ZENIČKI KRAJ
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: - |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na ovome području Search directly for accommodation in this region Oglašavajte ovdje:
|
Zenica
Povijesni pregled.
1950. Završena izgradnja Radničkog doma Željezare Zenica, u kasnijim vremenima poznatog kao Radnički univerzitet.
1950. Izrađen je prvi Generalni urbanistički plan Zenice. Autor bio profesor Juraj Neidhart. Planirana je gradnja na prostoru stare Zenice. Po ovom planu, stadion je trebao biti izmješten na Kamberovića polje, a na lokaciji stadiona je trebala nova višenamjenska zgrada, koja bi sadržavala: kino, pozorište, gradsku dvoranu, gradsku kafanu, omladinski centar, restoran, kongresnu salu, radio stanicu i još neke sadržaje.
1950. Izrađen je prvi Generalni urbanistički plan Zenice. Autor bio profesor Juraj Neidhart. Planirana je gradnja na prostoru stare Zenice. Po ovom planu, stadion je trebao biti izmješten na Kamberovića polje, a na lokaciji stadiona je trebala nova višenamjenska zgrada, koja bi sadržavala: kino, pozorište, gradsku dvoranu, gradsku kafanu, omladinski centar, restoran, kongresnu salu, radio stanicu i još neke sadržaje.
|
Urbani razvoj. Nakon Drugog svjetskog rata grad Zenica razvijao se prema Generalnom urbanističkom planu iz 1955. godine koji je izradio hrvatski arhitekt Juraj Neidhardt, u suradnji s Karlom Kužatkom. Iako se plan nije u potpunosti poštovao, on je dao temelj za razvoj grada kakav je danas. U tome razdoblju grad je naglo rastao zbog novopridošlog stanovništva, koje je u gradu, tada ubrzane industrijalizacije, nalazilo poslove. U začetku su mnogi od njih stanovali u barakama, zbog čega je bilo potrebno sagraditi velik broj višestambenih zgrada.
Na fotografiji je maketa urbanističkog rješenja centra Zenice prema koncepciji ing. J. Neidhardta
Prvi Generalni urbanistički plan (GUP) Zenice izrađen je 1950. g., ali je prihvaćen i odobren tek 1955. godine. Po ovom planu, čiji je autor bio profesor Juraj Neidhart, određena je namjena Kamberovića polja, smještenog u središtu grada, kao zelene oaze sa brojnim sportskim i rekreacijskim objektima. |
|
Znamenitosti
STARA ČARŠIJA
Sultan Ahmedova džamija.
|
Zenica | Kratki dokumentarni film | Obilazak grada - Zenica | Short documentary | City tour Zenica
Autor: MotoZe Datum objave: 23.2.2022. Opis. Pogledajte kompletan dokumentarni film snimljen u 5 gradova - • Dokumentarni film - "Putnici mira" (Jajce, Zenica, Foča, Mostar i Vareš) Zapratite kanal - / @motoze Vremenske oznake 0:00 - Intro 0:07 - Sultan Ahmedova džamija 5:47 - Crkva svetog Ilije 11:42 - Sejmenska džamija Isječak iz Dokumentarni film “Putnici mira”, Dokumentarni film “Putnici mira” – je film koji je nastao u toku projekta „TrodimenzioNACIONALNOST“ u okviru javnog poziva PRO-budućnosti. Izradu ovog filma je podržala Američka Agencija za međunarodni razvoj USAID. Sadržaj ovog filma ne održava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a. PRO-Budućnost je USAID-ov projekat izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini. Projekat provodi američka humanitarna organizacija Catholic Relief Services CRS, sa partnerima: Caritasom BiH, Institutom za razvoj mladih KULT, Forumom građana Tuzla (FGT), Helsinškim parlamentom građana Banjaluka (hCA) i Međureligijskim vijećem u Bosni i Hercegovini (MRV). |
Blago naslijeđa E93 - SULTAN AHMEDOVA DŽAMIJA U ZENICI
Autor: Tim System Media House Datum objave: 30.3.2025. Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine. |
Sultan Ahmedova medresa.
Hadži Mazića kuća. U neposrednoj blizini Sultan Ahmedove džamije, u središtu zeničke Stare čaršije nalazi se Hadži Mazića kuća, objekt tradicijske stambene kulture, jedan od najstarijih i najpoznatijih objekata u Zenici. Povijesno je važno mjesto, na kojemu se 1878. pregovaralo o zaustavljanju okupacije Sarajeva. Izgrađena je početkom 19. stoljeća, vjerojatno prije 1835. godine. Nema pisanih izvora o prvobitnom objektu, kao i o njegovom graditelju. Tako ne postoji vakufnama ili tarih iz tog vremena koji bi svjedočio o nastanku kuće. Navodno je tijekom druge polovine 19. stoljeća Hadži Mazića kuća bila han i sjedište zeničkog kajmekama.
Tokom 1878. godine bila je mjesto pregovora generala Filipovića sa predstavnicima grada Sarajeva, kojima se pokušavao zaustaviti ili odgoditi ulazak austrijskih vojnih jedinica u glavni grad BiH.
