DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram youtube email

SLOVENIJA > Dolenjska > Dolenjsko podolje i Turjaška pokrajina

DOLENJSKO PODOLJE I TURJAŠKA POKRAJINA

O kraju

Uvod
Ime kraja, etimologija
Geografija/zemljopis kraja
Reljef
Geologija
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz kraja …
Vodič po kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u kraju?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u kraju
Kako doći?
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod


Dolenjsko podolje
Dolenjsko podolje s Turjaškom pokrajinom

​Dolenjsko podolje je niže područje, mezoregija u središnjoj Sloveniji, koja se prostire smjerom zapad - istok,  između Ljubljanskog barja i Krške kotline, a čine ga krško Grosupeljsko polje (Grosupeljska kotlina), Stiški kot, Dobska uvala, Trebanjsko podolje i Mirnopeška dolina. Brda su uglavnom niža od 400 m nadmorske visine, a građena su pretežito od vapnenca i dolomita. Zapadni dio Podolja je razvedeniji i u nekim dijelovima ima gorski karakter. Takva je mala visoravan Polževo, s brojnim kućama za odmor. Sjeverno od Dolenjskog podolja se u predalpskom području uzdiže Posavsko hribovje s raznolikom strukturom stijenja, dok se južno od Dolenjskog podolja nalazi dinarska Suha krajina koja ima karakter visoravni. Niži tereni su uglavnom prekriveni naplavinama rijeka ponornica, od kojih je najduža Temenica, dok su srednje visoki predjeli izrazito okršeni (krševiti). 

Srednju os Dolenjskog podolja predstavlja ponornica Temenica, koja krivuda po travnatoj poplavnoj nizini, dok ju duž njezine lijeve i desne obale prate povišene terase i vinorodne gorice prekrivene crveno-smeđim ilovastim tlom. Upravo iz razloga što u dolini Temenice vlada umjereno-kontinentalna klima, tu su zapadne granice subpanonskog vinogradarstva. Prodor rijeke Temenice je važan ne samo za naseljavanje i poljoprivredu, već njime prolaze i cestovni (autocesta i magistralna cesta) i željeznički prometni pravac od Ljubljane prema Novom Mestu.

Vode dotiču u Podolje od sjevera iz pretežito nepropusnog Posavskog hribovja. U Podolju one mjestimice poniru jer se tekućice, nailaskom na vapnenačku podlogu, naglo gube u ponorima i oblikuju slijepe doline - dolina rijeke Temenice je najduža takva slijepa dolina u Dolenjskoj.  


Podoljem prolazi i auto-cesta od Ljubljane prema Novom mestu.

U ovoj maloj regiji, veličine 318 km2 živi oko 33.000 stanovnika. Prevladavaju mala grupirana naselja. Glavna središta su Grosuplje, Ivančna Gorica i Trebnje, koji su zbog blizine i prometne poveznosti vezani za Ljubljanu - postali su "predgrađa" odn. "spavaonice" Ljubljane. Manji, lokalni centri su Šmarje-Sap, Višnja Gora, Stična, Šentvid pri Stični, Veliki Gaber i Mirna Peč.​
-
ENGLISH SUMMARY: -
-

KOČEVJE Stojna
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

Po kraju

GROSUPLJANSKI KRAJ


Grosuplje

Općina Grosuplje (slo.: Občina Grosuplje) je općina u središnjoj Sloveniji u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Središnja Slovenija. Središte općine je grad Grosuplje.
Općina Grosuplje nalazi se u središnjem dijelu države i jugozapadno od Ljubljane. Središnji dio općine zauzima Grosupljanska kotlina (slo. Grosupeljsko polje). Na sjeveru i jugu izdiže se brdskoplaninski kraj.
U općini vlada umjereno kontinentalna klima. U općini nema većih površinskih vodotoka, a postoje i ponornice.
​

