Delnički kraj
Delnice
|
Delnice su gradić u Primorsko-goranskoj županiji tj. u Gorskom Kotaru i među najvišim brdskim gradovima u Hrvatskoj. Delnice se sastoje od 55 prigradskih naselja: Bela Vodica, Belo, Biljevina, Brod na Kupi, Crni Lug, Čedanj, Dedin, Delnice, Donja Krašićevica, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Okrug, Donji Turni, Gašparci, Golik, Gornja Krašićevica, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Okrug, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac, Kupa, Kuželj, Leska, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Plajzi, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski, Raskrižje Tihovo, Razloge, Razloški Okrug, Sedalce, Srednja Krašićevica, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški. Nacionalni sastav delničkog stanovnipštva je homogen, pa Hrvati čine oko 95% stanovnika. Delnice su najveće zapadno kajkavsko naselje u Hrvatskoj.
Povijest Delnica U srednjem vijeku su Delnice bile središte bogate Modruške župe, a u 16. stoljeću grad i okolno područje je uglavnom opustilo zbog povremenih napada Turaka. Bržem razvoju Delnica je bitno doprinijela izgradnja ceste Lujzijane, koja je napravljena početkom 19. stoljeća, nakon čega se u okolici počinje razvijati drvna industrija. Dana 21. srpnja 1921. je u Delnicama Alija Alijagić, pripadnik lijeve terorističke organizacije 'Crvena pravda' izvršio atentat na Milorada Draškovića, ministra unutarnjih poslova Kraljevine SHS. Povod atentatu je bilo donošenje takozvane Obznane 1920. kojom je vlada Kraljevine SHS zabranila rad Komunističkoj partiji Jugoslavije i bitno smanjila opseg građanskih sloboda u Monarhiji. Atentatori su se dobrovoljno predali vlastima, iskoristivši sudski proces za afirmaciju svoga političkog rada. Alija Alijagić je osuđen na smrt, a drugi atentator Rodoljub Čolaković na dugogodišnju tamnicu. U doba 2. svjetskog rata su u travnju 1941. godine Delnice okupirale talijanske trupe. U gradu su ubrzo počele pripreme za ustanak, a stanovništvo se dijelom pridružilo partizanima. Oko grada su se vodile žestoke borbe između partizana i Talijana, a kasnije i Nijemaca. Partizani su grad konačno zauzeli 13.7.1944. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj se u Delnicama nalazilo veliko skladište oružja JNA koje je zauzeto akcijom hrvatske policije u drugoj polovici 1991. godine, jednom od rijetkih na tom području. Znamenitosti Kuća Rački (lok. Hiša Rački). Najstarija kuća u Delnicama. Izgrađena je u 18. stoljeću. Nalazi se u Supilovoj ulici na broju 94. Kuća Rački je spomenik kulture pod zaštitom, etno i graditeljska goranska baština uređena za posjet, kako bi se njome prikazala organizacija doma i stara graditeljska baština Delnica. Kuća ima svega tri prostorije: prva prostorija u koju se ulazi je hodnik u kojem se nalazi peć, a nadesno se nalazi kuhinja i spavaća soba. Prostorija nalijevo je štala u kojoj su ukućani čuvali stoku. U kući nije bilo struje, već se koristila petrolejka. Pored kuće se nalazi bunar koji je izgrađen da bi vatrogasci mogli gasiti vatru. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se što više sačuvati izvornost ku'e. Raspored prostorija i veličina ovakvih kuća bila je izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja – cijelo gospodarstvo nalazilo se pod jednim krovom, na okupu, što je naročito olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima. Popovčev mlin. Prvi električni mlin u Gorskom kotaru. S radom je započeo 1925. a prestao 1965. godine, U mlinu se nalaze dva pogona za mljevenje, jedan je električni kojemu su dijelovi dopremljeni iz Mađarske, a dugi je uobičajeni sa dva plosnata mlinska kamena. U mlinu se nalaze mnogo dizala koja su služila za dopremanje kukuruza ili pšenice na gornji kat gdje bi se žitarice skladištile, a vraćale po potrebi za mljevenje. (IZVOR Daniel Štimac, Skračka Žbela, br. 1) Skijaška skakaonica. Stara skijaška 70-metarska skakaonica s doskočištem na gradskom stadionu, nalazi se na sjeveroistočnoj padini Japlenškog vrha. Tu su se od 1950-ih do kraja 1970-ih godina redovno održavala natjecanja u skijaškim skokovima. Skakaonica već dugo vremena očekuje rekonstrukciju. 
