IZ STARIH ARHIVA

​Plavsko — gusinjska kotlina
Objavljeno u časopisu Priroda 1975. br 3., str. 89.

---

U jugoistočnom dijelu SR Crne Gore, između ogranaka Koma (2484 m) i Prokletija (2656 m) prostire se plavsko-gusinjska kotlina, duga oko 25 km. Kotlina je sa svih stra­na zatvorena visokim planina­ma, jedino je na sjeveru otvo­rena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Tu se na­laze manja polja: Velipolje, Vrmoša, usko polje oko Vrmoške rijeke, dugo do 6 km; za­tim je ispod kamenite prečage Vjeternika polje Grnčar s is­toimenom rijekom, pa je Gusinjsko i Plavsko polje.
U ledeno doba su visovi i visoko zemljište Prokletija (Đaravica, 2656 m) i Širokara s Planinicom (2077 m) te Mojanom bili stalno pokriveni snježnim masama ili fimom do visine od 1600 m. U toj visini su iz gornjih dolina silazili ledenjaci i svi su stjecali u današnju vrmoško-plavsku do­linu, čije je dno bilo više za 200 m. Postepeno dubeći ovu dolinu razvio se za doba naj­viših stanja glacijacije veliki ledenjak dug 35 km, a debeo 200 m. To je bio najveći le­denjak na Balkanskom polu­otoku. Iste dužine bio je i le­denjak mlađe glacijacije, koja je obilježena krajnjim nanosi­ma ledenjaka kod varošice Plav. Za vrijeme obiju glacijacija tekli su s donje ivice tog velikog ledenjaka jaki gla­cijalni potoci, koji su pred­stavljali izvore glacijalnog Li­ma i staložili su fluvioglacijalni šljunak. Sporedni lede­njaci, koji su stvarali glavni i najveći ledenjak, bili su asi­metrično raspoređeni. Sjeverna strana od Mojana do Visitora bila je bez ledenjaka, dok je najviše i najvećih ledenjaka dolazilo s južne strane, naime s Prokletija. Tu su bili veći ledenjaci: vusanjski, dug oko 20 km, komorački od 15 km i grbavsko-doljanski od 9 km. Nanosi najvećeg ledenjaka (Plavski) pregradili su njegov izdubeni dio korita, pa je ta­ko nastalo Plavsko jezero, 901 m nad morem.
Nad jezerom Visitor (2210 m) se strmo diže i pod uglom od 30° do 40°. Je­zero se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, dugo je 4,7 km, široko do 1,7 km i za­prema površinu od 1,2 km2. Korito jezera je izdubeno u čvrstoj stijeni glacijalnom ero­zijom i predstavlja najniži dio terminalnog ledenjačkog ba­zena. Čim se formiralo jezero, poslije otapanja ledenjaka, bilo je izloženo intenzivnim proce­sima zasipani a i splašnjavanja, pa je zbog toga površina i du­bina jezera znatno smanjena. S jugozapadne strane utječe u jezero rječica Ljuča, koja obiluje nanosima i stalno zasipava jezero. Tako je znatan dio ranijeg jezera pretvoren u tresavu. Osim toga, rječica je mijenjala svoje korito i nasula dvije delte, pa se na jugoza­padnom kraju jezera prste­nasto pružaju tri kraka. Zbog svega toga jezero je dosta plit­ko i podijeljeno je u dva ba­zena: južni dio je dubok samo 5,3 m, a sjeverni dio ima veću površinu ј najveća mu je du­bina 9,5 m. Unaokolo jezerskih obala ima plitkih dijelova koji su obrasli barskom travom. Plavsko jezero je zagrađeno krajnjim nanosima nekadaš­njeg velikog plavskog ledenja­ka, koji se ovdje otopio. Ti nanosi ispunjavaju kotlinu i dopiru na sjeveru sve do sela Novšića. Jezero se zimi zamrzne, pa se preko njega prolazi. Ono je bogato ribom, osobito mladicom i pastrvom. Jezer­ska voda je, osobito za vedrog dana, modra (plava), pa je vjerojatno jezeru otuda i na­ziv.

Čitava kotlina obiluje vo­dama koje se slivaju u jezero. Zbog toga je pogodna za ze­mljoradnju, pa se od žitarica sije pšenica, kukuruz, ječam, zatim razno povrće, a od voća dobro rode šljive. Klima je srednjoevropska, snijeg rano pada i održava se i preko lje­ta po planinskim stranama. U ljetno doba pada dosta kiše. Planine su bogate šumama, pašnjacima i sjenokošama.

Na sjevernoj strani iz Plav­skog jezera istječe rijeka Lim, desni pritok Drine. Ispod naj­višeg vrha Visitora izvire Beli potok, lijevi pritok Lima. Po­tok je dug 3,5 km, a ima pad od preko 1100 m. Nakon veli­kih kiša i topljenja snijega potok pokreće velike količine materijala i zatrpava korito Lima. Zbog toga spriječava ravnomjerno otjecanje vode iz Plavskog jezera pa se tako stvaraju poplave u njegovom priobalnom pojasu.

Na Visitoru ima više izvora bistre hladne vode i pored nekih se nalaze katuni — ljet­ni stanovi stočara iz okolnih sela koji na pašnjacima Visi­tora od proljeća do jeseni napasaju svoja stada.

Na utoku potoka Grnčar u rijeku Ljuču smjestila se va­rošica Gusinje s 3890 stanov­nika u 1953. Na istočnoj obali jezera leži varošica Plav s 2532 stanovnika u 1961. Tu se za vrijeme Turaka ukrštavao ka­ravanski put od Kotora za Me­tohiju i Carigrad s onim koji je uz rijeku Lim vodio preko prijevoja Prokleti ja za Skadar. Na području unaokolo jezera su mnogobrojna naselja, kao: Brezovica, Ržanica, Vojno Se­lo, Kolinovići, Đurička Rijeka, Bogajići, Skić, Komorača, Vusanji, Vrmoši, Novšići, Hoti, Pepići, Prnjavor i druga. Zbog jezera i lijepe okolice se u no­vije doba u Plavu razvija turizam.

