---

DOLENJSKO PODOLJE I TURJAŠKA POKRAJINA

Područje: 
Obližnje grupe:
Obližnji krajevi: 
Obližnje planine: 
Država: Slovenija

OPĆENITO O KRAJU VODIČ PO KRAJU AKTIVNOSTI PRAKTIČNO IZVORI

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

Dolenjsko podolje

Dolenjsko podolje s Turjaškom pokrajinom

​Dolenjsko podolje je niže područje, mezoregija u središnjoj Sloveniji, koja se prostire smjerom zapad - istok,  između Ljubljanskog barja i Krške kotline, a čine ga krško Grosupeljsko polje (Grosupeljska kotlina), Stiški kot, Dobska uvala, Trebanjsko podolje i Mirnopeška dolina. Brda su uglavnom niža od 400 m nadmorske visine, a građena su pretežito od vapnenca i dolomita. Zapadni dio Podolja je razvedeniji i u nekim dijelovima ima gorski karakter. Takva je mala visoravan Polževo, s brojnim kućama za odmor. Sjeverno od Dolenjskog podolja se u predalpskom području uzdiže Posavsko hribovje s raznolikom strukturom stijenja, dok se južno od Dolenjskog podolja nalazi dinarska Suha krajina koja ima karakter visoravni. Niži tereni su uglavnom prekriveni naplavinama rijeka ponornica, od kojih je najduža Temenica, dok su srednje visoki predjeli izrazito okršeni (krševiti). 

Srednju os Dolenjskog podolja predstavlja ponornica Temenica, koja krivuda po travnatoj poplavnoj nizini, dok ju duž njezine lijeve i desne obale prate povišene terase i vinorodne gorice prekrivene crveno-smeđim ilovastim tlom. Upravo iz razloga što u dolini Temenice vlada umjereno-kontinentalna klima, tu su zapadne granice subpanonskog vinogradarstva. Prodor rijeke Temenice je važan ne samo za naseljavanje i poljoprivredu, već njime prolaze i cestovni (autocesta i magistralna cesta) i željeznički prometni pravac od Ljubljane prema Novom Mestu.

Vode dotiču u Podolje od sjevera iz pretežito nepropusnog Posavskog hribovja. U Podolju one mjestimice poniru jer se tekućice, nailaskom na vapnenačku podlogu, naglo gube u ponorima i oblikuju slijepe doline - dolina rijeke Temenice je najduža takva slijepa dolina u Dolenjskoj.  

Podoljem prolazi i auto-cesta od Ljubljane prema Novom mestu.

U ovoj maloj regiji, veličine 318 km2 živi oko 33.000 stanovnika. Prevladavaju mala grupirana naselja. Glavna središta su Grosuplje, Ivančna Gorica i Trebnje, koji su zbog blizine i prometne poveznosti vezani za Ljubljanu - postali su "predgrađa" odn. "spavaonice" Ljubljane. Manji, lokalni centri su Šmarje-Sap, Višnja Gora, Stična, Šentvid pri Stični, Veliki Gaber i Mirna Peč.​

-

ENGLISH SUMMARY: -

-

---

KOČEVJE Stojna

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Po kraju

Jurčičeva pohodniška pot

Jurčičeva pot (hrv., Jurčičeva staza) je izletnička pješačka staza, imenovana po spisatelju Josipu Jurčiču, koja ima dvije dionice: od Višnje Gore do Muljave i od Muljave do rijeke Krke. Dugačka je 15 km, i obilaznik ju prođe za tri sata. Stazu je trasiralo planinarsko društvo Viharni godine 1994. povodom 150-godišnjice spisateljevega rođenja. Brigu o stazi vodi Planinsko društvo Polž iz Višnje Gore. Organizirani pohod po ovoj stazi je obično prve subote u martu/ožujku u spomen na Jurčičev datum rođenja 4.3.1844. godine.

