---

GEOLOGIJA DINARSKOG GORJA > DINARSKI KRŠ > Polja u dinarskom kršu > Područje: Lika
Država: Hrvatska

PREGLED POLJA IZVORI I LITERATURA

Pregled polja

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

​POLJA U DINARSKOM KRŠU

PODRUČJE: LIKA

---

JEZERANSKO POLJE
HRVATSKA

Jezeransko polje je polje u kršu masiva Kapele, u Lici. S mjestilo se u tektonskom rasjedu na sjeverozapadnoj strani Male Kapele. Dugo je 15,5 km, široko 1,5 km, ukupne površine oko 9 km². Leži na 490 do 505 m nadmorske visine. Sastoji se od povremeno plavljenih Crnačkog polja (2,4 km²) na sjeverozapadu i Stajničkoga polja (oko 6 km²), na jugoistoku, kojima protječe ponornica Jaruga (odn. Stajnica). Jezeransko polje sa podslivovima Crnačkog i Stajničkog polja tvori oko 21% ukupnog sliva gornjih horizonata rijeke Zagorske Mrežnice. ​Poplave u oba polja se javljaju od polovice listopada do svibnja iduće godine. Preko polja prolazi stara Jozefinska cesta. Veća mjesta koja gravitiraju poljima su Stajnica (164 st. 2021.), Jezerane (koje se smjestilo u sredini polja; 270 st. 2021.), Črnac i i Lipice.​

IZVOR Jezeransko polje. Proleksis enciklopedija (Pristupljeno 4.3.2023.)

Jezeransko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023.

CRNAČKO POLJE (CRNAČ POLJE)
HRVATSKA

Crnačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Crnač polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Crnačko polje (također Crnač polje; u nekim se izvorima navodi naziv Črnac ili Crnac), polje u kršu sjeveroistočno od Brinja, u Lici. Površine je 2,4 km², dužine 4,5 km i širine 0,2 do 0,8 km Leži na apsolutnoj visini od 446 do 454 m (40 m je niže od obližnjeg Stajničkog polja) u sjeverozapadnom području gorskoga masiva Male Kapele, sjeverozapadno od Stajničkoga polja; dijeli ih niski hrbat na kojem je selo Jezerane. Pruža se dinarskim msjerom SZ-JI.
Stalni vodotok Jaruga teče sredinom polja od izvorske zone na jugoistoku do ponorske zone na sjeverozapadu s više manjih ponora do glavnog ponora Rokinka. Vodotok se hrani vodama iz niza stalnih i povremenih izvora. Od stalnih izvora značajni su Kraljića vrelo i Mrzlac, dok povremeni izvor Obajdin pećina u mokrom dijelu godine izbacuje vrlo velike količine vode. 
Vodotok ponire u više ponora (glavni ponori Rokinka) na sjeverozapadnom rubu polja i više manjih ponora u koritu. Svi se ponori nalaze na nizvodnoj petini polja. Kod visokih vodostaja poplavne vode poniru u pećinu Rokinka koja i kod malih voda podzemno prihvaća vode iz ponora u polju. Kada se zbog nanošenja naplavnoga materijala ponori začepe, nastaju poplave (jezero).
U polju se nalazi Crnač (Crnac, Crnac Jezeranski) zaselak sela Jezerane. 
Jugozapadno rubno područje Crnačkog polja je vrlo strmo s oko 58% nagiba i bez naselja.
IZVOR Črnac polje.  Hrvatska enciklopedija i dr.

Rokina jama. ​Rokina jama ili Rokinka smještena je nedaleko Jezerana između Male i Velike Kapele, gotovo vertikalnog ulaza dubokog oko stotinjak metara, dimenzija 23x12 m, iz koje se čuje podmukla tutnjava podzemne rijeke s njenog dna. Speleolozi su se 1961. godine spustili do dubine od 102 m duboke Rokine bezdane i tu su došli do tadašnje, a i današnje najveće podzemne rijeke u Hrvatskoj, koja se za velikih kiša može dignuti i do 30-tak metara. Dodatna znamenitost, koja je primijećena prilikom istraživanja, desetak je primjeraka čovječje ribice (Proteus anguinus), endema Dinarskoga krša.
 
