BJELOPAVLIĆI
O kraju
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Bjelopavlići
- 
Tvrđava Spuž
Objavljeno u: Crna Gora, putovanje kroz unutrašnjost - dr. Bernard Shwarz, 1883. godina 
Područje Bjelopavlića
Izvor: https://www.montenegro.org.au/bjelopavlici.jpg |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
PRIRODA
Istraživanja flore Bjelopavlića započela su još u 19. vijeku, kada su brojni strani i domaći botaničari, prolazeći kroz ovaj kraj, bili oduševljeni njegovom prirodom i o svojim zapažanjima ostavili pisani trag u znanstvenim i stručnim radovima.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
|
ZAPIS - Bjelopavlići
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 24.2.2024. Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi. |
NAŠA BAŠTINA - Hroničar Bjelopavlića Budo Brajović
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 27.12.2023. Opis. Ovaj YouTube kanal, kao i svi video i audio zapisi, vlasništvo su Javnog servisa. Bez pismene dozvole, zabranjeno je kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale. Informacije: [email protected] +382 20 224 784 |
Po kraju
Bjelopavlićka ravnica
|
Bjelopavlićka ravnica je pojas plodne nizije u Crnoj Gori duž rijeke Zete. Ravnica se širi u donjem toku Zete, blizu njenog ušća u Moraču kod Podgorice. U sjevernom obodu ravnica prelazi u brdski dio, a takođe zahvaća i planinski dio. Pleme Bjelopavlića je je porijeklom iz ove doline i brda. Bjelopavlići su se nekada nazivali i Brđani.
Bjelopavlićka ravnica je druga po veličini ravan u Crnoj Gori, površine oko 72 km2, dužine oko 28 km, širine od 8 km. Uz brojne glavice i humove koji strše iz nje, okružena je okolnim brdima i planinama, Velikim i Malim Garčem, Prekornicom, Liscem i lebršnikom. Dolina rijeke Zete je povijesno oduvijek bila gušće naseljena, jer su plodne nizine rijetkost u Crnoj Gori. U Crnoj Gori postoji još jedna ravnica, Zetska ravnica, kroz koju, iako joj ime tako govori, ne protječe rijeka Zeta. Bjelopavlićkom ravnicom prolaze koridori za ceste i željezničku prugu između dva najveća grada u Crnoj Gori, Podgorice i Nikšića. Najveće naselje u ravnici je gradić Danilovgrad, koji je dobio ime po knezu Danilu Petrović-Njegošu. U Bjelopavlićima se nalaze čuveni manastiri Ostrog i Ždrebaonik, u kojima se čuvaju mošti (relikvije) dva popularna sveca: Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Arsenija. |
Danilovgrad
|
Ideju o osnivanju nove crnogorske prijestolnice u plodnoj bjelopavlićkoj ravnici - koja je potekla još iz doba vladike Petra II Petrovića Njegoša - u potpunosti je ostvario Knjaz Nikola, nasljednik knjaza Danila. Novi grad je po njemu i dobio ime Danilovgrad, izvorno "Danilovac". Danilovgrad je građen po urbanističkom planu mladog inženjera Dragiše Milutinovića, sina pjesnika i Njegoševog učitelja Sime Milutinovića Sarajlije. Prema tome planu bila je planirana i izgradnja mosta koji je omogućio dalje širenje grada na drugu obalu rijeke Zete, zbog čega je Knjaz Nikola započeo izgradnju gradskog naselja, gradnjom mosta preko Zete nasuprot "Ćeranića glavice".
|
|
|
Danilovgrad ispod Prekornice
Autor: Alonzo Woods Datum objave: 19.10.2018. Opis. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Predrag Perović Proizvodnja: RTCG, jul 2018. |
Znamenitosti
|
Most Radovana Pavićevića (Mirkov most / Danilovgradski most). Kameni most počeo se graditi 1869. godine kada je knjaz Nikola pokrenuo izgradnju naselja u Bjelopavlićkoj ravnici. Prva faza dovršena je već naredne godine, a u potpunosti će biti završen 1893. godine, u obliku u kome je bio do Drugog svjetskog rata. Most se sastojao od pet svodova po 16 metara raspona, osam stubova po dva i po metra širine i dva manja svoda na krajevima po osam metara raspona. Podignut je u spomen na knjaževog oca velikog vojvodu Mirka, a danas nosi ime istaknutog borca Radovana Pavićevića. Pored Carevog mosta, kod Nikšića, ovo je najoučuvaniji kameni most u Crnoj Gori, iako se današnji izgled mosta znatno razlikuje od prvobitnog jer je most imao nekoliko rekonstrukcija.
