ŠAVNIČKI KRAJ
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Šavnički kraj
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Šavničkog kraja Search directly for accommodation in the vicinity of Šavnik area Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Vode
|
Izvorišne rijeke sliva Pive IZ SERIJALA RTCG PUTEVI VODE U KRŠU Source rivers of the Piva basin
Postavio: Veljko Vujanovic Datum objave: 1.8.2023. Opis. RIJEKA BIJELA, BUKOVICA, PRIDVORICA, KOMARNICA koje protiču kroz živopisni predi Crne Gore. Prirodni fenomeni poput ESTAVELA. Težnja da se sačuvaju od uništavanja koja čini čovjek |
Priče iz kraja i o kraju
|
ZEMLJA PRIČA - Kako probuditi Šavnik, Drvengrad na Zabljaku
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 28.9.2023. Opis. Ovaj YouTube kanal, kao i svi video i audio zapisi, vlasništvo su Javnog servisa. Bez pismene dozvole, zabranjeno je kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale. |
Šavnik
Šavnik
Objavljeno u: Crna Gora, putovanje kroz unutrašnjost - dr. Bernard Shwarz, 1883. godina |
|
DOLINA KOMARNICE
|
Rijeka Komarnica
Rijeka Komarnica izvire ispod južnih padina Durmitora, na prostoru Dobrog dola. Nastaje od više izvora, od kojih su najznačajniji Šarban (1680 m) i Sopot (1600 m). Odlikuje se brojnim geomorfološkim i hidrološkim fenomenima, među kojima posebno mjesto zauzima kanjon Nevidio. Gornji dio toka Komarnice, od Krlja do kanjona Nevidio, na dužini od oko 13km, ima karakter uske doline s proširenjem u dijelu sela Komarnica. Pad toka na tom dijelu je 400 m. Prije ulaska u kanjon Nevidio, na oko 1.5 km sjeverno od Pošćenja, na koti 950 mnm, u Komarnicu se ulijeva rijeka Grabovica. Poslije spajanja sa Pridvoricom, svojom najvećom pritokom, Komarnica teče kroz kanjonsku dolinu, čiji je nastavak kanjon Pive. Nizvodno od spajanja sa Pridvoricom, Komarnica prima vodu većeg broja vrela i izvora, od kojih su najvažnija Dubrovska vrela, prosječne izdašnosti iznad 1m3/s. Na Dubrovskim vrelima istječu i vode malog Crnog jezera, što je utvrđeno bojanjem ponirućih voda jezera na Žabljaku. Porječje Komarnice je podložno eroziji, naročito gornji dio. Donji dio je izložen taloženju glacijalnog materijala iz područja južnog Durmitora i sjevernog Vojnika, pa je korito Komarnice konstantno izloženo ispunjavanju i nagomilavanju morenskog materijala. 
Dolina Komarnice
Bolj u pozadini 
Rijeka Komarnica
|
Đedovina: Pošćenska jezera dragulji Durmitora (Epizoda 1)
Autor: Đedovina Datum objave: 15.9.2023. Opis. Prva epizoda emisije Đedovina snimljena je u mjestu Pošćenje nadomak Šavnika. Pošćenje sa dva jezera, kanjonom i vodopadom nosi titulu najljepšeg sela na Balkanu. Ekipa emisije Đedovina: Autor: Bojan Vučinić Producent: Danilo Perišić Snimatelji: Dejan Vlahovic, Jakša Martinović Montaža/kolor korekcija: Rade Bulatović Crnom Gorom: Pošćensko Jezero (Veliko i Malo) - Poscensko Lake, Durmitor, Crna Gora HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 17.4.2018. Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - / crnomgorom.me Veliko i Malo Pošćensko jezero se nalaze na planini Durmitor, na nadmorskoj od 1487m sa najvećom dubinom od 3.5m. U blizini jezera se nalazi selo Pošćenje kao i prelijepa priroda koja ih okružuje. Prelijepo mjesto za obilazak i odmor. Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale ili socijalne mreže! Dozvoljeno je djeljenje (share) ili postavljanje link-a. Large and small Poscensko is located on mountain Durmitor, at an altitude of 1487m with a maximum depth of 3.5m. Near the lake there is a village Poscenje as well as beautiful nature that surrounds them. A beautiful place to visit and relax. |
|
Kanjon Nevidio