IZVOR  Renata Rudelić – Mandica Dasović: Neke znamenitosti u ličkim šumama (povodom 250. godišnjice hrvatskoga šumarstva). Gospić 2015. (PDF)

STAJNIČKO POLJE
HRVATSKA

Stajničko polje nalazi se s južne strane obronaka planinskog grebena Male Kapele. Polje je dužine oko 6,5 km, širine do 1,0 km, površine oko 6 km2 (prema pojedinim izvorima 4,5 km2, odn 450 ha). Najniži dijelovi polja i područje ponora nalaze se na oko 483 m n.m. Rubna erodibilna područja imaju nagib od 10 do 40%. Središnjim najnižim dijelovima polja teče ponornica Jaruga (Stajnica). Stajničko područje predstavlja značajan i dragocjen izvor velikih količina kvalitetne pitke vode. Poljem vodi stara Jozefinska cesta, između Senja i zaleđa. Naselja u polju su: Jezerane (270 st., 2021.) i Stajnica (164 st., 2011.).

Stajničko polje - zapadni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Stajničko polje - istočni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Stajničko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Stajnica je selo u Lici, potkapelsko naselje, 15 km sjeveroistočno od Brinja (općina); 164 st. (2021). Staajnicu čini 11 zaselaka koji su se većim dijelom smjestili uz rubove krškog Stajničkog polja. Stajnica se nalazi na 504 m nadmorske visine. Župna crkva sv. Nikole, kapele: sv. Petra i Pavla, sv. Katarine, sv. Marije Magdalene. Poljodjelstvo (uglavnom krumpir); stočarstvo (ovca, govedo, svinja).

IZVORI  Stajnica. Wikipedija (hr);  ​Jezeransko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 4. 2023..
LITERATURA
KERT, Ronald: Hidrologija krških polja na primjeru Crnačkog i Stajničkog polja u Lici. Diplomski rad. Građevinski fakultet u Rijeci. Rijeka (2003.)

• Sažetak. U sklopu rada dat je prikaz općih značajki krša. Prikazane su osnovne značajke Crnačkog i Stajničkog polja. Analizirani su podaci s raspoloživih oborinskih i hidroloških postaja s razmatranog lokaliteta i širokih regionalnih prostora (nadopunjeni nizovi, napravljena osnovna statistička obrada, međuodnosi karakterističkih parametara, trendovi), te je izvršena procjena dotoka u Stajničko polje. Provedena je detaljna analiza pojava plavljenja Crnačkog i Stajničkog polja. Izračunate su maksimalne protoke Stajničkog polja stohastičkom analizom mjerenih podataka.

VIDAČEK, Željko: Zemljišne karakteristike i pogodnost tla za oranice Crnačkog i Stajničkog polja // Land characteristics and soil suitability for arable land of Crnačko and Stajničko polje. Agronomski glasnik 82, br. 4 (2020): str. 205-222. (PDF)

• Sažetak. U radu su korišteni neobjavljeni podaci o zemljišnim uvjetima, pedološkim značajkama i namjenskoj pogodnosti tala Crnačkog i Stajničkog polja. Analizirani su i namjenski interpretirani podaci o relevantnim čimbenicima, razvoju tala, geološko litološkoj podlozi - matičnom supstratu, oborinama, poplavama i vegetaciji. Razmatrana je sistematika i prostorna zastupljenost tala. Interpretirane su morfološke, fizikalne i kemijske značajke tala, oborinska voda u tlu, osjetljivost tla na propuštanje onečišćivača i pogodnost tla za oranice, te preporučene mjere za uređenje.

VODOTEČKO POLJE S KRIŽPOLJEM
HRVATSKA

Vodotečko polje s Križpoljem, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2023.

Naselje Križpolje se nekad zvalo Križevačko Polje, također i Križ.

BRINJSKO POLJE
HRVATSKA

Brinjsko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Polje u kršu u sjeverozapadnom dijelu Gacke u Lici.

