|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: - |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na ovome području Search directly for accommodation in this region Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
|
IZ STARIJE LITERATURE
Geografski položaj Rogatice
Amir Prašo: Geografski položaj. U: Rogatica. Grupa autora. Svjetlost. Sarajevo, 1966. Rogatica se nalazi u južnom dijelu istočne Bosne. Smjestena je u maloj kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Lunj, a sa istoka i jugoistoka redom brda Goletica, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice, a u gornjem slivu i središte sliva srednjeg toka rijeke Prače. Sa istoka Rogatici gravitira područje koje se prostire do rijeke Žepe i sela Žepe, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han-Stjenica i velike visoravni Glasinca. Morfološki je cijelo ovo podrucje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. Takva je sama dolina Rakitnice prema Prači, kao i druge riječne doline. Ova površ najvećim dijelom je sastavljena od trijaskih krečnjaka. U njoj su spuštene tri male kotline: rogatička, osovska a i godomiljska. Godomiljska kotlina je odvojena od prve dvije i leži na jugu planine Bokšanice (1254 m) na visini od 1056 m. Osovska kotlina je sa sjeverozapada ogradjena planinom Devetakom (1417 m), sa visinom od 720 do 800 m. Kroz nju teče rječica Sutjeska, koja se kroz krečnjake probija u Rogatičku kotlinu. Rogatičku kotlinu presijeca rječica Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispred Stupinog dola. Istočno od sela Rakitnice, ona s lijeve strane prima potok Bereg. U rogatičku kotlinu ulazi sjeverno od sela Plješevice i dotle ima klisurastu dolinu. Kroz cijelu kotlinu Rakitnica ima normalan tok sa malim padom i meandrima. Pri izlazu iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovića i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina proširena, a zatim ponovno pravi klisuru do samog usća u Praču, istocno od sela Mesića. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadašnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rječica počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom pliocena. Sama površ na kojoj se razvijaju ove rječice formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjecica, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rječice su punile jezera koja su postojala u pliocenu. Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlačenja i nalaze se na raznim nadmorskim visinama. Tako se s lijeve strane Rakitnice mogu pratiti dvije lijepo izradjene terase, i to prva na visini od 560 m a druga na visini od 570 m. Na prvoj se nalazi selo Plješevica, a na drugoj Krčići i Berhamovina. S desne strane Rakitnice terase su na visini od 560, 570 i 600 m u Kovanju i Pavičinoj Kuli, a nesto niže niz rijeku na 540, 550 i 560 metara. U geološkom sastavu ovog područja, pored trijaskih krečnjaka, učestvuju paleozojski i verfenski škriljci sa serpentinima, jurske stijene i ponegdje slojevi gornje krede. U stijenama preovladava mehaničko raspadanje, dok je karst plitak i sporadičan, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljiste je mjestimično ispresijecano mladim rasjedima i duž njih su spuštene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata, naročito dobro izraženih u Berhamovini, Zlatnom dolu, Kovanju i drugim mjestima. Hidrografija Osim spomenutih rječica, u cijelom ovom kraju preovladava oskudica vode. Zona krečnjaka vrlo je siromašna izvorima, tako da se osjeća velika oskudica vode za piće, što je naročito karakteristično za područje sjeverozapadno od Rogatice, u selima Han-Stjenica (Sočice). Po rubovima kotlina javljaju se izvori koji pretežno leže na granici izmedju površinskih krečnjaka i nepropustljivih stijena u podlozi. Najkarakterističniji primjer takvog izvora je vrelo u samoj Rogatici, koje se javlja na verfenskoj podlozi sa konstantnom temperaturom od oko 7 stepeni. Taj izvor zove se Toplik. Reljef Orografski, ovaj kraj je pretežno srednjoplaninski. Od čitave površine rogatičke opštine, koja zaprema 66.437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište ponajvise sa visinom izmedju 800 i 1.900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani, a medju njima su najveće Devetak (1.417 m), Sjemeć i Tmor. Tla U pogledu sastava tla, na ovom području preovladava siromašno - kiselo podzolasto tle. Atmosferska voda ispira i snosi u donje slojeve kalcijum, pa je zato na velikoj površini potrebna vjestačka kalcifikacija zemljista. Oko rijeke Rakitnice kotlina je siroka i predstavlja prostranu aluvijalnu ravan sa složenijom pedološkom strukturom u kojoj su zastupljene, uglavnom, pjeskuše i pjeskovite gline. Klima Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa njegovom visinom. Na visinama vlada planinska klima, sa velikim snijegovima koji se dugo zadržavaju, do u kasno proljeće. U nižim dijelovima, zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerena klima sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 C. Maksimalne temperature u mjesecu julu dostižu do 35 °C, a minimalne u januaru do - 28 C. Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samoj Rogatici i bližoj okolini, dok se na susjednim planinama i uzvišenjima penje do 1500 mm. Najviše taloga pada u mjesecima aprilu, maju i novembru. Kišu najviše donose zapadni vjetrovi (vrlo rijetko vjetrovi juga i istoka). Ljeti duvaju jugoistočni vjetrovi koji ishode sa Tare i Pive i prodru dolinom Drine, pa zatim dolinom Prače, a poslije preovladavaju oni koji dolaze sa sjevera i istoka. Česta su pojava kasni mrazovi, koji ponekad nanose velike stete voću i povrću. Zabilježeni su takvi mrazovi koncem maja 1954. godine, a 1962. godine čak 8. juna. Vegetacija Klimatska obilježja i raspored taloga, kao i geološki sastav i sastav tla, utiču na rasprostranjenje vegetacije i njen razvoj. U kotlinama, na njihovim stranama i u dolini Rakitnice, gdje u tlu nalazim pješčare mjestimično pokrivene glinom, biljni svijet je neprekidan. Na blažim padinama prostiru se njive sa žitima i kukuruzom, livade i voćjaci, a na strmim padinama zakržljale listopadne šume i šikare. To se lijepo vidi u dolini Rakitnice, u selima Plješevici, Krčićima i Kukavicama. Na strmijim padinama Lunja nalaze se šikare, a visoravan je obrasla gustom travom. Predjeli rogatičke opštine, u kojima je klima mnogo oštrija, imaju drugačiju floru. Na visinama preko 1.000 m javlja se četinarsko drveće pomiješano sa listopadnim, dok na visinama od 1.200 do 1.500 m preovladavaju četinari (bor, smrča i jela). Takvi regioni najviše su zastupljeni na Sjemeću, Bokšanici i dr. Od ukupne površsine rogatičke opštine, pod šumom, i to pretežno, četinarskom, nalazi se 39.004 ha zemljišta, dok je 953 ha neproduktivno tle pod kršom potocima i vododerinama. Znatan dio površine u višim predjelima otpada na pašnjake (7.292 ha), koji su vrlo sočni i pružaju mogućnosti za stočarenje. Stanovništvo Na području cijele opštine živi 26.500 stanovnika, a u samom gradu Rogatici 3.044. Konfiguracija zemljišta odrazila se i na raspored i tip naselja ovog kraja. Preovladjuju sela razvijenog tipa, dok sela drumskog karaktera nema. Posljeratni razvitak snažno se odrazio na cjelokupni život stanovništva ovoga područja. To se, pored ostalog, ogleda u načinu izgradnje kuća i naselja, unutarnjoj opremi i rasporedu prostora u kućama. Ranije su preovladavale kuće planinskog tipa od drveta, sa jako nagnutim drvenim krovovima, a i u gradu su takodje preovladavali drveni krovovi (kvart Gračanica i Podljun). Danas su i u selima rijetke kuće sa drvenim krovovima, dok ih u Rogatici uopšte nema. Unutrašnji raspored i funkcija prostorija u novopodignutim stambenim zgradama takodje odražavaju poboljšanje higijenskih i kulturnih uslova svakodnevnog zivota. Naročito je značajno veliko interesovanje seoskog stanovništva za korištenje električne energije. Desetine sela već su elektrificirana. U novije doba, a posebno u periodu poslije drugog svjetskog rata, veoma se izmijenio raspored stanovništva u gradu Rogatica. Staro gradsko stanovništvo većinom se raselilo u raznim pravcima, pretežno u Sarajevo i naselja dolinom rijeke Bosne sve do Doboja, Tuzle i Brčkog. Uporedo sa ovim iseljavanjem došlo je do useljavanja seoskog stanovništva u Rogaticu. To je izazvalo znatna pomjeranja na cijelom ovom području, sa jako izraženom tendencijom približavanja gradu. Novopridošlo stanovništvo u Rogatici najvišse potiče iz obližnjih sela Okruglog, Šatorovica i Gučeva, a zatim iz udaljenijih sela mjesnog područja Han-Stjenica (Sočice, Batovo). U zadnje vrijeme veliko je useljavanje iz Žepe. Može se reći da je ovo naseljavanje grada i neposredne gradske okoline u većini slučajeva izazvano potrebama ekonomskog karaktera. IZVOR Amir Prašo: Geografski položaj. U: Rogatica. Grupa autora. Svjetlost. Sarajevo, 1966. *Amir Prašo bio je dugogodišnji direktor Osnovne škole "Ragib Džindo" u Rogatici. Došavši u Rogaticu ranih 1950-ih godina kao nastavnik istorije i geografije, ubrzo je, nakon iznenadne smrti direktora i profesora njemačkog jezika Mustafe Džinića, preuzeo tu odgovornu funkciju. Vrstan predavač, erudita, sposoban, reklo bi se vrhunski organizator, godinama je uspješno rukovodio školom koja je, za njegova mandata, uvijek bila u vrhu obrazovnih institucija BiH. |
IZVORI I LITERATURA
GRUPA AUTORA: Rogatica. Svjetlost. Sarajevo, 1966.
- Sadržaj. Geografski položaj, Amir Prašo; Rimsko doba, dr Đuro Basler; Srednji vijek, ing Alija Bejtić; Rogatica pod austrougarskom upravom; Rogatica između dva svjetska rata, Veselin Kosorić; Rogatica za vrijeme Narodnooslobodilačkog rata