​Gradovi: PLAV, RTCG SAT, 2005.
Datum objave: 13.1.2022. Autor: Miomir Maros

Stara džamija, ili kako je u ovom gradu još nazivaju, Čaršijska džamija, najstarija je džamija u Plavu i cijeloj Crnoj Gori koja je sagrađena 1472. godine
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

Hadžimusovića kula
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

Brezojevica

Manastir Brezojevica (manastir Svete Trojice)

Pravoslavna crkva Svete Trojice iz 12. stoljeća
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

U Plavskoj župi, u selu Brezojevice, u blizini izvora Lima, tamo gdje rijeka tvori pri izlasku iz jezera ogroman luk podno varoši Plava, na ušću rijeke Komarače u Lim, ispod uzvišenja Gradac, na kome je nekada bio grad i utvrđenje, ispod stijene, nalazi se manastir Svete Trojice. Manastir pripada Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve. Posvećen Sv. Trojici, narodna predaja ovaj hram vezuje za rani srednji vijek – doba Nemanjića.

Zapisi kazuju da su dečanski kaluđeri dali nalog jeromonarhu Nestoru i njegovoj bratiji da izgrade ili obnove manastir na izvoru Lim u Plavskoj župi. Na manastiru postoje dva natpisa iz 16. stoljeća. Jedan na ulaznim vratima, a drugi u prostoru oltara. Nijedan u cjelosti nije očuvan, ali prema njima saznajemo da je manastir podigao, ili obnovio, jeromonah Nestor Dečanski 1567. godine sa svojom bratijom.
Predaja kaže da je manastir Svete Trojice podignut 30 godina prije manastira Visoki Dečani, a da je današnji oblik manastira građen na ruševinama prvobitnog zdanja kojeg su Turci razorili kada su pokorili Plavsku Župu.
Manastir je građen uz pomoć kneza Vukomira Stevanova i Živka Bjelakova iz dinastije Nemanjić, gospodara Plavske Župe. Oni "na svetim vodama Lima podigoše Drezgavicu" (Brezojevicu crkvu) o čemu postoje zapisi, a Jovan Cvijić iznosi podatak da je manastir sagradio Nestor uz pomoć Velmoža Nemanjića o čemu svjedoči i živopis na oltaru manastira i da je "žrtvenik" obavljen uz pomoć donatora Mari... Marina Marića. Ovaj podatak priopčava i profesor Sreten Petković u radu: "Tragom jedne slikarske grupe iz druge polovine XVI stoleća", "Zbornik Filozofskog fakultete", knjiga VIII , Beograd. str. 541—553. Ovaj živopis navodi Petković, objavljen je, takođe, za vrijeme starca Nestora. U to doba Brezojevički manastir je imao jurisdikciju koja je obuhvaćala prostor Plavske Župe do Zlorečice (Dobre rijeke), Čakora i Treskavice iznad Plava, pa do iznad Prokletija.
Manastir je bio zapušten od 1850. godine, a 1912. godine i nakon 1945. godine, nasilno rušen. Nakon ovih brojnih napuštanja, pretvoren je u parohijski grobljanski hram. Prema predaji i nekim zapisima, obnovljen je 1567. godine i danas je kao i u prošlosti centar okupljanja žitelja ne samo ovog dijela sjeverne Crne Gore, nego i šire. Manastir je zidan u bizantskom stilu, bez kubeta, te pripada stilu jednobrodnih sakralnih objekata s pripratom i polukružnom apsidom. Zidovi i priprata hrama bili su ukrašeni živopisom koji je radila ista grupa zoografa koja je živopisala (oslikavala) manastir Moraču.
U ratnim vihorima manastir je viša puta paljen i dizan iz pepela, pa su freske uništene, izuzev neznatnih fragmenata. Kao duhovni centar svetosavskog pravoslavllja na ovim prostorima, zbog svog istorijskog i prosvjetnog značaja, manastir privlači pažnju ne samo vjernika-hodočasnika, nego i turista, a postao je i značajan centar saborovanja.
Pretpostavlja se da je nekada bio metoh manastira Visoki Dečani, ili Pećke Patrijaršije.

IZVOR Manastir Brezojevica. Wikipedija (sr)

Nikita; izvorna freska iz 12. stoljeća
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

Unutrašnjost crkve Svete Trojice. Crkva je nekoliko puta teško oštećena i gotovo uništena
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

Neki od nekoliko preostalih izvornih natpisa iz 1100-ih, u kojemu se spominje Nestor Starac. Kaludjer Nestor koji je došao sa Svete Gore i osnovao crkvu i manastir Svete Trojice
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića

IZVORI I LITERATURA

---

JOVOVIĆ, Darko: Za zaštitu Plavskog jezera potrebna ulaganja od 16 miliona. DAN, 21.2.2021.
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje. DAN, 4.9.2022.

• Opis. Tačno je da se ni ove godine nije uradilo nešto bitnije po pitanju zaštite Plavskog jezera, jer još nije pronađen način da se obezbijede sredstva za realizaciju tog važnog projekta, naveli su iz lokalne uprave.

KAPETANOVIĆ, Aleksandra; GLIGORIĆ, Biljana (sur.); RAJIĆ, Tatjana (sur.): Studija tradicionalne arhitekture na području opština Berane, Petnjica, Andrijevica, Plav i Gusinje. Polimski muzej i Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Berane, 2019. (PDF)