Grosupeljsko polje

Grosupeljsko polje (hrv. Grosupljansko polje) je netipično krško polje površine 14 km². Nalazi se na granici dinarskog i alpskog prostora. Proteže se od Šmarske doline na zapadu, do Kriške visoravni (slo. Kriška planota) na istoku i Radenskog polja na jugoistoku. Po prirodi je slično obližnjem Ljubljanskom barju, samo što je 40-50 m više. S njime ga povezuje i Šmarska dolina, ostatak izvornog nadzemnog toka pliocenske Rašice (pliocen - proteže se od 5,33 milijuna godina do 2,58 milijuna godina prije sadašnjosti), koji je vode velikog dijela Dolenjske odvodio u Ljubljanicu. Sada je vodna mreža rijeke Grosupeljskog polja neobična: krški potoci Šentjurščica i Podlomščica u početku teku prema sjeveru, ali kod Grosuplja skreću oštro prema jugoistoku, gdje im se na rubu Radenskog polja spajaju Grosupeljščica i Dobravka. Površinske vode otječu u pravo krško Radensko polje, prirodni nastavak Grosupeljskog polja, koje kod Krke u brojnim vrtačama ponire u unutrašnjost krša. Izvorno dno je često bilo poplavljeno i vlažno, pa su naselja nastala na višim, suhim rubovima. Putevi su kroz polje vodeni u nasipima. Regulacijama i melioracijama nakon 1965. godine močvara je gotovo potpuno isušena i pretvorena u livade i dijelom polja.
IZVOR Grosupeljsko polje. Wikipedija (sl)
Picture
Grosupeljsko polje
Izvor: Geopedia.si, 2023.
Picture
Grosupeljsko polje
Izvor: Geopedia.si, 2023.

Radensko polje (kod Grosuplja)

​Radensko polje je krško polje na sjevernom rubu dolenjskog krša (Dolenjski kras), tri kilometra jugoistočno od Grosuplja, na krajnjem jugoistočnom obronku Grosupeljske kotline i oko 20 km jugoistočno od Ljubljane.. Prepoznata je kao prirodoslovno i kulturno-povijesno bogato područje Slovenije; zbog svoje ekološke važnosti proglašeno je krajobraznim parkom i uvršteno u europski program Natura 2000. Polje je dobilo ime po stanovnicima mjesta Velika i Mala Račna, koji se zovu Radenci.

Značajke ovog krškog polja istraživači su u većoj mjeri počeli otkrivati ​​nakon dovršetka Kočevske željeznice 1893. godine. Osobito je u to vrijeme otkriveno i donekle istraženo nekoliko krških špilja na ribničko-kočevskom kršu; jedan od pionira bio je Pavel Kunaver sa svojim bilješkama iz 1922. godine, te fotografi prirode Bogumil Brinšek, Josip Kunaver i Ivan Tavčar. Geografi Drago Meze i Ivan Gams detaljnije su opisali prostor u drugoj polovici 20. stoljeća, prvi 1977., a drugi 1986. Botaničke elemente polja istražio je 1991. Luka Pintar. Posljednje veće istraživanje obavljeno je 2000. godine od strane Centra za kartografiju flore i faune, po nalogu općine.

IZVOR  Radensko polje, Grosuplje. Wikipedija (sl)
Picture
Radensko polje
Izvor: Geopedia.si, 2023.
Radensko polje, karta
Radensko polje, karta
Picture
Usred Radenskog polja uzdiže se usamljeni brijeg Kopanj, a poljem teku tri rijeke; na slici Dobravka pri visokoj vodi.
Autor: Tcie – lastno delo; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1122809
Geografska obilježja. Radensko polje ima dinarski smjer pružanja; dugo je oko 4 kilometra i široko 1 kilometar, a ukupna površina mu je 4 km². Krško polje nalazi se na nadmorskoj visini od 325 metra. Prema tipu polja ono je prelivno, pritočno. Nnajmanje je među devet najistaknutijih krških polja u Sloveniji. 
Zdjelastog je oblika s ravnim dnom i izrazito višim rubom, a voda iz njega otječe u krško podzemlje. Tu su i mnogi drugi krški fenomeni, kao što su izvori, ponori i estavele. U polje se ulijevaju tri odvojena potoka, od kojih prvi, Dobravka, pritječe s nekrške površine, dok su Zelenka i Šica prave krške rijeke.
Polje je sa svih strana okruženo strmim šumovitim padinama, samo je na SZ rubu ravnim dijelom otvoreno prema Grosupeljskom polju. Usred polja dižu se dva brda. Brdo Boštanj na sjeveru i osamljeni dolomitni brijeg Kopanj koji se uzdiže 70 metara nad ravnicom u južnom dijelu, a koji je najljepši primjer huma u poljima dinarskog krša u Sloveniji.

