---

SRBIJA > Raška (Sandžak) > Sjenički kraj

O KRAJU VODIČ PRAKTIČNO

O kraju

Sjenički kraj se nalazi u jugozapadnoj Srbiji, na području naselja Sjenice. Morfološki, dio je Starovlaško-vlaške visoravni, a čine ga dinarske površi oko rijeka Vape i Uvca.

Sa sjevera i i sjeveroistoka Sjenički kraj je okružen planinama Javorom (1519 m) i Golijom (1833 m), s istoka Ninajom (1362 m), Homarom (1461 m), i Suharom (1362 m), s juga Kruščicom (1535 m), Humom (1502 m), Žilindarom (1616 m) i Jarutom (1428 m) i sa zapada Giljevom (1617 m), Jadovnikom (1733 m) i Zlatarom (1625 m).

IZVOR  Milutin Lješević, Dejan Šabić, Snežana Đurđić: Geografski položaj i fiziogeografska obeležja. U: Sjenički kraj – Antropogeografska proučavanja . naučna monografija. Beograd, 2004.

Naslovna fotografija

Ime. Sjenica, odn. Sjenički kraj ime su dobili po obilju trave - sijena, koja se u okolici Sjenice kosi i po tri puta godišnje.

Sjenica i okolina - putopis
Autor: Ana Ćurčić Datum objave:  9.8.2020.
Opis. Sjenica i okolina - putopis

​Kulturista ep. 44 - Ramazan u Sjenici (Pešterska avantura)
Datum objave: 14.5.2021. Autor: Kulturista / Coolturista

PRIRODA

---

Zaštita prirode

Usvojena Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac"

---

7.4.2023.

Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja.

Površina rezervata proširena je sa dosadašnjih 7.543 hektara na 11.750 hektara i obuhvaća dijelove općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj. Uvedene su i tri kategorije zaštite. U prvom stupnju zaštite je 1.049 hektara u klisurama Uvca, Veljušnice, Kladnice, Tisovice, Pavlovića broda i Radoinjskog jezera. U tom području dozvoljeno je samo znanstveno istraživanje i kontrolirani posjeti isključivo radi edukacije. Pod drugim stupnjem zaštite je 4.996 hektara, a pod trećim 5.704.

Na području rezervata je stanište mnoštva rijetkih životinjskih i biljnih vrsta – 130 vrsta ptica, od kojih su 24 strogo zaštićene, 47 vrsta sisavaca i 24 vrste riba.

Zaštitni znak rezervata je bjeloglavi sup. Najveća kolonija u Srbiji i jedna od najvećih na Balkanu ptice čiji raspon krila u letu dosteže gotovo tri metra, nalazi se na Uvcu. Od ptice kojoj je prijetilo nestajanje, zaštitom i očuvanjem stiglo se do 450-500 jedinki.

Visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisavaca.

Specijalni rezervat prirode "Uvac" nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, uklješten između masiva planine Zlatibor na sjeveru, Čemernice i Javora na istoku i jugoistoku i Zlatara na zapadu i jugozapadu, na teritoriju općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj.

Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih učinaka u smislu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Srbije, strateškim dokumentima u području zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a prije svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja, navodi se u priopćenju vlade RS.

Povijest zaštite područja

1971.-2006.

Specijalni rezervat prirode Uvac, zaštićen je prvi put 1971. godine na lokalitetu Pavlovića Brod s površinom od 267 hektara. Tijekom 1995. godine područje zaštite je značajno prošireno, za oko deset puta (2.717 ha), da bi novi oblik i veličinu dobilo 2006. godine.

2006.

Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac ("Službeni glasnik RS", broj 110/06) iz 2006. godine bio je obuhvaćen prostor sliva rijeke Uvac i već zaštićeno područje, uzvodno od profila brane vodoakumulacije "Radoinja", ukupne površine 7.543 ha, s utvrđenim režimom zaštite II stupnja na cjelokupnoj teritoriji. 

2019.

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije 2019. godine obavijestilo je javnost o postupku pokretanja revizije zaštite prirodnog područja I (prve) kategorije, kao Specijalni rezervat prirode "Uvac".

Tom revizijom povećana je površina pod zaštitom i ona iznosi 11.746,19 ha. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda 60,24% površine zaštićenog područja nalazi se u državnom vlasništvu, 38,61% u privatnom i 1,15% u javnom vlasništvu.
Na području Specijalnog rezervata prirode "Uvac" uspostavljeni su režimi zaštite I, II i III stupnja.

• Područja pod režimom zaštite I stupnja zauzimaju ukupnu površinu od 1.133 ha 47a (9,65% ukupno zaštićene površine). Nalaze se na šest izoliranih lokacija unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao: "Klisura Uvca", "Klisura Veljušnice", "Klisura Kladnice", "Pavlovića brod", "Klisura Tisovice" i "Radoinjsko jezero".
• Područja pod režimom zaštite II stupnja zauzimaju ukupnu površinu od 5.653 ha 35a (48,13 % ukupno zaštićene površine). Nalaze se na dvije izoirane lokacije unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao: "Područje oko Uvačkog i Zlatarskog jezera" i "Područje oko Radoinjskog jezera".
• Područje pod režimom zaštite III stupnja zauzima ukupnu površinu od 5.653 ha 35a (48,13% ukupno zaštićene površine) i obuhvaća teritorij Specijalnog rezervata prirode "Uvac" koja nije pod režimima zaštite I i II stupnja.