Kanjon Nevidio je kanjon koji se nalazi u središnjem dijelu Crne Gore. Udaljen je 55 km od Nikšića. Kanjon Nevidio je dio rijeke Male Komarnice koja izvire u podnožju južnih padina Durmitora, točnije u Dobrom Dolu. Ponirući prolazi između vrhova Boljskih greda (2091 m n.v.) i Lojanika (2091 m) da bi se ponovo pojavila u pitomoj dolini kao stalna rijeka. Mala Komarnica se kod sela Duži spaja sa Pridvoricom i stvara Veliku Komarnicu koja ide dalje kanjonom do ulaska u umjetno Pivsko jezero nastalo izgradnjom hidroelektrane Mratinje. Ispod Mratinja Piva teče još 10 km do sastavaka sa Tarom, gdje zajedno formiraju rijeku Drinu. Na samom kraju doline u neposrednoj blizini magistralne ceste Žabljak-Šavnik počinje kanjon Nevidio ili Nevidjbog kako ga nazivaju stanovnici ovoga kraja. S pravom nosi ovo ime jer se Komarnica odjednom gubi u čudno uklesani ulaz i postaje ljudskom oku - nevidljiva. Okolica ulaza je jedna od najljepših oblasti u durmitorskom kraju. Ljepotu ovog kraja čini selo Pošćenje s dva ledenjačka jezera, periodičnim vodopadom Skakavica koji sa sedamdesetak metara visoke stijene rasipa vodu Grabovice koja se ulijeva u Komarnicu. Nevidio je dugačak oko 2 km. Ulaz se nalazi na 935 m, a izlaz na 810 m nadmorske visine. Zabačen i sakriven na nepristupačnom terenu izazivao je pažnju i znatiželju ali je bilo malo organiziranih pokušaja da se upozna i istraži. Prvi ozbiljniji pokušaji izvedeni su 1957. g. i 1964. g.koji su bili neuspješni. Nizale su se čudne i fantastične priče o poslednjem neosvojenom kanjonu Evrope. Tako je bilo sve do kolovoza/avgusta 1965. g. kada su članovi P.S.D. Javorak iz Nikšića, iako s oskudnom opremom, prošli kanjon i prvi predstavili svijetu dugo skrivenu, divlju i zapanjujuću ljepotu. Prvi dodir s Nevidiom zasjenjuje neopisivom ljepotom, neobičnom i čudnom na koju čovjek nije navikao. Veći dio kanjona se nalazi u vječitoj sjenci. Zbog okomitih stijena sunčevi zraci ne mogu doprijeti do dna. Na strmim i nepristupačnim stijenama vladaju surovi uvjeti za vegetaciju tako da se za kanjon može reći da je dragulj surove prirode koji je ujedno raj i pakao. Širina kanjona na pojedinim mjestima je manja od jednog metra. Pojedini djelovi prolaze se samo uz pomoć alpinističke opreme. Danas kanjon Nevidio nalazi svoje mjesto u prospektima kao jedinstvena turistička atrakcija. Neponovljiva ljepota tjesnaca, kaskada i pjenušavih bukova koju čuva kanjon Nevidio dovoljan je razlog da se posjeti ovaj nevjerovatni dragulj Crne Gore. Ipak, iako ne zahtjeva posebnu fizičku spremnost, prolazak kroz kanjon se ne preporučuje bez vodiča. Sezona prolazaka počinje u srpnju/julu mjesecu - ukoliko je vodostaj Komarnice niži, onda i nešto ranije, i završava u rujnu/septembru - ako vremenski uvjeti dozvole, sezona se može malo produžiti. Nakon obilnih kiša postoji opasnost od bujica i vodostaja. Osim dobre fizičke kondicije, za avanturu koja obično traje dva do tri sata neophodna je i odgovarajuća oprema – dugo ronilačko odijelo debljine od bar 5 mm zbog izuzetno niske temperature vode od sedam do osam stupnjeva, obuća kojom se može lakše kretati po klizavim stijenama i kaciga. 1.8.1965. nikšićki planinari iz društva "Javorak" prvi su prošli kroz kanjon Nevidio, do tada jedini neosvojeni u Europi. U ovome pothvatu sudjelovali su: Miloš Bojanović, Boško Vulanović, Stevan Vujičić, Ratko Gago Lučić, Nikola Šunja Mrvaljević, Pavle Vučurović, Božidar Frinja Kontić i Miodrag Kovačević. Društvo su im pravili novinar Vlado Mićunović i snimatelji Milan Pešić i Milun Tadić, koji su prvi poslali vijest i snimke u svijet. IZVOR Kanjon Nevidio. Wikipedija (sh) |
TV EMISIJA PRIČE: Nikola - Šunja Mrvaljević - Ko je ušao u Nevidio živ nije izašao
Autor: TV emisija Wild Beauty Live Datum objave: 31.8.2021. Autor: Miki Dragićević |
Pošćenje
|
Za selo Pošćenje kod Šavnika, geograf Jovan Cvijić rekao da je najljepše mjesto od mora do Durmitora.