Dno polja prekriveno je 5 do 10 metara debelim naslagama gline, koja leži na vrlo čistim jurskim vapnencima. Samo pojedini dijelovi površine sastoje se od trijaskih, više ili manje vododrživih dolomita. U pleistocenu, odnosno posljednjem ledenom dobu, Radensko polje je bilo jezero, pa je voda otjecala u krško podzemlje kroz današnje suhe vrtače više na padinama na rubu područja; Kopanj je tada bio otok.
Hidrološka obilježja. Hidrologiju područja čine uglavnom tri rijeke. Rijeka Dobravka nastavak je dvaju nekrških potoka Grosupeljščice i Podlomščice; vijuga malo više od kilometra preko krškog polja i onda se spušta. Obje prave kraške rijeke, Zelenka i Šica, izviru u krškim vrelima na rubu i presijecaju Radensko polje od zapada prema istoku. Zelenka se vijuga 2 kilometra preko polja i u sušnim razdobljima presuši. Šica pak izvire u dva izvora i svojim račvanjima pravi stazu dugu 3 kilometra. Pri visokim vodama sva se tri toka polja spajaju i ulijevaju u Zatočne jame u jugoistočnom kutu, a u nekim slučajevima, kada otjecanje nije dovoljno brzo, nastaje krško jezero, koje seže sve do prvih kuća u selu Velika Račna. U više navrata visoka voda uzrokuje plavljenje ceste koja povezuje područje s Grosupljem, a 24.10.1993. visoka voda koja je trajala tri tjedna poplavila je vatrogasni dom u Velikoj Račni. Sva voda koja nadođe na istočnim rubovima polja potom podzemno putuje do izvora rijeke Krke koji su udaljeni oko 5 kilometara zračne linije. Budući da ove vode dijelom godine pokrivaju potencijalno poljoprivredne površine, na oba ulaza u ponore u Zatočnu jamu postavljene su barijere koje su trebale zadržati granje i druge prepreke i tako omogućiti brže spuštanje vode. Kasnija istraživanja hidrologije krša pokazala su da su bitan čimbenik brzine istjecanja kroz vrtače tjesnaci u dubinama špilja koji su čovjeku nedostupni.​
Radensko polje ima nekoliko estavela, koje se lokalno nazivaju retje (izvedenica od riječi "vreti"). Najveće od njih su retje Srednjice i Kote. Još jedna karakteristična pojava ovog kraškog polja jesu depresije, zvane močila (hrv.  močvare), u kojima se voda zadržava tijekom cijele godine; važne su za život vodenih biljaka i životinja, kao i kao opskrba vodom ostatka životinjskog svijeta u sušnim razdobljima.

