PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE KATUNSKE KRŠKE ZARAVNI > Vranjina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.2744, 19.1309
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.2744, 19.1309
|
UvodOtok Vranjina, čina se najviša točka Velji vrh nalazi na 303 m n.v., poznat je iz srednjeg vijeka po manastiru sv. Nikole. Vranjina se prvi put spominje 1149. g. kada je na ljeto 1220. sv. Sava postavio prvoga episkopa zetskog Ilariona Šiševića u Manastiru i crkvi svetoga Nikole na Vranjini. Starost naselja, međutim, ne može se pouzdano utvrditi. Prije svega, nema nikakvih indikacija da je naselje postojalo u predturskom razdoblju. Mještani kažu da se najveći broj doseljenika ovdje nastanio za vrijeme Turaka, i to zbog krvne osvete ili drugih razmirica koje su imali u matičnim selima. Tu leži glavni razlog što u naselju žive obitelji iz raznih bratstava i plemena, što (izvjesno poput Limnjana) čini jedinstven primjer u ovoj oblasti. Ovdje, naime, žive doseljenici iz Dobrskog Sela, Građana, Ljubotinja, Ceklina, Zete, Lješanske nahije i drugih krajeva. Prema kazivanju mještana, prvi doseljenici su prije oko 350 godina kupili ovdje goru od Turaka i podigli kuće.
IZVOR Psiho-Vodič ENGLISH SUMMARY: Vranjina
- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI |
Zaljev Lučica
Pogled s brda Rajca prema Virpazaru. U prvom planu je zaljev Lučica za niskoga vodostaja. U sredini fotografije brdo Vranjina, na Skadarskom jezeru, s dva vrha Velji vrh (303 m) i Kosmača (273 m). |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
Skadarsko jezero
PO SKADARSKOM JEZERU (1949)
Postavio: POSTOJBINA – ПОСТОЈБИНА Datum objave: 8.7.2021. Opis. Po Skadarskom jezeru. Filmski pregled Narodne Republike Crne Gore, 1949. Lovćen film, Cetinje. Karavan - Skadarsko jezero - 1. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 17.2.2023. Opis. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor: Milan Kovačević Karavan - Skadarsko jezero - 2. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 4.9.2022. Opis. Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a. Emisije iz serijala "Karavan" temeljno su pripremane-informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Skadarsko jezero sa okolnim naseljima, prirodne lepote, flora i fauna, arheološka nalazišta, kulturno-istorijski spomenici. Proizvodnja 1975. godine. Serijal: Skadarsko jezero
Autor: Crna Gora od Iskona Datum objave: 23.11.2020. Opis. Serijal, Skadarsko jezero (prva epizoda). Proizvodnja: TVCG (2003). |
Ušće rijeke Morače u Skadarsko jezero
Nakon spajanja sa svojim najvećim pritokom, Zetom, sjevernije od Podgorice, Morača ulazi u Zetsku dolinu. Teče kroz tu crnogorsku ravnicu sve dok se ne ulije u Skadarsko jezero. |
Lesendro
Lesendro je otok i tvrđava u Skadarskom jezeru u Crnoj Gori. Nalazi se blizu naselja Vranjine. Tvrđava je izgrađena u 18. stoljeću. Smještena je na poluotoku koje je do izgradnje pruge Beograd - Bar bio otok.
Za vrijeme vladike Petra II Petrovića-Njegoša služila je kao od turskih napada i osiguravala neometan ribolov i trgovinu. Vladika Petar II je obnovio tvrđavu i ojačao zidove, jer je skadarski Rašid-paša optužio Crnogorce za špijunažu i pogubio 8 Crmničana koji su došli u Skadar radi trgovine. Sam vladika je često ovdje dolazio radi odmora. Lesendro je pod crnogorskom upravom bilo 11 godina. Osman-paša 1843. je zauzeo Lesendro, u isto vrijeme kada i Vranjinu i na njemu su Turci napravili svoje utvrđenje. Otok je oslobođen 1878. godine zajedno s gradom-tvrđavom Žabljakom Crnojevića, koji su pripojeni Kneževini Crnoj Gori. IZVOR Lesendro. Wikipedija (sh) |
VELJI VRH (303 m)
Vranjina (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 6. velj 2023. Opis. Vranjina je otvorena! Naš drugi pokušaj penjanja Vranjine poslije 2017. godine kada smo ispeli jedan njen mali dio: ovog puta smo išli tek prokrčenom stazom od strane NVO Psiho Vodič, pa nam penjanje nije bilo problem :) |
KOSMAČA (273 m)
Emisija Karavan Milana Kovačevića - Skadarsko jezero (1975.)
Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Datum objave: 17.2.2015.
Opis. utorak, 26. jun 2012, 13h Trezor 26. jun - Dan Skadarskog jezera SKADARSKO JEZERO - U prvoj emisiji o Skadarskom jezeru iz putopisne serije Karavan. Milan Kovačević je sa televizijskom ekipom obišao Skadarsko jezero i okolna naselja snimajući prirodne lepote, bogatstvo flore i faune ovog kraja. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor Milan Kovačević, snimatelj Dragan Kulišić, rasvetljivač Bogdan Lujić, snimatelji zvuka Vladimir Dodig, Dušan Trtica; muzički saradnik Dorijan Šetina, ilustrator trika Milan Stanković, snimatelj ilustracija Velibor Andrejević, montažer Nadežda Ivović Proizvedeno 1975, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa
Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Datum objave: 17.2.2015.
Opis. utorak, 26. jun 2012, 13h Trezor 26. jun - Dan Skadarskog jezera SKADARSKO JEZERO - U prvoj emisiji o Skadarskom jezeru iz putopisne serije Karavan. Milan Kovačević je sa televizijskom ekipom obišao Skadarsko jezero i okolna naselja snimajući prirodne lepote, bogatstvo flore i faune ovog kraja. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor Milan Kovačević, snimatelj Dragan Kulišić, rasvetljivač Bogdan Lujić, snimatelji zvuka Vladimir Dodig, Dušan Trtica; muzički saradnik Dorijan Šetina, ilustrator trika Milan Stanković, snimatelj ilustracija Velibor Andrejević, montažer Nadežda Ivović Proizvedeno 1975, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa
IZVORI I LITERATURA
-