Na temelju članka 5. Pravilnika o kriterijumima vrednovanja u postupku kategorizacije zaštićenih područja ("Sl. glasnik RS", broj 97/15), ovo zaštićeno područje spada u I kategoriju - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.
Područje obuhvaćeno granicama Specijalnog rezervata prirode "Uvac" nalazi se na listi "Važnih staništa ptica u Evropi" (Important Bird Areas in Europe, BirdLife 2000) pod nazivom "Uvac-Mileševka" (YU 21 SE), a u okviru Emerald mreže nosi klasifikacijski kod RS0000025.
​Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je 30.9.2019. godine Studiju zaštite Specijalni rezervat prirode "Uvac" Ministarstvu zaštite životne sredine, kao nadležnoj instituciji.

2021. 

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije, u skladu s člankom 43. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/18-dr. zakon), oglasilo je JAVNI UVID O NACRTU UREDBE O PROGLAŠENJU I STUDIJI ZAŠTITE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE "UVAC" U TRAJANjU OD 20 RADNIH DANA, OD 19. APRILA DO 14. MAJA 2021. GODINE (Predlog Uredbe ovde - Opis granice ovde - Obrazloženje Uredbe ovde - Uvid u studiju o proglašenju Specijalnog rezervata prirode "Uvac" ovde - Grafički prikaz Specijalnog rezervata prirode "Uvac" ovde).

2023.

Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je konačnu Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja.

Klikom na logotip Specijalnog rezervata prirode "Uvac" otvoriti ćete njihovu službenu stranicu

Sažet opis zaštićenog dobra

Specijalni rezervat prirode "Uvac" je prirodno dobro od izuzetnog značaja. Nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u okviru Starovlaško - raške visoravni (visije). Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik. Oko 2/3 rezervata se nalazi na teritoriji općina Nova Varoš i Sjenica. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760 m, a maksimalna 1322 m.
Centralnu morfološku cjelinu rezervata predstavlja kanjonska dolina rijeke Uvac s dolinama njezinih pritoka. Vode rijeke Uvac, duboko su usjekle svoje korito u vapnenačke stijene i formirale sužene klisurasto – kanjonske doline s visokim, strmim vapnenačkim liticama. Prosječna dubina dolina je između 200 i 300 m, a maksimalna do 350 m.
Posebna vrijednost kanjonskih dijelova doline su uklješteni meandri. Rtovi meandara u okolici sela Lopiže imaju relativnu visinu od oko 100 m. Meandri Uvca su prepoznatljiva slika jugozapadne, ali i cijele Srbije.
Na području Rezervata prevladavaju okršene površine s brojnim krškim oblicima: krške površi, uvale, vrtače, okapine, pećine (špilje) i jame.​
U Specijalnom rezervatu prirode "Uvac" zabilježeno je oko 130 vrsta ptica. U najznačajnije se ubraja bjeloglavi sup (Gyps fulvus), jedna od dvije preostale vrste lešinara (strvinara) koje se danas gnijezde na području Srbije.
IZVOR PODATAKA  Službena stranica Specijalnog rezervata prirode "Uvac"

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

​Spuštanja stočara s blagom
Nekada su se crno­gorski stočari (Vasojevići) spuštali sa svojim blagom u Bosansku Posavinu, a pešterskosjenički stočari u Pomoravlje itd. Kada je okupacijom Bosna odvojena od Turske, pešterska i sjenička stada počela su se tjerati na prezimu dijelom u jadransko primorje (od Skadra do Lješa), a dijelom u bjelomorsko (Бело море, makedonski naziv za Egejsko more, op. adm.) primorje oko Soluna.
IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)

Sjenički STANOVI
Autor: emisija Farma Datum objave: 6.3.2018.
Opis. Kako se živi bez struje i puta na Pešterskoj visoravni otkriva nam Fikret Cucak iz Begovih Bunara. *** Produkcijska kuća "Atlas media group" je osnovana 1999. godine u Beogradu i okupila je grupu iskusnih televizijskih stvaralaca. Specijalizovani smo za proizvodnju informativnih TV programa makroekonomske sadržine. Atlas media group poseduje studijsku i terensku opremu najnovije tehnološke generacije koja omogućava potpuno autonomnu produkciju TV sadržaja. http://www.emisijafarma.rs/ Instagram: made.in.srbija Facebook: Farma emisija o poljoprivredi

Narodna baština

Tradicionalna gastronomija

Oaza ep.54 - Sjenička trpeza
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 22.1.2024.
Opis. Sjenička trpeza je putopis o najukusnijim specijalitetima ajhladnijeg grada u Srbiji! Sir, kajmak, jagnjetina, pite... 