SLUŽBENA STRANICA PARKA PRIRODE
Picture
PROČITAJ VIŠE  ​Krajinski park Radensko polje. Naravni parki Slovenije
Picture
Radensko polje, karta s položajem objekata prirodne i kulturno-povijesne baštine
Picture
Zatočna jama
Autor: Vid Pogacnik – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=115485033
Picture
Lazarjeva jama
Autor: Vid Pogacnik – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=115485034
Picture
Retje (estavela) na Radenskom polju
Autor: Tcie – lastno delo; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1122836
Picture
Potencijalno sklonište šišmiša u špiljama i crkvama istraženim 2020. godine u Parku prirode Radensko polje i njegovoj okolici. Slika 1. Provjerena moguća skloništa šišmiša u špiljama i crkvama 2020. godine u Parku prirode Radensko polje i okolici.
Izvor: Presetnik, Primož & Zamolo, Aja & Pavlovič, Eva. (2021). Survey of potential bat roosts in caves and churches in the Radensko polje Nature Park and its vicinity in the year 2020 with notes on amphibians found in the caves.. 6. 4-14.
PictureUkrasni luk (slo. dišeči luk; lat. Allium suaveolens) na Radenskom polju
Autor: Benjamin Zwittnig - http://www2.arnes.si/~bzwitt/flora/allium_suaveolens.html, CC BY 2.5 si, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=40902368
​Biljni i životinjski svijet. U Radenskom polju postoji nekoliko staništa, od kojih su neka od europskog značaja. Teren uglavnom karakteriziraju travnjaci, no tu i tamo se nađe komadić šume ili šikare. Potonji je osobito bujan uz riječna korita, kao i šaš i rogoz. Od proljetnog cvijeća tu su ljubica močvarna ljubica (slo. barjanska vijolica; lat. Viola uliginosa), obična kockavica (slo. močvirska logarica / močvirski tulipan; lat. Fritillaria meleagris), ljetna krunica (slo. poletna kronica), širokolisni kaćun (slo. majska prstasta kukavica; lat. Dactylorhiza majalis) i ugroženi močvarni kaćun (slo. močvirska kukavica; lat. Anacamptis palustris).
Broj jedinki trenutno prisutnih močvarnih ušljivaca (slo močvirski ušivec; lat. Pedicularis palustris) i plućnog srčanika ili plućne sirištare (močvirski sviš, lat. Gentiana pneumonanthe) je sve manji, a zbog gnojidbe, u posljednjem desetljeću, već su nestali povaljena rosika (slo. srednja rosika; lat. Drosera intermedia) i bijela šiljkica (slo. bela kljunka; lat. Rhynchospora alba). Na tom području obitava i močvarni petoprst (slo. močvirski petoprstnik; lat. Potentilla palustris) i gorski trolist (slo. trilistni mrzličnik; lat. Menyanthes trifoliata), a inače se na nešto sušnijim vrištinama (slo. vresave) kriju i biljke koje manje vole vlagu.
​
Lokalnu su faunu relativno temeljito istražili stručnjaci Centra za kartografiju flore i faune. Zabilježeno je 27 vrsta vretenaca, od kojih je 5 vrsta ugroženo. Vilin konjic najprije treba tražiti u područjima spore vode. Postoji 68 vrsta leptira, od kojih se 14 vrsta smatra ugroženim. O ekološkoj važnosti polja govori i činjenica da u Radenskom polju živi i 12 od ukupno 19 vrsta vodozemaca u Sloveniji. Neki od njih su svakog proljeća na putu do svojih mrijestilišta izloženi masovnom "pokolju" od strane automobila koji putuju lokalnom cestom. Tu se gnijezdi i 78 vrsta ptica, kao i još dvije vrste koje se zadržavaju samo na području polja. Na crvenom popisu ugroženih vrsta nalaze se njih 24. Ugroženu vidru tek se tu i tamo može vidjeti uz sjeverne rubove polja.