U selu se nalazi crkva Uspenja Presvete Bogorodice. Pošćenje je ujčevina Marka Kraljevića, postojbina Vuka Karadžića i kolijevka vojvode i bana Novice Cerovića. Jedini serdar iz Drobnjaka Milutina Bašovića, koji se oženio sa sestrom vojvode Boža Petrovića, koji je svojevremno jedini imao prefiks gospodina među crnogorskim glavarima. Iz Pošćenja je obitelj Golovića, u kojoj se čuva predaja da su imalu 17 svećenika, odn. sveštenika - još od boja na Kosovu. U svećeničkom stablu porodice Golović, kao najznačajnija osoba upamćen je pop Mitar ili pop Gole. On je sin Obrena Gola Abazovića koji je taj nadimak dobio od Turaka jer je pobjegao sa vješala ostavivši gaće u rukama dželata i onako gol bez garderobe na sebi, trkom spasio svoj život. Porodica Golović Izvadci iz knjige Tomaša Ćorovića: Crkva u Drobnjaku (tiskana 2018. godine u izdanju Eparhije budimljansko-nikšićke) U porodici Golović čuva se predanje da su imali 17 sveštenika, odnosno da su sveštenička kuća od Kosova. Golovići su jedna od grana bratstva Kosovčića, na uže Abazovića sa Pošćenja. Sveštenici novijeg vremena su potomci Mitra, jednog od sinova vojvode Pavla koji je poginuo 1646. godine u borbi sa Turcima u Brljevu u Pivi, odmah na početku Kandijskog rata. U svešteničkom stablu porodice Golović, kao najznačajnija ličnost upamćen je pop Mitar ili pop Gole. On je sin Obrena Gola Abazovića koji je taj nadimak dobio od Turaka pošto je pobjegao sa vješala ostavivši gaće u rukama dželata i onako go bez garderobe na sebi, nadao trku za život. "Pobježe Gole,..., drž te Gola", vikali su Turci jureći ga pljevaljskim sokacima. Golov sin Mitar se rodio 1772. godine na Pošćenju. Kad je napunio 15 godina otac ga dade svom pobratimu popu Stevanu Dubljeviću Mazalici, u Tepca, da ga podučava za sveštenika (Vjerovatno je tada bio prekid svešteničke službe u porodici Golović). Tu je proveo godinu dana, naučio pisati i čitati, a onda je otišao tri godine u Pljevlja, u manastir Svete Trojice. U Pljevljima će se mladi Mitar zagledati u ćerku popa Šiljka i ta ljubav će se završiti brakom. Odatle je poslat u Sarajevo i tamo proveo godinu dana gdje je rukopoložen. U porodici se pripovijeda da je pop Mitar bio pašenog paše Bajrovića, što je vjerovatno jer je ugledna i brojna sveštenička porodica Šiljak, da bi opstala uspostavljala i takve rodbinske veze. Mitar je kao mlad sveštenik, uz to vrlo bistar i naučen, bio dobro prihvaćen u društvu drobnjačkih prvaka. Učesnik je 1805. godine Drobnjačkog ustanka gdje će se istaći kao junak. Brzo se pročuo među plemenicima, pa je u vrijeme pohoda paše Miljevine na Drobnjak 1812. godine jedan od organizatora otpora. Poslije ove velike turske pohare izbjegao je sa družinom u Moraču odakle je sa ostalima hajdukovao. Bio je zakleti neprijatelj Smail-age Čengića. Jedan je od 12 zavjerenika i organizatora Smail-aginog ubistva na Mljetičku 1840. godine. Međutim, on je još ranije pokušavao na sve načine da ga lično ubije. Smail-aga je saznao o tom njegovom neprijateljstvu pa je naredio da mu se udari 25 po tabanima kada ga je ovaj sačekao i sa bratstvenicima pozdravio na Pošćenju prilikom aginog zadnjeg dolaska u Drobnjak. Ženio se dva puta. Izgleda da je dosta rano ostao udovac, ali se oženio drugi put tek poslije Smail-agine pogibije, vjerovatno kada je umirovljen. Iza njega je ostalo brojno potomstvo. Doživio je duboku starost, upokojio u 108. godini života. Njegov grob se nalazi neposredno ispred pošćenske crkve. Jovan, sin