SJENIČKI SIR i jagnjetina - aduti pešterskog polja | Zagrljaj prirode | Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 11.10.2025.
Opis. Zagrljaj prirode S05 EP06 i Sjenica kao inspiracija da snimimo još jednu epizodu o njoj.
Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Sajt: https://balkantrip.tv/ 

PRIČE IZ KRAJA I O KRAJU

Alija Đerzelez ubija aždahu

Putovao Alija Đerzelez od sela do sela po Pešteri i tražeći vode da pije dođe do jednog bunara u gustoj šumi, kroz čije granje ugleda jezero. Pošto se napi vode iz onog bunara i napoji konja svoga konja i hrta, ode da osmotri ono jezero koje je video u blizini, čudeći se što su ljudi kopali bunar kod tolikog jezera i toliko pitke vode u njemu.

Prišavši do obale, zahvati pregrštima jezersku vodu i ona mu se učini hladnijom i boljom od one iz bunara. Pošto je bio mlogo umoran, Đerzelez sjede na jedan panj da se odmori, ali ga san prevari i on slatko zaspa. Odmah za njim zaspaše njegov konj i hrt mrtvim snom. Te noći on usni da u tom jezeru ima aždaha koja, čim djevojke iz okolnih sela zahvate vodu, istog časa ih skopa i proždere. To ga probudi i kad otvori oči, ugleda djevojku kako plače. Đerzelez je upita: "Šta ti je, što plačeš?" – a ona odgovori: "Kako da ne plačem, sad će, kad sunce izgrije, iz jezera izaći aždaha da me proždere." I ispriča mu sve koliko je do tada ta halapljiva neman progutala iz devet sela koja piju vodu s toga jezera. Đerzelez se sjeti bunara u blizini, pa je priupita: "Zašto ne zahvatiš vodu iz bunara?" "Taj bunar je začarala aždaha" – reče kroz plač djevojka – “onaj ko popije bunarsku vodu, istog časa padne u dubok san iz kojeg se teško može probuditi. Samo je dosad jedan čovjek uspio da se probudi poslije deset sahata mrtvoga sna. "Đerzelez izvadi sahat iz gunja: taman je bilo deset sahata kako je sjeo na panj da se odmori. Diže se i probudi iz mrtvog sna svoga konja i hrta. Baš u tom času zaljuja se jezerska voda, udariše talasi u obalu, i aždaha zijevajući sa tri glave, ispliva iz jezera i krenu k onoj djevojci. Đerzelez išaretom pokaza svom hrtu da je napadne, ali hrt samo dohvati aždahu za jednu glavu, dok je ona zijevala sa one druge dvije glave, mučeći se da ga dohvati i proždre. Tada Đerzelez priskoči hrtu u pomoć, izvuče sablju damaskiju i aždahi posiječe sve tri glave. No da vidiš čuda: svo se jezero istog časa pretvori u crvenu vodu. No kad on ode da vidi kakva je voda u onom bunaru, vidje da je u njemu prevrela aždahina krv i biju ključevi, kao da ponire u zemlju. Nije prošlo nikoliko vremena, kad jezero postade suho, kao da nkad nije bilo vode u njemu. Nasred jezera ostade samo jedan veliki kamen. Vidjevši da više nema ni kapi vode u njemu, Đerzelez ožedni mnogo, smalaksa i gotovo da padne pokraj svoga hrta i konja, koji su već lipsali od žeđi. On, ne bi mu druge, krenu sa onom sabljom, koja mu je još bila u rukama, i koliko mu je bilo snage, udari njome po kamenu i rasiječe ga sve do zemlje. Iz kamena šiknu mlaz vode, čiste kao suza, i u istom času priđe Đerzelez, njegov konj i hrt da piju. Tu je izvor i danas, i na kamenu se poznaju otisci Đerzelezovih čizama, otisci kopita njegovog konja i šapa njegovog hrta.
Ta se voda i danas zove Đerz-Alijin izvor.

​IZVOR  SANDŽAČKA KNJIŽEVNOST

---

Iskušavanje pameti

U prošlosti neki vojskovođa se spremao da napadne jednu sandžačku varošicu. Da bi iskušao imali u njoj pametnih ljudi, posla njenom komandantu pismo.

"Da mi pošalješ jelo koje nije jelo, u sudu koji nije sud, po čovjeku koji nije čovjek"
Misli se komandant nedjelju dana, rok se bliži, sjedi u jednoj kahvi, potkočio glavu rukama, ushujao se i onervozio, no evo ti odnekud čobanina u talaganu. Zapovjednik viknu:
– Fukara napolje iz kahve!
Znali su zapovjednika kao čovječna, ali svakojaka raspoloženja insanu dođu, te svi izađoše iz kahve, osim čobanina.
– A ti, zašto ne izađeš?
– Ja ću izaći kad ti izađeš!
Zapovjednika začudi ova čobaninova junačnost, bi mu to čak milo, te priđe, sjede do njega i naruči mu kahvu. Riječ po riječ i zapovjednik mu ispriča nevolju zbog koje je hujevit i zlovoljan.
– Pa, to ti je bar lako – reče čobanin – Jelo koje nije jelo, jest pita zeljanik, to stavi u sud koji nije sud – korubu od tikve i pošalji mu po svome zetu, koji se "udao" kod tebe.
Zapovjednik dobi čehre. Ono treće što je od čobanina čuo, ipak, ne kaza zetu, nego ga posla da ponese "odgovor" vojskovođi. Kad vojskovođa vidje, zadivi se onako lijepom momku, pa mu ispriča kakve je zahtjeve poslao komandantu varošice, zatim iskoristi mladićevu zbunjenost i zapita ga.
– Hoćeš li da ti dam hiljadu dukata da ostaneš kod mene?
– Ne, čestiti vojskovođo! Ja sam se jednom "udao", ponovo da se udajem neću.
Onda vojskovođa naredi svojim potčinjenim:
– Spremajte vojsku, bit će otpora i ljuta boja.