Prvi pisani spomen o Hadži Mazića kući bio je prilikom upisa vlasništva nad njom 1891. godine u gruntovnu knjigu, kojim se spominje pet suvlasnika. Kupoprodajnim ugovorom iz 1899. vlasnik tri četvrtine objekta postaje hadži Hajdar Bajrambašić iz sela Seoci, koji kupoprodajnim ugovorom iz 1910. postaje jedini vlasnik. Ugovorom iz 1940. Bajrambašić prenosi objekt u vlasništvo Sultan-Ahmedove medrese i time postaje vakif. Hadži Hajdar Bajrambašić u Zenici je bio poznatiji pod nadimkom Mazić pa je narod bivše kajmekamovo sjedište prozvao Hadži Mazića kuća, koja je taj naziv zadržala do danas i po tome je poznata.
U kući je u 20. stoljeću stanovala obitelj Mutapčić, a nakon što su iseljeni od 1960. do 1974. godine živjela je tu obitelj Džidić.
Od 1978. do 1992. godine u kući bio smješten stalni etnološki postav Muzeja grada Zenice, sve do dekreta Općine Zenica krajem 1992., na temelju kojega su se u kuću uselili Medžlis Islamske zajednice Zenica i Muftiluk zenički.
Muzej grada Zenice podnio je 2005. godine prijedlog Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašavanje Hadži Mazića kuće nacionalnim spomenikom BiH. No, Komisija je dvije godine kasnije odlučila da ovaj objekt za to ne ispunjava kriterije.
PROČITAJ VIŠE Ibrahim Emić: Zeničke priče: Hadži Mazića kuća. Zenica Blog, 10.3.2023.
|
U OVOJ KUĆI SE 1878 g. ODLUČIVALO O SUDBINI SARAJEVA ( Stara Čaršija 2 dio- Hadži Mazića kuća )
Autor: Zenica kroz objektiv Datum objave: 9.1.2024. Opis. Povijesni objekat Hadži-Mazića kuća se nalazi u ulici Muhameda Seida Serdarevića , u središtu grada Zenice poznat kao Stara čaršija koji dio predstavlja jezgru iz koje se razvija grad Zenica. Izgrađena je početkom 19 stoljeća, vjerovatno do 1835. godine. Pisanih izvora o prvobitnom objektu, kao i o njegovom graditelju nema, obzirom da ne postoji vakuf-nama ili tarih iz tog vremena koji bi svjedočili o nastanku građevine. U ovoj kuči su 11.08.1878.godine održani povijesni pregovori izmedu zapovjednika Austrougarskih vojnih jedinica,generala Josipa Filipovića i predstavnika grada Sarajeva na čelu sa Hafiz pašom, kojim pregovorima se pokušao zaustaviti ili odgoditi ulazak austrougarske vojske u glavni grad Bosne i Hercegovine. Prvi pisani pomen objekta jeste prilikom upisa vlasništva nad istim 1891. godine u gruntovnu knjigu kojim se pominje 5 suvlasnika te kuće, a kupoprodajnim ugovorom od 27. III. 1899. vlasnik ¼ objekta postaje hadži Hajdar Bajrambašić iz sela Seoci, koji kupoprodajnim ugovorom od 27. IV. 1910. godine postaje isključivi vlasnik sa omjerom prava 1/1, da bi potom isti ugovorom od 6. II. 1940. godine objekat prenijeo u vlasništvo Sultan-Ahmedove medrese, čime objekat postaje vakif. Naziv Hadži mazića kuća se vezuje za Hajdara Bajrambašića, u narodu poznatijeg kao Hadžija Mazić, roden 1859. g. u zeničkom selu Jurjevići. U ranoj mladosti je išao raditi u najam kod drugih, tok vremena, počeo se baviti trgovinom u okolnim selima babinskoga sliva i sakupio prilično veliko bogatstvo, a 1902 godine je obavio hadž. Predmetnu kuću je 1939 godine kupio od Avrama Ozme, te istu uvakufio sa ciljem da ubire najam od izdavanja pet dućana i prostorija ove kuće u svrhu školovanja muslimanske djece u medresi, zbog čega je narod ubrzo nakon toga, bivše kajmekamovo sjedište nazvao Hadžije Mazića kuća, koji naziv se održao i danas. Hajdar Bajrambašić zvani Hadžija Mazić je umro 1940. godine u 81. godini života. Rješenjima Skupštine općine Zenica iz 1959 i 1964 godine Hadži-Mazića kuća postaje društvena svojina koja prelazi na korištenje Muzeju grada Zenice od 13. 1. 