IZ STARIH ZAPISA
Na Brinjskom Polju ima izobilja izvorah, koji, sastajući se, načinjaju Potoke mnoge, na kojima i vodenice, gde gde i Mline mliti i to: Peinovićevo vrělo, izvire pod Kamenicom, Gaza, Iabučica, Holjevčevo Vrělo, Sinac i Medarićevac, koji Potoci prošećajući Brinjsko Polje svi se opet gube u Ponore pod Bèrdom Škamnicom.
IZVOR Iz Upisnika za Župu Brinje nepoznatog autora i datuma

LETINAČKO POLJE
HRVATSKA

Letinačko polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

PLAŠKO POLJE
HRVATSKA

​Plaško polje (također Plaščansko polje), polje u kršu na dodiru Gorskoga kotara,  Like i Korduna, oko 25 km jugoistočno od Ogulina. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; obuhvaća 22 km²; dugo je 16 km, široko do 3 km. Leži na 365 do 390 m (nagnuto je prema jugoistoku); šumom prekriveni humovi u polju uspinju se do 450 m. Poviše zapadnoga ruba uzdižu se padine planinskoga masiva Kapele (Mala Kapela), istočni rub čine uzvisine 400 do 600 m visine i greben Huma (861 m), a u južnome dijelu vapnenački se okvir strmo uzdiže do približno 800 m. Uz sjevernije položeno Ogulinsko polje, dio je Ogulinsko-plaščanske udoline.
U polju izvire i ponire riječica Dretulja s pritokom Vrnjikom i drugi kratki potoci (Vera, Komadinski potok, Suvaja i dr.). Vrela su smještena uz južni rub polja.
​Zemljište je pogodno za poljoprivredu (uzgoj žitarica, stoke). Poljem vode željeznička pruga i cesta Ogulin–Gospić. Naselja su mala i ruralna. Najveće je naselje Plaški (1031 st., 2021.); ostala su naselja: Lapat (165 st.), Latin (154 st.), Janja Gora (90 st.), Međeđak (67 st.), Jezero (61 st.), Pothum Plaščanski (46 st.)  i Kunić (36 st.).

IZVOR Plaško polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb, 2021. (Pristupljeno 26.5.2023.) 

Plaško polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023.

BLAĆANSKO JEZERO (BEGOVAČKO JEZERO)
HRVATSKA

U dijelu Blaćanskog (odn. Begovačkog) polja nalazi se periodično Blaćansko jezero ili Jezero Blata (nekada su ga zvali Begovac).  Blaćansko jezero je prirodni fenomen tipa estavele. U svijetu postoji tek tridesetak takvih jezera. Estavela su šupljine u kršu koje naizmjenično izbacuju (vrelo) ili gutaju (ponor) vodu. Vodu izbacuje kada su kanali u krškom podzemlju u potpunosti ispunjeni vodom, a guta kada nisu. Najčešće se nalazi na rubovima polja u kršu.
Kao prirodna rijetkost privukao je pažnju brojnih istraživača, zaključeno je da se jezero puni iz rijeke koja protječe ispod Gradovitog vrha (brda između Lipica i Blata) te ispod samog Blaćanskog polja.
Blaćansko jezero se jezero svake godine prazni kroz ponore na svom sjeveroistočnom i jugoistočnom djelu. Bojenjem vode na sjeveroistočnom ponoru utvrđena je podzemna veza s jezerom Sinjac (u zaseoku Plavča Draga) i dalje na sjeveru s vrelom rijeke Mrežnice. Do danas nije utvrđeno gdje odlazi voda koja ponire na jugoistočnom dijelu jezera. Sve upućuje na mogućnost da protječe kroz vapnenački sastav Pištenika i zajedno s vodama rijeke Jesenice teče prema Slušnici ili čak prema Mrežnici. Postoji velika vjerojatnost da se podzemna cirkulacija vode iz periodičnog jezera Blata odvija ili se odvijala u smjeru jame Balinka. Jedino tako se može, za sada, tumačiti postanak tako velike jame i podzemne špilje.
Kada korito rijeke (tunel) postane sifon (ravnomjerno suženje) kroz njega ne može proteći količina vode koja se pojavi nakon otapanja snijega ili obilatih kiša. Taj višak vode, koji je veći od kapaciteta protoka sifona, prazni se kroz pomoćni uzlazni tunel koji je povezan s Velikom pećinom. Dakle, u vlažnom dijelu godine Velika pećina je izvor koji napuni jezero. U sušnom dijelu godine, kada podzemne vode gotovo presuše, voda iz jezera počne otjecati kroz Veliku pećinu u suprotnom smjeru od ranijeg i popunjavati vodostaj podzemne rijeke. Prema tome u sušnom dijelu godine Velika pećina postaje ponor (uvor) pa jezero brzo presuši.
Postoji i Mala pećina (ispod Uvale), međutim, ona nema dvojnu funkciju i u njoj voda samo ponire. Iz dijela jezera koji je niži od kote preljeva voda se ne uspije vratiti u Veliku pećinu zbog čega se taj niži dio jezera duže održi.
Između dvaju svjetskih ratova tadašnja elektroprivreda planirala je iskoristiti Blaćansko jezero za pokretanje hidrocentrale koja je trebala biti izgrađena ispod Jovetić strane. Neki radovi na projektu bili su izvršeni, no on je ipak obustavljen. Ipak, očuvan je betonirani glavni tunel.
​​
IZVORI Službena stranica Općine Saborsko (pristupljeno 17.4.2023.); Blaćansko jezero. Wikipedija (hr)

Blaćansko polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023.

