|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE KATUNSKE KRŠKE ZARAVNI > Vranjina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.2744, 19.1309
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.2744, 19.1309
|
|
UvodVranjina je otok na crnogorskom dijelu Skadarskog jezera, dug oko 2 km, a širok oko 1 km. S otoka se uzdižu dva gola vrha visoka oko 300 metara: najviši Velji vrh, visok 303 mwtara, nalazi se zapadnije, i istočniji vrh Kosmača visok 273 metara. Vapnenačkog je sastava.
Vranjina je postala otok tek između 1200. i 1233. usljed podizanja razine vode u jezeru. Na otoku je srednjovjekovni manastir svetog Nikole, koji se prvi put spominje 1233. godine. Manastirsko vlastelinstvo stvoreno je darovima niza lokalnih srednjovekovnih vladara. U Vranjini je bila rezidencija zetskog mitropolita prije preseljenja prijestolnice Crnojevića sa Žabljaka (Crnojevića) na Cetinje. Pod imenom Vranjina se spominje u mnogim spomenicima iz razdoblja Nemanjića. Prvi puta se spominje 1149. g. kada je na ljeto 1220. sv. Sava postavio prvoga episkopa zetskog Ilariona Šiševića u Manastiru i crkvi svetoga Nikole na Vranjini. Oko Vranjine, kao i susjednog Lesendra, vođene su česte borbe između Crnogoraca i Turaka. Na sjeverozapadu otoka pri obali, nalazi se naselje Vranjina, naseljeno nakon 1835. iz raznih krajeva Crne Gore. Prema popisu iz 2003., u naselju je živjelo 218 stanovnika, dok ih je prema popisu iz 1991. bilo 177, u 70 domaćinstava. Starost naselja, međutim, ne može se pouzdano utvrditi. Prije svega, nema nikakvih indikacija da je naselje postojalo u predturskom razdoblju. Mještani kažu da se najveći broj doseljenika ovdje nastanio za vrijeme Turaka, i to zbog krvne osvete ili drugih razmirica koje su imali u matičnim selima. Tu leži glavni razlog što u naselju žive obitelji iz raznih bratstava i plemena, što (izvjesno poput Limnjana) čini jedinstven primjer u ovoj oblasti. Ovdje, naime, žive doseljenici iz Dobrskog Sela, Građana, Ljubotinja, Ceklina, Zete, Lješanske nahije i drugih krajeva. Prema kazivanju mještana, prvi doseljenici su prije oko 350 godina kupili ovdje goru od Turaka i podigli kuće. IZVORI Vranjina (otok). Wikipedija (hr)(sr); Psiho-Vodič ENGLISH SUMMARY: Vranjina
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Zaljev Lučica
Pogled s brda Rajca prema Virpazaru. U prvom planu je zaljev Lučica za niskoga vodostaja. U sredini fotografije brdo Vranjina, na Skadarskom jezeru, s dva vrha Velji vrh (303 m) i Kosmača (273 m). |
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
GOJKO BERKULJANIN, Vranjina
Godina: 1967.; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 100 x 100 cm; Vlasnik: Prijestolnica Cetinje 
ALEKSANDAR - ACO PRIJIĆ, Vranjina
Tehnika: ulje na lesonitu; Godina: 1961. |
PETAR LUBARDA, Vranjina
Tehnika: Ulje na platnu; Dimenzije: 81x64,5 cm; Narodni muzej Crne Gore, Zbirka Milice i Svetozara Vukmanovića, Cetinje |
DOKUMENTARNI FILMOVI
|
Emisija Karavan Milana Kovačevića - Skadarsko jezero (1975.)
Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Datum objave: 17.2.2015. Opis. utorak, 26. jun 2012, 13h Trezor 26. jun - Dan Skadarskog jezera SKADARSKO JEZERO - U prvoj emisiji o Skadarskom jezeru iz putopisne serije Karavan. Milan Kovačević je sa televizijskom ekipom obišao Skadarsko jezero i okolna naselja snimajući prirodne lepote, bogatstvo flore i faune ovog kraja. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor Milan Kovačević, snimatelj Dragan Kulišić, rasvetljivač Bogdan Lujić, snimatelji zvuka Vladimir Dodig, Dušan Trtica; muzički saradnik Dorijan Šetina, ilustrator trika Milan Stanković, snimatelj ilustracija Velibor Andrejević, montažer Nadežda Ivović Proizvedeno 1975, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa |
|
Skadarsko jezero
Pogled s Vranjine na Rumiju
|
PO SKADARSKOM JEZERU (1949)
Postavio: POSTOJBINA – ПОСТОЈБИНА Datum objave: 8.7.2021. Opis. Po Skadarskom jezeru. Filmski pregled Narodne Republike Crne Gore, 1949. Lovćen film, Cetinje. Karavan - Skadarsko jezero - 1. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 17.2.2023. Opis. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor: Milan Kovačević Karavan - Skadarsko jezero - 2. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 4.9.2022. Opis. Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a. Emisije iz serijala "Karavan" temeljno su pripremane-informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Skadarsko jezero sa okolnim naseljima, prirodne lepote, flora i fauna, arheološka nalazišta, kulturno-istorijski spomenici. Proizvodnja 1975. godine. Serijal: Skadarsko jezero
Autor: Crna Gora od Iskona Datum objave: 23.11.2020. Opis. Serijal, Skadarsko jezero (prva epizoda). Proizvodnja: TVCG (2003). |
|
Ušće rijeke Morače u Skadarsko jezero
Nakon spajanja sa svojim najvećim pritokom, Zetom, sjevernije od Podgorice, Morača ulazi u Zetsku dolinu. Teče kroz tu crnogorsku ravnicu sve dok se ne ulije u Skadarsko jezero. |
Vranjina (naselje)
Naselje Vranjina u podnožju istoimenog brda
|
Lesendro
|
Lesendro je otok i tvrđava u Skadarskom jezeru u Crnoj Gori. Nalazi se blizu naselja Vranjine. Tvrđava je izgrađena u 18. stoljeću. Smještena je na poluotoku koje je do izgradnje pruge Beograd - Bar bio otok.
Za vrijeme vladike Petra II Petrovića-Njegoša služila je kao od turskih napada i osiguravala neometan ribolov i trgovinu. Vladika Petar II je obnovio tvrđavu i ojačao zidove, jer je skadarski Rašid-paša optužio Crnogorce za špijunažu i pogubio 8 Crmničana koji su došli u Skadar radi trgovine. Sam vladika je često ovdje dolazio radi odmora. Lesendro je pod crnogorskom upravom bilo 11 godina. Osman-paša 1843. je zauzeo Lesendro, u isto vrijeme kada i Vranjinu i na njemu su Turci napravili svoje utvrđenje. Otok je oslobođen 1878. godine zajedno s gradom-tvrđavom Žabljakom Crnojevića, koji su pripojeni Kneževini Crnoj Gori. IZVOR Lesendro. Wikipedija (sh) 
|
|
VELJI VRH (303 m)
|
Vranjina (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 6. velj 2023. Opis. Vranjina je otvorena! Naš drugi pokušaj penjanja Vranjine poslije 2017. godine kada smo ispeli jedan njen mali dio: ovog puta smo išli tek prokrčenom stazom od strane NVO Psiho Vodič, pa nam penjanje nije bilo problem :) |
Karta novouređenih staza na Vranjini (planirano otvaranje u 2023. godini).
Kada se u potpunosti uredi biti će to jedna staza s čak tri ulazno/izlazne točke i mnoštvom vidikovaca. Staza se uređuje u sklopu projekta "Kulturna reaktivacija Vranjinom kroz kulturu i istoriju", koja se izvodi u okviru ReLOaD2 programa, koji financira EU, a provodi UNDP u 15 lokalnih samouprava. IZVOR: Psiho-Vodič, pristupljeno 28.12.2022. |
|
KOSMAČA (273 m)
Pogled s Veljeg vrha na vrh Kosmača i ušće Morače u Skadarsko jezero (u pozadini)
|
Crkva sv. Nikole manastira Vranjina, u podnožju Vranjine, uz rijeku Moraču i Manastirski lug na suprotnoj obali
|
ANDRIJSKA GORA
NADMORSKA VISINA
|
VELIKA ČAKOVICA (52 m) - MALA ČAKOVICA - KAMENIK (134 m)
- LIPONJAK (80 m)
- LIPONJAK (80 m)
|
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
IZVORI I LITERATURA
-