​​Dionice staze:

1. dionica s obilaznim točkama

1. Željeznička postaja Višnja Gora (žigosanje dnevnika)
2. Stari grad nad Višnjo Goro (520 m n.v.)
3. Pristava pri Višnji Gori (550 m n.v.)
4. Zavrtače
5. Hotel na Polževem i gotička crkva sv. Duha (630 m n.v.)
6. Male Vrhe (517 m n.v.)
7. ruševine grada Roje
8. seosko gospodarstvo - kmetija Kaščar (blizu ruševina grada Kravjek, nekada Weineck), ili: put uz ribnjak (ribnik) Laškovec
9. crkva s grobom viteza Foedransberga (jedan od vlasnika grada Kravjek)
10. Oslica
11. Jurčičeva domačija na Muljavi (Jurčičeva rodna kuća - cilj)

Muljava, Jurčičeva rodna kuća
Autor fotografije: Janez Novak

Jurčičeva pot na Geopediji - otvori

2. dionica (školski put / šolska pot) s obilaznim točkama – od godine 1998.

1. Muljava
2. Potok pri Muljavi
3. Lovska koča (lovačka kuća)
4. Znojile
5. Trebnja Gorica
6. Krška jama (izvor rijeke Krke)
7. Gradiček
8. Krka (4 km nazad do Muljave)

​Opis staze

Staza počinje u Višnjoj Gori, gdje je Josip Jurčič pohađao osnovnu šolu, i nastavlja putevima kojima je svakodnevno hodao od rodnog sela Muljava do škole. Neki od ovih krajeva se javjaju i u njegovim djelima, kao na primjer grad Roje u djelu Grad Rojinje, a najpoznatiji su Višnja Gora iz djela Kozlovska sodba v Višnji Gori i Muljava iz djela Deseti brat. U Muljavi se također može razgledati  Jurčičeva rodna kuća (Jurčičeva rojstna hiša). Godine 1998. stazi je dodana školska staza od Muljave do Krke, gdje je spisatelj pohađao osnovnu školu između 1851. i 1855. Zbog neuspjeha ga je otac 1855. prebacio u osnovnu školu Višnja Gora. Na ovome dijelu obilaznici mogu vidjeti znamenitosti tamošnjih sela i među ostalim, izvor rijeke Krke.​Opis staze

Staza počinje u Višnjoj Gori, gdje je Josip Jurčič pohađao osnovnu šolu, i nastavlja putevima kojima je svakodnevno hodao od rodnog sela Muljava do škole. Neki od ovih krajeva se javjaju i u njegovim djelima, kao na primjer grad Roje u djelu Grad Rojinje, a najpoznatiji su Višnja Gora iz djela Kozlovska sodba v Višnji Gori i Muljava iz djela Deseti brat. U Muljavi se također može razgledati  Jurčičeva rodna kuća (Jurčičeva rojstna hiša). Godine 1998. stazi je dodana školska staza od Muljave do Krke, gdje je spisatelj pohađao osnovnu školu između 1851. i 1855. Zbog neuspjeha ga je otac 1855. prebacio u osnovnu školu Višnja Gora. Na ovome dijelu obilaznici mogu vidjeti znamenitosti tamošnjih sela i među ostalim, izvor rijeke Krke.

---

IZVORI I INFORMACIJE:
Wikipedija, Jurčičeva pot
Wikipedija, Jurčičeva rojstna hiša
Jurčičeva pot. TD Višnja Gora
Jurčičeva pot. Občina Ivančna Gorica
Geopedia.si: Jurčičeva pot

^ PREUZMI BROŠURU (PDF)

---

Podolje

Slovenski termin podolje znači pojas niže položenog zemljišta koje se nalazi na području većih brdovitih zemljopisnih regija. Također, može značiti i sustav više dolina.

Proljetna šuma na visoravni Polževo blizu Višnje Gore
Autor: Mihael Simonič, Wikipedija

---

Polževo je dinarsko-krška visoravan (slov., planota) smještena južno od Višnje Gore, na kojoj se nalze sela i zaseoci:

• Zavrtače (545 m n.v.)
• Kriška vas (565 m n.v.)
• Nova vas (580 m n.v.)
• Pristava pri Višnji Gori (550 m n.v.)