Blaćansko jezero
Autor: Ribele - vlastiti, Javno vlasništvo, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=487444

O imenu. U 20. stoljeću Begovac je kao dio općine Plaški bio nazivan Begovac Plaščanski, a uz to se onda i jezero nazivalo Jezero Begovac. Danas je Begovac naselje u općini Saborsko, kao i naselje Blata između kojih se prostire ovo Blaćansko jezero.

LIČKO - JESENIČKO POLJE S POTPOLJEM
HRVATSKA

Ličko-jeseničko polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023.

Ličko-jeseničko polje

*Ne miješati s Jaseničkim poljem u Velikoj Kapeli, podno Bjelasice, u kojem se nalazi naselje Jasenak po kome je to polje dobilo ime.

Crkva sv. Ilije u naselju Lička Jesenica

Rijeka Lička Jesenica

SABORSKO POLJE
HRVATSKA

Saborsko polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023.

GLIBODOLSKO POLJE
HRVATSKA

Glibodolsko polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

DABARSKO POLJE
HRVATSKA

Dabarsko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

KRUBLJAK
HRVATSKA

Krubljak polje (oko 640 m n.v.)

OSMAGINO POLJE
HRVATSKA

PETRINIĆ POLJE
​HRVATSKA

Petrinić polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

GUSIĆ POLJE
HRVATSKA

Gusić polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

KOMPOLJSKO POLJE (KOMPOLJE)
HRVATSKA

Kompolje (Kompoljsko polje), prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Kompolje (Kompoljsko polje) 

HRVATSKO POLJE (SRPSKO, ODN. VLAŠKO POLJE)
HRVATSKA

Hrvatsko polje (Srpsko, odn. Vlaško polje), prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Gacko polje
Sjeverni dio Gackog polja na području naselja Glavače. Desno je pobrđe čiji je najviši vrh Ostrovica (748 m).

GACKO POLJE
HRVATSKA

Gacko polje, karta
Izvor: https://diercke.westermann.de/

Karta Gackog polja i okolnih prostora
Izvor: Enciklopedija Jugoslavije, svezak 3, Zagreb, 1958.

Pogled na Gacko polje

Gacko polje je visoko polje u kršu Like, drugo po veličini u Hrvatskoj, omeđeno gorsko-planinskim kosama sjevernog Velebita prema moru, a prema unutrašnjosti Malom Kapelom. Prostire se na oko 80 km2, dugo je 25-26 km, široko 15-16 km i leži na 440-460 m n.v. 

Geologija i reljef. Velika središnja ravnica prekrivena je pijeskom i glinama. Humac Podum izdiže se poput otoka iz ravnine polja. Polje je okruženo krednim i jurskim vapnencima i dolomitima. Prijelaz s ravnice na strme vapnenačke kose je nagao prema velebitskoj strani, a nešto blaži prema Maloj Kapeli. ​Brojne vrtače prekrivaju vapnenačko dolomitne rubove padine, obrasle šumama, ali i dijelove samoga polja (s izuzetkom malog dijela na jugu, koji je i ljeti vlažan), koji se koriste za uzgoj pšenice, zobi, raža i kukuruza te za uzgoj krumpira. 

Hidrologija. Kroz polje teče rijeka Gacka, po kojoj je polje dobilo ime, a koja izvire na jednom kraju polja i ponire na suprotnom. Stalni izvori (vrela) koii napajaju Gacku nalaze se na istočnom i posebno jugoistočnom rubu polja. Uz vrela Gacke kod Sinca i Klanca sagrađene su vodenice. Ovaj prirodni raritet zaštićen je kao geomorfološki i hidrološki spomenik prirode. 
U jesen i proljeće vodeni tok rijeke je snažan, ljeti nizak. U prošosti su veliki dijelovi polja bili poplavljeni od jeseni do proljeća. Trenutno je samo najdublji dio polja vlažan tijekom cijele godine i stoga se koristi kao livada i pašnjak.

