DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Mali i Zhlebit
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Trogir
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Banja Luke)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Manjača
          • Gola planina (kod Jajca)
          • Ljubinska planina
          • Mulež
          • Behremaginica
          • Majdanska planina
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Vepar
          • Djedovo brdo
          • Oglavak (Želeć planina)
          • Udrim (Udrin-planina)
          • Lipnica (Lipničko brdo)
          • Perun (kod Vareša)
          • Zvijezda (srednja Bosna)
          • Budoželjska planina
          • Selačka planina
          • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Crepoljsko
            • Bukovik
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
          • Romanija
          • Maluš
        • C.2.3. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Kacelj
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Igrište (Igrišta)
          • Kolun (Kolunsko brdo)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh
          • Djedinska planina
          • Smolin
          • Udrč
          • Javor (istočna Bosna)
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Sjemeć
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Kopito
          • Devetak
          • Bokšanica
          • Javornik (istočna Bosna)
          • Glogova planina
          • Sušica
          • Palež
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Kratelj
          • Mednik (kod Rogatice)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Rogatice)
          • Žitolj
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Rujnik
          • Brdina
          • Osat
          • Gosina planina (Gosinja)
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Okladnik (kod Foče)
          • Borovska planina
          • Javorje (kod Priboja)
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
          • Vjetrenik
          • Ožalj
          • Projić
          • Bić-planina
          • Brašansko brdo
          • Kamena gora
          • Gradina planina
          • Klik (kod Pavina Polja)
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo (Gradina)
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Gospođin vrh
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2022. >
      • AGENDA 2021.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2022. >
      • Arhiva vijesti 2021.
      • Arhiva vijesti 2020.
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook email Google+ email

Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

Dukagjin (Dukađin)

Područje:   
Obližnje grupe:  
Obližnji krajevi: 
Obližnje planine: 
Država: Kosovo*

Općenito o kraju ...


Uvod

Položaj i osnovne karakteristike
https://hr.wikipedia.org/wiki/Duka%C4%91insko_gorje

​Dukađinsko gorje je planinski kraj na sjeveru Albanije. Nalazi se u Skadarskom distriktu. Pripada planinskom lancu Prokletija, najjužnijem dijelu Dinarskog gorja.
Albansko ime Dukagjini u pučkoj etimologiji tumači se da dolazi od riječi duka (knez, vojvoda) i Gjin (Ivan) - "knez (vojvoda) Ivan".[1]
​
Lokalci kraj nazivaju Malësia e Vogël. Još jedno ime je Pleme šest zastava (Fis i gjasht bajrakvet). Treće ime je Shala-Shoshi, izvedeno od dvaju središta, Shale i Shoshija.

Prostire se južno i istočno od gorja Velike Malesije (alb. Malësia e Madhe), kuda se oddvodnjava Drim. Etnografski se naziva Dukagjin (alb. Malësia e Dukagjinit).[2][3][4]
​

Dukagjinsko gorje obuhvaća oko 814 četvornih kilometara trokutastog područja, čiji su kutovi Jezerca na sjeveru, planina Maranaj(najviši vrh 1576 m) na jugozapadi te umjetno Komansko jezero na jugoistoku. Važnija planina je Biga e Gimajve (najviši vrh 2231 m) na granici Velike Malesije. Najvažnije doline su Kirska i Shaljska, pod kojima teče Leshnica koja utječe u Komansko jezero.
U Dukađinskom gorju su 32 sela s oko 5870 stanovnika (popis 2011.),[5] koja su do 2015. obuhvaćale ove općine: Shala, Shosh, Pult, Shllak i Temal.[6] Ovdje pripada i selo Theth.
U Zakoniku Leke Dukagjinija (Kanun) Dukađinsko gorje označeno je kao područje plemena Shala, Shoshi, Nikaj, Dushamani i Merturi. Albanski Zakonik ima nekoliko svojih inačica, Skenderbegovih zakonik (alb. Kanuni i Skënderbeut), Arberijski zakonik (alb. Kanun i Arbërisë), Laberijski zakonik (Kanuni i Labërisë) i Zakonik Velike Malesije (alb. Kanuni i Malësisë së Madhe), kraja susjednog Dukađinskom gorju.
Zbog sličnih imena dvaju različitih područja događaju se brkanja pojmova. Na zapadnom Kosovu to je Metohija (alb. Rrafsh i Dukagjinit). U povijesti je u Albaniji postojala Dukađinska Kneževina i Dukađinski sandžak, koji su se prostirali u gorju južno od Prokletija i Drima.[3][6]
Izvori[uredi VE | uredi]
  1. Jump up↑ (eng.) Elsie, Robert (2010). Historical Dictionary of Kosovo. Scarecrow Press. ISBN 9780810872318., str. 85
  2. Jump up↑ (alb.) Akademia e Shkencave e RPSSH (Hrsg.): Fjalor enciklopedik shqiptar. Tirana 1985.; Akademia e Shkencave e RPSSH (izd.): Gjeografia fizike e Shqipërisë. Tirana 1990.
  3. ↑ Jump up to:3,0 3,1 (nje.) Helmut Eberhart, Karl Kaser (izd.): Albanien – Stammesleben zwischen Tradition und Moderne. Böhlau Verlag, Wien 1995, ISBN 3-205-98378-5.
  4. Jump up↑ (nje.) Karl Kaser: Hirten, Kämpfer, Stammesleben: Ursprünge und Gegenwart des balkanischen Patriarchats. Böhlau, Wien 1992, ISBN 3-205-05545-4.
  5. Jump up↑ (alb.) Ines Nurja: Censusi i popullsisë dhe banesave / Population and Housing Census – Shkodër 2011. Rezultatet Kryesore/Main Results. Izd.: INSTAT. Pjesa/Part 1. Adel Print, Tirana 2013 (instat.gov.al [PDF; pristupljeno 27. kolovoza 2015.]).
  6. ↑ Jump up to:6,0 6,1 (alb.) Zef Gjeta: Dukagjini – Historiku, Gjeografia, Kultura, Burimet Njerëzore, Materiale, Aktiviteti Ekonomik dhe Mundësitë e Zhvillimit. Hokatari, Tirana 2008.
https://en.wikipedia.org/wiki/Dukagjin_highlands

Dukagjin highlands[a] is a mountainous region in northern Albania, east of Shkodra and north of the Drin.[1] It is roughly equivalent to the northern half of the Shkodër District, with some minor parts in Malësi e Madhe District.