1972. godine, da bi dekretom Općine Zenica, krajem 1992. u kuću uselio Medžlis Islamske zajednice Zenica i Muftiluk zenički koji i danas taj prostor koristi. Od kraja 19 stoljeća, sve do 80-tih godina 20 stoljeća, na južnoj, prizemnoj strani postojali su i postoje poslovni prostori u kojima su smještene zanatlijske ili trgovačke radnje (travari, opančari, sarači terzije, kamenoresci i dr. obrtnici), a prostori za dućane su izdavani zainteresiranima, dok je novac od najma bio namijenjen za finansiranje kajmekamove administracije. Kuća je vidna sa tri strane, sjeverne, istočne i južne, dok se na zapadnoj strani oslanja na građevinu austro-ugarske gradnje, građena je od kamena i čerpića sa ukrutama od drvenih greda , a originalni raspored u kući zeničkoga kajmekana je bio sljedeći: U prizemlju kuće su dvoja vrata privatna iz dvorišta i službena s juga sa čije desne strane je prijemna kancelarija sa posluženjem katom-kahvedžik, dvije sobe za administraciju kajmekama, te hodnik oblika slova L. prilično širok, koji je spajao privatni i službeni ulaz, a na strani prema čaršiji bilo je pet dućana u formi čepenka. Glavni ulaz u objekat je ostvaren iz avlije koja se nalazi sa sjeverne strane, a ista je prostrana i ogradena kamenim zidom visine oko 1 metar bez pratećih objekata. Na spratu je kamarija i sedam prostorija, od kojih su najprostranije bile kajmekamova kancelarija i ona za sastanke, a ostale su bile pisamica, arhivska soba, te tri kancelarije kajmekamovih službenika, tu je i drvena veranda sa 6 prozora sa polukružnim završetkom kao i 7 pravokutnih drvenih prozora vanjskih dimenzija 1,00 x 1,45 metara, od kojih su četiri sa zapadne i tri sa istočne strane. Krov je četvorostrani pokriven šindrom, potkrovna prostorija je dimenzija manjih od temelja, dok podrum, nije bio. Koso, preko puta kajmekamove kuće, bilo je sagrađeno skladište žita, koje se ubiralo od aga i begova kao porez na imovinski prihod od poljoprivrede, poznato kao desetina. Skladište je godišnje od ubrane desetine, zavisno od roda i godine, primalo do 100.000 oka žita, a radi lakšeg shvatanja mjerna jedinica "oka" je predstavljala glavnu mjeru za težinu na ovim prostorima koja je iznosila 1,26 kilograma, To znači, da je Zenica imala dovoljno žita za ishranu tadašnjeg stanovništva. Žito se prodavalo pekarima i ostalim stanovnicima, dok pekari nisu smjeli nabavljati žito na tržištu, sve dok ga ima u sreskom skladištu . Nakon ukidanja plaćanja desetine, oko 1860. godine, objekat je preuredio samardžija Mustafa Silajdžić u radionicu za izradu i popravak samara, gdje je nakon njegove smrti zgrada skladišta srušena 1910. godine radi uređenja mejtaša, tada glavnog trga, a u okviru uređenja mejtaša izgrađena je i Austrijska česma. |
Zenica, Hadži Mazića kuća
|
Muzej grada Zenice.
|
Blago naslijeđa E36 - Muzej grada Zenice
Autor: Tim System Media House Datum objave: 11.2.2024. Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine. |
Crkva svetog Ilije.
Sejmenska džamija.
|
"Lamela". Lamela je naziv za stambenu zgradu u Zenici, koja je izgrađena 1976. godine u brutalističkom stilu. Nalazi se nadomak škole "Musa Ćazim Ćatić", nedaleko od stadiona "Bilino polje" u dolini rijeke Bosne. Projektant je bio Slobodan Jovandić, a zgrada je vjerovatno najprepoznatljiviji objekt u Zenici. Čini je šest povezanih jedinica različite visine - šest lamela koje čine jednu kompoziju zgrade - po čemu je i dobila ime. Bila je prva zgrada u Jugoslaviji koja se gradila metodom pilota. Ima ukupno 27 katova, i 232 stana a ukupna visina zgrade iznosi 102 metra. U prizemlju su prostori za trgovine i urede. Izvorno je sivo-žuto obojana. Izgradnja je tekla sredinom 1970-ih i bila odgađana više puta; zgrada je završena 1976. godine. Jedno vrijeme je bila rekorder po visini u Jugoslaviji, a do rata u BIH i najviša stambena zgrada na Balkanu.
Jedna od anegdotalnih neobičnosti stanova u zgradi je da ima izvanredan pogled na teren obližnjeg nogometnog stadiona, zbog čega se oni često koriste kao promatračke "lože", koje vlasnici čak i iznajmljuju zainteresiranima u vrijeme važnijih utakmica. Hotel "Internacional". Sagrađen u modernističkom stilu. Djelo je arhitekta Slobodana Jovandića.
|
Zgrada "Lamela"
By Obsuser - Own work, CC BY-SA 4.0, https://en.wikipedia.org/w/index.php?curid=81578002 |
Bistričak
|
Bistričak je naselje na sjeveru grada Zenice smješteno na Bistričkoj rijeci. Poznato je kao omiljeno odmaralište Zeničana koje raspolaže sa bogatim rekreativnim sadržajima.
|
Odmaralište Bistričak
Autor: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Datum objave: 4.5.2024. Opis. Web: https://www.bhrt.ba Facebook: / www.bhrt.ba Twitter: / multimedijabhrt Instagram: / bhrt.ba E-mail: [email protected] |
