Svetonedeljski kraj
O kraju
|
|
UvodSvetonedeljski kraj nalazi se zapadno od Zagreba između toka rijeke Save te Okićkog i Samoborskog gorja. Leži na aluvijalnoj savskoj nizini, naslonjen na trup Samoborskog gorja koje je nastalo u mezozoiku u formaciji trijasa i krede. Iz miocena potječu naslage vapnenca i lapora, a iz pliocena slojevi belvederskog šljunka. U pleistocenu su nastale naslage ilovače i šljunka kojima su pokriveni najniži ogranci Samoborskog gorja.
Svetonedeljski kraj obihvaća administrativno područje općine Sveta Nedelja (65 m2), koja je formirana 30.12.1992. U nju su ušle tadašnje mjesne zajednice: Bestovje, Brezje, Kerestinec sa Žitarkom i Kalinovica, Mala Gorica sa Srebrnjakom, Novaki, Orešje, Rakitje, Strmec, Jagnjić Dol i Sveta Nedelja i Svetonedeljski Breg. IZVOR Službene stranice Grada Sveta Nedelja ENGLISH SUMMARY: Sveta Nedelja Region- Ime
-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Svetonedeljskog kraja Click on the Booking.com logo to directly find accommodation in this Region Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
PRIRODA
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
O doseljavanju Hrvata u Svetonedeljski kraj ima malo pouzdanih podataka i tek od Ladislavove darovnice (druga polovica 13. stoljeća) možemo koliko-toliko, pratiti povijesni tijek u Svetoj Nedelji. Naime čitav kraj, sve do Save, pripadao je vlasnicima Okić-grada, a tadašnja župa Sveta Nedelja i danas je pod okićkim dekanatom.
Najveća zanimljivost svetonedeljskoga kraja je nekoć dvokatni, a poslije potresa 1880., prizemni dvorac Kerestinec. Posjed Kerestinec kupio je 1560. godine grof Petar II. Erdody, a 1575. novim vlasnikom postao njegov sin Petar III. Siguran i čvrst dvorac u Kerestincu uskoro je postao stalno sjedište obitelji Erdody. Iako je nekoliko puta pregrađivan, a njegov današnji oblik dosta izmijenjen u odnosu na prvotni, dvorac u Kerestincu još i danas sadrži još izrazite fortifikacijske elemente, te je spomenik kulture I. kategorije. IZVOR Službene stranice Grada Sveta Nedelja |
Po kraju
PO SVETONEDELJSKIM BREGIMA
Kapela Sv. Marije Magdalene
|
Kapela Sv. Marije Magdalene smještena je na brežuljku ponad naselja Mala Gorica s koje se pruža odličan pogled na Zagreb i Medvednicu prema sjveroistoku te na Samobor i Samoborsko gorje na jugozapadu.
Kapela se prvi put spominje 1668. godine kao skromna drvena kapelica, a današnji izgled poprima 1768. godine. Građena je u baroknom stilu s dva poluluka. Posebnu vrijednost ima glavni oltar iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji iz 1600. godine koji predstavlja jedini sačuvani primjer oltara iz tog vremena na okolnom području: drveni, dvokatni, pozlaćeni i polikromirani, s pet skulptura, oltarnom palom i slikom Blažene Djevice Marije na atici. Do kapele se može doći i pješice iz središta Sv. Nedelje po šetnici koje se pruža po Svetonedeljskom bregu do kapele Sv. M. Magdalene. 
|
|
|
Na grebenu Svetonedeljskih brega
|
Kozjak / Kožlak
Najviša točka Svetonedeljskih brega je vrh Kozjak, visok 300 metara, na kojem se nalazi televizijski odašiljač. Izvorno se taj vrh zvao Kožlak, ali danas je usvojen naziv koji je preuzet iz vojnih karata bivše vojske, na kojima su izvorni toponimi često bili mijenjani i prilagođavani tadašnjem službenom jeziku. S Kozjaka se pruža odoičan vidik na sve strane. IZVOR Željko Hajtok, Hrv. planinar, br. 6. 2011. |
|
|
DUŽ I OKO MOLVIČKE ŠUME
|
|
PO SAVSKOJ DOLINI
|
Bike staza Zagreb - Sveta Nedelja - Samobor
Datum objave: 12.1.2022. Autor: Dražen Breitenfeld |
Strmec
|
Tok rijeke Save. Labirinti meandara, rukavaca, mrtvaja i otočića obilježja su nekadašnjeg prirodnog toka rijeke Save. Sava na području ornitološkog rezervata Sava Strmec nije imala jedno korito poput današnjeg, nego čitav splet manjih tokova i rukavaca kojima se položaj stalno mijenjao. Opsežnim regulacijskim zahvatima postupno je poprimila sadašnji izgled. Prvi tehnički radovi na zaštiti od poplava počeli su oko 1899. godine. Nakon dvije katastrofalne poplave koje su zahvatile Zagreb i okolicu - 1895., donesena je odluka o regulaciji korita rijeke Save, te se radovi pokrenuti početkom 20. stoljeća odvijaju i danas.
IZVOR ŽUPANIJSKA KRONIKA, 2024. |
Karta nekadašnjeg toka rijeke Save
|
Rakitje
|
Svetonedeljska fišijada. Krajem ljeta na obalama jezera Rakitje održava se tradicionalna Svetonedeljska fišijada, kulinarsko-turistička manifestacija koja okuplja veliki broj natjecateljskih ekipa, ali i posjetitelja. Osim gastronomskog dijela manifestacije, tu se odvija i prodaja domaćih rukotvorina i suvenira.
|
Praktično
IZVORI I LITERATURA
|
BREITENFELD, Dražen: Bloger tportala provezao se prvim kilometrima nove biciklističke autoceste od Zagreba do Svete Nedelje. Dojmovi su sjajni. T-Portal.hr, 16.1.2022.
HAJKOT, Željko: Sveta Nedelja iz perspektive jednog planinara. Hrvatska u srcu, lipanj 2011. Svetonedeljske pješačke rekreacijske staze. Planinarsko društvo Pinklec, Sveta Nedelja
|
|