​Priroda. Kao i u drugim krškim poljima, ovdje rastu mnoge rijetke i zaštićene biljke, kao što su kukuljičasti kaćun, crni šaš i veliki žabnjak, koji se nalaze na crvenoj listi ugroženih biljaka Hrvatske.
Krška polja vrlo su vrijedno stanište mnogim pticama, pa je Gacko polje, zajedno s drugim krškim poljima, predloženo za zaštitu u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000, kao područje važno za ptice. Uz to, u Gackom polju i okolici nalazi se još dvanaest područja važnih za vrste i staništa predloženih za program Natura 2000. Među njima su i samo Gacko polje, rijeka Gacka, cret u Čovićima, Majerovo vrilo, špilja Pećina i još nekoliko drugih špilja.

Povijesni pregled. Područje Gackog polja naseljeno je još od kasnog brončanog doba, čemu svjedoče ostaci japodskih gradina na humovima koji se izdižu u ravnici polja, posebice u okolici sela Prozor, koje se oblikovalo duž lokalnih prometnica i tako čini primjer niznog naselja. Postoji i nekoliko hramova boga Mitre u tom području. 

Stanovništvo i naselja. Naselja su smještena duž toka rijeke Gacke i rubova polja. Položaj sela i tipični oblik naselja u nizu nasljeđe su vremena kada je ravni dio polja bio redovito sezonski plavljen.   
Prostor Gackog polja središte je naseljenosti i gospodarske djelatnosti u ovom dijelu Like. Gospodarstvu pogoduje i dobra prometna povezanost sa Zagrebom, Rijekom i Splitom, posebno auto-cestom A1.
Najveći grad u Gackoj jest Otočac, prvotno izgrađen na mjestu račvanja Gacke, gdje su njezini rukavci činili "otok" sa svih strana opkoljen vodom. Danas Otočac ima oko 4000 stanovnika.
​
IZVORI
​Gacko polje. Wikipedija
Gacka dolina. Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Službena stranica

Ostaci mlinica na izvoru Gacke

Rijeka Gacka krivuda kroz Gacko polje

KRASANSKO POLJE (KRASNO POLJE)
HRVATSKA

​Krasno polje je dolina duga oko 7 kilometara pod sjevernim obroncima Velebita.
U polju, na oko 800 metara nadmorske visine, nalazi se mjesto Krasno, koje je jedno od najvećih planinskih naselja u Hrvatskoj. Čini ga četrnaest zaselaka smještenih na rubovima polja. Mjesto sa svojim zaseocima broji oko 600 stanovnika. Administrativno, Krasno se nalazi na području Grada Senja, udaljenog 32 km. U Krasnu je smješteno sjedište Nacionalnog parka “Sjeverni Velebit” te ispostava Parka prirode “Velebit”.

Krasansko polje, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2023.

LIPOVO POLJE
HRVATSKA

Lipovo polje, polje u kršu Like, u sjevernome dijelu većega Ličkog polja. Leži južno od Otočca i jugozapadno od Gackoga polja na 485 do 500 m visine; obuhvaća 16,6 km². Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dugo je 9,5 km, široko do 1,7 km. Nagnuto je prema sjeverozapadu. Središnjim dijelom polja teče rijeka ponornica Lika i uzdižu se humovi. Vrela se nalaze na dodiru zaravnjenoga polja i okolnoga gorja. Uz njegov su južni rub ponori u kojima je do izgradnje tunela Lika–Gacka ponirala Lika. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, pa je dio polja obrađen. Naselja su mala i izdužena te, poput prometnica, smještena uz rub polja: Donji Kosinj (318 st., 2021), Lipovo Polje (60 st.).

IZVOR Lipovo polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb, 2021. (Pristupljeno 28. 5. 2023.)

Lipovo polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Lipovo polje, kao završni dio toka rijeke Like, nastavak je Kosinjskog polja u koji je uključen i završni dio doline Bakovac. Vode rijeka Like i Gacke gube se putem ponora i kanala u masivu Velebita, te dalje otječu podzemno prema moru. Zbog ograničenog kapaciteta ponora pojedini dijelovi krških polja povremeno plave (Lipovo polje, Kosinjsko polje te niži dio Gackog i Švičkog polja).

