GLASINAC

---

Glasinac je visoravan u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s prostranim Glasinačkim poljem površine od 22 km², dužine 7 km, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i planinama Romanija, Bogovićka planina (ogranak Romanije), Gradina (kod Milošića), Rabar, Crni vrh (kod Rogatice), Kopito, Kratelj. Gradić Sokolac se nalazi u samom središtu Glasinca.
​
​Glasinac je čuven po mnogobrojnim prapovijesnim nekropolama, grobnim tumulima (više od 1200) od nasuta kamenja i zemlje i po utvrđenim gradinama na okolnim uzvisinama. U rimsko doba i u srednjem vijeku obavljali su se u tim tumulima naknadni ukopi. Poznati su tumuli kraj Sokolca, Talina, Bandina brda, Potpećina, Šenkovića, Čitluka, a od gradina se ističu one kraj Kusača, Kotorišta, Prisoja. U tumulima ima i paljevinskih i skeletnih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika). Iako se kod tih priloga radi pretežno o domaćim proizvodima, ipak ima među njima i predmeta uvezenih iz Grčke (kaciga, nazuvci, posude). Metalni predmeti s područja Glasinca pokazuju, unatoč mnogim analogijama sa susjednim kulturama istoga doba, niz lokalnih karakteristika. Zbog toga je za tu kulturu prihvaćen termin glasinačka kultura, kojoj se kontinuirani razvoj može pratiti od ranoga brončanog do mlađega željeznog doba. Nositelji glasinačke kulture pripadaju široj ilirskoj etničkoj zajednici, koja se sastojala od više plemenskih zajednica, među kojima su se isticali Autarijati.

IZVOR  Glasinac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. 3. 2021.

Arheološka iskapanja
Glasinac je poznato arheološko nalazište u Bosni i Hercegovoni s ostacima još iz vremena neolitika, ali prvenstveno iz brončanog i željeznog doba. To je vrijeme Ilira, odnosno šire ilirske etničke zajednice, u kojoj su se isticali Autarijati.
Arheološki pojam Glasinac je širi od zemljopisnog. Zbog obilja arheološkog materijala na ovom području, cijelo jedno razdoblje nazvano je  Glasinačka kultura. Prva iskopavanja obavljao je 1880. godine austro-ugarski poručnik Johann Lexa koji je tada pronašao i čuvena Glasinačka kolica, koja se i danas nalaze u muzeju u Beču. Istraživanja su nastavili Ćiro Truhelka, Đorđe Stratimirović i Franjo Fiala. Ukupno je u 19. stoljeću iskopano 1234 humki, od čeka ih je bilo oko 250 praznih.

"Glasinačka kolica"
Brončana votivna kolica u obliku ptice, s četiri kotača, pronađena na Glasincu nalaze se u Prirodoslovnom muzeju u Beču / Naturhistorisches Museum. Predstavnici bečkog muzeja predali su Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine repliku kultnih kolica 26.10.2016. godine.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Priče iz kraja

Ivo Andrić: Žeđ (pripovjetka)

​Pripovjetka Žeđ Ive Andrića bavi se povijesnom tematikom. Godine 1878., tijekom austrougarske okupacije Bosne i Heregovine, zapovjednik žandarmerijske postaje u Sokolcu dobiva zadatak da uguši hajdučki pokret u tom kraju. Zapovjednik traži od uhićenog i ranjenog hajdučkog vođe da mu oda svoje suborce, a kada ovaj to odbije, naređuje da ga muče žeđu sve dok se ne predomisli. Zapovjednikova mlada žena, koja je tek doputovala iz grada, teško podnosi mučenje hajduka zatočena u podrumu njihove kuće...

Uz događaje koji prate priču o bitci protiv hajduka, paralelno priča o unutarnjem svijetu komandirove žene koja se bavi temom ženske seksualnosti.
Život komandirove žene svodi se na iščekivanje njegova dolaska. Ona je usamljena i ni u čemu ne pronalazi radost. Koliko nju muči patnja zbog zanemarenosti od strane muža, koga muči kako uhvatiti hajduke i steći slavu.
Do vrhunca radnje dolazi kada hajdučki vođa biva uhvaćen i zatočen u podrumu ispod njihova stana. Žena provodi cijelu noć slušajući vapaje hajduka, čime se prisjeća svojih zatomljenih strahova iz djetinjstva. Usprkos psihičkom teroru koji proživljava slušajući hajdukovo zapomaganje, ona ništa ne poduzima, već dočeka zoru. Tada se prepušta seksualnom odnosu s mužem i u tome zaboravlja sve brige koje su je mučile cijelu noć izdajući svoje strahove iz djetinjstva.
Pripovijetka je pisana u trećem licu, a njezin naslov upućuje na dvostruki smisao djela. Na doslovnoj razini to je hajdukova žeđ za vodom, a u prenesenom smislu radi se o čežnji žene za muškarcem.

