|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Plav Region
- Ime-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj u Plavskom kraju Search directly for accommodation in Plav region Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
PRIRODA
Zaštita prirode i ekologija
|
Potkornjak
Do 2023. godine bolest takozvanog podkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije na području Crne Gore ekpanzivno je napredovala i prouzročla golemu štetu. Prema izvidu šumarskog inspektora od travnja/aprila 2023., oboljelo je oko 5.000 do 6.000 kubika borove šume (ovdje bor nazivaju čam), a do kolovoza/avgusta iste godine bolest se već raširila i zahvatila 10.000 do 15.000 kubika šume u NP Prokletije. Do studenog/novembra 2023. oboljelo je šume u količini od 50.000 do 60.000 kubika. Oboljele šumske površine u NP Prokletije nisu se godinama čistile (sanitarna sječa i izvlačenje stabala oboljenog drveća - tzv. sušika) i bolest se proširila vrlo brzo. |
|
Male hidroelektrane
Godine 2016. dozvolilo se da se u Nacionalnom parku Prokletije u cijevi stave tri rijeke pitke vode i izgrade dvije male hidrocentrale, Navedene je godine 2016. godine poduzeću "Kronor" iz Podgorice dana koncesija za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije. To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala. Ti su vodozahvati izršeni u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te planinske i pitke rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka. Kritičari ovoga projekta navode kako su u to vrijeme, osim u vezi davanja dozvole, vršene mnoge malverzacije - od lokalnih do državnih razina - također i oko imovinsko pravnih odnosa, na dionici kuda su postavljani stubovi za potrebe ovih malih elektrana, a tome tome dodaju i obveze koje su koncesionari imali da ulože u cestu koja vodi prema Hridskom jezeru i centralama, a od koje obveze ih je netko kasnije oslobodio. Time je lokalna zajednica pretrpjela samo štetu, a koristi nije imala nikakve, osim koristi za pojedince. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Plav
|
IZ STARIH ARHIVA
Plavsko — gusinjska kotlina Objavljeno u časopisu Priroda 1975. br 3., str. 89. U jugoistočnom dijelu SR Crne Gore, između ogranaka Koma (2484 m) i Prokletija (2656 m) prostire se plavsko-gusinjska kotlina, duga oko 25 km. Kotlina je sa svih strana zatvorena visokim planinama, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Tu se nalaze manja polja: Velipolje, Vrmoša, usko polje oko Vrmoške rijeke, dugo do 6 km; zatim je ispod kamenite prečage Vjeternika polje Grnčar s istoimenom rijekom, pa je Gusinjsko i Plavsko polje.
U ledeno doba su visovi i visoko zemljište Prokletija (Đaravica, 2656 m) i Širokara s Planinicom (2077 m) te Mojanom bili stalno pokriveni snježnim masama ili fimom do visine od 1600 m. U toj visini su iz gornjih dolina silazili ledenjaci i svi su stjecali u današnju vrmoško-plavsku dolinu, čije je dno bilo više za 200 m. Postepeno dubeći ovu dolinu razvio se za doba najviših stanja glacijacije veliki ledenjak dug 35 km, a debeo 200 m. To je bio najveći ledenjak na Balkanskom poluotoku. Iste dužine bio je i ledenjak mlađe glacijacije, koja je obilježena krajnjim nanosima ledenjaka kod varošice Plav. Za vrijeme obiju glacijacija tekli su s donje ivice tog velikog ledenjaka jaki glacijalni potoci, koji su predstavljali izvore glacijalnog Lima i staložili su fluvioglacijalni šljunak. Sporedni ledenjaci, koji su stvarali glavni i najveći ledenjak, bili su asimetrično raspoređeni. Sjeverna strana od Mojana do Visitora bila je bez ledenjaka, dok je najviše i najvećih ledenjaka dolazilo s južne strane, naime s Prokletija. Tu su bili veći ledenjaci: vusanjski, dug oko 20 km, komorački od 15 km i grbavsko-doljanski od 9 km. Nanosi najvećeg ledenjaka (Plavski) pregradili su njegov izdubeni dio korita, pa je tako nastalo Plavsko jezero, 901 m nad morem. Nad jezerom Visitor (2210 m) se strmo diže i pod uglom od 30° do 40°. Jezero se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, dugo je 4,7 km, široko do 1,7 km i zaprema površinu od 1,2 km2. Korito jezera je izdubeno u čvrstoj stijeni glacijalnom erozijom i predstavlja najniži dio terminalnog ledenjačkog bazena. Čim se formiralo jezero, poslije otapanja ledenjaka, bilo je izloženo intenzivnim procesima zasipani a i splašnjavanja, pa je zbog toga površina i dubina jezera znatno smanjena. S jugozapadne strane utječe u jezero rječica Ljuča, koja obiluje nanosima i stalno zasipava jezero. Tako je