IZVOR  SANDŽAČKA KNJIŽEVNOST

Čudesna lepota prirode - Sjenica
Autor: Dragan Nikolic Datum objave: 14.8.2016.

OD SJENICE DO SJENICE / Film o Sjenici i njenin prirodnim lepotama
Autor: TVSjenica Datum objave: 19.8.2017.
Opis. U filmu su korišćeni originalni autorski snimci. Svi kadrovi snimljeni su na teritoriji opštine Sjenica. Filmom su obuhvaćena područja specijalnih rezervata prirode „Uvac“, „Paljevine“, „Gutavica“, „Peštersko polje“, lokaliteti: Sjeničko jezero, Uvac, Vapa, Ogorijevac, Peštersko i Ugljansko polje, Duga Poljana, Strmac, Jadovnik, Ozren, Trijebine - Caričina, Draževiće, Čedovo, Vapa, Gonje, Sjenica - grad, Sjenica - Borići, Ski centar Žari, Bare, Krajinoviće, Kumanica, Đalovska klisura. Ceo film je snimljen u avgustu 2017. godine. Ostale detalje o filmu, možete pročitati na kraju filma u odjavnoj špici. Zapratite nas na viberu: http://bit.ly/348Z9SL / Našu opremu kupujemo ovde: http://bit.ly/32Qy87B http://www.SJENICA.com - SJENICA NA FEJSBUKU:   / sjenicacom   - TV SJENICA na Facebook-u:   / tvsjenica   OD SJENICE DO SJENICE / Film o Sjenici i njenin prirodnim lepotama Snimatelj: TV Sjenica / Snimljeno sa više kamera i dronom (kupite opremu ovde: https://goo.gl/9EskCZ ) PRATITE NAS NA INSTAGRAM-U (sjenicacom):   / sjenicacom   PRATITE NAS NA TIKTOK-U (sjenicacom):   / sjenicacom   PRATITE NAS NA VIBER-U: http://bit.ly/348Z9SL Našu opremu za rad možete i vi nabaviti ovde: http://folkoteka.org/linkovi-za-oprem... Naše grupe: TV Sjenica.com:   / tvsjenica   Sjenički oglasi:   / sjenickioglasi  

Po kraju

Duga Poljana rijeka Brnjica
Autor: Enis Gusinac Datum objave: 14.1.2023.​

Sjenica

Kulturista ep. 45 - Sjenica - neispričane priče
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 21.5.2021.

Sjenica je stari vojnički grad, hercegovački grad!
Autor: FACE HD TV Datum objave: 12.6.2021.
Opis. FACE Premium | Gledajte program FACE TV bilo gdje u svijetu, putem YouTubea. Više informacija na:    • Gledaj FACE TV uživo na YouTubeu | FACE Pr...   ● JOIN / PRIDRUŽI SE ●    / @facehdtv   ● ● Zvanična stranica FACE-a http://face.ba ● Facebook   / facetv.ba   ● Instagram   / facetv   ● Pretplatite se na FACE youtube kanal    / @facehdtv   YouTube distribution: Tempo Digital WEB: http://tempodigital.org/ FACEBOOK:   / tempodigitalmusic  

Gradac

Vukov raj na Vapi | Kvadratura kruga
Autor: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal Datum objave: 28.6.2025.
Opis. Posle tri decenije lutanja po velikim gradovima Srbije, u koje su ga vodili posao i želja za boljim životom, Vuk Pantović se vratio u svoje rodno selo Gradac i na izvor reke Vape za kojom je vapio i čeznuo, dok je prtio kofere i selio se iz jednog u drugi grad Srbije. U selu Gradac, svojim rukama je obnovio rodnu kuću, a kraj izvora Vape podigao je novi dom za svoju porodicu. Vuk poznaje nekoliko zanata, počev od kamenorezačkog, preko ribarskog, do drvorezbarskog. Guslama, koje sam izrađuje i na njima gusla, čuva duh i tradiciju naših predaka. Kao čuvar slova i jezika, Vuk je mnoge reči nanizao u stihove i pretočio u knjigu. Na Pešteru važi za najboljeg zdravičara, a na njegovom repertoaru ima oko 300 zdravica koje izgovara u prigodinim prilikama. Pored svog doma Vuk Pantović je napravio muzej u kome čuva deo kulturne baštine srpskog naroda sa Peštera, kao i umetnička dela svoje ćerke Sandre, rađena na kamenu, u drvetu i na platnu. Sandra je završila Akademiju likovnih umetnosti i nikada se nije odricala podneblja sa koga je potekla, a koje ju je formiralo i kao čoveka i kao umetnika. Sandra, koja ima petoro dece i čeka šesto, neguje i narodno muzičko blago Kosova i Metohije i nekadašnje Južne Srbije i peva tradicionalne pesme sa tog područja u KUD Abrašević i u Guslarskom društvu "Ratko Pavlović". Autor i urednik emisije: Branko Stanković Snimatelj: Aleksandar Agbaba