U blizini sela Zavrtače nalazi se hotel Polževo s manjim skijalištem (Smučišče Polževo) te gotičkom crkvom sv. uha (630 m n.v.). Polževo je ime dobilo po Višnjegorskoj legendi o zlatnom pužu (na slov. polž). Kroz Polževo prolazi Jurčičeva pohodniška pot.

Skijalište Polževo
Autor: JulietOscarLima, Panoramio

---

---

Višnja Gora

Hiša kranjske čebele (Kuća kranjske pčele)

Pčelarstvo (slo. čebelarstvo) u Sloveniji

Kranjska pčela dobila je ime po Kranjskoj, koja je obuhvaćala i područje današnje Dolenjske. Godine 1857. Dr. Philipp Rothschütz je u članku pod naslovom Aus Unterkrain (Z Dolenjskega; hrv. Iz Dolenjske) napisao: "Postoji jedna vrijedna i izdržljiva pčela, to je kranjska pčela." Bio je to prvi korak pčelara obitelji Rotschütz u slovensko pčelarstvu, koje su nastavili razvijati do 1909.
Svoj prvi procvat slovensko pčelarstvo doživljava u doba prosvjetiteljstva s aktivnom skupinom pčelara i njihovim pristupima. Slovensko pčelarstvo doživjelo je svoj drugi procvat zahvaljujući obitelji Rotschütz.
Višnja Gora i Kranjska sivka povezane su od 19. stoljeća, kada je obitelj Rotschütz živjela na Podsmreki kod Višnje Gore. Emil Rotschütz (1836‒1909) bio je jedan od najznačajnijih europskih pčelarskih stručnjaka svoga vremena. Nastavio je očev rad i naprednim pčelarstvom i trgovinom osigurao kranjskoj pčeli uspješan put u svijet. Zbog svoje funkcije i svojstava, kranjska pčela je vrlo brzo postala iznimno popularna pasmina pčela u svijetu, a tada je dobila i svoj znanstveni naziv koji jasno lokalizira njezino podrijetlo.
Rotschütz je počeo trgovati kranjskim pčelama, njegova tvrtka Carniolan commercial apiary cvjetala je u godinama 1875.-1900. Sagradio je u Podsmreki preko tisuću košnica, unaprijedio stare, izmislio nove. Distribuirao je veliki izbor živih košnica po cijelom svijetu, izrađivao i prodavao pčelarske potrepštine i opremu, proširio i usavršio svoj pogon stolarskim i limarskim radionicama, a općenito je bio i pametan poljoprivrednik.
Rotschütz je surađivao s inozemnim stručnjacima, a njegova suradnja s dr. Pollmannom, koji je 1875. godine kranjsku pčelu znanstveno nazvao Apis mellifica carnica.
Obitelj je dala značajan doprinos i u izdavačkoj djelatnosti, sudjelujući u izradi monografija i publikacija, brošura, kataloga i druge važne pčelarske ostavštine. Oni su stoga zaslužni za mnoge napredne razvojne korake u pčelarstvu i za ugled slovenskog pčelarstva u svijetu.
IZVOR Prijetno domače (pristup 2.12.2022.) Javni zavod za kulturo in turizem Prijetno domače Ivančna Gorica (ZKT Prijetno domače Ivančna Gorica), službena stranica

OTVORI POVEZNICU

​Projekt Kuće kranjske pčele u Višnjoj Gori
Projekt uključuje spomen obilježje, pčelinjak, Kuću kranjske pčele i mnoge druge aktivnosti, posvećen je ovom marljivom biću, a pobrinuo se za obnovu i oživljavanje stare gradske jezgre te obnovu starog škola. U Domu kranjske pčele možete pogledati i doživljajnu izložbu na kojoj je predstavljena autohtona slovenska pasmina pčela, kranjska lavanda. Kuća također ima smještaj, turističko informativni centar i kavanu, predavaonicu, laboratorij i drugu infrastrukturu.
Otkriće Spomenika kranjskoj pčeli u Višnji Gori dogodilo se 18. svibnja 2018., tijekom prve proslave Svjetskog dana pčela u Sloveniji.

