---

HRVATSKA > LIKA > Plitvički kraj

Pogled od livada kod sela Plitvica na jezero Kozjak i Golu Plješivicu (na horizontu)

Preuzmite kartu Plitvičkih jezera na službenoj stranici Nacionalnog parka

Održivost
Na međunarodnoj konferenciji Svjetskih dana zelenih destinacija za 2023. godinu, Nacionalnom parku Plitvička jezera svečano je uručena prestižna Green Destinations srebrna nagrada za održivost. Ovu nagradu dodjeljuje Green Destinations, globalna neprofitna organizacija sa sjedištem u Nizozemskoj, koja unaprjeđuje održivi razvoj destinacija i dionika u turizmu te potiče dobre prakse usmjerene ka rješavanju izazova održivog turizma.
Proces Green Destinations certifikacije koji prolaze destinacije uključuje 84 kriterija s obuhvaćene četiri dimenzije održivog razvoja: društvene, okolišne, ekonomske i kulturne, a u Hrvatskoj su taj proces prošli, osim Nacionalnog parka Plitvička jezera, Međimurska županija i grad Mali Lošinj.

Most na Crnoj rijeki
Autor: Tv Loki Datum objave: 20.5.2024.

Plitvica Selo

Zanimljivosti

Korčinovac - jezero u "nastajanju". Kada se stiže u Plitvica Selo, pređe drveni most iznad Velikog slapa i odmah skrene desno na prašnjavi put koji vodi uz potok Plitvice, nakon 50 do 100 metara uzvodno nailazi se na plitvičko jezero "u stvaranju". To jezero je odmah ispod puta. Na stijenama koje se dižu kojih 10-ak metara iznad toka vode ima ugaženih staza kojima se može doći do ruba i vidikovca. S lijeve strane je jedna kuća, ali cesta nije privatna, već se nastavljae dalje uz rijeku do sela.
Voda potoka Plitvice sada je u novome jezeru skroz od jedne obale do druge. Jezero je duzine oko 150 i širine 50-ak metara. Zovu ga Korčinovac. S obale vidi se dno, ali nije bas plitko, ima sigurno 5 metara ili više. Jezerska barijera je nastala, dovela do ujezerivanja vode potoka Plitvice i podizanja razine vode i sama barijera kontinuirano raste zbog taloženja kalcijevog karbonata - procesa po kojima su Plitvička jezera općenito poznata. 
IZVOR  Ratko, 2023.

Ostaci crkve. Na položaju Široka Luka u Plitvica Selu, nalaze se ostaci crkve za koju se dugo, sve do istraživanja 2023. godine (11.-22.9.2023.), vjerovalo da je bila posvećena sv. Marku. Tijekom istraživanja u navedenom razdoblju, koja su obavljali stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu i studenti arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikupljeni su novi nalazi koju ukazuju da je ta crkva zapravo vjerojatno bila posvećena sv. Jurju. Do zamjene imena je očito nastalo u 20. stoljeću jer se u izvorima iz 13. stoljeća spominje crkva sv. Jurja, a zanimljivo je i da su stanovnici obližnjeg Drežnik Grada još početkom 20. stoljeća pohodili razvaline stare crkve za blagdan sv. Jurja.
Istraživanja su otkrila da se na povišenoj terasi iznad plavnog dijela potoka Plitvica nalazi mala romanička crkva s oble apside i kamenom popločanim svetištem. Tijekom 15. stoljeća, došlo je do nadogradnje i mala crkva postala je sjeverna kapela veće, gotičke crkve. U okviru istraživanja pronađeno je i 13 grobova koji datiraju iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća. Ovi grobovi upućeni su na antropološku analizu u Antropološkom centru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
IZVOR  Marin Smolčić: Arheološka istraživanja u Širokoj Luci otkrila misterij ostataka crkve. Bila je posvećena sv. Jurju, a ne sv. Marku. Novi list, 19.10.2023.

Plitvički Ljeskovac

Izvor Ivana Trnskog nalazi se uz vodotok Maticu, koju tvore Crna rijeka i Bijela Rijeka i koja se ulijeva u Prošćansko jezero. Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1.5.1819. – Zagreb, 30.6.1910.), bio je hrvatski  književnik, prevoditelj i zagonetač. Pisao je pjesme, pripovijetke, dramske igrokaze i zagonetke. Prvi je predsjednik Društva hrvatskih književnika i počasni građanin grada Zagreba. Godine 1893. objavio je putopis Plitvička jezera, a također napisao i zbirku soneta o ljepotama Plitvičkih jezera (Jezerkinje, 1886.). Unatoč tadašnjim teškim političkim prilikama tzv. nagodbenjačkog sistema u Hrvatskoj, koji je vladao od Hrvatsko-ugarske nagodbe (sklopljene 1868. godine), cijela plejada entuzijasta vezanih uz Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice uz Gustava Janečeka (naziva ga se "rodom Čehom, životom i djelom Hrvatom"), Marka Eisenhutha, Josipa Chvalu, Ivana Trnskog i drugih članova društva pridonosi kulturnom i ekonomskom razvitku Plitvičkih jezera. Ivan Trnski financirao je gradnju staze na Stubicu, put oko Prošćanskog jezera te je uredio vrelo u Plitvičkom Ljeskovcu koje je po njemu nazvano Vrelo Ivana Trnskog.