KOSINJSKO POLJE
HRVATSKA

Kosinjsko polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

​U području sliva izvorišta Gacke nalazi se više izoliranih polja unutar brdovitog reljefa i visoravni ličkog sredogorja: najveće je Vrhovinsko polje i Turjanski na istoku, istočni rub čini Homoljačko polje, a dalje prema jugu se nalaze, Trnavac, Čanak, te Perušićko polje na jugozapadnom rubu sliva. U Lipovom polju nalazi se ponorna zona rijeke Like, a prema jugu (uzvodno duž toka Like) nastavlja se Kosinjsko, te polje potopljeno akumulacijom Kruščica. Uzvodno Lika teče kanjonom usječenim u prostranu zaravan Ličkog polja, sve do svog izvorišnog dijela jugoistočno od Gospića (Medak-Gornja Ploča).

KRUŠČICA
HRVATSKA

Polje u kršu potopljeno akumulacijom Kruščica. 

Kruščičko jezero na prostoru nekadašnjeg polja u kršu, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Reljef područja bez prikazane akumulacije Kruščica
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2023.

Reljef s prikazanom akumulacijom Kruščica
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2023.

KOSNIČKO POLJE I POLJICE
HRVATSKA

VRHOVINSKO POLJE
HRVATSKA

Vrhovinsko polje je polje u kršu Like. Administrativno pripada općini Vrhovine.
Na području općine Vrhovine nema stalnih vodenih tokova već se povremeno – za vrijeme kišnih dana u godini pojavljuju tokovi potoka kao što je Babin potok koji teče od Gornjeg Babinog Potoka, kroz Donji Babin Potok i utječe u ponor Jazmak u Vrhovinskom polju – Gornje Vrhovine.

Polje je okruženo planinskim kosama Male Kapele. Na dijelu Vrhovinskog polja iznad naselja Vrhovine posebno se ističe brežuljak Panos (974 m n.v.).

Vrhovinsko polje nalazi se od 2013. godine unutar Ekološke mreže Natura 2000 (HR2001332 Vrhovinsko polje). Ciljevi očuvanja područja HR2001332 – Vrhovinsko polje, površine 16 km2 (1588.92 ha), su vrsta Chouardia litardierei – livadni procjepak te sljedeći stanišni tipovi: - 6410 – Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae), - 62A0 – Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae).

TABLICA: Vrste - ciljevi očuvanja HR2001332 Vrhovinsko polje 

Vrhovinsko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Scilla litardierei Breistr.
Izvor: https://eunis.eea.europa.eu/sites/HR2001332#interactive_map

TURJANSKO POLJE
HRVATSKA

Turjansko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Turjansko polje - istok
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

ČANAČKO POLJE
HRVATSKA

Ime Čanak naselje koje se smjestilo na rubu polja, dobilo je po turskom nazivu za izgled polja, nalik zdjeli  (turski: "čanak"). Budući da su dva polja (dvije zdjele) pravi naziv bi bio Čanci. Nazivi polja su: Lug, Jaža, Mlinice, Bare.

Malu ujezerenu vodenu površinu na sjeverozapadnom rubu većeg Čanačkog polja pune dva izvora. Jezerce ne presušuje niti ljeti. Drugi je izvor periodičan i nalazi se pod siparom na istočnoj strani polja (lokacije Žljebina).

Čanačko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023.

Polje Lug

Mala ujezerena vodena površina na sjeverozapadnom rubu većeg Čanačkog polja

TRNAVAČKO POLJE 
HRVATSKA

Trnavačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Trnavačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

BREZOVAČKO POLJE (kod Vrhovina)
HRVATSKA

Brezovačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Brezovačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

HOMOLJAČKO POLJE
HRVATSKA

Homoljačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Homoljačko polje i Mrsinj u pozadini

Homoljačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

KRBAVIČKO POLJE
HRVATSKA

Krbavičko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Krbavica, Zaklan (kod crkve)

Krbavičko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

Krbavica, zaselak Pribići

Potok koji teče kroz polje Krbavicu izvire u sjevernom rubu polja i teče kroz cijelo polje prema jugu, gdje ponire u tri ponora na južnom rubu polja, podno brda Mrgovače (860 m). Dok voda iz tih ponora teče u smjeru Kosinja (prema izjavi jednog stanovnika Krbavice prije dosta vremena to je utvrđeno puštanjem boje), voda s njegova izvora provodi se prema Udbini. Na svim kartama upisan je njegov naziv Krasulja (isto ime glasi i zaselak iznad njegova vrela), dok ga domaći ljudi obično zovu Krbavica.

