Turopolje ("zemla Turopolska") je kraj između Zagreba i Siska. Najveći grad i administrativno sjedište je Velika Gorica. Prošlost mu je burna i osebujna. Od rimske Andautonije, do utvrde Lukavec koja i danas stoji, zgrade Plemenite opčine turopoljske - današnjeg muzeja Turopolja, kurije Bedeković, drvenih crkvica, hiža i čardaka, znamenitih leksikografa, pa sve do turopoljskog dijalekta specifičnog kajkavskog govora koji je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro RH.

IZVORI I LITERATURA

---

BIŠKUPIĆ ČURLA, Margareta; MATIJAŠIĆ, Josipa: Tradicijska drvena stambena arhitektura na području Novog Zagreba. Centar za kulturu Novi Zagreb. Zagreb, 2017

• Sažetak; Knjiga je rezultat istraživanja tradicijske drvene stambene arhitekture na području Novog Zagreba, a koje povijesno i tradicijski pripada regiji Turopolja. Kako se broj tih objekata smanjuje uslijed propadanja, na inicijativu Centra za kulturu Novi Zagreb, a u suradnji s etnolozima iz Muzeja Turopolja, započeo je projekt fotogratskog dokumentiranja te arhitektonskog opisivanja i etnografskog obrađivanja spomenutih objekata. Ova monografija sadrži fotografije objekata s arhitektonskim nacrtom te opisom gradnje. Kao takva, publikacija je vrijedan doprinos očuvanju baštine.

​CVITANOVIĆ, Đurđica: Turopoljske ljepotice: drvene seljačke crkve. U: Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu , 1974. (1. izdanje)
CVITANOVIĆ, Đurđica: Turopoljske ljepotice: drvene seljačke crkve. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 2008. (2. Izdanje)

• Opis: Drugo dopunjeno i prošireno izdanje knjige posvećeno turopoljskim ljepoticama odnosno drvenim seljačkim crkvama turopoljskog kraja. Na temelju podataka pronađenih u glinskome, sisačkome, karlovačkom, jastrebarskom i mrežničkom dekanatu autorica, povjesničarka umjetnosti obrađuje tri kapele, vrhunska djela sakralne i graditeljske baštine: sv. Jurja u Lijevim Štefankima, sv. Barbare u Velikoj Mlaki i sv. Ivana Krstitelja u Buševcu. Posebno poglavlje posvećeno je i razdoblju ratnog razaranja i obnove. Sadrži i foto priloge, popis lokaliteta i životopis autorice.Monografija posvećena drvenim seljačkim kapelama koje predstavljaju najviši doseg narodnoga graditeljstva. Analizirane su i opisane kapele i drvene seljačke crkve na području Turopolja gdje takav način gradnje bio najrazvijeniji. Uz opise sadrži i fotografije u boji, popis lokaliteta i podatke o stradanjima objekata za vrijeme Domovinskog rata.
  

FUERST-BJELIŠ, Borna. (2012). Turopolje – što je to? Historijskogeografski pogled na prostorni pojam i identitet tradicijske regije. Luč, časopis Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica, 2012. 1. str. 13-19. (PDF)
GRUPA AUTORA: Turopoljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; urednici Mladen Klemenčić, Katja Matković Mikulčić. Zagreb, 2021.

CVITANOVIĆ, Đurđica: Turopoljske ljepotice : drvene seljačke crkve. U: Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu , 1974.
CVITANOVIĆ, Đurđica: Turopoljske ljepotice : drvene seljačke crkve. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 2008. (2. Izdanje)
Opis: Drugo dopunjeno i prošireno izdanje knjige posvećeno turopoljskim ljepoticama odnosno drvenim seljačkim crkvama turopoljskog kraja. Na temelju podataka pronađenih u glinskome, sisačkome, karlovačkom, jastrebarskom i mrežničkom dekanatu autorica, povjesničarka umjetnosti obrađuje tri kapele, vrhunska djela sakralne i graditeljske baštine: sv. Jurja u Lijevim Štefankima, sv. Barbare u Velikoj Mlaki i sv. Ivana Krstitelja u Buševcu. Posebno poglavlje posvećeno je i razdoblju ratnog razaranja i obnove. Sadrži i foto priloge, popis lokaliteta i životopis autorice.Monografija posvećena drvenim seljačkim kapelama koje predstavljaju najviši doseg narodnoga graditeljstva. Analizirane su i opisane kapele i drvene seljačke crkve na području Turopolja gdje takav način gradnje bio najrazvijeniji. Uz opise sadrži i fotografije u boji, popis lokaliteta i podatke o stradanjima objekata za vrijeme Domovinskog rata.

Turopoljski leksikon
Leksikografski zavod Miroslav Krleža; urednici Mladen Klemenčić, Katja Matković Mikulčić. Zagreb, 2021.

Opis: Turopoljski leksikon obuhvatio je 1288 natuknica (na 693 str.) na čijem su sadržaju radili brojni stručni suradnici, a ilustriran je s približno 1100 različitih slikovnih priloga, fotografija, portreta i faksimila te 60 zemljovida. Predstavlja djelo od povijesne važnosti za naš kraj, a priređen je u suradnji izdavača Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Grada Velike Gorice. Turopoljski leksikon četvrta je knjiga u posebnom nizu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i njime ta institucija nastavlja tradiciju svojih regionalnih sinteza. Niz je započet s Istarskom enciklopedijom, a nastavljen Zagrebačkim leksikonom i Enciklopedijom Hrvatskoga zagorja.