Contents  [hide] 
  • 1Geography
    • 1.1Settlements
  • 2History
    • 2.1Middle Ages
      • 2.1.1High Middle Ages
      • 2.1.2Late Middle Ages
    • 2.2Modern
  • 3Anthropology
    • 3.1Edith Durham's High Albania and its customs (1908)
  • 4Gallery
  • 5See also
  • 6Annotations
  • 7References
    • 7.1Sources


Geography[edit]It is a mountainous region in northern Albania, east of Shkodra and north of the Drin,[1] including parts of western and central Prokletije mountain range within the Albanian border (Northern Mountain Range), roughly centered in the northern half of the Shkodër District (some minor parts are located in Malësi e Madhe District). The highest point is Maja Jezerce(2694 m). The Shala and Kir rivers are located within the region.
To the west lies the Malësia tribal region, which includes the tribes of Hoti, Kastrati, Kelmendi and Shkreli.[2] To the east lies Malësia e Gjakovës, which includes the tribes of Krasniqi, Gashi and Bytyqi.
Settlements[edit]Pult municipality:
  • Mëgullë
  • Pog
  • Plan
  • Xhan
  • Gjuraj
  • Kiri
  • Bruçaj
Shalë municipality:
  • Theth
  • Nënmavriq
  • Abat
  • Mekshaj
  • Nicaj-Shalë
  • Gimaj
  • Vuksanaj
  • Lotaj
  • Ndërhysaj
  • Lekaj
  • Pecaj
  • Rracaj
  • Breg-Lumi
Shosh municipality:
  • Pepsumaj
  • Brashtë
  • Ndrejaj
  • Nicaj-Shosh
  • Palaj
Temal municipality:
  • Koman
  • Malagji-Kajvall
  • Kllogjen
  • Toplanë
  • Vile
  • Serme
  • Arrë
  • Telumë
History[edit]Middle Ages[edit]Further information: Albania in the Middle Ages and Serbia in the Middle Ages
High Middle Ages[edit]Baleč and its surroundings were part of the Byzantine Theme of Dyrrhachium until the Serbian ruler Stefan Vojislav (1018–1043) conquered the region and gave Baleč the status of seat of the župa (county) of Barezi as part of Duklja.[3] By the time of the reign of Constantine Bodin (1081–1101), all of northern Albania (north of Drin), and also some fortresses to the south of the Drin, were part of Vojislavljević's realm.[4]
Pilot (Pult), including Dagno, was a county of Serbian Grand Prince Stefan Nemanja (1166-1196).[5] The important Via de Zenta, a trade route connecting the Adriatic with Nemanjić'Serbia (see Serbian Grand Principality, Kingdom, Empire), crossed this region; It started from the mouth of the Bojana, the Shkodër (Skadar) port, (alternatively Bar then Cetinje) along the Drin Valley to Prizren, then to Lipljan, then through Novo Brdo to Vranje and Niš. The Republic of Venice and Ragusa used the road for trade with Serbia and Bulgaria. The road ended its use with the conquering of this part of Serbia by the Ottoman Empire.
Situated further to the south was Arbanon.
Late Middle Ages[edit]With the crowning of Stephen Uroš III Dečanski of Serbia, Stephen Uroš IV Dušan was crowned Young King of Zeta. Žarko held Lower Zeta during the reign of Emperor Dušan the Mighty. In 1360, Balša I and his sons are mentioned as "lords of Skadar", thus, Žarko may have either lost the rule or died.[6] On 18 September 1385, Balša II was killed by the Ottomans at the Battle of Savra, and he was succeeded by his nephew Đurađ II Balšić who inherited the parts of Zeta and northern Albania, including the cities of Shkodër, Drishtand Lezhë, as per the Balšićs' traditional rule of seniority.
On 2 June 1403, the Venetian Senate confirmed Goranin, Damjan and Nenad of the Dušmani family the rule of Pilot.[7]
In Venetian documents, Lekë Dushmani and his relative Damian are mentioned as lords of Pult in 1446.[8] In March 2, 1444 Dushmani became a founding member of the League of Lezhë.[9] According to Noli, Peter Spani who also joined the League, ruled Shala and Shoshi.[10] Pal Dukagjini and Nikola Dukagjini, who also joined the league as vassals to Lekë Zaharia, did not rule this area, but a region farther to the east, which included villages Buba, Salita, Gurichuchi, Baschina.[11][12]
Modern[edit]
Albanian bajraks (1918).Visiting Theth in the early 20th century, the traveller Edith Durham said:
I think no place where human beings live has given me such an impression of majestic isolation from all the world.[13]
Edith Durham described Theth as a "bariak" of some 180 houses and also observed that it was almost free from the tradition of blood feud(known in the Albanian language as Gjakmarrja) which so blighted other parts of the Albanian highlands.[13]
In the First Balkan War, the Dukagjin region was occupied by the Principality of Montenegro. After the Treaty of London in May, 1913, the Great Powers recognized the independence of the Principality of Albania and appointed German Wilhelm Friedrich Heinrich as monarch. The Dukagjin region was subsequently included into Albania.
Anthropology[edit]According to Bell (1931), "Upper Pulati, the region to the north-north-east of Shkodra, is inhabited by the Merturi, Nikay, Shala, Shoshi, Toplana, and Gimay clans, bairaks, or groups of bairaks.".[14]
According to Myres (1945), "Malsi e vogel are included Shala, Shoshi, Plandi, and the tribes of the Toplane district".[15]
According to Enke (1955), the "Mountains of Dukagjin" (German: Bergen des Dukagjin) was inhabited by the "six bajraks, Shala, Shoshi, Kir, Gjaj, Plan and Toplan.".[16][17]
According to Prothero (1973), "The Dukajin (in the Wider sense) include the six bairaks of the Pulati, Shala and Shoshi, Dushmani, Toplana, Nikai, and Merturi. Their territory lies between the Malzia e Mathe and the River Drin."[18]
According to an Austrian map dating to 1918, the tribes had the following main settlements (including modern municipalities): Shala had Theth, Lekaj and Nicaj-Shalë (in Shalë); Shoshi had Goraj-Budishtë? (in Kastrat) or Zagorë (in Shkrel); Kiri had Kiri (in Pult); Gjaj had Xhan (in Pult); Plani had Plan (in Pult); Toplan had Toplanë (in Temal).
This article needs additional citations for verification. Please help improve this article by adding citations to reliable sources. Unsourced material may be challenged and removed. (April 2014) (Learn how and when to remove this template message)All six tribes today belong to the Roman Catholic faith by majority, and to a lesser degree Islam. They speak the Northwestern Gheg dialect of Albanian.
The Shala and Shoshi tribes are closely associated, have the same occupations and characteristics, and are sometimes called one bajrak.[17]
Lekë Dukagjini's Kanun, a set of customary laws, are still today applied in the following regions of Albania: Lezha mountains, Mirditë, Shala-Shoshë and Nikaj-Merturi.[19]
The Gjâma e burrave, or "Men's Lament" is a death rite performed only by men and for men only, maintained exclusively by the Catholic Albanians in the highlands of Dukagjin, in Iballë and Gjakova (in Kosovo[a]).[20]
A pagan tradition in Dukagjin and Malesia e Vogel was Shen Verbti ("the holy blind one"), the god of hailstorms who lived in the clouds. In Shala, he was known as Rmoria (possibly from Latin rumor, "shouting, noise, rumour.").[21]
Edith Durham's High Albania and its customs (1908)[edit]Traveller Edith Durham visited North Albania in the 1900s. She collected the following information about the tribes of Dukagjin, whom she grouped into the Pulati, and then into the two groups of Lower Pulati (or Pulati proper) and those of the Diocese of Pulati. She said that Pulati was hard to define, as the ecclesiastical borders (Diocese of Pulati) extended farther than the Pulati tribes.[22]
Lower Pulati:
  • Ghoanni: small Catholic tribe, one bariak.
  • Plani: Catholic tribe, one bariak, tracing origin of three stocks which are intermarriageble. One descends from Kilmeni.
  • Mgula: small Catholic tribe, one bariak.
  • Kiri: Catholic tribe, one bariak.
Diocese of Pulati:
  • Shala: very large entirely Catholic tribe, with four bariaks (Thethi, Petsaj, Lothaj and Lekaj). According to legend, all bariaks descend from a common ancestor, one of three brothers who fled Raška after the Ottoman conquest, the two other brothers established Shoshi and Mirdita, respectively. The three tribes reckon they are too nearly related to be intermarriageble. Thethi bariak occupy the head of the valley with 180 houses, all Catholic. Thethi is self-governing, and is almost independent from the rest of the Shala. Petsaj, Lothaj and Lekaj bariaks are said to have separated into three main houses 376 years earlier. Lothaj and Lekaj recently decided they are far enough removed to intermarry. Thethi and Petsaj do not intermarry within the tribe. Shala tells that, when it arrived in the land, there were already small dark people inhabiting it. With these, they intermarried. Eight houses near Abate, lower Shala, trace origin to these earlier folk, the rest emigrated to Dečani.
  • Shoshi: origin as above. It lies south of Shala on the right bank of the Shala river.
  • Toplana: small Catholic tribe, one bariak, lying east of Shala on the right bank of the Shala river. It is in a very wild district, and has the highest death-rate from gunshot wounds of all the Christian tribes. It tells that it is very old.
The whole district inhabited by the above tribes is called Maltsia e vogel ("Little Mountain Land"). Also included in the diocese of Pulati is:
  • Nikaj: This is an offshoot from the Moslem tribe of Krasnich (brother to Hoti). Its ancestor Nikol left Krasnich while Krasnich was yet Christian (Catholic or Orthodox ?). One hundred houses of Nikaj, the Tsuraj, trace descent from a daughter of Nikol who bore an illegitimate son by a gypsy which Nikol adopted. This is the only case of female descent I heard of. Nikaj is all Catholic. It is one of the wildest and most poverty-stricken of the tribes.
Gallery[edit]
  • Man from Shala

