, đavao te zloguke ptice. Pričanja iz života donose: poučnu priču o ubijanju oca, zatim predaje koje objašnjavaju uzroke pokapanja mrtvaca nakon što prođu dvadeset i četiri sata od smrti. Nadalje, navodi se priča o odlasku na nadnicu u Dalmaciju, priča o junaku Sirovini iz Rakitna te o tri lovca. U legendama zapisanim na posuškom području glavni su sudionici Isus Krist i sv. Petar te sv. Ante. U radu se također navode legende o postanku Blidinjskoga jezera u kojima se ogleda starozavjetni motiv Sodome i Gomore. U usporedbi s običajima koji su prethodili tradicijskom sklapanju braka, običaji koji prethode suvremenim svadbama znatno su reducirani. Kada je riječ o samom tijeku svadbenoga jutra, dana i večeri, najčešće dolazi do prepletanja tradicijskih i novijih svadbenih običaja. Tako su od tradicijskih, uz preinake, najzastupljeniji: doček svatova kod kuće, škropljenje prilikom odlaska u crkvu, prebacivanje jabuke preko krova kuće, zdravice te darivanje mladenaca i uzdarje uzvanicima. U suvremenim su svadbama najčešće prisutni, putem medija novije usvojeni običaji, prvi ples mladenaca, rezanje torte i bacanje buketa. Ganga je način pjevanja koji je karakterističan za istraživano područje. Iako se u današnje vrijeme može čuti znatno rjeđe nego je to bio slučaj u prošlom stoljeću, smatra se neizostavnim dijelom kulturne tradicije u posuškom kraju. Navedeni primjeri gangi u radu su klasificirani prema glavnim motivima. Tako su prikazani zapisi gangi koje govore o gangi i pjevanju, nadalje, gange ljubavne tematike i ostale gange koje obuhvaćaju više različitih tema. Poglavlje o mikrostrukturama odnosi se na poslovice i zagonetke. Poslovice su se često koristile kada bi se nekoga htjelo uputiti ili upozoriti na određeni način ponašanja dok su zagonetke služile za zabavu i razvijanje načina razmišljanja. Rad donosi šezdeset zapisa poslovica te pedeset i dva zapisa zagonetki. Poslovice i zagonetke klasificirane su abecedno. Pored osnovnih grana privređivanja stočarstva i poljoprivrede, Posušani su u prošlosti zarađivali za život uzgojem i prodajom duhana. Također, bavili su se tradicijskim zanatima i rukotvorinama. Obradom drva bavili su se stolari, samardžije i bačvari. Kovači su izrađivali, oštrili i popravljali predmete izrađene od željeza. Kamenoklesari i zidari su obrađivali kamen kojim su se gradile kuće, gospodarski objekti poput staja i mlinica, zatim bunari i čatrnje, suvozidine, a služio je također pri izradi nadgrobnih spomenika i križeva. Najčešća sirovina pri izradi tekstilnih rukotvorina bila je vuna. Napuštanjem stočarstva kao primarnog oblika privređivanja te dolaskom raznih tvorničkih materijala, običaji vezani uz izrađivanje odjevnih i drugih predmeta od vune gasili su se na posuškome području, a navedeni se vuneni predmeti danas najčešće mogu naći kod starijih osoba. U zaključku rada iznesene su spoznaje o nematerijalnoj kulturnoj baštini posuškoga kraja koja je sastavni i važan dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Na kraju rada donosi se popis kazivača i literature. Ključne riječi: nematerijalna kulturna baština, običaji kroz godinu, molitvene usmene pjesme, predaje, legende, svadbeni običaji, gange, mikrostrukture, privređivanje, posuški kraj.

PENAVA, Nikola: Geomorfološke značajke šireg područja Posušja Penava. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2021. (PDF)

• Izvadak. U ovom diplomskom radu istražena su geomorfološka obilježja šireg područja Posušja. U radu su analizirani uvjeti oblikovanja reljefa te morfografska, morfometrijska i morfogenetska obilježja toga područja. U radu su korištene metode opće (hipsometrija, nagib padina, vertikalna raščlanjenost i ekspozicija padina) i specifične (analiza drenažne mreže, raspored i gustoća ponikava i generiranje drenažne mreže) morfometrije. Na istraživanom području zabilježeni su fluvijalni, krški, fluviodenudacijski i antropogeni morfogenetski tipovi reljefa. U radu su analizirana geološka i klimatološka obilježja istraživanog područja. Upotrebom GIS softvera, terenskim radom te geomorfološkom analizom i sintezom izrađene su karte koje daju uvid u geomorfološka obilježja šireg područja Posušja. Rezultati ovoga rada trebaju produbiti spoznaje o geomorfološkim obilježjima i evoluciji reljefa šireg područja Posušja.