Donje Lopiže

Tubići

Tubića pećina. Nalazi se u selu Tubići, 5 km severozapadno od Sjenice. Ima dva ulaza koji se nalaze na visinama 1.020 m n.v. i 980 m n.v. Prvi, viši je ponorski i nalazi se na kraju slepe doline Maljevinskog potoka u Tubićima, a drugi, niži je izvorski i nalazi se u levoj dolinskoj strani Uvca.
Prema M. Zeremskom (1967.) dužina glavnog kanala iznosila je 820 m, a ukupna dužina kanala 1.002 m. Prema novijim istraživanjima (Akademski speleološko-alpinistički klub, ASAK, 1983., P. Đurović ed., 1999.) dužina glavnog kanala iznosi 798 m, a ukupna dužina kanala 1.929 m.
Prvi, viši ulaz (u Tubićima) je širine 3 m i visine 8-10 m, a iznad njega je 25 m visok krečnjački odsek (M. Zeremski, 1967.). Drugi ulaz, u klisuri reke Uvac je oko 8 m širine i oko 20 m visine, a nalazi se na 30 m visokom krečnjačkom odseku. Na površini krečnjačke prečage između dva ulaza postoji suva, fosilna, prekraška dolina Maljevinskog potoka.
U planu, Tubića pećina je blago vijugav, umereno razgranat prostran kanal.
Tubića pećina je povremeno hidrološki aktivna. Jedan ulaz joj je u funkciji ponora a drugi je izvor. Pećina je protočna i njen glavni kanal praktično predstavlja protočni tunel Maljevinskog potoka, u hidrološki aktivnom delu godine. Većim delom godine pećina je pretežno suva. Gornji kanal je hidrološki neaktivan. Izgradnjom brane i formiranjem Sjeničkog jezera, napravljen je uspor koji je znatno promenio prirodni hidrološki režim Tubića pećine. Drugi ulaz je do određenog nivoa stalno potopljen, dok je velika dvorana iza njega većinom zajezerena, tako da se većim delom godine u pećinu može ući čamcem iz usporenog toka Uvca (Sjeničkog jezera).
Pećina je bogata nakitom i obiluje terasama. Zastupljeni su najviše stalaktiti, koji su uglavnom kratki tanki i zdepasti. Ima stalagmita, saliva, draperija i dr. Prisutni su nazupčeni vertikalni krečnjački slojevi. 
IZVOR  Pećine Uvca. Specijalni rezervat prirode Uvac

Gornje Lopiže

Kanjon Uvca

​Ušački pećinski sistem
 
Ušački pećinski sistem je najveći dosad poznati pećinski sustav u Srbiji, odnosno najveći speleološki objekat u Srbiji. Samo ime ukazuje na složenu strukturu. Pored veličine, Ušački pećinski sistem i po drugim karakteristikama predstavlja jedan od najzanimljivijih speleoloških objekata u Srbiji i kao takav predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti Specijalnog rezervata prirode Uvac. Sistem predstavlja razgranatu strukturu i sastoji se od Ušačke i Ledene pećine koje se spajaju kroz jamu Bezdan, i čiji su kanali međusobno povezani i imaju ukupnu dužinu od 6.185 m (M. Lješević, 1982.). U sastav Ušačkog pećinskog sistema ulaze Ušačka pećina, Ledena pećina i jama Bezdana. Sistem ukupno ima 4 ulaza, Ledena pećina i Bezdana po jedan ulaz, a Ušačka pećina dva.
 
Ušačka pećina čini veći dio sistema. Prvi ulaz se nalazi u selu Gornje Lopiže na kraju slijepe doline Dubokog potoka. Udaljen je 9 km od Sjenice. Drugi ulaz se nalazi u koritu Uvca. Jamski ulaz u Bezdanu nalazi se na vapnenačkom odseku slijepe doline Miletin Do i oko 0,5 km sjeverozapadno od prvog ulaza u Ušačku pećinu. Ulaz u Ledenu pećinu je, također, u koritu Uvca, na oko 250 m nizvodno od ulaza u Ušačku i od kojeg je hipsometrijski nešto viši. Visinska razlika između ulaza u Bezdanu i drugog, izvorskog ulaza u Ušačku pećinu iz kanjona Uvca iznosi 125 m, po čemu sistem spada u dublje speleološke objekte u Srbiji. 
 
Istraživanjem Ušačkog pećinskog sistema, odnosno Ušačke pećine bavili su se B. Ž. Milojević (1921.), M. Zeremski (1967.), M. LJešević (1974, 1976, 1978, 1982.), speleolozi Akademski speleološko-alpinističkog kluba (ASAK) iz Beograda i Speleološki odsek Beograda (SOB-a) i dr.

