|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Trtla (Trtle)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Trtla, 690 m (prema dijelu izvora 689 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.3119, 17.6107
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Trtla, 690 m (prema dijelu izvora 689 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.3119, 17.6107
O planini
|
|
UvodTrtla, Trtla planina ili Trtle visoka je 690 metara. Široka je 4 do 7 kilometara, a duga 15 do 17 kilometara. Pruža se dinarskim smjerom, od Turčinovića na sjeverozapadu do Podgorja i Sretnica na jugoistoku. Sa sjevera, uz Trtlu se po cijeloj dužini pružilo Mostarsko blato, s južne strane je broćanska visoravan (visoravan Brotnjo) s broćanskim vinogorjem. Samu Trtlu lokalni ljudi ponekad nazivaju jedinom broćanskom planinom.
Ova niska planina je šumovita i teško prohodna. Lokalci tvrde da je neprohodnija čak i od daleko većih planina Čvrsnice, Čabulje, Veleži i dr. Veći dio viših dijelova planine obrastao je vegetacijom, dok se duž njezina podnožja nižu naselja: Turčinovići, Buhovo, Uzarići, Jare i Ljuti Dolac u širokobriješkoj, Podgorje i Sretnice u mostarskoj, te Gornja Blatnica, Gornji Ograđenik, Donja Blatnica i Čalići u čitlučkoj općini. Sva sela oko Trtla nekada su u ovoj planini napasala stoku. Pri vrhu planine, koji je otprilike na razmeđi naselja u podnožju (Buhovo, Uzarići i Turčinovići), sastajali su se i pastiri, rađale se ljubavi, ali je ponekad dolazilo i do svađa među pastirima, koje su se često završavale obračunom kamenica između pastira iz Buhova i Turčinovića, a znali su nekad onima drugima zapaliti lišnjake (lješnjake), porušiti duvare (zidana ograda ili zaklon) ili rastjerati ovce. Mnogi su na njoj imali staje, koje su danas napuštene ili se postepeno pretvaraju vikendice. Na planini se ranije sjeklo drvo za ogrjev i obrađivala polja - sijao se ječam, a u vrtlima sadio krumpir, čuvena poluranjka, kraljica krumpira. I ta su polja danas napuštena i zarasla. Na planini ima dosta divljih svinja, no one nisu autohtone, već su ih 1978. godine naselili lovci, a one su se kasnije razmnožile. Pored njih, na planini ima dosta jazavaca, lisica, kunica, lasica, pa i orlova. Na vrhu planine su 2015. godine postavljeni: 7 metara visok i pola tone težak dubov (hrastov) križ, Gospin kip i kip sv. Mihaela. ENGLISH SUMMARY: Trtla (Trtle)
- 
Trtla, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Trtle
Oglašavajte ovdje:
|
Po planini i po kraju
Trtla, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
BROTNJO
|
Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306./07. godine u trgovačkim odnosima s Dubrovnikom. Taj do sada pronađeni najstariji datum nađen je u dubrovačkom Povijesnom arhivu, što nas upućuje na to da je Brotnjo u to doba bilo povezano s tim primorskim gradom još u srednjem vijeku. Na ovom području do današnjih dana sačuvan je veći broj ilirskih gomila i gradina, rimskih hramova, ostataka antičke i rimske kulturne baštine, srednjovjekovnih, starohrvatskih crkvenih zgarišta, starih turskih kula, bezbroj vrlo različitih stećaka.
U Brotnju je sačuvan veliki broj ilirskih gradina, a najpoznatije su u Hamzićima, Gradnićima i Krehin Gradcu. U tim prapovijesnim spomenicima pronađeni su grobovi, oružje, te razne vrste nakita, keramičkog posuđa i oruđa. Osim Ilira, na području Brotnja živjeli su i Kelti u 4. i 3. stoljeću p.n.e. Na ovim područjima i Grci su imali značajnog utjecaja. Osim Grka, i Rimljanima su bili zanimljiva ova područja istočne obale Jadranskog mora, a njihovim dolaskom u ove krajeve opadao je utjecaj grčke kulture. Za vrijeme Rimljana u ovim krajevima, Brotnjo je teritorijalno pripadalo rimskoj provinciji Dalmaciji. Ostatci rimske materijalne kulture još su vidljivi u mnogim naseljenim mjestima Brotnja i to u Čerinu, Čitluku, Krehin Gradcu, Tepčićima, Biletići Polju... Na ovim lokalitetima pronađeni su rimski novac, rani ostatci graditeljske arhitekture, kameni spomenici, rimski crijep, keramika, razne alatke, nakit i oruđe. Slavenska plemena, u vrijeme velike seobe naroda, dolaze u ove krajeve od 597. godine, a najintenzivnije naseljavanje zbilo se u 6. i 7. stoljeću. Župa Brotnjo, u to doba, pripadala je pokrajini Zahumlje, odnosno zapadnom Humu, koji se prostirao na sjeveru do Ivan planine, na jugu do Trebinja i Dubrovačkog primorja, a na istoku je graničio sa župom Gacko, te na zapadu do Imotskog i Kočerina. Srednjovjekovno Broćno (kasnije se udomaćilo ime Brotnjo) stalno se nalazilo u sastavu Humske zemlje. Brotnjo je zemljopisno smješteno u zapadnoj Hercegovini. Poznato je da su granice srednjovjekovne župe Brotnjo, odnosno Broćno, kako se tada župa nazivala, bile mnogo šire od današnjih granica. Prema najnovijim istraživanjima, ime Brotnjo potječe od biljke broć (Rubia tinctorum), kojom se u srednjem vijeku u Brotnju bojilo sukno (platno). Ta biljka karakteristična za ovo podneblje Brotnja nalazi se u grbu općine Čitluk. IZVOR Brotnjo. Wikipedija (hr) 
Visoravan Brotnjo
Autor: Piotr Frydecki - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=30502666 
|
Broć (Rubia tinctorum)
Broć (brojuć, lat. Rubia), biljni rod korisnih trajnica iz porodice broćevki (Rubiaceae) kojemu pripada osamdesetak vrsta. Ne smije se brkati sa rodom broćika (Galium).
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim zemljama rastu strani ili sredozemni broć (Rubia peregrina) i pravi ili bojadisarski broć (Rubia tinctorum). Korijen biljke sadrži antracenski spoj zvani alizarin koji se upotrebljava bojenje tekstila poznatog kao ružičasta rubija. Također je korišten kao boja, posebno za slikarstvo, koja se naziva jezerasta rubija. Sinteza alizarina uveliko je smanjila potražnju za prirodnim spojem. Bojadisarski broć (broč pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae. Tradicionalno se koristila za bojenje tkanina i kože, a koristila se i kao ljekovita biljka. Na južnoslavenskim prostorima, još se od predkršćanskih vremena korijen biljke upotrebljava za bojanje pisanica. Stari Egipćani, Grci i Perzijanci također su poznavali ovu biljku.
Pravi ili bojadisarski broć (Rubia tinctorum).
Autor Otto Wilhelm Thomé - Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz, Gera, Germany ; www.biolib.de, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1410870 
Broć (Rubia peregrina)
Flore coloriée de poche du littoral méditerranéen de Gênes à Barcelone y compris la Corse, 1902. |
Čitluk
|
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH, smješten na visoravni Brotnja.
Vinova loza i duhan su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas se u Čitluku proizvodi vrhunsko i kvalitetno vino od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, koji se proizvode od vina iz Kamenih vinograda. Sredozemna klima, topla ljeta i blage zime omogućuju život kulturama kao što su loza, šipak, smokva, bajam (badem), naranča i maslina. Brotnjo se prvi put u dokumentima spominje prije skoro sedam stoljeća. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama i trgovačkim putovima, a još su njime i prije prolazile rimske ceste. Gradić Čitluk razvija se od kraja 1930-ih godina u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, privredno, prometno, sportsko, kulturno i ugostiteljsko središte. |
Grb općine Čitluk
Autor: Unknown author this version - Željko Heimer - https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/ba-07-1.html, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=96353449 |
Praktično
IZVORI I LITERATURA
KNEZOVIĆ, Mario: S Trtom na Trtle u trtlanske vrtle. Večernji list (ba), 21.7.2015.