  • Mountaineer from Dukagjini
See also[edit]
  • Metohija in Kosovo[b], also called Rrafshi i Dukagjinit by Kosovo Albanians.[1]
  • List of Albanian tribes
Annotations[edit]
    1. Jump up^ Kosovo is the subject of a territorial dispute between the Republic of Kosovo and the Republic of Serbia. The Republic of Kosovo unilaterally declared independence on 17 February 2008, but Serbia continues to claim it as part of its own sovereign territory. The two governments began to normalise relations in 2013, as part of the Brussels Agreement. Kosovo has received formal recognition as an independent state from 113 out of 193 United Nations member states.
  1. ^ Name: Dukagjin highlands, used by Elsie, is used as the article name. There are also ambiguous terms Dukagjin, or Dukagjini region. The toponym "Dukagjin" is said to derive from duka(duke) and Gjin (John) - "Duke John", but it may possibly be a folk etymology.[1] Malësia e Vogël is a local name referring to the region. It has also been called Tribe of the six bajraks (Fis i gjasht bajrakvet). Another name is Shala-Shoshi, derived from the two centres, Shala and Shoshi.
  2. ^ Kosovo is the subject of a territorial dispute between the Republic of Kosovo and the Republic of Serbia. The Republic of Kosovo unilaterally declared independence on 17 February 2008, but Serbia continues to claim it as part of its own sovereign territory. The two governments began to normalise relations in 2013, as part of the Brussels Agreement. Kosovo has received formal recognition as an independent state from 113 out of 193 United Nations member states.
References[edit]
  1. ^ Jump up to:a b c d Elsie 2010, p. 85
  2. Jump up^ Istorijski glasnik. Naučna knjiga. 1960. p. 189. Retrieved 9 May 2013. У "брђане" у Малесији спадају....
  3. Jump up^ Živković 2006, p. 105: "Među župama koje su pomenute kao sastavni delovi dukljanske države u trenutku smrti Stefana Vojislava, samo jedna nije bila deo Duklje (Zete) u prethodnom spisku župa koji donosi Pop Dukljanin, a koji bi se mogao opredeliti u polovinu X veka. U pitanju je župa Bareci koja je obuhvatala područje istočno od Skadra. Tako bi se moglo reći da je Stefan Vojislav izvršio prilično skromno teritorijalno proširewe svoje zemlje na račun dračkog temata"
  4. Jump up^ Bogdanović 1990, p. 36: "У доба највеће проширености дукљанске српске државе под Бодином (1081-1116) њеним границама је била обухваћена читава данашња северна Албанија, ...северно од Дрима, али и пространа облас јужно од Дрима укључујући све мале градове у скадарским жупама (Балеч, Дриваст, Сард, Дањ, Сапа, Шаст, Св. Срђ и Влах"
  5. Jump up^ Fajfrić 2000, ch. 9. Nemanja ustupa presto sinu Stefanu: "Nemanjina država je obuhvatala ... Na jugu ... Gornji i Donji Pilot na putu od Prizrena u Skadar."
  6. Jump up^ Andrija Veselinović Radoš Ljušić, „Srpske dinastije“ , Novi Sad, 2001. ISBN 86-83639-01-0
  7. Jump up^ Miloš Antonović (2003). Town and District in Littoral of Zeta and Northern Albania in XIVth and XVth Century. Istorijski institut. p. 273. ISBN 978-86-7743-031-3.
  8. Jump up^ Valentini, Giuseppe (1967). Acta Albaniae Veneta saeculorum XIV et XV. Typis Josephi Tosini. p. 319. Retrieved 27 November 2011. Missing |last1= in Authors list (help)
  9. Jump up^ Noli, Fan (1947). George Castrioti Scanderbeg (1405-1468). International Universities Press. p. 36. Retrieved 27 November 2011.
  10. Jump up^ Noli 1947, p. 36
  11. Jump up^ Schmitt 2001, p. 300Am folgenden Tag bestätigte Querini Paul Dukagjin und Leka Dukagjin, dem Sohn Tanushs – wohl des in Padua internierten, oben erwähnten Tanush Dukagjin – ihren Besitz auf dem Gebiet des verstorbenen Leka Zaharia. Die Dukagjin anerkannten Venedigs Herrschaft über Dagno, und „kamen freudigen Sinnes zu Übergabe und Gehorsam an die Dogenherrschaft von Venedig noch eifriger zu deinen als dem Herrn Leke Zaharia". Paul und Leka Dukagjin waren also fur ihren besitz bei Dagno vassalen Leka Zaharias.
  12. Jump up^ Božić 1979, p. 364Нову власт прихватила је и Лекина породица, приклонили су јој се и његови дворани. Зато им је Франћеско Квирин потврдио поседе и стечена права. Павлу и Леки Дукађину призната су села Buba, Salita, Gurichuchi и Baschina
  13. ^ Jump up to:a b Edith Durham, High Albania (London, Edward Arnold, 1909; republished by the Echo Library, 2009), at page 82
  14. Jump up^ "Upper Pulati, the region to the north-north-east of Shkodra, is inhabited by the Merturi, Nikay, Shala, Shoshi, Toplana, and Gimay clans, bairaks, or groups of bairaks."
  15. Jump up^ "Malsi e vogel are included Shala, Shoshi, Plandi, and the tribes of the Toplane district"
  16. Jump up^ Enke 1955, p. 129: "In den Bergen des Dukagjin: in Shala, Shoshi, Kir, Gjaj, Plan und Toplan."
  17. ^ Jump up to:a b Naval Intelligence Division 1945: "Shala and Shoshi are closely associated, have the same occupations and characteristics, and are sometimes called one bajrak. Shala is also declared part of the Dukagjin 'clan of the six bajraks'"
  18. Jump up^ The Dukajin (in the Wider sense) include the six bairaks of the Pulati, Shala and Shoshi, Dushmani, Toplana, Nikai, and Merturi. Their territory lies between the Malzia e Mathe and the River Drin. 4. The seven bairaks of the Dukajin (in a stricter ...
  19. Jump up^ Islam Qerimi, Vjollca Salihu 2011, Some Aspects of Research on Social Organization and ..., p. 5
  20. Jump up^ Gjovalin Shkurtaj, Etnografi e të folurit të shqipes: (përmbledhje studimesh socio dhe etnolinguistike). Shtëpia Botuese e Librit Universitar, 2004. p. 42
  21. Jump up^ Elsie 2001, p. 259
  22. Jump up^ Durham 1908, Table of the tribes of North Albania, Pulati Group
Sources[edit]
  • Bogdanović, Dimitrije (1990). Knjiga o Kosovu: razgovori o Kosovu (in Serbian). Književne novine. p. 36. Retrieved 21 January 2012.
  • Božić, Ivan (1979), Nemirno pomorje XV veka (in Serbian), Beograd: Srpska književna zadruga, OCLC 5845972
  • Elsie, Robert (2010). Historical Dictionary of Kosovo. Scarecrow Press. ISBN 9780810872318.
  • Fajfrić, Željko (2000) [1998], Sveta loza Stefana Nemanje (in Serbian), Belgrade: "Tehnologije, izdavastvo, agencija Janus", "Rastko"
  • Enke, Ferdinand (1955). Zeitschrift für vergleichende Rechtswissenschaft: einschliesslich der ethnologischen Rechtsforschung, Volume 58 (in German). Germany: Akademie für Deutsches Recht.
  • Naval Intelligence Division, Sir John Linton Myres, Harold St. John Loyd Winterbotham, F. Longland (1945). Albania. Great Britain.
  • Маловић-Ђукић, Марица (1991) [1990]. "Пилот у средњем веку". Становништво словенског поријекла у Албанији. Историјски институт СР Црне Горе.
  • Noli, Fan Stilian (1947), George Castrioti Scanderbeg (1405–1468), International Universities Press, OCLC 732882
  • Schmitt, Oliver Jens (2001), Das venezianische Albanien (1392–1479) (in German), München: R. Oldenbourg Verlag GmbH München, ISBN 3-486-56569-9
  • Živković, Tibor (2006), Portreti srpskih vladara : IX-XII vek (in Serbian), Belgrade: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, ISBN 978-86-17-13754-8, OCLC 153312547, retrieved 23 January 2012