Povijesni kontekst. Dugo su crnogorski vladari planirali da prijestolnicu sa Cetinja presele u plodnu Bjelopavlićku ravnicu. Za ovu idelju ruski dvor nije dao podršku ni vladici Petru II., ni knjazu Danilu. Zamisao prethodnika pokušao je realizirati knjaz Nikola. Prvo je 1863. godine preselio Pazar sa Prentine glavice u Martinićima na Ćeranića glavicu. Po njegovom nalogu inženjer Dragutin Milutinović 1868. izradio je urbanistički plan Nove Varoši. Iste godine počela je izgradnja mosta na Zeti po nacrtu dalmatinskog mjernika Županovića. Za godinu dana izgrađeni su noseći stubovi. Povezani su lučevim gredama, kako bi se most mogao koristiti dok se stubovi stabiliziraju. Most se sastojao od pet svodova po 16 metara raspona, osam stubova po dva i po metra širine i dva manja svoda na krajevima po osam metara raspona. Svodovi, stubovi i zidovi urađeni su od obrađenog kamena u vapnenom mortu. Izvorni most je srušen tijekom bombardiranja 1944. godine. Most je rekonstruiran 1948. godine o čemu svjedoči natpis ucrtan u kamenu ispod mosta. Originalni izgled mosta je sačuvan zahvaljujući zidarskom majstoru, specijaliziranom za ornamente od kamena, Dušanu Šćepanoviću. Nakon restauracije i vraćanja prvobitnog izgleda most je dobio novo ime: most Radovana Pavićevića. Zanimljive crtice. Zanimljiv je detalj u vezi s gradnjom. Kako su drvene lučeve grede vrlo dugačke i vrlo masivne, a morale su se "brati" u planini Prekornici koja je od mosta daleko 25 do 30 km, Bjelopavlići, koji su inače most gradili kulukom (iako je most građen osobnim sredstvima knjaza Nikole), a grede su se morale nositi na ramenima, odlučili su - jer sve je bespuće, sve je kamenjar - da vrhove greda ostave malo duže da ih probuše pa da ih vuku za sobom tamo gdje treba da ih vuku i da ih puštaju pred sobom tamo gdje je strmen velika. Kada je to vidio Mašo Vrbica, koji je bio nadzornik radova na tome mostu, uhapsio je desetak Bjelopavlića i sproveo ih na Cetinje, smatrajući da su napravili veliku štetu u gradnji mosta. Bjelopavlići, koji su znali da nije napravljena nikakva šteta, njih oko 300 spremilo se sa svojim torbicama i otišlo na Cetinje pred Dvor da protestira. Četvrti dan je raščišćena stvar: knjaz je od svojih brava zaklao njih dvadesetak, da se počaste Bjelopavlići i otpravio ih kući, a radovi su nastavljeni, tako je most s tom drvenom konstrukcijom služio sve do 1892. godine kada počinje gradnja lukova jer su noge bile stabilizirane (u potpunosti će biti dovršen naredne godine). 
Danilovgrad, Most Radovana Pavićevića (Mirkov most / Danilovgradski most).
|
U Almanahu „Orlić“ iz 1870. godine o mostu vojvode Mirka u Danilovgradu zapisajo je sledeće: „Mutna i osobito u zimsko doba opasna Zeta, odvaja Bjelopavliće od južnih crnogorskih nahija iz kojih su čeljad morala često puta svoj život pogibeljni izlagati prelazeći preko spomenute rijeke. Sad je, hvala bogu, ta prepreka otklonjena, preko Zete se podigao jesenas 1969. godine veliki kameni most po nacrtu dalmatinskog mjernika gospodina Županovića i pod rukovodstvom gospodina Maša Vrbice, crnogorskog senatora. Kad sasvim gotov bude zapasti će preko 30.000 forinti. Svijetli knjaz uzeo je na sebe svakolik potrošak, pošto je isti spomenik podignut u spomen pokojnom velikom Vojvodi Mirku, kojem je najprvija misao bila da se dobar most preko Zete na tom mjestu ogradi, kako bi između svega ostalog Pazar na Ćeranića glavici ostao prstupačan ovostranom dijelu Crne Gore u svako doba godine.“ |
|
Hram Svete Petke na Božovoj glavici. Hram na Božovoj glavici posvećen je Prepodobnoj mati Paraskevi, a narodu poznatijoj kao Sveta Petka koja je slava Bjelopavlića. Temelji za hram posvećeni su 30.10. 2017. godine, a projektant je prof. dr Svetislav Popović. Hram se intenzivnije počeo graditi od 2022. godine, jer je hram Svete Tekle postao premali. Prema projektu središnji dio crkve visok je 21 metar i s pet kupola na kojima je pet krstova (križeva). Zvonik visine 21 metar je samostalna arhitektonska cjelina, na kome su postavljena tri zvona, prilog braće Saše i Mira Stojanovića iz Danilovgrada. Zvona su posvećena 4.10.2022. godine.