Stare delničke kuće - Pogled na kuću Rački, najstariju delničku kuću
Kuća Rački, najstarija delnička kuća (Supilova ul. 94), je spomenik kulture pod zaštitom, etno i graditeljska goranska baština. Po svom današnjem izgledu najviše nam govori o organizaciji doma i o staroj graditeljskoj baštini Delnica. Postrani uzdužni hodnik (danas nepostojeći) spajao je sve prostorije kuće. Iz njega se ulazilo u centralni dio stare goranske kuće, u tzv. vežu (kuhinju), otvorenog krovišta, s podom od nabijene zemlje, u pravilu s otvorenim ognjištem. To je bio prostor rada i komunikacije. Veža komunicira s tavanom (izbom) preko ljestava, gdje se sušilo meso, sijeno, čuvala zrnata hrana, orasi i sušeno voće. Drugi glavni prostor je hiša (soba, hiža), s ulične strane kuće - prostor za odmor i posijelo. Treća, zadnja u nizu, prostorija je štala (staja). Ondje se osim stoke nalazio i WC. Ispod sobe se nalazio ukopan trap (preteča podruma) - prostor za ostavu krumpira i druge hrane. Starost kuće, kao i njoj sličnih, procjenjuje se na 200-300 godina. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se što više sačuvati njena izvornost. Raspored prostorija, veličina ovakvih kuća je bila izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja - cijelo gospodarstvo se nalazilo pod jednim krovom, na okupu, što je naročito olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima. Krov je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom), a sijeno na tavanu je zajedno s drvenim krovom činilo odličnu prirodnu toplinsku izolaciju, tako da su te kuće bile tople, suhe i ugodnog mirisa. U svakom slučaju, za ono vrijeme, život je u njima bio kvalitetan. Kuća je uređena za posjet. |
Zanimljivosti
Na Trgu goranskih šumara i drvara u Delnicama nalazi se statua Delnički snježni rekordi na kojoj su prikazane rekordne visine snijega u ovome gradiću. Tako je 2018. godine rekordna visina snijega na ovome mjestu bila 182 cm. Na relativno maloj udaljenosti u Delnicama, velika je koncentracija sportskih objekata za zimske ili ljetne sportove ili sportske discipline; jedan do drugoga su sanjkalište, ledena dvorana, skakaonice te staze za skijaško-trkačke utrke, nogometno i košarkaško igralište te kuglana, a niti puni kilometar od svega toga je bazen sa sportskom dvoranom i još jednim nogometnim igralištem. Delnički vidikovci
|
JAPLENŠKI VRH
|
Japlenški vrh (842 m) nalazi se zapadno od Delnica u istoimenskom šumskom parku, koji se prostire na 173 ha. S vrha, kome se može prići planinarskom stazom, nema vidika zbog šume.