Dukagjini Dukagjini
Emri:Dukagjin
Qarku:Qarku i Shkodërs
Rethi:Rrethi i Shkodërs
Lartësia mbidetare:220 - 2,570 m, mbi nivelin e detit.
Sipërfaqja:607.59 km2
Komuna:Shalë, Shosh, Pult, Shllak, Temal.
Kryeplak:-
Popullsia:17,000 banorë, (regjistrim, 1990).
Kodi Postar:4009
Web-faqe:http://www.shoqatadukagjini.comDukagjini është një Krahinë etnografike në Shqipërinë Veriore, në lindje të Shkodrës.

Maja e Ershellit dhe Pejdana

Përmbajtja  [fshih] 
  • 1Gjeografia
    • 1.1Vëndbanime;
  • 2Historia
    • 2.1Ngjarje Historike;
  • 3Demografia
    • 3.1Njerëz të shquar;
    • 3.2Panorama;
  • 4Shih edhe këtë
  • 5Lidhje të jashtme


Gjeografia[redakto | redakto tekstin burimor]Si krahinë malore në pjesë më të madhe, Dukagjini përfshin pjesë lindore dhe qendrore të Bjeshkëve të Nemuna brenda territorit të shtetit shqiptar. Lartësia mbidetare e krahinës nis nga 220 e deri në 2,570 metra mbi nivelin e detit. Qëndron me përafërsi në gjysmën veriore të Bashkisë Shkodër. Në këtë krahinë burojnë lumejtë e Shalës dhe Kirit.
Vëndbanime;[redakto | redakto tekstin burimor]Njësia administrative Shalë;
  • Abat
  • Pecaj
  • Nicaj-Shalë
  • Lekaj
  • Breg-Lumi
  • Gimaj
  • Nënmavriq
  • Theth
  • Ndërlysa
  • Lotaj
  • Vuksanaj
Njësia administrative Shosh;
  • Pepsumaj
  • Brashtë
  • Ndrejaj
  • Nicaj-Shosh
  • Palaj
Njësia administrative Pult;
  • Pog
  • Mëgullë
  • Plan
  • Xhan
  • Gjuraj
  • Kiri
  • Bruçaj
Njësia administrative Temal;
  • Koman
  • Kllogjen
  • Toplanë
  • Vile
  • Serme
  • Arrë
  • Telumë
Historia[redakto | redakto tekstin burimor]Dukagjini dhe dukagjinasit janë të hershëm në histori si emër dhe si princa. Emri Dukagjin përmendet që në fund të shekullit të VII, sipas testamentit të Gjon Muzakës të vitit 1510. Ai e çon burimin e Dukagjinëve deri në Trojë. Luftuan në Bosnje-Hercegovinë, ardhur e vëndosur në Arbëri, nga Franca (axhuinet). Emri Dukagjin rrjedh prej emrit të të parit të një dinastie princore, Gjin Tanushi. Gjin Tanushi, në vitin 1281, fitoi titullin e lartë “Dukë”. Nga Dukë Gjini, morën mbiemrin pasardhësit e tij dhe territoret që sundoheshin prej kësaj familje, morën emrin Dukagjini, kurse banorët u quajtën Dukagjinas.
Në shekullin XIV-XV, fisi i Dukagjinëve arriti apogjeun e tij me Lekën III, bëmat e të cilit, si prijës ushtarak përkrah Gjergj Kastriotit, qenë të përmendura. Në mënyrë të veçantë emri i tij lidhet me drejtimin e forcave ushtarake Arbërore kundër turqve, pas vdekjes së Gjergj Kastriotit, me të drejtën zakonore Arbërore (Shqiptare), të kodifikuar dhe të sanksionuar në “Kanuni”, që mban emrin e Lekë Dukagjinit. Dukagjinasit, gjithmonë kanë pas dhe kanë të drejtë të krenohen me kanunin që u la trashigim para-ardhësi i tyne, i pavdekshmi Lekë Dukagjini. Dukagjini dhe kanuja janë një e të pandamë, i një lisi legjendar. Historiografia Ballkanase dhe ajo Euorpiane, njohin vetëm një kanu Shqiptar, kanunin e Lekë Dukagjinit.
Me pushtimin turk (Osman), Dukagjini kthehet në sanxhak, dhe emrohet sanxhaku i Dukagjinit. Toponimi “Dukagjin”, Dukagjini i sotëm, nuk ka dalë shpejt, Deri në fundin e shekullit të XIX, udhëtar, studiues, shkencëtar, e tjerë nuk e përdoren fare këtë toponim, për atë territor që sot quhet Dukagjini. Popullsia me shumicë, veçanërisht në Shalë, Shosh, Nikaj e Mertur, përbëhen nga popullsi që erdhi nga krahu i majtë i lumit të Drinit, nga banorët e trevës së Pukës, rrjedhojë e luftës dhe reprezaljeve në gjysmën e parë të shekullit të XVII, që çoi në çarjen e popullsisë etnike dhe hapjen e rrugës Shkodër-Pukë-Prizren. Kjo popullsi ruajti dhe ruan origjinen e prejardhjes nga territoret e Principatës së Dukagjinit.