znatan dio ranijeg jezera pretvoren u tresavu. Osim toga, rječica je mijenjala svoje korito i nasula dvije delte, pa se na jugozapadnom kraju jezera prstenasto pružaju tri kraka. Zbog svega toga jezero je dosta plitko i podijeljeno je u dva bazena: južni dio je dubok samo 5,3 m, a sjeverni dio ima veću površinu ј najveća mu je dubina 9,5 m. Unaokolo jezerskih obala ima plitkih dijelova koji su obrasli barskom travom. Plavsko jezero je zagrađeno krajnjim nanosima nekadašnjeg velikog plavskog ledenjaka, koji se ovdje otopio. Ti nanosi ispunjavaju kotlinu i dopiru na sjeveru sve do sela Novšića. Jezero se zimi zamrzne, pa se preko njega prolazi. Ono je bogato ribom, osobito mladicom i pastrvom. Jezerska voda je, osobito za vedrog dana, modra (plava), pa je vjerojatno jezeru otuda i naziv. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivaju u jezero. Zbog toga je pogodna za zemljoradnju, pa se od žitarica sije pšenica, kukuruz, ječam, zatim razno povrće, a od voća dobro rode šljive. Klima je srednjoevropska, snijeg rano pada i održava se i preko ljeta po planinskim stranama. U ljetno doba pada dosta kiše. Planine su bogate šumama, pašnjacima i sjenokošama. Na sjevernoj strani iz Plavskog jezera istječe rijeka Lim, desni pritok Drine. Ispod najvišeg vrha Visitora izvire Beli potok, lijevi pritok Lima. Potok je dug 3,5 km, a ima pad od preko 1100 m. Nakon velikih kiša i topljenja snijega potok pokreće velike količine materijala i zatrpava korito Lima. Zbog toga spriječava ravnomjerno otjecanje vode iz Plavskog jezera pa se tako stvaraju poplave u njegovom priobalnom pojasu. Na Visitoru ima više izvora bistre hladne vode i pored nekih se nalaze katuni — ljetni stanovi stočara iz okolnih sela koji na pašnjacima Visitora od proljeća do jeseni napasaju svoja stada. Na utoku potoka Grnčar u rijeku Ljuču smjestila se varošica Gusinje s 3890 stanovnika u 1953. Na istočnoj obali jezera leži varošica Plav s 2532 stanovnika u 1961. Tu se za vrijeme Turaka ukrštavao karavanski put od Kotora za Metohiju i Carigrad s onim koji je uz rijeku Lim vodio preko prijevoja Prokleti ja za Skadar. Na području unaokolo jezera su mnogobrojna naselja, kao: Brezovica, Ržanica, Vojno Selo, Kolinovići, Đurička Rijeka, Bogajići, Skić, Komorača, Vusanji, Vrmoši, Novšići, Hoti, Pepići, Prnjavor i druga. Zbog jezera i lijepe okolice se u novije doba u Plavu razvija turizam. 
Plavsko-gusinjska kotlina, pogled iz zraka
Autor: Albinfo - Self-photographed, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=11784527 |
Stara džamija, ili kako je u ovom gradu još nazivaju, Čaršijska džamija, najstarija je džamija u Plavu i cijeloj Crnoj Gori koja je sagrađena 1472. godine
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića 
Hadžimusovića kula
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića Stogodišnji maksimum
Godine 2010. poplavilo je Plavsko jezero do kote 911 metara, što je procijenjeni stogodišnji maksimum. Iz toga razloga planira se da se novim detaljnim urbanističkim planom "Plavsko jezero" zabrani svako građenje objekata ispod te kote. Plave, kraj jezera moga - dokumentarno/promotivni film
Autor: Opština Plav Datum objave: 1.8.2021. Opis. autor: Senad Gačević tekst: Zuvdija Hodžić kamera: Andrija Raičević montaža: Čedomir Marković izbor muzike: Senad Gačević (Alaturko i Čobanica Redža Mulića) produkcija: Opština Plav za producenta: Nihad Canović Plavsko jezero odumire
Prema mjerenjima Jovana Cvijića i Stevana Stankovića iz 1913. godine, Plavsko jezero imalo je površinu od 5,4 km2. Međutim jezero postepeno zarasta u barsko bilje i pretvara se u baru. Početkom 21. stoljeća njegova se površina tako smanjila na samo 2 km2 (podatak iz 2023. godine). Bolju sudbinu nema niti okoliš jezera: turistički je neuređeno, riblje bogatstvo osiromašeno, obale nepristupačne (osim malog broja prilaza), dok je istoimeni hotel odavno zatvoren. |
Brezojevica
Manastir Brezojevica (manastir Svete Trojice)
Pravoslavna crkva Svete Trojice iz 12. stoljeća
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića U Plavskoj župi, u selu Brezojevice, u blizini izvora Lima, tamo gdje rijeka tvori pri izlasku iz jezera ogroman luk podno varoši Plava, na ušću rijeke Komarače u Lim, ispod uzvišenja Gradac, na kome je nekada bio grad i utvrđenje, ispod stijene, nalazi se manastir Svete Trojice. Manastir pripada Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve. Posvećen Sv. Trojici, narodna predaja ovaj hram vezuje za rani srednji vijek – doba Nemanjića.