Ivo Andrić: Žeđ, hrvatski film (1969.)

Potkraj 1960-ih Televizija Zagreb dogovorila se s književnikom Ivom Andrićem o ekranizaciji četiriju njegovih pripovijesti, među kojima je bila i Žeđ čiju je adaptaciju potpisao Krešimir Novosel. Film je velikim dijelom sniman u autentičnim bosanskohercegovačkim ambijentima.​

Produkcija: TV Zagreb/HTV, 1969.
Montaža: Živka Toplak
Skladatelj: Miljenko Prohaska
Direktor fotografije: Milivoj Vižintin
Režija: Joakim Marušić
Uloge: Vanja Drach, Iva Marjanović, Uglješa Kojadinović, Slobodan Aligrudić, Vjenceslav Kapural, Krunpo Valentić, Damir Mejovšek, Saša Binder
Scenarij: Krešo Novosel (prema istoimenoj priči Ive Andrića)

ŽEĐ - IVO ANDRIĆ
Autor: AUDIO KNJIGE RADIO 222 Datum objave: 29.12.2022.

Sokolac

Blago naslijeđa E25 - Sokolac
Autor: Tim System Media House Datum objave: 5.11.2023. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine.

---

Puhovac

Puhovac (Gradina, 1071 m)
Neposredno iznad grada Sokolca nalazi se uzvišenje Puhovac koje je značajno po tome što je to područje na kojem se nalazi razvođe između rijeke Prače odnosno Drine, i Bioštice odnosno Bosne.

IZVORI I LITERATURA

---

JUKIĆ, Milo: Sokolac: Romanijo, visokoga visa… Bljesak.info, 6.3.2020.

GOVEDARICA, Blagoje: Glasinac i Glasinačka kultura. Prezentacija. Sarajevo 31. mart - 04. april 2014.(PDF)

• 1. Otkriće glasinačke kulture - Tumuli (PDF)
• 2. Otkriće glasinačke kulture - Gradine (PDF)
• 3. Glasinac u neo-enolitu i bronzanom dobu (PDF)
• 5. Glasinački kneževi (PDF)

KALJANAC, Adnan; HANTALAŠEVIĆ, Elma: Glasinačka istraživanja Blagoja Govedarice i pokušaj metodološkog razvoja bosanskohercegovačke arheologije: Iskorak u budućnost do koje još nismo stigli. U: Godišnjak, Knjiga 48. Centar za balkanološka ispitivanja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2019. (PDF)

• Sažetak; The aim of this paper is to present the development of archaeological idea of methodology in Bosnia and Herzegovina on the example of archaeological research throughout Glasinac area during 1980s, concretely on site Klisura at the Kadića brdo, site where Blagoje Govedarica was the head of archaeological research. By comparing the idea and methodological principals that were prevalent during previously mentioned research with first postwar archaeological publications in two major jurnals, as well as the same ones published 10 years later, current state of archaeology in Bosnia and Herzegovina was analyzed through special review on work and contributions of Blagoje Govedarica to development of Bosnian and Herzegovinian science.

TRUHELKA, Ćiro: Gromile na Glasincu, Izviješće o iskopavanjima Zemaljskog muzeja priregjenim pod jesen godine 1888. Glasnik Zemaljskog muzeja 1, 1889, 23-35. Sarajevo, ​1889.
TRUHELKA, Ćiro: Predhistorijski predmeti sa Glasinca. Glasnik Zemaljskog muzeja 1, 1889, 26-44. Sarajevo, ​1889.
TRUHELKA, Ćiro: Kopanje starina na Glasincu u godini 1889. Glasnik Zemaljskog muzeja 2, 1890, 68-95. Sarajevo, ​1890.
TRUHELKA, Ćiro: Iskopine na predistorijskom grobištu na Glasincu u godini 1890. Glasnik Zemaljskog muzeja 2 , 1890, 386-401. Sarajevo, 1890.
TRUHELKA, Ćiro: Prehistoričke gradine na Glasincu. Glasnik Zemaljskog muzeja 3, 1891, 306-316. Sarajevo, 1891.
VASIĆ, Rastko: Beleške o Glasincu - Autarijati. Arheološki institut - Beograd. Balcanica XXXV (PDF)

Растко ВАСИЋ Археолошки институт, Београд БЕЛЕШКЕ О ГЛАСИНЦУ – АУТАРИЈАТИ