Pulti është shumë i hershëm, shumë më i hershëm se sa Principata e Dukagjinit. Pulti, shtrihej në hapësirën : në Veri deri në Plav, në Lindje deri në kufi me Prizrenin dhe ku bashkohen lumi i Fanit të Madh dhe Fanit të Vogël, në Jug deri në kufi me Lezhë, dhe në Perëndim, përfshi luginën e Cemit. Ky territor, nga disa të huaj, ka këtë ëmrim që nga shekulli i II. Kalatë apo qytezat, që njihen sot, si : Mavriqi (Dakaj), Plani, Kiri, Mgulla, Molla, Kabashi, T’pla të Krasniqes, Anikena, Varkuni, Laçi, Shati, Deja, Sarda, Gradeci, Mokseti, e të tjerë, në të cilat kanë mbetur pak mbeturina, janë që në kohën e romakëve, mos me heret (Në vitin 2007, në fshatin Theth, është zbuluar një vëndbanim i kohës së Bronzit, n'doshta dhe 3,000-vjeçar), të cilat tregojnë për qytetërimin e banorëve të kësaj shtrirje gjeografike dhe përpjekjet e tyre për të ruajtur lirinë.
Pulti ishte i ndarë në dy pjesë. Pulti i Vogël, ose i Poshtëm, ose Pulatum Minorum (Inferoir), herët me qendër në Sarda (Shurdhah). Pulti i Madh, ose i Epër, ose Pulatum Maiorum (Superior), herët, në qëndër në T’pla të Krasniqes.
Pulti i Madh (Epërm), shtrihej në të gjitha vëndet malore, prej qafës së Bishkasit dhe deri në Pejë, në kufi me Prizrenin dhe përgjatë krahut të djathtë të lumit Drin.
Me krijimin e principatës së Pultit, me sundimtar, dinastinë e Spanëve, Pulti përsëri u nda në dy pjesë. Pulti i Vogël, me qendër në Dakaj, shtrihej: në Jug - qafa e Bishkasit; në Veri – qafa e N'dërmajës; në lindje - deri në krahun e djathtë të lumit Drin, dhe në Perëndim, deri në luginën e Përrojit të Thatë. Pulti i Madh, me qendër në T’pla të Krasniqes, shtrihej: në jug - qafa e N'dërmajës; ne Veri - Pejë; në Lindje - deri në kufi me Prizrenin dhe në Perëndim - deri në bjeshkët e Valbonës. Pulti, erdhi duke u n'gushtuar, duke mbetur në këtë pjesë Krasniqja dhe Gashi, deri sa edhe këto, me krijimin e Sanxhaqeve, pas pushtimit turk, kaluan në vartësi të sanxhakut të Dukagjinëve, me qendër në Pejë. Kjo trevë, me pushtimin Turk, quhej me toponimin “Spanet” ose “Shpanet”, ose “Petershpanet” në emër të dinastisë së Spanëve.
Pavarësisht nga lëvizjet e popullatës, brenda trevës së Pultit, nga emërimet e ndryshme që kanë marrë pjesë të kësaj shtrirjeje gjeografike, në mesjetën e hershme, të mesme dhe të vonshme, si dhe sot, ajo është popullsi Pultinase.
Populli i kësaj treve, në gjithë historinë e tij, ka treguar vlera të larta atdhedashurie, kulture, tolerance e bashkëjetese. Burrat dhe gratë kanë marrë pjesë në të gjitha momentet kulmore të fatit të Arbërit (Shqipërisë), që në lashtësi dhe deri në ditët e sotshme. Ja disa nga momentet më kulmore, ku janë shpalosur këto vlera:
Në kuvëndin e Lezhës, më 2 mars 1444, me princat e tjerë Arbërorë, nën drejtimin e Kryetrimit Gjergj Kastriotit, morën pjesë edhe përfaqësuesit e Pultinasve : Princat Nikollë e Pal Dukagjini, që të dy të sprovuar në luftë, por Pali ishte më i dëgjuar, zotëruesit e vëndit përtej lumit Drin - Zadrimë e Sipërme e gjerë në Misinë e Sipërme; Lekë Zaharija, i cili ka mbajt si askush tjetër anën e Gjergj Kastriotit, që zotëronte një pjesë mjaft të madhe të Zadrimës së Sipërme, si dhe qytetin e Dejës; Pjetër Spani, zoti i Pultit e sa i lumtur si baba, aq edhe fatbardhë si princ bashkë ma katër djemtë ; Lekë Dushmani bashkë me Pjetrin dhe princë të tjerë fqinjë, të cilët kishin nën sundim Peonët dhe Pelagonët e Sipërm gjerë në Misi, Sardanët dhe disa qytete të vogla e vënde rreth Drishtit dhe Balecit.
Në të gjitha luftërat kundër turqve, me në krye Kryetrimin Gjergj Kastrioti, me emër kanë qenë heroizmat e Pjetër, Frano e Marin Spanit ; vllezërve Lekë e Pjetër Dushmani, të cilët kanë treguar në fushat e betejave, duke dhënë jetën së bashku me shumë luftëtarë të tyre. Në mënyrë të veçantë ka spikatur, bashkëluftëtari i Kryetrimit Gjergj Kastriotit, Lekë Dukagjini, për urti, për trimëri, dhe si udhëheqës, që pas vdekjes së tij, drejtoi forcat luftarake të Arbërit kundër turqve, prej vitit 1468 e deri sa u pushtua Shkodra prej tyre, më 1479.