|
Oaza ep.30 - Visit Danilovgrad
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 8,158 views Jun 5.6.2023. Opis. Neverovatna avantura, Niksic - Danilovgrad, rekom Zetom! |
Manastir Ždrebaonik
|
Ždrebaonik Monastery ~ Ždrebaonik Manastir | Danilovgrad, Montenegro |
Autor: Discover Montenegro Datum objave: 26.3.2026. Opis. Skriven nadomak plodne bjelopavlićke ravnice, manastir Ždrebaonik djeluje kao tiho mjesto blagodati — utočište kamena, molitve, otvorenog neba i dubokog mira. Smješten blizu Danilovgrada, ovaj sveti prostor nosi spokojno i postojano prisustvo, gdje se tišina doline i vjekovi duhovnosti susrijeću u miru. 🇲🇪✨ 🔔 Pretplatite se na naš 𝐘𝐨𝐮𝐓𝐮𝐛𝐞 kanal – / @discover-montenegro🙏 Okružen poljima, starim kamenom i širokim pejzažem centralne Crne Gore, Ždrebaonik se uzdiže skromno, a upravo je u tome njegova ljepota. Ne nameće se prostoru — on mu pripada. Mirna porta, blaga promjenjiva svjetlost i spokojna atmosfera pozivaju na sabranost, molitvu i unutrašnji mir, kao da čitavo mjesto diše sporijim i svetijim ritmom. ⛪ Manastir ukorijenjen u istoriji Manastir Ždrebaonik je jedno od važnih duhovnih mjesta u blizini Danilovgrada. Posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, vjekovima je vezan za duhovni život ovog kraja. Posebno je poznat po tome što se u njemu čuvaju mošti Svetog Arsenija Sremca, nasljednika Svetog Save, što ovoj svetinji daje posebno mjesto u duhovnom srcu Crne Gore. Kroz vrijeme je ostao ne samo mjesto molitve, već i mjesto trajanja, pamćenja i tihe postojanosti. 🍃 Kamen, tišina i duh kraja Ljepota Ždrebaonika ne leži u dramatičnim liticama ni snažnim vodopadima, već u nečemu tišem — otvorenom prostoru, plodnoj zemlji, dalekim planinskim obzorjima i miru koji djeluje duboko ukorijenjeno. Jutarnja svjetlost nježno pada na kamene zidove, popodne donosi toplinu i spokoj, a veče manastir pretvara u mjesto duboke tišine. Sve ovdje djeluje jednostavno, ali duboko smisleno. 🌾 Duh godišnjih doba Svako godišnje doba daje Ždrebaoniku drugačiju dušu — proljeće ga budi, ljeto smiruje i obasjava, jesen produbljuje, a zima čini još svečanijim u svojoj tišini. U svakom dijelu godine manastir kao da diše zajedno sa krajem koji ga okružuje. 📍 Lokacija: Manastir Ždrebaonik, kod Danilovgrada, Crna Gora 🚗 Pristup: Lako dostupan putem iz Danilovgrada i centralne Crne Gore 🌟 Ako vam se video dopao, lajkujte 👍, komentarišite 💬, podijelite 🔄 i pretplatite se 🔔 — to nam pomaže da vam približimo još skrivenih dragulja Crne Gore! 🇲🇪❤️ |
Donje Selo
Iz Donjeg Sela je čuveni crnogorski botaničar mr Ljubomir Bešić, koji je 1970-ih godina istraživao floru i vegetaciju područja Bjelopavlića. On je za potrebe izrade magistarske teze izradio Herbarijum Flore Bjelopavlićke ravnice, koji su njegovi potomci donirali Prirodnjačkom muzeju Crne Gore.
Grlić
|
Đedovina: Pastirska priča nadomak Danilovgrada (Epizoda 7)
Autor: Đedovina Datum objave: 15.4.2024. Opis. U ovoj epizodi pogledajte priču mladog pastira iz mjesta Grlić nadomak Danilovgrada. Svoj život posvetio je rodnom kraju, a sa svega 33 godine danas je ugledan domaćin. Ekipa emisije Đedovina: Autor: Bojan Vučinić Producent: Danilo Perišić Snimatelji: Danilo Perišić Montaža/kolor korekcija: Rade Bulatović |
-
Spuž
|
Živi avanturu. Epizoda 18 - Spuška glavica - (Danilovgrad) - Attraction Montenegro 2022 FHD
Autor: Attraction Montenegro Datum objave: 3.3.2023. Opis. Pozicija na google maps odakle startuje tura https://goo.gl/maps/xEpoLqeVhpHBwd2Q9 Sa vrha je odličan pogled na Spuž, Podoricu i Danilovgar, a okolne planine su prelijepe. Zapratite instagram profil @fitcouple.me @attractionmontenegro Zapratite facebook stranicu Attraction Montenegro Milija Čabarkapa Ivana Krivokapić |
Martinići
|
Prentina glavica. Kako bi realizirao projekt preseljenja prijestolnice sa Cetinja u Bjelopavlićku ravnicu, knjaz Danilo prvo je 1863. godine preselio Pazar sa Prentine glavice u Martinićima na Ćeranića glavicu. Prentina Glavica dobila je ime po Prenti iz Rovaca, inače odivi (u Crnoj Gori, žena koja je udata u drugom selu) Lakovića iz Kuča. Ovo se može saznati iz zapisa i predaja koja se mogu čuti u Bjelopavlićima, Kučima i Rovcima.