Do ovih pećina može se čamcem, ploveći Uvačkim jezerom. 

IZVOR  Pećine Uvca. Specijalni rezervat prirode Uvac

Ušačka pećina. Ušačka pećina je najniži i najveći sastavni dio ušačkog pećinskog sustava. Ona ima dva ulaza. Jedan je iz slijepe doline Dubokog (Ušačkog) potoka na 1.020 m n.v. a drugi je 1.160 m sjeverno u kanjonu Uvca na visini 955 m n.v. Ukupna dužina kanala Ušačke pećine iznosi 2.520 m pri čemu je glavni kanal dužine 2.090 m dok ostatak pripada bočnim kanalima (M. Lješević, 1982.). Visinska razlika između ulaza je 65 m, a pad kanala iznosi 3,1%.
Ušačka pećina je hidrološki aktivna. Kroz njen glavni kanal protječe povremeni tok. Ona praktično predstavlja tunel kroz koji protiče Duboki potok. Na više mjesta u pećini tok ponire i ponovo se pojavljuje u vidu izvora i toka. Na velikom broju mjesta u pećini, naročito na mjestima promjene pravca kanala, prisutne su rječne terase koje su izgrađene od klastičnih sedimenata koje je ovaj tok odložio.
Ušačka pećina obiluje nakitom (M. Lješević, 1982.). Prvi dio Ušačke pećine, od glavnog ulaza do Raskrsnice (spajanja s Veznim kanalom) je siromašan špiljskim nakitom, koji se samo mjestimice pojavljuje i to uglavnom u vidu usamljenih ili malobrojnih draperija, malih grupa stalagmita i stalaktita ili grupa tankih i kratkih stalaktita. Izuzetak u ovom dijelu pećine je Visoki zaobilazni kanal iza Treće dvorane gdje se nalazi "velika količina pećinskog nakita" (M. Lješević, 1982.). Drugi dio Ušačke pećine je znatno bogatiji pećinskim nakitom, raznovrsniji i atraktivniji. Sve su češći masivni stalaktiti i stalagmiti, a javljaju se i stubovi. Prisutni su salivi i bigrene (sedrene) terase.

Ledena pećina. Prostire se između kraja kanala sa stubovima, koji pripada Bezdani, i ulaza (u Ledenu pećinu) u kanjonu Uvca. Ukupna dužina svih kanala Ledene pećine iznosi 2.093 m, glavni kanal je 1.527 m, a ostalo su bočni i sporedni kanali. Ledena pećina sastoji se iz dvanaest dvorana, od kojih su dve potpuno uređene za posjetitelje, ukupne dužine od 550 metara. Glavni kanal Ledene pećine prostire se praktično paralelno glavnom kanalu Ušačke pećine na horizontalnoj udaljenosti od oko 100 m s približnom visinskom razlikom od 35-50 m. U tlocrtu gledano, također je u obliku slova "C". Temperatura je konstantna: 8°C i preko ljeta i preko zime. 
 
Ledena pećina je veoma bogata pećinskim nakitom (M. Lješević, 1982.). Po obilju nakita ističu se prve tri dvorane Ledene pećine, dio Četvrte dvorane i Zapadna galerija. Prva dvorana koju nazivaju još i 'crvenom', prepuna je pećinskog nakita. Tu se mogu videti i bazeni, a prema pojedinim vjerovanjima ukoliko netko popije vodu iz nje vrlo brzo će se udati ili oženiti. U toj dvorani montirani su uređaji kojima se mjeri temperatura zraka, tlak zraka i to je prva pećina u Srbiji koja ima takve uređaje.
Druga dvorana je drugačija od prve, a nazivaju ju još i Dvorana senki, zbog toga što gdje god da se zagledate u njezine stijene može primijetiti neki lik koji kod nekih ulijeva strah, a kod nekih oduševljenje. 
​
​Najzastupljenija forma nakita su stubovi. Stubovi su visoki, 10 m i više, velikog promjera, a javljaju se pojedinačno i u kolonijama. Najreprezentativniji su veliki stubovi u Trećoj i Četvrtoj dvorani, gdje se posebno ističu dva stuba promjera 5 i 6 m i 4 m visine. Pored stubova u znatnoj mjeri su zastupljeni stalagmiti, draperije, bigrene kadice s atraktivnim mikroformama kao što su korali, kristalni ježevi, staklaste iglice i dr. Zastupljen je i znatan broj travertinskih terasa.
 
Dio Četvrte dvorane i Peta dvorana nemaju nakita, a deo kanala neposredno iza Pete dvorane je oskudan nakitom. Nakita ima i u Glavnom kanalu iza Ponorskog kanala i u skoro svih šest galerija do kraja pećine. Pored stalaktita, stalagmita i draperija, ima salijeva u nešto većem broju.

Ispod jednog salijeva je potok koji poslije desetak metara nestaje u pukotini, a tu je i bistro jezero koje ne dozvoljava prilaz dvorani sa stropom od tankih stalaktita. Brojni speleolozi pješice su prošli tu dionicu dugačku preko šest kilometara.