Kullë tipike Dukagjinse 300-vjeçare në Abat.Ngjarje Historike;[redakto | redakto tekstin burimor]
  • Pjesëmarrja në kryengritjet antiosmane në vitet 1501-1602, ku kanë marrë pjesë mbi 2656 krerë nga e gjithë Shqipëria.
  • Pjesëmarrja në vitet e rilindjes Kombëtare, si ato në vitin 1835-1836, në vitet 1854 e 1883, me 300 luftëtarë në malin e Taraboshit.
  • Pjesëmarrja në vitet 1878 në mbrojtje të tokave shqiptare të Ulqinit, Tivarit, Hotit, e Grudës, me rreth 200 luftëtar.
  • Pjesëmarrja e përfaqësuesve të Dukagjinit, më në krye Mark Lula, Marash Kola e Gjek Gega, me 15 qershor 1878-të, në Lidhjen e Prizrenit.
  • Krijimi i “Djelmnis së Shalës” (dhe i Dukagjinit gjithashtu) me 1890-të, më në krye Mehmet Shpendin, ku përfaqësoi atë në përpjekjet për pavarësi të Shqipërisë përkrah Dedë Gjo Lulit, Isa Boletinit dhe Bajram Currit.
  • Beteja e Qafës së Agrit e udhëhequr nga strategu popullor Mehmet Shpendi, ku Treva e Dukagjinit sfidoj ushtrin e pathyeshme të Shefqet Turgut Pashës.
  • Dukagjinasit me të marrë vesh lajmin e gëzuem për Shpalljen e Pavarësis së Shqipëris dhe ngritjen e flamirit Kombëtar nga Ismail Qemali në Vlorë, ishte data e 28 Nëntorit 1912-të, ku Mehmet Shpendi së bashku me shumë trima Shaljan dhe Dukagjinas ngritën Flamurin Kombëtar në logun e Kuvëndit të burrave të Shalës në Abat. (Revista Hylli i Dritës, Shkodër 1942, nr. 5 fq. 252).
  • Veprimet luftarake mbrojtëse kundër ushtrisë Malazeze, në korrik të vitit 1915-të, në të cilat dhanë jetën 104 luftëtarë.
  • Traditat atdhetare janë reflektuar më së miri tek “Besa e Prekalit”, me 25 shtator 1919-të, që u bë simbol besëlidhjeje në të gjithë Malësin e Veriut.
  • Këto vlera janë shfaqur në Kongresin e Lushnjës, me 1920-të; në lëvizjen Noliste në qershor të vitit 1924; në lëvizjen antizogiste në nëntor të vitit 1926; në luftën për çlirimin e Shqipërisë kundër nazi-fashizmit, me Çetën Partizane të saj, e cila u krijua me 5 nëntor të vitit 1943, me 32 luftëtar.
Tu folë për trimnin dhe patriotizmin e Dukagjinit dhe të prijsëve të tyne, At. Gjergj Fishta tek(Lahuta e Malcis, Kangë e 16-të; Kulshedra) thotë;
...Dymijë djelm çoj Dukagjini,
Në luftë t'rrufeshmëm porsi Drini,
Kah diktohet turbull zallit,
Mjaft me i thanë Shala mizore,
N'za për pushkë, k'jo, e bukën n'dorë,
Ai Mark Lula na u ka pri,
Kallushan musteqe zi,
N'log për mënd e për urti,
Për urti e për trimni,
N'kaçaturr, edhe n'allti,...Demografia[redakto | redakto tekstin burimor]Në periudhën e pavarësisë, Dukagjini përfaqësohej në administratën Shqiptare si nënprefekturë, me qendër në Kodër të Shën Gjergjit, që përfshinte Shalë, Shosh, Toplane, Plan, Xhan, Kir, Dushman, Shllak dhe Mazrek, deri në vitin 1953. Pas këtij viti, deri në vitin 1972, ka qenë e ndarë në dy njësi administrative, në dy lokalitete: lokaliteti i Dukagjinit, me qendër në Breg-Lumi dhe lokaliteti i Shllakut, me qendër në Gegaj.
Në vitin 1967-të, në Malësi u krijuan kooprativat bujqësore, që pas vitit 1972, me krijimin e kooperativave të bashkuara, u krijuan edhe Këshillat e Bashkuara : Shala, Shoshi, Pulti dhe Shllaku. Pas vitit 1990-të, me kalimin në sistemin shumë Partiak dhe në ekonominë e tregut, Dukagjini përbëhet nga 5-së komuna: Shala, Shoshi, Pulti, Shllaku dhe Temali.
Dukagjini, ka 40-të fshatra dhe me një sipërfaqe prej 607.59  km 2. Në fund të vitit 1990-të, ka pasur 5,204 familje, me rreth 17,000 banorë. Në vitet 90-të, shumica e tyre kanë zbritur në fusha e qytete, për një jetë më të mire. Pjesa dërmuese e tyre janë vëndosur në qytetin e Shkodërs, në lagjen “Mark Lula“, në “Kiras”, në lagjen “Partizani”, dhe në komunën e Rrethina. Dukagjinasit, janë vëndosur edhe në Tiranë; në Kurbin, në të cilin sot në këtë rreth janë mbi 400 familje; në Lezhë; në Malësi e Madhe, e në qytete e rajone të tjera fushore. Një pjesë e tyre janë në emigracion dhe shumë prej tyre, kanë krijuar familjet e tyne që nga Evropa, në SHBA dhe deri tek Australia e largët.