Ime. Nekada su se lokalni vapnenci koristili za pečenje živog vapna u japnenicama (što je delnički naziv za vapnenice), odakle potječe i naziv Japlenškog vrha. Pristup. Staza koja vodi do Japlenškog vrha započinje u Delnicama kod ugostiteljskog objekta "Lovački dom" koji se nalazi na obronku brda uz gater s jelenima lopatarima. Duga je 1,4 km i prelazi se za oko 30 min. Uspon je lagan. Na samom njezinom početku otvara se pogled na legendarnu 70-metarsku skakaonicu sagrađenu 1947. godine s koje se pruža odličan pogled na Delnice. Tijekom šetnje, kroz poučne ploče Javne ustanove "Priroda", možete saznati mnoštvo zanimljivosti o posebnostima flore i faune ovog područja. Park-šuma. Park-šuma Japlenški vrh je zaštićeno prirodno područje, koje svojim prirodnim nastavkom, delničkim Parkom kralja Tomislava, zalazi direktno u centar grada. Bogatstvo staza, šetnica i puteljaka vrijednost je koja se najviše koristi za sport, rekreaciju, visinske pripreme sportaša, posjet gateru jelenske divljači ili šetnju kroz zelenilo. Park-šumom područje je proglšeno 1953. godine. Nalazi se na 750 – 842 m nadmorske visine. Vrijednosti zaštićenog prostora. Osnovni prirodni fenomen park-šume Japlenški vrh je šuma bukve i jele, poznatija u botaničkoj znanosti pod nazivom Omphalodo-Fagetum. Znanstveni naziv dobila je po značajnoj proljetnoj biljci lijepih modrih cvjetova – mišjem uhu (Omphalodes verna). Ovaj je tip šume neobično bogat vrstama, mnogo bogatiji od sličnih tipova šumskih zajednica u Europi. U sloju drveća ove zajednice na Japlenškom vrhu izdvajaju se bukva, jela i gorski javor, a u sloju grmlja česti su crvena kozokrvina (Lonicera xylosteum), žestika (Rhamnus alpinus ssp. fallax), obični likovac (Daphne mezereum) i lovorasti likovac (Daphne laureola). U sloju prizemnog rašća uspijevaju mnoge endemske i reliktne vrste, kao što su, uz spomenuto mišje uho, velika mrtva kopriva (Lamium orvala), volujsko oko (Hacquetia epipactis), kranjski bun (Scopolia carniolica), i druge. Od životinjskog svijeta, u područje park-šume Japlenški vrh povremeno navraćaju medvjedi. Posjetitelj koji u tišini šeće park-šumom često će susresti srne koje ovdje imaju svoja omiljena staništa i boravišta (kod Lovačkog doma je i zoo-vrtić s jelenima lopatarima – Dama dama). Djeci će također biti zanimljiva simpatična vjeverica koja je za razliku od također čestog puha, uglavnom aktivna danju. Krećući se park-šumom uočit će se pojedine vrste ptica ili bar čuti njihov pjev. Na tom području zadržava se nekoliko vrsta sjenica, crna žuna, djetlići, šojka, kos, crvendać, brgljez, palčić i ostale vrste. Svijet gljiva također je vrlo raznolik.. Vapnenci i dolomiti najvažnije su i najčešće karbonatne stijene krških predjela u Hrvatskoj. Njima u cijelosti pripada i masiv Japlenškog vrha. Oborinska voda otapa te stijene zbog čega na karbonatnoj geološkoj podlozi nastaju izrazite krške pojave. U park-šumi Japlenški vrh najčešće su i najizrazitije krške ponikve, a zabilježene su i jame. Na padinama su gdjegdje u obilju nanizane male vapnenačke šumske stijene koje izviruju iz tla. Na njima su se naselile bogate prevlake mahovina od kojih je najčešća "šumska češljasta mahovina" (Ctenidium molluscum), a upravo su mahovine i lišajevi zaslužni za nakupljanje prvih količina humusa na stjenovitoj podlozi. Već i male različitosti u geološkoj podlozi i vrsti tla, kao što su pojave proslojaka dolomita umetnutih u vapnence, utječu na stvaranje razlika u živom svijetu. Tako se na dolomitnoj podlozi Japlenškog