Picture
Obična kockavica (Fritillaria meleagris)
Autor: Kurt Stüber - caliban.mpiz-koeln.mpg.de/mavica/index.html part of www.biolib.de, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3479
Kulturno-povijesna baština. Odmah na ulazu u Radensko polje sa sjeverne strane vidi se srednjovjekovni kaštel Boštanj i njegove ruševine. Podružna crkva sv. Martina u podnožju brda s kaštelom nešto je bolje održavana. Zabačeni Kopanj, koji ima strateški položaj i stoga je služio kao zaštita lokalnom stanovništvu, kako u prapovijesti tako i za vrijeme turskih provala, danas je popularno izletište i kulturno mjesto. Najstariji poznati zapis o Marijinoj crkvi, koja označava vrh brda, datira iz 1433. godine. U 19. stoljeću njen kapelan bio je, između ostalih, Jožef Prešeren, ujak slovenskog pjesnika Franceta Prešerna. Na brežuljku se nalazi i područna osnovna škola Grosupel koja djeluje od 1865. Na sjevernom obronku Kopanja nalazi se izvor Marijin zdenac za kojeg se kaže da ima nadnaravne moći, prema narodnom vjerovanju. Bunar bi trebao presušiti samo u vrijeme velikih katastrofa (npr. za vrijeme Drugog svjetskog rata). Selo u podnožju brda, Velika Račna, također je kulturno i povijesno obilježeno velikom baroknom kapelom koja je nastala pod upravom dvorca Čušperk.
Picture
Kopanj
Autor: Vid Pogacnik – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=115485031
Picture
Kopanj, cerkev Marije vnebovzete
Autor: Španska.Neža - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=113414538
Picture
Grad Boštanj
Autor: Vid Pogacnik – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=115481464

VIŠNJOGORSKI KRAJ

slo. VIŠNJEGORSKI KRAJ 

Jurčičeva pohodniška pot

Jurčičeva pot
(hrv., Jurčičeva staza) je izletnička pješačka staza, imenovana po spisatelju Josipu Jurčiču, koja ima dvije dionice: od Višnje Gore do Muljave i od Muljave do rijeke Krke. Dugačka je 15 km, i obilaznik ju prođe za tri sata. Stazu je trasiralo planinarsko društvo Viharni godine 1994. povodom 150-godišnjice spisateljevega rođenja. Brigu o stazi vodi Planinsko društvo Polž iz Višnje Gore. Organizirani pohod po ovoj stazi je obično prve subote u martu/ožujku u spomen na Jurčičev datum rođenja 4.3.1844. godine.

​​Dionice staze:
1. dionica s obilaznim točkama
  1. Željeznička postaja Višnja Gora (žigosanje dnevnika)
  2. Stari grad nad Višnjo Goro (520 m n.v.)
  3. Pristava pri Višnji Gori (550 m n.v.)
  4. Zavrtače
  5. Hotel na Polževem i gotička crkva sv. Duha (630 m n.v.)
  6. Male Vrhe (517 m n.v.)
  7. ruševine grada Roje
  8. seosko gospodarstvo - kmetija Kaščar (blizu ruševina grada Kravjek, nekada Weineck), ili: put uz ribnjak (ribnik) Laškovec
  9. crkva s grobom viteza Foedransberga (jedan od vlasnika grada Kravjek)
  10. Oslica
  11. Jurčičeva domačija na Muljavi (Jurčičeva rodna kuća - cilj)
Picture
Muljava, Jurčičeva rodna kuća
Autor fotografije: Janez Novak
Picture
Jurčičeva pot na Geopediji - otvori
2. dionica (školski put / šolska pot) s obilaznim točkama – od godine 1998.
  1. Muljava
  2. Potok pri Muljavi
  3. Lovska koča (lovačka kuća)
  4. Znojile
  5. Trebnja Gorica
  6. Krška jama (izvor rijeke Krke)
  7. Gradiček
  8. Krka (4 km nazad do Muljave)

​Opis staze

Staza počinje u Višnjoj Gori, gdje je Josip Jurčič pohađao osnovnu šolu, i nastavlja putevima kojima je svakodnevno hodao od rodnog sela Muljava do škole. Neki od ovih krajeva se javjaju i u njegovim djelima, kao na primjer grad Roje u djelu Grad Rojinje, a najpoznatiji su Višnja Gora iz djela Kozlovska sodba v Višnji Gori i Muljava iz djela Deseti brat. U Muljavi se također može razgledati  Jurčičeva rodna kuća (Jurčičeva rojstna hiša). Godine 1998. stazi je dodana školska staza od Muljave do Krke, gdje je spisatelj pohađao osnovnu školu između 1851. i 1855. Zbog neuspjeha ga je otac 1855. prebacio u osnovnu školu Višnja Gora. Na ovome dijelu obilaznici mogu vidjeti znamenitosti tamošnjih sela i među ostalim, izvor rijeke Krke.​Opis staze