popa Gola, rođen je oko 1845. godine na Pošćenju. Rukopoložen je za sveštenika i parohiju pošćensko-dužku primio je 1865. godine. Andrija Luburić, skupljajući građu na terenu o Drobnjaku, zapisaće da je pop Jovan Golović najbolji poznavalac prošlosti cijelog drobnjačkog plemena. Slično ocu Mitru, i on je bio veoma duhovit tako da su za njega vezane mnoge anegdote toga vremena. U februaru 1912. predao je parohiju svešteniku Mihailu Đuroviću i otišao u zasluženu penziju. Upokojio se 19. maja 1915. godine. Sahranjen je ispred pošćenske crkve. Sveštenička loza Golovića će se završiti sa popom Mirčetom, sinom Jovanovim. Mirčeta je rođen 1880. godine na Pošćenju. Bogoslovsko-učiteljsku školu završio je 1902. godine na Cetinju. Bio je učitelj u Šavniku i na Žabljaku a onda se 1912. godine rukopoložio za sveštenika. Još kao mlad učitelj Mirčeta je bio politički angažovan i veliki propagator svesrpskog ujedinjenja. Biran je 1918. godine za poslanika Podgoričke skupštine. Poslije Ujedinjenja prelazi u Nikšić na mjesto sekretara Konzistorije. Poslije ukidanja episkopije u Nikšiću vrši dužnost namjesnika, a onda odlazi u penziju. Uoči Drugog svjetskog rata, prota Mirčeta se zbog školovanje djece preselio u Beograd. Poslije bombardovanja Beograda 1941. godine, kada je porušena kuća u kojoj su stanovali, vraća se u Nikšić. Vrlo vjerovatno da su tada stradale relikvije i značajna stara dokumenta koje je čuvala njihova sveštenička kuća. Njegova djeca, kao i djeca brata oficira Đura, su bili listom komunisti. Zbog toga je pop Mirčeta 1942. godine zatvaran, zlostavljan i ponižavan od strane četničke vlasti u Nikšiću. Nakon toga se priključio djeci i partizanskim jedinicama. Poginuo je na Sutjesci, 1943. godine. IZVOR DAN(.me) |
Pošćenje (Lokalni Hodači)
Datum objave: 13.6.2022. Autor: Lokalni Hodači Opis. Pošćenje selo za koje je geograf Jovan Cvijić kazao da je najljepše u Crnoj Gori. Ne znamo je li najljepše, a da je lijepo to svakako jeste Na jednom mjestu ćete naći jezera, vodopad (dostupan u proljeće), kanjon rijeke..malo li je! |
Duži
|
Naselje Duži nalazi se u općini Šavnik, 15-ak kilometara udaljeno od općinskog središta. Selu se pristupa atraktivnom cestom koja ima veliki uspon i prolazi ispod prijevoja Žuta greda, ispod kojeg se proteže provalija od nekoliko stotina metara. Duži su nekada bili poznati po zasadima raznih žitarica.
Kao i u slučaju brojnih sela na sjeveru Crne Gore, mnogo je stanovnika odavdje iselilo, mahom u veća urbana središta. Selo Duži sa zaseocima je na popisu 1981. godine imalo 280 stanovnika, prema popisu iz 1991. bilo je 197 stanovnika, po popisu 2003. godine 155 stanovnika, a trenutno (2023.) je u njemu oko 25 uglavnom staračkih i samačkih domaćinstava. Područno odjeljenje osnovne škole u Dužima nikada nije prekidalo svoj rad, čak ni za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, no 2023. spalo je na samo tri đaka. U selu se nalazi zgrada mjesnog doma. Duži su imali i ambulantu, koja je ukinuta 1990-ih godina, a na njenom mjestu kasnije je otvoren novi Otkupni centar za mlijeko. |
Što posjetiti u okolici sela Duži
|
AKTIVNOSTI
Aktivnosti na snijegu
|
|
IZVORI I LITERATURA
Članci
|
BRAŠNJO, Biljana: Arheološka istraživanja u Pošćenju: U crkvi pronađeni stećci, novčić, djelovi kostiju... DAN, 15.9.2022.
|
Kanjon Nevidio
Autor: Vlado Mičunović Izdavač: Planinarsko-smučarsko društvo Javorak Mjesto izdanja: Nikšić Godina: 1970. Format15 × 21 cm |
Korisne poveznice i adrese
|
