Vipavska dolina smjestila se između visokih visoravni Trnovskog gozda i Nanosa na sjeveru i niske visoravni Kras na jugu. Proteže se od jugoistoka prema sjeverozapadu: od izvora potoka Močilnik pod Razdrtim do Goriške ravnice na državnoj granici s Italijom i duga je oko 40 km. Na sjeveru se uzdiže do ruba Trnovskog gozda, na istoku do visoravni Nanosa, na jugu s južnim grebenima Vipavskih brda, flišnim pojasom južno iznad rijeka Branice i Vipave te s brežuljkastim stražnji dijelom Vrha, naslanja se na Kras. Aluvijalna površina uz Vipavu i njezine pritoke te šljunčani nanosi Soče čine ravničarski svijet, koji se u srednjem i donjem dijelu kotline izmjenjuje s blagim flišnim brežuljcima, koji prema istoku prelaze u više grebene Vipavskih brda.
Općina Vipava obuhvaća područje gornjeg dijela Vipavske doline, au svom je gornjem dijelu stisnuta pod padinu Nanosa. Površina općine je 107,4 km2. Središte općine je Vipava, mjesto mnogih slika, mnogo voda, dvoraca i bogate povijesti. Brojna sela razasuta s obje strane doline i na brežuljcima obraslim vinogradima daju slikovitu sliku sunčanog krajolika. Općinu Vipava čini 11 mjesnih zajednica: KS Erzelj KS Goče KS Gradišče kod Vipave KS Lozice KS Loža KS Manče KS Podnanos koja obuhvaća naselja Orehovica, Podbreg, Podnanos, Poreče i Hrašče KS Podraga KS Vodopad KS Vipava koja obuhvaća naselja Nanos, Vipava i Zemono KS Vrhpolje koja obuhvaća naselja Duplje, Sanabor i Vrhpolje |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Antičko razdoblje
Bitka kod Mrzle reke (5-6.9.394.)
Bitka kod Mrzle reke predstavlja prekretnicu u povijesti, koja je obilježila ne samo sliku doline i starog slovenskog prostora, nego i daljnji razvoj čitavog zapadnog svijeta. Sukob je bio završetak građanskog rata između cara Teodozija i anticara Eugenija, u kojem su mnogi barbarski narodi koji su djelovali kao plaćeničke vojske s obje strane igrali važnu ulogu. Bitka nije važna samo za ishod građanskog rata, njezin je ishod duboko obilježio religijsku sliku Europe i svijeta, jer je Teodozijevim uspjehom kršćanstvo utrlo sebi put u povijest. Na čelu kršćanske vojske stajao je sam car Teodozije, koji je 379. godine sjeo na istočno prijestolje Rimskoga Carstva. Teodozije je bio kršćanin i revni branitelj katoličkog pravovjerja. Godine 392. zabranio je poganstvo i legalizirao kršćanstvo kao jedinu dopuštenu religiju u carstvu. Teodozijeva vojska brojala je oko sto tisuća ljudi, među njima je bilo i mnogo barbara, a osim Huna i Alana bilo je i oko 20 Gota. Taktičke i strateške niti bile su u rukama generala Stilihona. Teodozijeva vojska krenula je u bitku sredinom svibnja/maja 394. iz Konstantinopola, današnjeg Carigrada. Pogansku vojsku, brojčano slabiju od Teodozijeve (oko 30 do 40 tisuća vojnika), predvodio je Evgenije (Evgenius Flavius), u početku kršćanin, učitelj retorike, kojeg su 392. godine vojskovođa i dvor proglasili (anti)carem. svemoćni Arbogast, rođen Frank . Evgenije je krenuo u bitku odlučan braniti vjeru svojih otaca i vrijednost na kojoj je počivao tisućljetni Rim. Njegova vojska krenula je u bitku iz Mediolana (današnjeg Milana). Treći 'upleten' je Frigidus, rijeka koja je ušla u povijest s bitkom na svojim obalama. Frigida ili Mrzla reka, koja je od izvora do ušća ucrtana na Tabula Peuntingeriana, karti u boji cestovne mreže Rimskog Carstva iz 3. stoljeća, slovenski je Hubelj ili Vipava, možda obje rijeke zajedno. Po njemu su Rimljani nazvali i cestovnu postaju (mansio Fluvio Frigido), prvo rimsko civilno naselje na tlu današnje Ajdovščine. Iako se borilo oko 150.000 vojnika, do danas nisu pronađeni opipljivi dokazi gdje se točno bitka trebala odigrati. Smještaju ju u Vipavsku dolinu ponajprije zato što gotovo svi antički izvještaji o bitci govore o - Oluji! Nakon prvog dana borbi Evgeniju se osmjehnula ratna sreća. Rečeno je da je Teodozije bio na rubu predaje, ali ujutro je došla strašna oluja, koja je natjerala Teodozijevu vojsku u bijeg, istrgla štitove iz ruku Eugenovih vojnika i okrenula koplja i strijele u njihove redove. Jasno je dakle da se takva bitka mogla odigrati samo negdje na gornjoj Vipavštini. Iznenadnu pojavu oluje rimovao je i pjesnik Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije: Sjeverni vjetar - zahvaljujući tebi završio je s planovima, zasuli neprijateljske trupe ledenom olujom, strijele uzvratio na strijelce, lomeći koplja u vihoru... frigidus promijenio boju vode, pod hrpama leševa gotovo prestao, ako ga nije tjerala krv dječaka. IZVOR Ajdovscina.si (Pristupljeno 3.6.2023.) |
Bennett: Bitka pri Mrzli reki (394) in padec Rimskega imperija
Autor: Univerza v Novi Gorici / University of Nova Gorica Datum objave: 9.5.2012. Opis. 19. 4. 2012 - Bitka pri Mrzli reki (394) in padec Rimskega imperija Dr. Matthew Bennett Kraljeva vojaška akademija Sandhurst Royal Military Academy Sandhurst, Department of Communication and Applied Behavioural Science http://www.ung.si Za propad Rimskega imperija obstaja vrsta razlag in vse so postale predmet žgočih razprav. Bitka pri Mrzli reki je izjemna, saj je v njej mogoče odkriti številne odločilne elemente, ki so slednjič privedli do zloma zahodnega dela cesarstva. Bitka naj bi predstavljala zmagoslavje krščanstva nad poganstvom, toda razklan imperij ni za dolgo preživel Teodozijeve zmage. Razlogi za to so bili strukturni in strateški, pa tudi taktični in meteorološki. |
Vipava
Stari most. U gradskoj jezgri Vipave nalazi se Stari most preko rijeke Vipave, vjerojatno drugi najstariji postojeći most u Sloveniji (prvi je u Škofjoj Loki). Sagrađen je u drugoj polovini 16. stoljeća.
Lantierijev most preko rukavca Vipave u Vipavi , barokno je oblikovan, dug 15 m i sagrađen1669. godine, te je jedan od starijih mostova u Sloveniji. Vodi prema starom gradu Lantieri (Graščina Lantieri). Njegova posebitost je što to nije kameni lučni most već kameni most s potpuno ravnim klesanim hodnim pločama, debelim samo 13 cm a dugima i do 270 cm – konstrukcijski jedinstven u svijetu. Zanimljivost toga mosta je da ima potporne stupove isklesane iz samo jednog komada, što je također rijetkost.
IZVOR Goražd Humar: Ali je kaj trden most? Slovenski mostovi skozi čas. National Geographic Slovenija, Junij, 2024.
Lantierijev most preko rukavca Vipave u Vipavi , barokno je oblikovan, dug 15 m i sagrađen1669. godine, te je jedan od starijih mostova u Sloveniji. Vodi prema starom gradu Lantieri (Graščina Lantieri). Njegova posebitost je što to nije kameni lučni most već kameni most s potpuno ravnim klesanim hodnim pločama, debelim samo 13 cm a dugima i do 270 cm – konstrukcijski jedinstven u svijetu. Zanimljivost toga mosta je da ima potporne stupove isklesane iz samo jednog komada, što je također rijetkost.
IZVOR Goražd Humar: Ali je kaj trden most? Slovenski mostovi skozi čas. National Geographic Slovenija, Junij, 2024.
Dolenje
Napoleonov most. Dva km južno od Ajdovščine preko rijeke Vipave stoji veći kameni lučni most – Napoleonov most pri Dolenju. Sagrađen je kao snažan cestovni most, iako do njega, prema poznatim kartama, nije vodila niti jedna cesta niti put. Taj su most vjerojatno u vrijeme Ilirskih provincija sagradili Francuzi 1810. godine s jedinom namjenom da bi preko njega prenosili živu iz rudnika u Idriji. Jedina veća vodena prirodna prepreka između Idrije i Trsta bila je upravo Vipava, posebno u razdobljima proljetnih i jesenskih poplava.Tada su živu prevozili u drvenim posudama na konjima, a za konjske karavane nije bilo potrebno graditi ceste.
IZVOR Goražd Humar: Ali je kaj trden most? Slovenski mostovi skozi čas. National Geographic Slovenija, Junij, 2024.
IZVOR Goražd Humar: Ali je kaj trden most? Slovenski mostovi skozi čas. National Geographic Slovenija, Junij, 2024.
Slap
Kameni most. Na kamenoj ploči na malom kamenom mostu kod Slapa, nedaleko od Vipave, nalazi se zanimljiv deseteroredni natpis na slovenskom jeziku iz 1803. godine koji u duhovitim stihovima govori tko je sve sagradio most. Ovo je zasigurno najstariji sačuvani natpis na slovenskom jeziku na mostu ili javnom mjestu.
IZVORI I LITERATURA
-