Staza počinje u Višnjoj Gori, gdje je Josip Jurčič pohađao osnovnu šolu, i nastavlja putevima kojima je svakodnevno hodao od rodnog sela Muljava do škole. Neki od ovih krajeva se javjaju i u njegovim djelima, kao na primjer grad Roje u djelu Grad Rojinje, a najpoznatiji su Višnja Gora iz djela Kozlovska sodba v Višnji Gori i Muljava iz djela Deseti brat. U Muljavi se također može razgledati  Jurčičeva rodna kuća (Jurčičeva rojstna hiša). Godine 1998. stazi je dodana školska staza od Muljave do Krke, gdje je spisatelj pohađao osnovnu školu između 1851. i 1855. Zbog neuspjeha ga je otac 1855. prebacio u osnovnu školu Višnja Gora. Na ovome dijelu obilaznici mogu vidjeti znamenitosti tamošnjih sela i među ostalim, izvor rijeke Krke.

IZVORI I INFORMACIJE:
Wikipedija, Jurčičeva pot
Wikipedija, Jurčičeva rojstna hiša
Jurčičeva pot. TD Višnja Gora
Jurčičeva pot. Občina Ivančna Gorica
Geopedia.si: Jurčičeva pot
Picture
^ PREUZMI BROŠURU (PDF)

Podolje

Slovenski termin podolje znači pojas niže položenog zemljišta koje se nalazi na području većih brdovitih zemljopisnih regija. Također, može značiti i sustav više dolina.
Picture
Proljetna šuma na visoravni Polževo blizu Višnje Gore
Autor: Mihael Simonič, Wikipedija
Polževo je dinarsko-krška visoravan (slov., planota) smještena južno od Višnje Gore, na kojoj se nalze sela i zaseoci:
  • Zavrtače (545 m n.v.)
  • Kriška vas (565 m n.v.)
  • Nova vas (580 m n.v.)
  • Pristava pri Višnji Gori (550 m n.v.)
U blizini sela Zavrtače nalazi se hotel Polževo s manjim skijalištem (Smučišče Polževo) te gotičkom crkvom sv. uha (630 m n.v.). Polževo je ime dobilo po Višnjegorskoj legendi o zlatnom pužu (na slov. polž). Kroz Polževo prolazi Jurčičeva pohodniška pot.
Picture
Skijalište Polževo
Autor: JulietOscarLima, Panoramio

Višnja Gora

Hiša kranjske čebele (Kuća kranjske pčele)
Pčelarstvo (slo. čebelarstvo) u Sloveniji