vrha izdvajaju populacije kukurijeka božićnjaka (Helleborus niger), jetrenke (Hepatica nobilis) ili volujskog oka (Hacquetia epipactis), koji su na vapnencu rijetki ili potpuno izostaju. Nasuprot tome, na vapnencima je svojstvena razmjerno rijetka biljka kranjska bunika (Scopolia carniolica), koja raste uglavnom na stjenovitim staništima na padinama ponikava. IZVOR Japlenski vrh. Javna ustanova priroda. Nametnici i ledolom. Bukovo-jelove šume nastanjuju brojni ksilofagni kukci (vrste koje se hrane drvom). Od osobite važnosti u šumarstvu jesu potkornjaci, osobito zbog šteta koje učestalo čine u šumama. Njihove razgranate hodnike može se opaziti ako se malo nadigne koru nekoga suhog stabla. Svaka vrsta buši u drvu i pod korom hodnike posebnog oblika, po čemu ih se može prepoznati. Zapravo svaka vrsta potkornjaka traži upravo svoju vrstu drveta pa su poznati jelov potkornjak, smrekov potkornjak, brijestov potkornjak, i drugi. Nakon katastrofalnog ledoloma koji je Gorski kotar pogodio početkom veljače 2014. godine, u park-šumi Japlenški vrh uništene su krošnje i porušene brojne jele, bukve i ostalo drveće pa je zbog velike opasnosti od širenja potkornjaka i ostalih šumskih štetnika, mnogo porušenih stabala izvučeno iz šume. Ipak, dosta je posječenog drveta ostalo ležati u šumi. Takve nepogode u šumama mogu ponekad pogodovati drugoj važnoj skupini kukaca čije se ličinke hrane odumrlim drvom, a to su strizibube ili cvilidrete (Cerambycidae). Njihovo su istaknuto obilježje dugačka ticala i sposobnost proizvodnje osebujnog zvuka (odatle im ime!). Na Japlenškom vrhu strizibube se odlikuju neobičnom raznolikošću oblika što se također može povezati s razmjernim obiljem odumrlog drveta u šumi. Odrasli kukci mogu se ponekad zateći u većem broju na cvatovima – štitcima velikih štitarki, primjerice šumske anđelike (Angelica sylvestris), koja svoje malobrojne populacije ima uz šumske rubove i na zarastajućim šumskim lazima. Zvjerinjak. Na Japlenškom vrhu nalazi se ograđeni gater (zvjerinjak) koji pripada Hrvatskim šumama i proteže se na oko dva hektara zemljišta. Ranije je bilo manje jelena lopatara, no s vremenom krdo je postajalo sve veće. Posebnost ovog krda je i nekoliko albino jelena (stanje 2023. godine). Planinarski put Japlenški vrh – Golubinjak. Spaja dva zaštićena područja, park-šumu Japlenški vrh kraj Delnica s park-šumom Golubinjak kraj Lokava. Staza je duga 9 km, uglavnom prati Lujzinsku cestu, premda se stalno nalazite u divljini i dobro je obilježena. |
|
Brod na Kupi
|
Kaštel Petra Zrinskog
U kaštelu Petra Zrinskog u Brodu na Kupi nalazi se Interpretacijski centar projekta Putovima Frankopana. Njegov dio čini stalni postav naziva Divljina s pogledom na more. |
KRMPOTIĆ, Marinko: Otvorena vrata Kaštela Zrinski, svi mogu vidjeti preuređenu unutrašnjost dvorca. Novi list, 31.7.2021.
KRMPOTIĆ, Marinko: Danas se otvara nova brodokupska atrakcija, kreću Dani otvorenih vrata preuređenog Kaštela Zrinski. Novi list, 30.7.2021. Otvorena vrata Kaštela Zrinski, svi mogu vidjeti preuređenu unutrašnjost dvorca |
AKTIVNOSTI
|
Grasski Skijanje na travi Petehovac Croatia
Datum objave: 9.6.2014. Autor: Jelena Holenko Opis: Skijajte po ljeti na travnatom skijalištu s vučnicom u Planinskom centru Petehovac / Try Grasski at Mountain centre Petehovac in Gorski kotar region of Croatia |
Planinski centar “Petehovac” ima tristotinjak metara dugo skijalište.
Mogućnosti za izlete (Planinarske staze)
Delnice – Japlenški vrh Delnice – izvor Jezerka – Mali Petehovac |
