|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Gusinje Region
- Ime-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj u Gusinjskom kraju Search directly for accommodation in Gusinje region Oglašavajte ovdje:
|
Gusinje
KOORDINATE 42.5636, 19.8330
|
IZ STARIH ARHIVA
Plavsko — gusinjska kotlina Objavljeno u časopisu Priroda 1975. br 3., str. 89. U jugoistočnom dijelu SR Crne Gore, između ogranaka Koma (2484 m) i Prokletija (2656 m) prostire se plavsko-gusinjska kotlina, duga oko 25 km. Kotlina je sa svih strana zatvorena visokim planinama, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Tu se nalaze manja polja: Velipolje, Vrmoša, usko polje oko Vrmoške rijeke, dugo do 6 km; zatim je ispod kamenite prečage Vjeternika polje Grnčar s istoimenom rijekom, pa je Gusinjsko i Plavsko polje.
U ledeno doba su visovi i visoko zemljište Prokletija (Đaravica, 2656 m) i Širokara s Planinicom (2077 m) te Mojanom bili stalno pokriveni snježnim masama ili fimom do visine od 1600 m. U toj visini su iz gornjih dolina silazili ledenjaci i svi su stjecali u današnju vrmoško-plavsku dolinu, čije je dno bilo više za 200 m. Postepeno dubeći ovu dolinu razvio se za doba najviših stanja glacijacije veliki ledenjak dug 35 km, a debeo 200 m. To je bio najveći ledenjak na Balkanskom poluotoku. Iste dužine bio je i ledenjak mlađe glacijacije, koja je obilježena krajnjim nanosima ledenjaka kod varošice Plav. Za vrijeme obiju glacijacija tekli su s donje ivice tog velikog ledenjaka jaki glacijalni potoci, koji su predstavljali izvore glacijalnog Lima i staložili su fluvioglacijalni šljunak. Sporedni ledenjaci, koji su stvarali glavni i najveći ledenjak, bili su asimetrično raspoređeni. Sjeverna strana od Mojana do Visitora bila je bez ledenjaka, dok je najviše i najvećih ledenjaka dolazilo s južne strane, naime s Prokletija. Tu su bili veći ledenjaci: vusanjski, dug oko 20 km, komorački od 15 km i grbavsko-doljanski od 9 km. Nanosi najvećeg ledenjaka (Plavski) pregradili su njegov izdubeni dio korita, pa je tako nastalo Plavsko jezero, 901 m nad morem. Nad jezerom Visitor (2210 m) se strmo diže i pod uglom od 30° do 40°. Jezero se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, dugo je 4,7 km, široko do 1,7 km i zaprema površinu od 1,2 km2. Korito jezera je izdubeno u čvrstoj stijeni glacijalnom erozijom i predstavlja najniži dio terminalnog ledenjačkog bazena. Čim se formiralo jezero, poslije otapanja ledenjaka, bilo je izloženo intenzivnim procesima zasipani a i splašnjavanja, pa je zbog toga površina i dubina jezera znatno smanjena. S jugozapadne strane utječe u jezero rječica Ljuča, koja obiluje nanosima i stalno zasipava jezero. Tako je znatan dio ranijeg jezera pretvoren u tresavu. Osim toga, rječica je mijenjala svoje korito i nasula dvije delte, pa se na jugozapadnom kraju jezera prstenasto pružaju tri kraka. Zbog svega toga jezero je dosta plitko i podijeljeno je u dva bazena: južni dio je dubok samo 5,3 m, a sjeverni dio ima veću površinu ј najveća mu je dubina 9,5 m. Unaokolo jezerskih obala ima plitkih dijelova koji su obrasli barskom travom. Plavsko jezero je zagrađeno krajnjim nanosima nekadašnjeg velikog plavskog ledenjaka, koji se ovdje otopio. Ti nanosi ispunjavaju kotlinu i dopiru na sjeveru sve do sela Novšića. Jezero se zimi zamrzne, pa se preko njega prolazi. Ono je bogato ribom, osobito mladicom i pastrvom. Jezerska voda je, osobito za vedrog dana, modra (plava), pa je vjerojatno jezeru otuda i naziv. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivaju u jezero. Zbog toga je pogodna za zemljoradnju, pa se od žitarica sije pšenica, kukuruz, ječam, zatim razno povrće, a od voća dobro rode šljive. Klima je srednjoevropska, snijeg rano pada i održava se i preko ljeta po planinskim stranama. U ljetno doba pada dosta kiše. Planine su bogate šumama, pašnjacima i sjenokošama. Na sjevernoj strani iz Plavskog jezera istječe rijeka Lim, desni pritok Drine. Ispod najvišeg vrha Visitora izvire Beli potok, lijevi pritok Lima. Potok je dug 3,5 km, a ima pad od preko 1100 m. Nakon velikih kiša i topljenja snijega potok pokreće velike količine materijala i zatrpava korito Lima. Zbog toga spriječava ravnomjerno otjecanje vode iz Plavskog jezera pa se tako stvaraju poplave u njegovom priobalnom pojasu. Na Visitoru ima više izvora bistre hladne vode i pored nekih se nalaze katuni — ljetni stanovi stočara iz okolnih sela koji na pašnjacima Visitora od proljeća do jeseni napasaju svoja stada. Na utoku potoka Grnčar u rijeku Ljuču smjestila se varošica Gusinje s 3890 stanovnika u 1953. Na istočnoj obali jezera leži varošica Plav s 2532 stanovnika u 1961. Tu se za vrijeme Turaka ukrštavao karavanski put od Kotora za Metohiju i Carigrad s onim koji je uz rijeku Lim vodio preko prijevoja Prokleti ja za Skadar. Na području unaokolo jezera su mnogobrojna naselja, kao: Brezovica, Ržanica, Vojno Selo, Kolinovići, Đurička Rijeka, Bogajići, Skić, Komorača, Vusanji, Vrmoši, Novšići, Hoti, Pepići, Prnjavor i druga. Zbog jezera i lijepe okolice se u novije doba u Plavu razvija turizam. 
Plavsko-gusinjska kotlina, pogled iz zraka
Autor: Albinfo - Self-photographed, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=11784527 |
Dokumentarni film "Moje Gusinje"
Autor: Uprava za dijasporu Datum objave: 26.9.2019. Opis. Dokumentarni film "Moje Gusinje" koji predstavlja poklon Uprave za dijasporu Opštini Gusinje i njenoj dijaspori. |
Bivše vojne karaule na području Plava i Gusinja
Nekadašnji granični vojni objekti - karaule - koji su svojevremeno pripadali nekadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, napušteni su nakon povlačenja vojske s granica. Na području općina Plav i Gusinje nalazi se preko deset takvih objekata, koji zbog napuštanja, kontinuirano propadaju i postaju ruševine, a neki su od njih gotovo sravnjeni sa zemljom.
Te se ljetne i zimske karaule nalaze na raznim lokacijama Desnog Grnčara, Lijevog Grnčara, Vusanja, Grebaja, Bogićevice, Jasenice, Trokuza i Treskavca. Većina od njih nalazi se u okviru granica Nacionalnog parka "Prokletije",
Jedino se bivša karaula, u mjestu Jasenice, iako poprilično oronula, koristi kao školsko odjeljenje za dva đaka.
IZVOR Darko Jovović: Bivše karaule na području Plava i Gusinja već 20 godina prepuštene propadanju. DAN, 28.2.2022.
Nekadašnji granični vojni objekti - karaule - koji su svojevremeno pripadali nekadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, napušteni su nakon povlačenja vojske s granica. Na području općina Plav i Gusinje nalazi se preko deset takvih objekata, koji zbog napuštanja, kontinuirano propadaju i postaju ruševine, a neki su od njih gotovo sravnjeni sa zemljom.
Te se ljetne i zimske karaule nalaze na raznim lokacijama Desnog Grnčara, Lijevog Grnčara, Vusanja, Grebaja, Bogićevice, Jasenice, Trokuza i Treskavca. Većina od njih nalazi se u okviru granica Nacionalnog parka "Prokletije",
Jedino se bivša karaula, u mjestu Jasenice, iako poprilično oronula, koristi kao školsko odjeljenje za dva đaka.
IZVOR Darko Jovović: Bivše karaule na području Plava i Gusinja već 20 godina prepuštene propadanju. DAN, 28.2.2022.
IZVORI I LITERATURA
JOVOVIĆ, Darko: Za zaštitu Plavskog jezera potrebna ulaganja od 16 miliona. DAN, 21.2.2021.
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje. DAN, 4.9.2022.
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje. DAN, 4.9.2022.
- Opis. Tačno je da se ni ove godine nije uradilo nešto bitnije po pitanju zaštite Plavskog jezera, jer još nije pronađen način da se obezbijede sredstva za realizaciju tog važnog projekta, naveli su iz lokalne uprave.
- Opis. Nekadašnje vojne građevine pretvorene u ruševine, nadležne institucije pale na ispitu zaštite i revitalizacije bivših vojnih objekata