Krasulja kod zaselka Mirići

U potoku obitava potočni rak ili rak kamenjar (lat. Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803)), koji je najmanja autohtona europska vrsta raka. Rasprostranjena je u centralnoj i jugoistočnoj Europi, većinom u manjim vodotocima na višim nadmorskih visinama. Dosada je zabilježena u Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Kosovu, Luksemburgu, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Švicarskoj, Turskoj i Ukrajini.

Javna uprava za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije je u suradnji s udrugom ADIPA 2021. godine provela inicijalna istraživanja za kartiranje i monitoring potočnog raka (Austropotamobius torrentium) u potoku Krasulja u području ekološke mreže HR2001049 Krbavica. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem koriste se će se za izradu plana upravljanja ovom strogo zaštićenom vrstom.
Potočni rak je obično rasprostranjen u manjim vodotocima na višim nadmorskim visinama. Iznimno je osjetljiv na promjene staništa i smeta mu svako onečišćenje vode i bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom djelatnošću (nekontrolirano uređivanje potoka, uklanjanje vegetacije i sl.). Osim toga, prijete im i mnoge invazivne vrste rakova, ali i ribolovci te skupljači rakova. Poseban problem očuvanja potočnog raka je reguliranje poribljavanja alohtonim vrstama riba u športsko-ribolovne svrhe, kao što je primjerice kalifornijska pastrva koja može značajno ugroziti populaciju potočnog raka, pa o ovom problemu valja komunicirati i educirati sportsko-ribolovna društva.
Potočnog je raka u Ličko-senjskoj županiji moguće pronaći jedino u vodotocima Plitvičkih jezera kojima upravlja JU NP Plitvička jezera, te u Krbavici koja je pod nadležnošću JU za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije.
​IZVOR

Koreničko polje

KORENIČKO POLJE
HRVATSKA

Grad Korenica u Koreničkom polju

​Koreničko polje; 11 km2; 637-662 m n.v.; Lika

BIJELOPOLJE (BIJELO POLJE)
HRVATSKA

Bijelopolje (Bijelo polje); 6,73 km2; 604-640 m n.v.; Krbava

Bijelopolje kod Korenice

Dijelom plavljeno Bijelo polje u rano proljeće

KRBAVSKO POLJE
HRVATSKA

Krbavsko polje 67 km2; 626–740 m n.v.
Dio Krbavskog polja je Vedro polje.

Dijelom plavljeno Krbavsko polje u rano proljeće
Vrhovi Ličkog sredogorja na horizontu

Pogled na Krbavsko polje s brda iznad Bunića
Tamnozelena površina je Laudonov gaj

Laudonov gaj je godine 1965. proglašen posebnim rezervatom šumske vegetacije. 1746. godine, lokalno stanovništvo počelo je pošumljavati ovo područje kako bi spriječili problem s pijeskom, te se tada sadi hrast lužnjak koji nije uobičajen za ovo područje.

Pogled od Udbine na dijelom plavljeno Krbavsko polje

Krbavica je rijeka ponornica u Krbavskome polju; duga je 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo. Vodu prima iz Bunićkog i Šalamunićkoga potoka te iz vrela Zelene pećine.
IZVOR Krbavica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 6.5.2025. 

MAZINSKO POLJE
HRVATSKA

Mazinsko polje

Naslovna fotografija
Mazinsko polje

BREZOVAC DOBROSELSKI
HRVATSKA

PODLAPAČKO POLJE
HRVATSKA

Podlapačko polje 9,74 km2; 657-700 m n.v.; Lika

Podlapačko polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023.

GUBAVČEVO POLJE
HRVATSKA

LAPAČKO POLJE
HRVATSKA

Površina: 6,83 km2
Nadmorska visina: 537-650 m n.v.

Lapačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.

Lapačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

DONJE POLJE (kod Donjeg Lapca)
HRVATSKA

Donje polje (kod Donjeg Lapca) s visoravni Kamensko, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2023.

Donje polje (kod Donjeg Lapca)
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

LIČKO POLJE
HRVATSKA

​Ličko polje 465 km2; 565-590 m n.v.