Kranjska pčela dobila je ime po Kranjskoj, koja je obuhvaćala i područje današnje Dolenjske. Godine 1857. Dr. Philipp Rothschütz je u članku pod naslovom Aus Unterkrain (Z Dolenjskega; hrv. Iz Dolenjske) napisao: "Postoji jedna vrijedna i izdržljiva pčela, to je kranjska pčela." Bio je to prvi korak pčelara obitelji Rotschütz u slovensko pčelarstvu, koje su nastavili razvijati do 1909.
Svoj prvi procvat slovensko pčelarstvo doživljava u doba prosvjetiteljstva s aktivnom skupinom pčelara i njihovim pristupima. Slovensko pčelarstvo doživjelo je svoj drugi procvat zahvaljujući obitelji Rotschütz.
Višnja Gora i Kranjska sivka povezane su od 19. stoljeća, kada je obitelj Rotschütz živjela na Podsmreki kod Višnje Gore. Emil Rotschütz (1836‒1909) bio je jedan od najznačajnijih europskih pčelarskih stručnjaka svoga vremena. Nastavio je očev rad i naprednim pčelarstvom i trgovinom osigurao kranjskoj pčeli uspješan put u svijet. Zbog svoje funkcije i svojstava, kranjska pčela je vrlo brzo postala iznimno popularna pasmina pčela u svijetu, a tada je dobila i svoj znanstveni naziv koji jasno lokalizira njezino podrijetlo.
Rotschütz je počeo trgovati kranjskim pčelama, njegova tvrtka Carniolan commercial apiary cvjetala je u godinama 1875.-1900. Sagradio je u Podsmreki preko tisuću košnica, unaprijedio stare, izmislio nove. Distribuirao je veliki izbor živih košnica po cijelom svijetu, izrađivao i prodavao pčelarske potrepštine i opremu, proširio i usavršio svoj pogon stolarskim i limarskim radionicama, a općenito je bio i pametan poljoprivrednik.
Rotschütz je surađivao s inozemnim stručnjacima, a njegova suradnja s dr. Pollmannom, koji je 1875. godine kranjsku pčelu znanstveno nazvao Apis mellifica carnica.
Obitelj je dala značajan doprinos i u izdavačkoj djelatnosti, sudjelujući u izradi monografija i publikacija, brošura, kataloga i druge važne pčelarske ostavštine. Oni su stoga zaslužni za mnoge napredne razvojne korake u pčelarstvu i za ugled slovenskog pčelarstva u svijetu.

IZVOR Prijetno domače (pristup 2.12.2022.) Javni zavod za kulturo in turizem Prijetno domače Ivančna Gorica (ZKT Prijetno domače Ivančna Gorica), službena stranica
Picture
OTVORI POVEZNICU
​Projekt Kuće kranjske pčele u Višnjoj Gori
Projekt uključuje spomen obilježje, pčelinjak, Kuću kranjske pčele i mnoge druge aktivnosti, posvećen je ovom marljivom biću, a pobrinuo se za obnovu i oživljavanje stare gradske jezgre te obnovu starog škola. U Domu kranjske pčele možete pogledati i doživljajnu izložbu na kojoj je predstavljena autohtona slovenska pasmina pčela, kranjska lavanda. Kuća također ima smještaj, turističko informativni centar i kavanu, predavaonicu, laboratorij i drugu infrastrukturu.
Otkriće Spomenika kranjskoj pčeli u Višnji Gori dogodilo se 18. svibnja 2018., tijekom prve proslave Svjetskog dana pčela u Sloveniji.