Crna Rijeka. Do izvora Crne rijeke vodi šumska cesta iz Plitvičkog Ljeskovca.
  ​
Delić vrelo. Sjeverozapadno od Plitvičkog Ljeskovca, podno Čudine Kapele (vrh, 973 m) i Brekine drage koju tvore padine Čudine Kapele, nalazi se uz šumsku cestu mali bunarić Delić vrelo. Njega je ozidao Mihajlo Delić 1890. godine u znak ljubavi prema svojoj djevojci i onda je umro mlad zato što ga je ostavila ta djevojka.

PLITVIČKI LJESKOVAC I NEBRIGA O NJEMU OD NACIONALNOG PARKA
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: 22.1.2024.
Opis. Danas vas mojom kamerom kako sam i obečao vodim u Plitvički Ljeskovac. Smješten je unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera koji o njemu ne vodi nikakvu brig.

Končarev Kraj

KAKO PROPADA KUĆA REVOLUCIONARA RADE KONČARA U LICI
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: 19.1.2024.
Opis. Ovdje sam bio pred godinu dana u rodnom selu Rade Končara i pored njegove kuće koja danas izgleda kao iz horora. Po njemu se i danas elektronička tvornica u Zagrebu koja proizvodi čak vlakove zove Končar. E pa vidite kako to izgleda danas i kako Hrvatski "Antifašisti" o toj kući vode računa.

IZVORI I LITERATURA

---

SMOLČIĆ, Marin: Tajna i nekad iznimno luksuzna Titova rezidencija na Plitvičkim jezerima dobit će, izgleda, novi život. Novi list, 17.3.2021.

• Sažetak. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za obnovu i prenamjenu (u znanstveni centar) nekadašnje tajne rezidencije maršala Josipa Broza Tita i komunističke vojno-političke vrhuške. Smještena u brdima, na samom vrelu rijeke Plitvice, kodnog naziva “Izvor”. 

SMOLČIĆ, Marin: Plitvička jezera su raj za rijetke vrste ptica vodarica. Novi list, 3.2.2022.

• Sažetak. Nema sumnje da ptice vodarice čine posebno bogatstvo NP Plitvička jezera. Zato ova ustanova već godinama organizira njihovo zimsko prebrojavanje. To se radi upravo zimi  kako bi se ustanovo njihov broj jer su u pitanju  ptice stanarice čiji je areal neraskidivo vezan uz ovaj nacionalni park.

SMOLČIĆ, Marin: Obnovljen najstariji mlin u NP Plitvička jezera: Nakon više od pola stoljeća opet "klepeće" milinica u selu Korana. Novi list, 30.8.2022.

• Sažetak. Nakon što je vodostaj Korane pao, montirano je novo pogonsko mlinsko postrojenje. Obnovljena su dva vodena kola s osovinama, vodne skele i ustave, tako da mlin još dugi niz godina može nesmetano raditi.

SMOLČIĆ, Marin: Nekadašnja HE Burget je zaštićeno kulturno dobro koje treba obnoviti za potrebe NP Plitvička jezera. Novi list, 12.7.2022.

• ​Sažetak. Na stručnoj radionici održanoj u Gospiću povodom obilježavanja 166. obljetnice rođenja Nikole Tesle, a tematski vezanoj uz hidrocentrale građene u Hrvatskoj u vrijeme dok se Nikola Tesla uzdizao kao svjetski priznati znanstvenik na polju elektrotehnike, posebno su se isticale tri nekadašnje hidrocentrale: u sadašnjem NP Krka, „Munjara“ kod Karlovca i Hidrocentrala „Burget“ u NP Plitvička jezera. Niti jedna od spomenutih hidrocentrala trenutno nije u funkciji i jedino u Plitvičkim jezerima rade na tome da se obnove prostorije i prilaz hidroelektrani Burget, nakon čega bi se dopustio obilazak posjetiteljima. Više o svemu rekao nam je ravnatelj NP Plitvička jezera Tomislav Kovačević.

Ris Kras pušten u Nacionalni park Plitvička jezera. Index.hr, 24.3.2023.

• Sažetak. 24.3.2023. je u Nacionalni park Plitvička jezera pušten odrasli mužjak risa uhvaćen u Rumunjskoj. Ovo je šesti ris koji je s Karpata preseljen u Hrvatsku u sklopu LIFE Lynx projekta kako bi se povećala genska raznolikost populacije i zaustavilo njeno izumiranje, dok je u Sloveniju do sada naseljeno deset životinja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj i Sloveniji živi najmanje 110 odraslih risova, a među njima su i životinje naseljene iz Karpata. Analizom DNA i pomoću automatskih kamera dokazani su potomci naseljenih risova te posljedični rast genske raznolikosti populacije u Dinaridima. Poseban uspjeh LIFE Lynx projekta je naseljavanje risova u slovenske Alpe, područje gdje razmnožavanje ove vrste nije zabilježeno duže od 100 godina.

Naslovna fotografija
Jezero Kozjak i Gola Plješivica