Narodna predaja o Prenti. U vrijeme prve pohare Kuča 1774. godine, u bijegu od turkse vojske, Kuči su pošli prema Maloj rijeci u uvale i skrivena mjesta, misleći da ih Turci neće naći. Međutim, velika vezirova vojska nastavila je dalje za njima. Preživjeli Kuči, prebjegli su na područje Bratonožića, gdje su se smjestili u pećine moračkih strana u Platijama. Rovčani su Kuče držali punih sedam godina, od 1774. do 1781. godine. Turci nisu ostavili Kuče na miru ni u Rovcima, zahtijevajući da ih vrate, prijeteći da će sva Rovca popaliti. Kako in Rovčani nisu udovoljili, Turci su pripremili veliku vojsku na prostoru Spuža, Bjelopavlića i Pipera. Saznavši za njihovu namjeru, Rovčani su poslali u tursku vojsku jednu ženu s djetetom u kolijevci, kako bi ponudili kumstvo, jer su Turci prihvaćali takva kumstva. Hrabra žena koju su poslali bila je Rovčanka, žena rovačkog kneza Milutina Bulatovića iz Gornjih Rovaca (predvodio je Rovčane protiv Turaka u Nikšiću 1786. godine), rodom iz Kuča, kćer čuvenog Jova Lakovića iz Donjeg Meduna, koji se osobito istakao u ratu protiv Turaka 1737.-1739., godine, kad je s Novom Popovim zarobio skadarskog pašu a zatim ga pustio. Predaja potom kaže kako je skadarski paša Mahmut Bušatlija došao s vojskom u Bjelopavlićko polje – Martiniće da krene u pohod na Rovčane. Prenta je stigla pred pašin šator i obratila mu se riječima: Čestiti vezire, poslali su me Rovčani da te u ime njih zovem na kumstvo. Primi Boga i svetog Jovana, tako ti tvoga dina i turske vjere! Evo ti dijete. Paša je nato izašao iz šatora, udario kolijevku nogom i dijete je zaplakao. Nosi to štene! Ne primam vašeg Boga i svetog Jovana, odgovorio je paša. Prenta je na to odgovorila: Što uradi, vezire! Ubio te Bog i sveti Jovan, kao i što oće!. Uzela je prešlicu koju je spustila s kolijevkom, pobode je pred šator i viknula: Čik vezire, ako nijesi gori od tvoje bule, idi i udri na Kuče i Rovčane! Ajte, Turci na Rovca, ako vam majka nije kurva. Spremili su vam Rovčani i Kuči darove. Uzela je kolijevku, rano doštla do Rovaca i ispričala što joj se dogodilo, kao i da Turci idu na Rovca. Mjesto gdje je Prenta pobola preslicu pred vezira naziva se Prentina Glavica. Ovdje su se održavali pazari do osnivanja Danilovgrada. Rovčani, pred nadmoćnijom turskom vojskom, sklonili su čeljad i stoku pored Mrtvice i u Platije, dok su Turci palili jedan dio Rovaca. U povratku ih napadnu Rovčani sa dvije strane u gustim šumama Ivačeva dola i potuku. To mjesto gdje su Turci najviše stradali zove se Turske rupe. Kažu da ih je tuda naveo njihov vodič Bjelopavlić iz Martinića, koji je bio naklonjen Rovčanima. |
Tunjevo
|
Đedovina - Tunjevo - seoska idila koja čuva tradiciju i privlači turiste (Epizoda 17)
Autor: Creativehub Datum objave: 19.6.2025. Opis. Da li ste ikada bili u Tunjevu? Ovo turističko izletište, jedno od omiljenih mjesta među mladima, čuva ljepotu brdsko-bjelopavlićke ravnice. Upravo zato smo novi emisiju "Đedovine" odlučili da snimimo u Tunjevu! Ekipa emisije Đedovina: Autor: Bojan Vučinić Producent/snimatelj: Danilo Perišić Montaža/kolor korekcija: Rade Bulatović |