Pčelarstvo u Sloveniji

Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne baštine je 1.12.2022. u Rabatu na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine upisao pčelarstvo u Sloveniji, koje je nominiralo slovensko ministarstvo kulture. Nominacija dokazuje bogatstvo pčelarske baštine, njezinu dugu povijest i tradiciju kao i rasprostranjenost vještina, znanja i prakse što se prenose s koljena na koljeno, napisalo je ministarstvo. Pčelarstvo je snažno ukorijenjeno u slovenski prostor, danas se pčele uzgajaju i u urbanim sredinama, a uspješno se razvija apiterapija i apiturizam, navodi se. Upravo na inicijativu Slovenije, podnesenu kako bi se povećala svijest o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. svibnja "Svjetskim danom pčela". Kranjska pčela, popularnog naziva sivka, autohtona je slovenska sorta pčela.

Obrazloženje nominacije
U Sloveniji je pčelarstvo način života za mnoge pojedince, obitelji i zajednice, koji pčelinje proizvode dobivaju za prehranu i tradicionalnu medicinu te koriste svoje znanje i vještine za brigu o pčelama i okolišu. Jedina podvrsta koja se čuva u Sloveniji je kranjska pčela. Pčelari imaju oko 200.000 pčelinjih zajednica, a kontroliranim uzgojem pčelinjih matica odgovorno osiguravaju očuvanje njegovih cijenjenih karakteristika: pitomosti, prinosa, izvrsne orijentacije i otpornosti na vremenske uvjete. Pčele se uglavnom drže u drvenim pčelinjacima u blizini pčelarskih domova. Zajednice izražavaju odnos pun ljubavi i poštovanja prema pčelama, a povezana znanja, vještine i prakse oblikovani su stoljetnom tradicijom i prenose se s koljena na koljeno. Pčelari, koji pčele smatraju svojim učiteljima i prijateljima te simbolima vrline, pameti i štedljivosti, stalnim istraživanjem proširuju svoja znanja i vještine. Važnost pčelarstva u Sloveniji ogleda se u njegovoj bogatoj terminologiji te u akademskim, književnim i folklornim tekstovima (s tiskanim djelima od osamnaestog stoljeća nadalje koja šire znanje, prozom, poezijom i izrekama vezanim uz pčelarstvo), umjetnosti (s karakterističnim oslikanim pločama i vjerski i svjetovni motivi na košnicama) i arhitektura (s izgradnjom tradicionalnih pčelinjaka).

​Slovenia - The land of beekeping and the Carniolan honey bee
Autor: Čebelarska zveza Slovenije Datum objave: 7.1.2022.
Opis. Slovenia - The land of beekeping and the Carniolan honey bee Publisher: Slovenian Beekeepers' Assciation, Public advisory service in beekeeping Financed by the Public advisory service in beekeeping December, 2021 Published: 30. dec. 2021 Video description edited: 7. jan. 2022

Beekeeping in Slovenia, a way of life
Autor: UNESCO Datum objave: 1.12.2022.
OPis. UNESCO: Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity - 2022 URL: https://ich.unesco.org/en/RL/01857 Description: In Slovenia, beekeeping is a way of life for many individuals, families and communities, who obtain bee products for food and traditional medicine and use their knowledge and skills to care for the honeybees and the environment. Communities express a loving and respectful attitude towards bees, and the knowledge, skills and practices relating to their keeping are shaped by centuries of tradition and transmitted from generation to generation. Beekeepers view their bees as teachers and friends. They expand their knowledge and skills through constant research. Country(ies): Slovenia © REAL FRAME productions/yOyproduction

Praktično