Pogled s obronaka velebitske Viševice na Ličko polje

LIČKO POLJE: OTEŠKO POLJE
HRVATSKA

LIČKO POLJE: SMILJANSKO POLJE
HRVATSKA

OŠTARIJSKO POLJE (kod Baških Oštarija)
HRVATSKA

Oštarijsko, odn. Oštarsko polje, predstavlja usjek koji dijeli Srednji od Južnog Velebita. Nastao je na dodiru dviju orografskih cjelina koje su sukladne morfostrukture denudacijsko-tektonskog tipa. Oštarijsko polje pruža se u smjeru istok-zapad 3,75 km, a širina mu varira od 250 m na istočnoj strani (do sela Linići) do 2 km zapadno. Polje se nalazi 900 m n.v. na zapadnom kraju, dok se sjeverno uzdiže do 980 m na području Stupačinova.

IZVOR  PERICA, Dražen; BOGNAR, Andrija; LOZIĆ, Sanja: Geomorphological Features of the Baške Oštarije Karst Polje. Izvorni znanstveni članak. Geoadria 7, br. 2 (2002): 23-34. (PDF)

• Sažetak. Zavala Oštarijskog polja u kršu proteže se u smjeru I-Z u dužini od 3,75 km, dok širina varira od 0,25 do 2,0 km. Ovo polje dijeli središnji od južnog dijela Velebita i oblikovano je na kontaktu dvije orografske cjeline. U oblikovanju reljefa najizraženiji su, uz krški i fluviokrški, i derazijski i periglacijalni procesi. Voda koja dotječe s rubnih dijelova polja zbog svoje korozijske agresivnosti ima veliku važnost u oblikovanju reljefa.  

Pogled od Kubusa na Oštarijsko polje

Karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002.

Hipsometrijska karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002.

BRUVANJSKO POLJE (BRUVNO-POLJE) S RUDOPOLJEM
HRVATSKA

GRAČAČKO POLJE
HRVATSKA

Pogled iz Gračačkog polja na Crnopac

Gračačko polje je polje u kršu, u južnom dijelu Like. Površine je oko 8,2 km², dugo je 10,2 kilometara i široko oko 2 kilometra. Pruža se između Velebita i Resnika, na nadmorskoj visini 544-562 m. Sjeverni dio polja okomit je na dinarski smjer (sjeverozapad–jugoistok) pružanja. Dno polja građeno je od dolomita i njime protječu ponornice  Ričica  i Otuča te Opsenica, i Krivka. Voda ovih vodotoka, akumuirana u umjetnom akumulacijskom jezeru Štikadske bare (2 km², s 13,2 mil. m³ vode) pokreće reverzibilnu HE Velebit (izgrađena 1984.) na rijeci Zrmanji kod Obrovca; do izgradnje hidroelektrane polje je bilo poplavljeno i do 4 do 5 mjeseci godišnje.
Stanovništvo se pretežno bavi ratarstvom (krumpir) i stočarstvom (ovca, govedo, svinja).
Kroz polje prolazi cesta Gospić-Gračac-Knin i željeznička pruga Zagreb-Split.
Najveća naselja razvila su se na rubu polja. Najveće naselje je Gračac, po kojem je polje dobilo ime, a ostala su Raduč i Bruvno.

IZVORI  HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA; Gračačko polje; WIKIPEDIJA; Gračačko polje 

VELIKOPOPINSKO POLJE
HRVATSKA

Prostrano Velikopopinsko polje okruženo je brdsko-planinskim područjima podplješivičkog, podvelebitskog i obližnjeg poddinarskog sredogorja. To je planinsko područje koje povezuje planinske masive Plješivice, Dinare i Velebita, a topografski je razvedeno s brojnim grebenima i vrhovima brda te usjecima u obliku draga.
Na istočnom rubu Velikopopinskog polja, ispod vrhova Korita (889 m) nalazi se velika borova šuma miješanih sastojina običnog (Pinus sylvestris) i crnog bora (Pinus nigra) koja se pod vrhovima miješa s drvećem bijelog graba
Polje je rijetko naseljeno.

Velikopopinsko polje

MALOPOPINSKO POLJE
HRVATSKA

Pogled na Poštak iz Malopopinskog polja

Malopopinsko polje i u pozadini brda Debelo brdo i Badnjić (desno)

BREZOVAČKO POLJE (kod Gračaca)
HRVATSKA

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

Literatura

-

Članci, objave i blogovi

-