Pčelarstvo u Sloveniji

Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne baštine je 1.12.2022. u Rabatu na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine upisao pčelarstvo u Sloveniji, koje je nominiralo slovensko ministarstvo kulture. Nominacija dokazuje bogatstvo pčelarske baštine, njezinu dugu povijest i tradiciju kao i rasprostranjenost vještina, znanja i prakse što se prenose s koljena na koljeno, napisalo je ministarstvo. Pčelarstvo je snažno ukorijenjeno u slovenski prostor, danas se pčele uzgajaju i u urbanim sredinama, a uspješno se razvija apiterapija i apiturizam, navodi se. Upravo na inicijativu Slovenije, podnesenu kako bi se povećala svijest o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. svibnja "Svjetskim danom pčela". Kranjska pčela, popularnog naziva sivka, autohtona je slovenska sorta pčela.
Obrazloženje nominacije
U Sloveniji je pčelarstvo način života za mnoge pojedince, obitelji i zajednice, koji pčelinje proizvode dobivaju za prehranu i tradicionalnu medicinu te koriste svoje znanje i vještine za brigu o pčelama i okolišu. Jedina podvrsta koja se čuva u Sloveniji je kranjska pčela. Pčelari imaju oko 200.000 pčelinjih zajednica, a kontroliranim uzgojem pčelinjih matica odgovorno osiguravaju očuvanje njegovih cijenjenih karakteristika: pitomosti, prinosa, izvrsne orijentacije i otpornosti na vremenske uvjete. Pčele se uglavnom drže u drvenim pčelinjacima u blizini pčelarskih domova. Zajednice izražavaju odnos pun ljubavi i poštovanja prema pčelama, a povezana znanja, vještine i prakse oblikovani su stoljetnom tradicijom i prenose se s koljena na koljeno. Pčelari, koji pčele smatraju svojim učiteljima i prijateljima te simbolima vrline, pameti i štedljivosti, stalnim istraživanjem proširuju svoja znanja i vještine. Važnost pčelarstva u Sloveniji ogleda se u njegovoj bogatoj terminologiji te u akademskim, književnim i folklornim tekstovima (s tiskanim djelima od osamnaestog stoljeća nadalje koja šire znanje, prozom, poezijom i izrekama vezanim uz pčelarstvo), umjetnosti (s karakterističnim oslikanim pločama i vjerski i svjetovni motivi na košnicama) i arhitektura (s izgradnjom tradicionalnih pčelinjaka).
​Slovenia - The land of beekeping and the Carniolan honey bee
Autor: Čebelarska zveza Slovenije Datum objave: 7.1.2022.
Opis. Slovenia - The land of beekeping and the Carniolan honey bee Publisher: Slovenian Beekeepers' Assciation, Public advisory service in beekeeping Financed by the Public advisory service in beekeeping December, 2021 Published: 30. dec. 2021 Video description edited: 7. jan. 2022
Beekeeping in Slovenia, a way of life
Autor: UNESCO Datum objave: 1.12.2022.
OPis. 
UNESCO: Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity - 2022 URL: https://ich.unesco.org/en/RL/01857 Description: In Slovenia, beekeeping is a way of life for many individuals, families and communities, who obtain bee products for food and traditional medicine and use their knowledge and skills to care for the honeybees and the environment. Communities express a loving and respectful attitude towards bees, and the knowledge, skills and practices relating to their keeping are shaped by centuries of tradition and transmitted from generation to generation. Beekeepers view their bees as teachers and friends. They expand their knowledge and skills through constant research. Country(ies): Slovenia © REAL FRAME productions/yOyproduction

Praktično

IZVORI I LITERATURA


PRESETNIK, Primož; ZAMOLO, Aja; PAVLOVIČ, Eva: Survey of potential bat roosts in caves and churches in the Radensko polje Nature Park and its vicinity in the year 2020 with notes on amphibians found in the caves. Izvorni članak. Hypsugo, VI, 1, 2021. str. 4-14. (2021) (PDF)
  • Sažetak. U razdoblju između februara i juna 2020. godine istražili smo 28 lokaliteta (22 pećina i 6 zgrada-crkva i kapela) u Parku prirode Radensko polje i okolici, u svrhu izrade popisa faune šišmiša i nadajući se da ćemo pronaći moguća zimovališta i skloništa porodiljnih kolonija. Na 15 lokaliteta pronašli smo pojedinačne šišmiše, kolonije ili guano koji ukazuje na njihovu prisutnost. Vizualnim promatranjem ili detaljnijim pre-gledom pojedinih jedinki šišmiša utvrdili smo najmanje sedam vrsta: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, Myotis myotis / blythii oxygnathus, M. emarginatus, Plecotus auritus, P. austriacus i jedno od manjih vrsta šišmiša Vespertilionidae koju nismo mogli determinirati. Najznačajnija zabilježena skloništa su zimovalište R. hipposideros u pećini Viršnica i sklonište porodiljne kolonije M. myotis / blythii oxygnathus u crkvi sela Veliko Mlačevo te R. hipposideros i M. emarginatus u crkvi sela Velika Račna. U pećinama smo pronašli još šest vrsta vodozemaca: Rana dalmatina, R. temporaria, Bufo bufo, Triturus carnifex, Lissotriton vulgaris, Ichthyosaura alpestris). Sve jedinke vodozemaca vjerojatno su bile tamo slučajno, ili ih je u ponorne pećine isprala voda ili su pale kroz jamske ulaze, ali za neke jedinke ne možemo potpuno isključiti ni namjernu hibernaciju.​

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact