|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > SNEŽNIČKO-GORSKOKOTARSKA VISORAVAN > RISNJAČKA SKUPINA > Turnić
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Turnić, 484 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.36474, 14.46590
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Turnić, 484 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.36474, 14.46590
O planini
|
|
UvodBrežuljkasto–brdsko područje nalazi se uz južni i zapadni rub Grobničkog polja i sjeveroistočno od srednjeg toka Riječine. Čine ga:
ENGLISH SUMMARY:
- 
Turnić, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2025. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Gradina Turnić
Među prapovijesnim gradinama na Grobnišćini gradina Turnić je jedina koja se u stručnoj literaturi nigdje dosad ne spominje a izdvaja se s nizom specifičnosti. Turnić je, naime, brdo visoko 484 m, smješteno svega 700 metara u zračnoj crti jugoistočno od grobničkog Kaštela, odnosno od nekadašnje prapovijesne gradine Grobnik. Takva relativno mala udaljenost između dviju susjednih prapovijesnih gradina rijetko se susreće a kad se k tome uzme u obzir i činjenica da su postojeći topografski uvjeti između tih dviju susjednih gradina omogućavali laku međusobnu komunikaciju, veoma je vjerojatno da se je prapovijesni život odvijao u međusobnoj povezanosti. U prilog takvoj pretpostavci je i nekropola na lokalitetu Grobišće koja je, s obzirom na smještaj upravo između tih dviju gradina, očito pripadala i jednoj i drugoj. Isto vrijedi i za prethodno spomenut lokalitet Lokva na zapadnom podnožju Turnića koji je približno podjednako udaljen od Grobnika i od Turnića i čiju su vodu očito koristili stanovnici obiju gradina.23 Gradina Turnić uključuje i dva dolca sa zaravnjenim zemljanim dnom, a dijelom i treći, koji su zbog svog udubljenog oblika u odnosu na ostali prostor unutar gradine zaklonjeni od bure pa su očito u životu prapovijesne gradine imali određenu i značajnu funkciju. S obzirom, naime, na činjenicu da najveći dio gradinskog prostora čini otvorena blaga padina s dosta manjih i većih stršećih stjenovitih blokova, ti su dolci bili veoma pogodni za smještaj ljudskih nastambi i za sklanjanje njihove stoke, bilo u slučaju nekih opasnosti ili u svakodnevnoj praksi.
PROČITAJ VIŠE STRAŽIČIĆ, N.: Prilog poznavanju lokaliteta s prapovijesnim gradinama na području Grobnišćine. Grobnički zbornik, Svezak 7. Rijeka, 2005. (PDF)
PROČITAJ VIŠE STRAŽIČIĆ, N.: Prilog poznavanju lokaliteta s prapovijesnim gradinama na području Grobnišćine. Grobnički zbornik, Svezak 7. Rijeka, 2005. (PDF)