Dukagjinasit kanë filluar të mësojnë shkrim e këndim Shqip, me hapjen e shkollës së parë shqipe, në vitin 1917-të në Theth, krijuesi i së cilës ishte At’ Shtjefën Gjeçovi. Në mesin e viteve 30-të filloi ngritja e shkollave në nivel filloreje në të gjithë Dukagjinin. Në fund të vitit 1990-të, ka pasur 5 shkolla të Mesme të profilit të përgjithshëm dhe profesional, 35-së shkolla 8-Vjeçare e fillore; Spital rajonal në Breg-Lumi, me të gjitha repartet e tij; Spital në Pult, në Shosh, dhe në Shllak ; qëndra shëndetësore në çdo fshat, etj. Qindra nxënës Dukagjinas kanë vazhduar studimet e larta në Universitetin “Luigj Gurakuqi” në Shkodër dhe në universitetet e Tiranës. Sot ka mbi 500 Dukagjinas, që kanë mbaruar studimet e larta në të gjitha specialitetet dhe që janë të aftë për të kontribuar në të gjitha fushat e jetës Politike, ekonomike dhe shoqërore të vëndit e shoqërisë Shqiptare. Me 10-tra Dukagjinas, janë me grada shkencore, që bëjnë pjesë në elitën intelektuale të vëndit.
Njerëz të shquar;[redakto | redakto tekstin burimor]Dukagjini gjithmonë ka nxjerrë figura të ndritura, ku n'dër të cilët mund të Veçojmë; Shtatë Shaljant, Mehmet Shpendi, Çun Nika e Marash Delia; Mark Lula, Gjek Gega, Mark Sadiku e Lulash Gjeloshi ; Dodë Tahiri, Vat Gjeloshi, Mhill Beqaraj e Binak Vata; Mark Prelë Ujka e Voc Deda ; Gjon Marashi e Bal Marku; Zina Frani, Kolë Prela e Martin Camaj; Mikel Koliqidhe Ernest Koliqi, i madhi i letrave shqipe i Rilindjes Kombëtare Zef Jubani (dëshmuar në artikullin «Kujtime të Zef Jubanit» [1], lexohet se të parët e tij rridhshin nga Abati), Vas Kiri, Dedë Thani, Qerim Delia e Ndok Gjeloshi; Ndue Mëhill Logu, Ndrek Luca e Pjetër Gjoka, Paulin Selimi, Gjon e Lec Shllaku; Tinka Kurti, Guljelm Radoja dhe Marie Shllaku; Bernardin Palaj e Nikoll Gjini; Luigj Marlekaj e Daniel Gjeçaj; Pal Mirashi, Lin Shllaku, Mirash Vuksani e Jak Marlekaj.
Në vazhdimësin e figurave të Dukagjinit, sot janë : Deputeti i parë pluralist; Kolë Tonaj, Piktori i merituar Zef Shoshi, Profesor-doktor Lekë Sokoli; Këngëtari i merituar Mhill Çuni, Frederik Ndoci dhe Rita Ndoci, aktorët e skenës dhe ekranit; Zef Deda dhe Julian Deda, Katerina Biga, shkrimtarët dhe poetët Lazër Stani, Prelë Milani e Lazër Kodra, Tone Deda, Studiuesit dhe historianët Ndue Cukeli, Voc Deda, Ndoc Bjeshka, Luigj Shyti, Prelë Milani e shumë të tjerë.
Panorama;[redakto | redakto tekstin burimor]Shih edhe këtë[redakto | redakto tekstin burimor]Lekë Dukagjini, Familja e Dukagjinëve
Shtatë Shaljant, Mikel Koliqi, Mehmet Shpendi, Mark Lula, Ndok Gjeloshi, Martin Camaj, Vat Gjeloshi, Zef Shoshi
Shala e Shkodrës, Abat, Thethi, Pulti (krahinë), Kiri, Nikaj e Mertur.Lidhje të jashtme[redakto | redakto tekstin burimor]
  • http://www.shoqatadukagjini.com
  • Grupi Treva - Dukagjini është një Vënd
  • Fran Piniqi - Kolë Nik Shala me tre Djemt
  • Gjovalin Shani - Bajrakut të Shoshit
  • Gjovalin Prroni & Gjelosh Hajdari - Djepi yt përkund lavdi
  • Nik Çarku - Atje mbretën janë tetan’’
  • ^ Botuar në organin «Gazeta Shqiptare» nr. 195, faqe 1, Bari, 12.XII.1929.
https://sq.wikipedia.org/wiki/Dukagjini​
Dukagjin[edit]There are six tribes of the Dukagjin region.[30]
  • Shala[31]
  • Shoshi[32]
  • Shllaku[33]
  • Mazreku[34]
  • Dushmani[35]
  • Toplana[36]
Another division is that of the Dukagjin highlands, in which Shala, Shoshi, Kiri, Xhani, Plani and Toplana are included.[37]