VRANJKOVIĆ, Renata: Toponimija Posuškog kraja. Diplomski rad. Filozofski fakultet u Mostaru. Mostar, 2017.

• Sažetak. Motivi za imenovanjem nekoga geografskoga objekta u najvećem broju slučajeva dolaze iz sfere neposrednoga (geografskoga) okružja. U radu pod naslovom Zahumlje-Hercegovina i Posušje će se opisati položaj Posušja u Zahumlju-Hercegovini. Treći dio rada je ujedno glavni dio rada. U njemu će se opisati toponimi općine Posušje. Uz navođenje toponima naseljenih mjesta, u idućim dijelovima rada pod naslovima Župe i Gromile pokušat će se opisati i toponimi župa i povijesnih gromila. Na području Općine Posušje nalazi se 20 naseljenih mjesta: Bare, Batin, Broćanac, Čitluk, Gradac, Konjsko, Osoje, Podbila, Poklečani, Posušje, Rastovača, Sutina, Tribistovo, Vinjani, Vir, Vrpolje, Vučipolje, Zagorje i Zavelim. Najviše toponima iz Općine Posušje su geografski toponimi, vezani za značajke prostora, tj. za objekt u prostoru. Toponimi koji imenuju zemljopisni objekt označavaju različite vrste zemljopisnih objekata čiji bi se sadržaj mogao svesti na mjesto koje karakterizira neka osobina tla. Za toponim Bare je karakteristično močvarno zemljište, dakle, uvjet nastanka toponima je osobina tla. Nazivima biljaka i bojom motiviran je toponim Broćanac (broć - „crven”, „vrsta crvene trave”). Ova crvena trava je karakteristična za ovo mjesto. Pretpostavlja se da je tako nastao toponim Borćanac na ovom području. Međutim, toponim Broćanac postoji u Neumskom području, gdje se pretpostavlja da je selo Broćanac nazvano po broću, vrsti crvene trave kojom su se bojala uskršnja jaja, a istoga je postanja i makrotoponim Broćno/Brotnjo u zapadnoj Hercegovini. Toponim Gradac spada u geografske toponime. Za Gradac su karakteristični ostaci utvrđenja kao i starokršćanske bazilike. Uvjet je nastanka toponima objekt u prostoru. Podbila je geografski toponim, označava mjesto koje se nalazi ispod nečega-pod, ispod. Podbila se nalazi u području gdje se doslovce bijele kamene gromade na vrhu obližnjeg brda. Moguće je da je stoga nastao toponim, kao nešto što se nalazi pod bilom, ispod bilog (bijelog brda). Po nastanku, toponim Rakitno spada u geografske toponime. S tvorbenog motrišta ekonim Rastovača nastao je kad je osnovi rast (hrast) - dodan dometak -vača, karakterističan za hrvatski jezik u tvorbi toponima (Busovača, Bijača-Ljubuški, Bućovača i Zvirnjača-Kupres, Liskovača- Tomislavgrad, Rastovača-Posušje, Suhača-Livno). Po nastanku, toponim Rastovača spada u geografske toponime, vezane za značajke prostora. Uvjet nastanka toponima je značajka prostora, tj. postojanje stabla hrasta. Toponim Zagorje spada u geografske toponime vezane za značajke prostora, a spada u ojkonim. Uvjet nastanka toponima je značajka prostora, rijeka, voda. Ovdje je vezan za geografski pojam gore, uz prilog za, iza. To je toponim prefiksalne tvorbe koji se javljaju s prefiksima: pod, pred, za, vrh, prije. Nekropola sa stećcima Donje Bare, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola s 26 stećaka. Toponim je geografski, od zemljopisnog imena uvjetovanog geomorfološkim svojstvima tla, nastao do riječi bara, močvarno zemljište. Bara također može značiti i plodno zemljište. Dugo polje ili Dugopolje je krško polje u zapadnoj Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice. Složenica od dvije riječi dugo i polje.