Pećina je nastala prije 23-30 milijuna godina. Neka ozbiljnija istraživanja speleolozi su radili 1970-ih godina, tijekom kojih su pronađene četiri rijetke vrste šišmiša, i posebna vrsta gusjenice karakteristična za eko-sustav Pešterske visoravni.

Ime. Ledena pećina ime je dobila po kristalnim zidovima, koji su potpuno bijeli od količine pećinskog nakita, a ne zbog hladnoće.

Posjet. Ušački pećinski sistem dostupan je turistima, ali u ograničenom broju i na način na koji to dozvoljavaju pravni propisi i odluke Zavoda za zaštitu prirode Srbije i nadležnog ministarstva. Pećina će skromno uređena i opremljena kako se ništa ne bi narušilo unutar nje, počev od mikro klime. Unutra nema  dodatnih svjetlosnih efekata, upravo zbog promjene temperature, ulazi se s lampama i mora ostati autentična i upravo zbog takvog doživljaja.

Emotivna šetnja kroz Ledenu pećinu posvećena Reufu Hodžiću
Autor: TVSjenica Datum objave: 11-4-2026.
Opis. Emotivna šetnja kroz Ledenu pećinu posvećena Reufu Hodžiću / Šetnja sećanja kroz Ledenu pećinu okupila je planinare, prijatelje i građane u znak poštovanja prema Reufu Hodžiću, čoveku koji je najbolje poznavao pećine sjeničkog kraja. Kroz hladni kamen, tišinu i staze koje je voljeo, oživela je uspomena na istraživača čija strast i danas inspiriše. Ovaj zapis nosi emociju, prirodu i sećanje koje u Sjenici ne blijedi. Za TV Sjenica: Ramo Tahirović Snimatelji: Ramo Tahirović i Aldin Šabanović Šapko Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook:   / sjenicacom   Sjenica Instagram:   / sjenicacom   Sjenica TikTok:   / sjenicacom   Sjenica Twitter (X): https://x.com/sjenicacom Naš YOUTUBE kanal sa receptima:    / @marininakuhinja   Naši pisani recepti ovde: https://folkoteka.org/recepti/ Pratite nas na Viberu: https://invite.viber.com/?g2=AQAeVG9g... 

Bezdana (Bezdan). Bezdana je najmanji dio Ušačkog sistema, ali je najrazvedenija što je čini najzanimljivijom. Sastoji se iz šest cjelina: Jama Bezdana (ulaz u dio Bezdana), Velika dvorana, Galerija i kanal s kadama, Uski kanal, Vezni kanal i Kanal sa stubovima. Ulaz u jamu Bezdanu nalazi se na kraju slijepe doline Miletin do. Udaljean je oko 0,5 km u pravcu zapad-sjeverozapad od prvog, glavnog ulaza u Ušačku pećinu.

SJENICA, tamo gde je UVAC najlepši | Ledena pećina i veličanstvena priroda | Zagrljaj prirode |BT TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 4.10.2025.
Opis. Zagrljaj prirode S05 EP05 nas vodi u Sjenicu, na Uvac, prirodno stanište BELOGLAVOG SUPA, gde ćemo uživati u netaknutoj prirodi. Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB  Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok  Sajt: https://balkantrip.tv/ 

Da li biste se usudili da se provučete kroz ovu Ledenu pećinu? Provlačenje kroz Ramovo rebro!
Autor: TVSjenica Datum objave: 19.4.2026.
Opis. Da li biste se usudili da se provučete kroz ovu Ledenu pećinu? Provlačenje kroz Ramovo rebro! / Ramovo rebro u Ledenoj pećini nije običan prolaz, već mesto koje među ljudima budi poštovanje i nelagodu čim se pomene. Kroz kameru Edisa Muminovića vidi se sirova unutrašnjost pećine, uski kameni prolazi i deo puta đe nema opuštanja. Ovde nema širokih staza ni lakog koraka. Kroz ovaj deo prolazi se pažljivo, spušteno i neđe i puzeći, dok kamen sa obe strane steže prostor i ne ostavlja mnogo mesta za grešku. Posebnu težinu ovom mestu daje priča koju mi je Edis ispričo, a nisam znao, baš tu je moj amidža Ramo Tahirović slomio rebro, zbog težine i skučenosti prolaza. Od tada je taj deo Ledene pećine među avanturistima i planinarima ostao poznat ka Ramovo rebro. Ja bi se lično dvoumio, da li da pođem, kad gledam ove snimke. Dovoljno je pogledati kako izgleda prolazak kroz uske tunele, koliko je teren nezgodan i koliko svaki pokret mora da bude odmeren. Mrak, kamen, dah i skučen prostor, uffffff, nije za mene. Upravo zato ovaj kadar drži pažnju od početka do kraja. Ledena pećina kod Sjenice odavno privlači pažnju ljubitelja prirode, planinarenja i speleologije. Ipak, tek ovakvi prizori otkrivaju njeno pravo lice. Ne ono razgledničko, već ono surovo, hladno i ozbiljno. Ramovo rebro pokazuje koliko pećina može da bude fascinantna, ali i koliko traži oprez od svakoga ko u nju uđe. Ovo nije samo prolaz kroz kamen. Zato snimak provlačenja kroz pećinu ne ostaje samo kao pećinski kadar, već kao zapis o jednom dijelu Ledene pećine koji se ne zaboravlja lako. Za TV Sjenica: Edis Muminović Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook:   / sjenicacom   Sjenica Instagram:   / sjenicacom   Sjenica TikTok:   / sjenicacom   Sjenica Twitter (X): https://x.com/sjenicacom Naš YOUTUBE kanal sa receptima:    / @marininakuhinja   Naši pisani recepti ovde: https://folkoteka.org/recepti/ Pratite nas na Viberu: https://invite.viber.com/?g2=AQAeVG9g...