Ime
-
ŠTO VIDJETI I POSJETITI?

Planine:

Zemljopis kraja

Reljef
-
Klima

Priroda

Stanovništvo i naselja


Stanovništvo
-

Naselja
-
TEKST
Picture
Crtež starca iz Šošija (Shoshi)
Autorica: Edith Durham, prije 1909. godine
Povijesni pregled

19. stoljeće
-

20. stoljeće
-

Vodič po kraju ...


Aktivnosti ...

Praktično ...

Izvori ...

Vijesti, članci, tekstovi
-
Literatura i drugi izvori
OPĆENITO O KRAJU
​> 
Korisne poveznice
-
Kontaktiraj administratora stranice

Pošalji

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Mali i Zhlebit
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Trogir
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Banja Luke)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Manjača
          • Gola planina (kod Jajca)
          • Ljubinska planina
          • Mulež
          • Behremaginica
          • Majdanska planina
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Vepar
          • Djedovo brdo
          • Oglavak (Želeć planina)
          • Udrim (Udrin-planina)
          • Lipnica (Lipničko brdo)
          • Perun (kod Vareša)
          • Zvijezda (srednja Bosna)
          • Budoželjska planina
          • Selačka planina
          • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Crepoljsko
            • Bukovik
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
          • Romanija
          • Maluš
        • C.2.3. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Kacelj
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Igrište (Igrišta)
          • Kolun (Kolunsko brdo)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh
          • Djedinska planina
          • Smolin
          • Udrč
          • Javor (istočna Bosna)
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Sjemeć
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Kopito
          • Devetak
          • Bokšanica
          • Javornik (istočna Bosna)
          • Glogova planina
          • Sušica
          • Palež
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Kratelj
          • Mednik (kod Rogatice)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Rogatice)
          • Žitolj
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Rujnik
          • Brdina
          • Osat
          • Gosina planina (Gosinja)
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Okladnik (kod Foče)
          • Borovska planina
          • Javorje (kod Priboja)
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
          • Vjetrenik
          • Ožalj
          • Projić
          • Bić-planina
          • Brašansko brdo
          • Kamena gora
          • Gradina planina
          • Klik (kod Pavina Polja)
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo (Gradina)
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Gospođin vrh
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2022. >
      • AGENDA 2021.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2022. >
      • Arhiva vijesti 2021.
      • Arhiva vijesti 2020.
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact