STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Antičko razdoblje
|
Bitka kod Mrzle reke (5-6.9.394.)
Bitka kod Mrzle reke predstavlja prekretnicu u povijesti, koja je obilježila ne samo sliku doline i starog slovenskog prostora, nego i daljnji razvoj čitavog zapadnog svijeta. Sukob je bio završetak građanskog rata između cara Teodozija i anticara Eugenija, u kojem su mnogi barbarski narodi koji su djelovali kao plaćeničke vojske s obje strane igrali važnu ulogu. Bitka nije važna samo za ishod građanskog rata, njezin je ishod duboko obilježio religijsku sliku Europe i svijeta, jer je Teodozijevim uspjehom kršćanstvo utrlo sebi put u povijest. Na čelu kršćanske vojske stajao je sam car Teodozije, koji je 379. godine sjeo na istočno prijestolje Rimskoga Carstva. Teodozije je bio kršćanin i revni branitelj katoličkog pravovjerja. Godine 392. zabranio je poganstvo i legalizirao kršćanstvo kao jedinu dopuštenu religiju u carstvu. Teodozijeva vojska brojala je oko sto tisuća ljudi, među njima je bilo i mnogo barbara, a osim Huna i Alana bilo je i oko 20 Gota. Taktičke i strateške niti bile su u rukama generala Stilihona. Teodozijeva vojska krenula je u bitku sredinom svibnja/maja 394. iz Konstantinopola, današnjeg Carigrada. Pogansku vojsku, brojčano slabiju od Teodozijeve (oko 30 do 40 tisuća vojnika), predvodio je Evgenije (Evgenius Flavius), u početku kršćanin, učitelj retorike, kojeg su 392. godine vojskovođa i dvor proglasili (anti)carem. svemoćni Arbogast, rođen Frank . Evgenije je krenuo u bitku odlučan braniti vjeru svojih otaca i vrijednost na kojoj je počivao tisućljetni Rim. Njegova vojska krenula je u bitku iz Mediolana (današnjeg Milana). Treći 'upleten' je Frigidus, rijeka koja je ušla u povijest s bitkom na svojim obalama. Frigida ili Mrzla reka, koja je od izvora do ušća ucrtana na Tabula Peuntingeriana, karti u boji cestovne mreže Rimskog Carstva iz 3. stoljeća, slovenski je Hubelj ili Vipava, možda obje rijeke zajedno. Po njemu su Rimljani nazvali i cestovnu postaju (mansio Fluvio Frigido), prvo rimsko civilno naselje na tlu današnje Ajdovščine. Iako se borilo oko 150.000 vojnika, do danas nisu pronađeni opipljivi dokazi gdje se točno bitka trebala odigrati. Smještaju ju u Vipavsku dolinu ponajprije zato što gotovo svi antički izvještaji o bitci govore o - Oluji! Nakon prvog dana borbi Evgeniju se osmjehnula ratna sreća. Rečeno je da je Teodozije bio na rubu predaje, ali ujutro je došla strašna oluja, koja je natjerala Teodozijevu vojsku u bijeg, istrgla štitove iz ruku Eugenovih vojnika i okrenula koplja i strijele u njihove redove. Jasno je dakle da se takva bitka mogla odigrati samo negdje na gornjoj Vipavštini. Iznenadnu pojavu oluje rimovao je i pjesnik Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije: Sjeverni vjetar - zahvaljujući tebi završio je s planovima, zasuli neprijateljske trupe ledenom olujom, strijele uzvratio na strijelce, lomeći koplja u vihoru... frigidus promijenio boju vode, pod hrpama leševa gotovo prestao, ako ga nije tjerala krv dječaka. IZVOR Ajdovscina.si (Pristupljeno 3.6.2023.) |
Bennett: Bitka pri Mrzli reki (394) in padec Rimskega imperija
Autor: Univerza v Novi Gorici / University of Nova Gorica Datum objave: 9.5.2012. Opis. 19. 4. 2012 - Bitka pri Mrzli reki (394) in padec Rimskega imperija Dr. Matthew Bennett Kraljeva vojaška akademija Sandhurst Royal Military Academy Sandhurst, Department of Communication and Applied Behavioural Science http://www.ung.si Za propad Rimskega imperija obstaja vrsta razlag in vse so postale predmet žgočih razprav. Bitka pri Mrzli reki je izjemna, saj je v njej mogoče odkriti številne odločilne elemente, ki so slednjič privedli do zloma zahodnega dela cesarstva. Bitka naj bi predstavljala zmagoslavje krščanstva nad poganstvom, toda razklan imperij ni za dolgo preživel Teodozijeve zmage. Razlogi za to so bili strukturni in strateški, pa tudi taktični in meteorološki. |