Vidikovci

NAJLEPŠI SRPSKI MEANDRI | Magični Uvac
Autor: Jovana Jovic Datum objave: 7.1.2024.
Opis. Već dugo slušam razne priče o ovim vidikovcima koji imaju magičan pogled na meandre Uvačkog iliti Sjeničkog jezera i konačno je došao i taj dan da ih vidim i uživo. Pogled je neverovatan! U periodu kad smo mi bili, ljudi masovno posećuju vidikovac Molitvu. Ja ne volim gužve i trudila sam se da mi to ne upropasti utisak i na kraju sam uspela da nađem mesto sa sjajnim pogledom nedaleko ovog vidikovca, a bez ljudi i to je bilo savršeno. Pogledajte I deo videa:    • NAJHLADNIJI GRAD U SRBIJI! SJENICA   Kontakt email: [email protected] ➡️ Uključi 🔔 da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Ivan: Zaprati instagram profil:   / theivandesign   Jovana: Zaprati instagram profil:   / jovanajovicofficial   Zaprati facebook stranicu:   / jovanajovicimages   Zaprati TikTok profil:   / jovanajovic  

Gradina (tzv. Jerinin, odn. Nemanjin grad) kod Ušačke pećine

U blizini sela Ušak i Družinići iznad kanjona Uvca i iznad Ušačke pećine, nalazi se arheološki lokalitet koji nije sustavno istražen, ostaci srednjovjekovne gradine koja u narodu nosi različita imena: Jerinin grad (najčešći naziv), ponekad Nemanjin grad, ili jednostavno Gradina. Riječ je o lokalnoj predaji i kasnijim interpretacijama naziva, a ne o arheološki potvrđenom „Jerininom“ ili "Nemanjinom gradu", jer konkretni dokazi za to ne postoje.
Takvo višestruko imenovanje nije neobično. Diljem Srbije i Crne Gore mnoge ruševine bez sigurnog povijesnog identiteta narod pripisuje ili Jerini Prokletoj ili Stefanu Nemanji ili dinastiji Nemanjića.
 
Velika je vjerojatnoća kako su ti ostaci nekada mogli biti utvrđeni grad jer je kanjon Uvca kroz povijest bio važan prirodni koridor između područja Starog Rasa, Pešteri i Polimlja. Na takvim dominantnim stijenama često su podizane manje utvrde koje su nadzirale prijelaze, štitile trgovačke putove i služile kao refugiji (zakloništa) tijekom sukoba. I sama pozicija iznad Ušačke pećine vrlo je pogodna za obranu, što govori u prilog postojanju neke srednjovjekovne fortifikacije.
Postoje dva razloga zašto se gradina povezuje s Nemanjom: područje oko Sjenice bilo je dio jezgre srednjovjekovne Raške, pa se mnoge ruševine spontano povezuju s Nemanjićima, a drugi, jer u narodnoj tradiciji postoji običaj da se svaka impresivna stara utvrda pripiše najpoznatijim vladarima, osobito Stefanu Nemanji ili caru Dušanu.

Kijevce (Kijevci)

Panorama Peštera - Kijevce
Autor: Pešter Panorama, retrospektiva i muzej Datum objave: 31.8.2019. 
Opis: U produkciji studija "Duljević" predstavljamo projekat "Pešter-panorama, retrospektiva i muzej". Ovim projektom želimo prezentirati naš prostor i našeg čovjeka- Pešter i Pešterca. Serijalom video-snimaka prikazat ćemo sva mjesta (sela i zaseoke) ovoga kraja. Danas vam prikazujemo selo Kijevce.

Pešter i dug život: Blizu 90 godina, a zdrav ko dren
Autor: RTV Novi Pazar Datum objave: 12.5.2026.
Opis. U selu Kijevci nadomak Sjenica, na prostranstvima Pešterske visoravni gde su oštre zime i čist vazduh deo svakodnevice, živi Hajdin Ćamović — čovek koji je zakoračio u devetu deceniju života, a i dalje ga krase vedar duh, osmeh i ljubav prema prirodi. Pratite RTV Novi Pazar na svim digitalnim platformama ============================================= RTV Novi Pazar Zvanični sajt http://rtvnp.rs/ Facebook   / rtvnp   Instagram   / rtv_novi_pazar   Tiktok   / rtvnovipazar   Viber https://chats.viber.com/rtvnovipazar/en Twitter https://twitter.com/rtvnovipazar?s=09 YouTube kanal    / rtvnprs  

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

GRUPA AUTORA: Sjenički kraj - antropogeografska proučavanja. Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu. Beograd, 2004.