Zapisi kazuju da su dečanski kaluđeri dali nalog jeromonarhu Nestoru i njegovoj bratiji da izgrade ili obnove manastir na izvoru Lim u Plavskoj župi. Na manastiru postoje dva natpisa iz 16. stoljeća. Jedan na ulaznim vratima, a drugi u prostoru oltara. Nijedan u cjelosti nije očuvan, ali prema njima saznajemo da je manastir podigao, ili obnovio, jeromonah Nestor Dečanski 1567. godine sa svojom bratijom. Predaja kaže da je manastir Svete Trojice podignut 30 godina prije manastira Visoki Dečani, a da je današnji oblik manastira građen na ruševinama prvobitnog zdanja kojeg su Turci razorili kada su pokorili Plavsku Župu. Manastir je građen uz pomoć kneza Vukomira Stevanova i Živka Bjelakova iz dinastije Nemanjić, gospodara Plavske Župe. Oni "na svetim vodama Lima podigoše Drezgavicu" (Brezojevicu crkvu) o čemu postoje zapisi, a Jovan Cvijić iznosi podatak da je manastir sagradio Nestor uz pomoć Velmoža Nemanjića o čemu svjedoči i živopis na oltaru manastira i da je "žrtvenik" obavljen uz pomoć donatora Mari... Marina Marića. Ovaj podatak priopčava i profesor Sreten Petković u radu: "Tragom jedne slikarske grupe iz druge polovine XVI stoleća", "Zbornik Filozofskog fakultete", knjiga VIII , Beograd. str. 541—553. Ovaj živopis navodi Petković, objavljen je, takođe, za vrijeme starca Nestora. U to doba Brezojevički manastir je imao jurisdikciju koja je obuhvaćala prostor Plavske Župe do Zlorečice (Dobre rijeke), Čakora i Treskavice iznad Plava, pa do iznad Prokletija. Manastir je bio zapušten od 1850. godine, a 1912. godine i nakon 1945. godine, nasilno rušen. Nakon ovih brojnih napuštanja, pretvoren je u parohijski grobljanski hram. Prema predaji i nekim zapisima, obnovljen je 1567. godine i danas je kao i u prošlosti centar okupljanja žitelja ne samo ovog dijela sjeverne Crne Gore, nego i šire. Manastir je zidan u bizantskom stilu, bez kubeta, te pripada stilu jednobrodnih sakralnih objekata s pripratom i polukružnom apsidom. Zidovi i priprata hrama bili su ukrašeni živopisom koji je radila ista grupa zoografa koja je živopisala (oslikavala) manastir Moraču. U ratnim vihorima manastir je viša puta paljen i dizan iz pepela, pa su freske uništene, izuzev neznatnih fragmenata. Kao duhovni centar svetosavskog pravoslavllja na ovim prostorima, zbog svog istorijskog i prosvjetnog značaja, manastir privlači pažnju ne samo vjernika-hodočasnika, nego i turista, a postao je i značajan centar saborovanja. Pretpostavlja se da je nekada bio metoh manastira Visoki Dečani, ili Pećke Patrijaršije. IZVOR Manastir Brezojevica. Wikipedija (sr) 
Nikita; izvorna freska iz 12. stoljeća
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića |
Unutrašnjost crkve Svete Trojice. Crkva je nekoliko puta teško oštećena i gotovo uništena
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića 
Neki od nekoliko preostalih izvornih natpisa iz 1100-ih, u kojemu se spominje Nestor Starac. Kaludjer Nestor koji je došao sa Svete Gore i osnovao crkvu i manastir Svete Trojice
Ustupljeno zahvalnošću gosp. Slobodana Mišeljića Најстарији звонар на свету, Ново Марковић
Autor: dexter dab Datum objave: 31.8.2021. Opis. Ново Марковић, сигурно је на овим просторима а свакako и у свету најстарији звонар. Ново је из места Брезојевица, малом засеоку близу града Плав у Црној Гори. Овај крепки старац у својој стотој години сигурним корацима гази и више од шест деценија разлива звук звона са звоника изнад мале црквице из 13ог века Лимском долином. Ово је трећи по реду документарац који сам снимио са Беранцем Милијом Пајковићем без кога ови видео материјали не би били реализовани. |
Botanička bašta Velemun
|
ZAPIS - VELEMUN I VISITOR
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 31.8.2020. |
KONTAKT Botanička bašta Velemun. Facebook
|
Bivše vojne karaule na području Plava i Gusinja
Nekadašnji granični vojni objekti - karaule - koji su svojevremeno pripadali nekadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, napušteni su nakon povlačenja vojske s granica. Na području općina Plav i Gusinje nalazi se preko deset takvih objekata, koji zbog napuštanja, kontinuirano propadaju i postaju ruševine, a neki su od njih gotovo sravnjeni sa zemljom. Te se ljetne i zimske karaule nalaze na raznim lokacijama Desnog Grnčara, Lijevog Grnčara, Vusanja, Grebaja, Bogićevice, Jasenice, Trokuza i Treskavca. Većina od njih nalazi se u okviru granica Nacionalnog parka "Prokletije", Jedino se bivša karaula, u mjestu Jasenice, iako poprilično oronula, koristi kao školsko odjeljenje za dva đaka. IZVOR Darko Jovović: Bivše karaule na području Plava i Gusinja već 20 godina prepuštene propadanju. DAN, 28.2.2022. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
KAPETANOVIĆ, Aleksandra; GLIGORIĆ, Biljana (sur.); RAJIĆ, Tatjana (sur.): Studija tradicionalne arhitekture na području opština Berane, Petnjica, Andrijevica, Plav i Gusinje. Polimski muzej i Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Berane, 2019. (PDF)
Članci, zapisi i blogovi
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, a država ne reaguje. DAN, 28.9.2023.
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje. DAN, 4.9.2022.
- Opis. Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, zašta je izdvojeno oko 250.000 eura, a predračunska vrijednost predviđenih radova iznosi oko 16 miliona eura, zašta Opština Plav nema sredstava i potrebna joj je pomoć državnih institucija, saopštavaju iz lokalne uprave
JOVOVIĆ, Darko: Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje. DAN, 4.9.2022.
- Opis. Tačno je da se ni ove godine nije uradilo nešto bitnije po pitanju zaštite Plavskog jezera, jer još nije pronađen način da se obezbijede sredstva za realizaciju tog važnog projekta, naveli su iz lokalne uprave.
- Opis. Nekadašnje vojne građevine pretvorene u ruševine, nadležne institucije pale na ispitu zaštite i revitalizacije bivših vojnih objekata
- Opis. Tokom zime u selima Hoti i Zabelj dimi svega po jedna kuća. To je porazna činjenica ako se zna da je na ovom području nekada u svakoj kući bilo po desetoro čeljadi, kaže Smail Mujović, čija je porodica jedina koja stalno živi u Hotima.
- Opis. Od odgovornih u Nacionalnom parku Prokletije "Dan" nije mogao dobiti odgovor vezan za aktivnosti na zaštiti šume, ali su nam iz Opštine Plav rekli da su u saznanju da su započete aktivnosti na doznaci oboljelih i izvrnutih stabala i da se može očekivati da uskoro počne njihovo uklanjanje
- Opis. Da su tajkuni bivših državnih vlasti zaposijedali rijeke na sjeveru Crne Gore gdje god je to bilo moguće, nije nepoznato, ali da je to bilo izvodljivo čak i u srcu jednog od nacionalnih parkova, zvuči za rubriku "vjerovali ili ne", navode iz Udruženja drvoprerađivača
- Opis. Na inicijativu Planinarsko sportskog kluba Hrid i opštine Plav na planini Bogićevici na Prokletijama u blizini tromeđe Crne Gore, Albanije i Kosova sastali su se predsjednici opština koje gravitiraju tom području i dogovorili su zajedničku saradnju uz ocjenu da granica ne razdvaja već spaja. Naredni korak je potpisivanje memoranduma o saradnjni u svim oblastima. Krajnji cilj je proglašenje Prokletija za međunarodni nacionalni park.
- Opis. Šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić, podnijeće krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila ove godine da izvrše sanitarnu sječu u NP Prokletije, zbog čega je bolest takozvanog podkornjaka u šumama ekpaznivno napredovala i napravila do ovog trenutka milionske štete.
- Opis. Udruženje drvoprerađivača Plava ocijenilo je da izgradnja malih hidroelektrana u srcu Nacionalnog parka Prokletije 2016. godine predstavlja organizovani kriminal, na koji već sedam godina niko nije reagovao, a čak je tu i pokušaj da se sve prepusti zaboravu. Iz ovog udruženja su podsjetili kako su oni zatražili da se čitav slučaj preispita, kao i da smatraju i da bi specijalni državni tužilac tu sigurno imao posla.
