Krubljak (polje)
VUČKOVA GLAVICA NADMORSKA VISINA 741 m
Vučkova glavica, pogled s ceste Dabar - Lička Jesenica
|
|
|
U području Like:
Kosničko polje i Poljice (?)
u području Dalmacije dolina Zrmanje sa Zagorskim i Erveničkim poljem. Treba pribrojiti sva polja Ravnih Kotara, a niže su Sinjsko, Kninsko, Petrovo polje, Vrličko, Kaštelanska polja, Vrgorsko, Rastoka, Imotsko-bekijsko, Dolina Neretve, Mirne i Cetine i Konavosko polje. Poljoprivredna proizvodnja odvija se i na vrlo velikom broju vrlo malih krških poljica na otocima i poluotoku Pelješcu. Tu je od nespomenutih oaza poljoprivredne proizvodnje čitava Istra sa svojim crveničnim parcelama na krškim zaravnima, na području «crvene» Istre, te veliki poljoprivredni prostor na području flišne «zelene» Istre, koje u pravom smislu kategoriziranja krša možemo i izostaviti.
Kosničko polje i Poljice (?)
u području Dalmacije dolina Zrmanje sa Zagorskim i Erveničkim poljem. Treba pribrojiti sva polja Ravnih Kotara, a niže su Sinjsko, Kninsko, Petrovo polje, Vrličko, Kaštelanska polja, Vrgorsko, Rastoka, Imotsko-bekijsko, Dolina Neretve, Mirne i Cetine i Konavosko polje. Poljoprivredna proizvodnja odvija se i na vrlo velikom broju vrlo malih krških poljica na otocima i poluotoku Pelješcu. Tu je od nespomenutih oaza poljoprivredne proizvodnje čitava Istra sa svojim crveničnim parcelama na krškim zaravnima, na području «crvene» Istre, te veliki poljoprivredni prostor na području flišne «zelene» Istre, koje u pravom smislu kategoriziranja krša možemo i izostaviti.
|
Jezeransko polje je polje u kršu masiva Kapele, u Lici. S mjestilo se u tektonskom rasjedu na sjeverozapadnoj strani Male Kapele. Dugo je 15,5 km, široko 1,5 km, ukupne površine oko 9 km². Leži na 490 do 505 m nadmorske visine. Sastoji se od povremeno plavljenih Crnačkog polja (2,4 km²) na sjeverozapadu i Stajničkoga polja (oko 6 km²), na jugoistoku, kojima protječe ponornica Jaruga (odn. Stajnica). Jezeransko polje sa podslivovima Crnačkog i Stajničkog polja tvori oko 21% ukupnog sliva gornjih horizonata rijeke Zagorske Mrežnice. Poplave u oba polja se javljaju od polovice listopada do svibnja iduće godine. Preko polja prolazi stara Jozefinska cesta. Veća mjesta koja gravitiraju poljima su Stajnica (164 st. 2021.), Jezerane (koje se smjestilo u sredini polja; 270 st. 2021.), Črnac i i Lipice.
IZVOR Jezeransko polje. Proleksis enciklopedija (Pristupljeno 4.3.2023.) 
Jezeransko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
Crnačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 
Crnač polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
Crnačko polje (također Crnač polje; u nekim se izvorima navodi naziv Črnac ili Crnac), polje u kršu sjeveroistočno od Brinja, u Lici. Površine je 2,4 km², dužine 4,5 km i širine 0,2 do 0,8 km Leži na apsolutnoj visini od 446 do 454 m (40 m je niže od obližnjeg Stajničkog polja) u sjeverozapadnom području gorskoga masiva Male Kapele, sjeverozapadno od Stajničkoga polja; dijeli ih niski hrbat na kojem je selo Jezerane. Pruža se dinarskim msjerom SZ-JI.
Stalni vodotok Jaruga teče sredinom polja od izvorske zone na jugoistoku do ponorske zone na sjeverozapadu s više manjih ponora do glavnog ponora Rokinka. Vodotok se hrani vodama iz niza stalnih i povremenih izvora. Od stalnih izvora značajni su Kraljića vrelo i Mrzlac, dok povremeni izvor Obajdin pećina u mokrom dijelu godine izbacuje vrlo velike količine vode. Vodotok ponire u više ponora (glavni ponori Rokinka) na sjeverozapadnom rubu polja i više manjih ponora u koritu. Svi se ponori nalaze na nizvodnoj petini polja. Kod visokih vodostaja poplavne vode poniru u pećinu Rokinka koja i kod malih voda podzemno prihvaća vode iz ponora u polju. Kada se zbog nanošenja naplavnoga materijala ponori začepe, nastaju poplave (jezero). U polju se nalazi Crnač (Crnac, Crnac Jezeranski) zaselak sela Jezerane. Jugozapadno rubno područje Crnačkog polja je vrlo strmo s oko 58% nagiba i bez naselja. IZVOR Črnac polje. Hrvatska enciklopedija i dr. Rokina jama Rokina jama ili Rokinka smještena je nedaleko Jezerana između Male i Velike Kapele, gotovo vertikalnog ulaza dubokog oko stotinjak metara, dimenzija 23x12 m, iz koje se čuje podmukla tutnjava podzemne rijeke s njenog dna. Speleolozi su se 1961. godine spustili do dubine od 102 m duboke Rokine bezdane i tu su došli do tadašnje, a i današnje najveće podzemne rijeke u Hrvatskoj, koja se za velikih kiša može dignuti i do 30-tak metara. Dodatna znamenitost, koja je primijećena prilikom istraživanja, desetak je primjeraka čovječje ribice (Proteus anguinus), endema Dinarskoga krša. IZVOR Renata Rudelić – Mandica Dasović: Neke znamenitosti u ličkim šumama (povodom 250. godišnjice hrvatskoga šumarstva). Gospić 2015. (PDF) |
|
Stajničko polje nalazi se s južne strane obronaka planinskog grebena Male Kapele. Polje je dužine oko 6,5 km, širine do 1,0 km, površine oko 6 km2 (prema pojedinim izvorima 4,5 km2, odn 450 ha). Najniži dijelovi polja i područje ponora nalaze se na oko 483 m n.m. Rubna erodibilna područja imaju nagib od 10 do 40%. Središnjim najnižim dijelovima polja teče ponornica Jaruga (Stajnica). Stajničko područje predstavlja značajan i dragocjen izvor velikih količina kvalitetne pitke vode. Poljem vodi stara Jozefinska cesta, između Senja i zaleđa. Naselja u polju su: Jezerane (270 st., 2021.) i Stajnica (164 st., 2011.).
Stajničko polje - zapadni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 
Stajničko polje - istočni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 
Stajničko polje, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
Stajnica je selo u Lici, potkapelsko naselje, 15 km sjeveroistočno od Brinja (općina); 164 st. (2021). Staajnicu čini 11 zaselaka koji su se većim dijelom smjestili uz rubove krškog Stajničkog polja. Stajnica se nalazi na 504 m nadmorske visine. Župna crkva sv. Nikole, kapele: sv. Petra i Pavla, sv. Katarine, sv. Marije Magdalene. Poljodjelstvo (uglavnom krumpir); stočarstvo (ovca, govedo, svinja).
IZVORI Stajnica. Wikipedija (hr); Jezeransko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 4. 2023..
LITERATURA KERT, Ronald: Hidrologija krških polja na primjeru Crnačkog i Stajničkog polja u Lici. Diplomski rad. Građevinski fakultet u Rijeci. Rijeka (2003.)
|
Brinjsko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023. |
Polje u kršu u sjeverozapadnom dijelu Gacke u Lici.
IZ STARIH ZAPISA
Na Brinjskom Polju ima izobilja izvorah, koji, sastajući se, načinjaju Potoke mnoge, na kojima i vodenice, gde gde i Mline mliti i to: Peinovićevo vrělo, izvire pod Kamenicom, Gaza, Iabučica, Holjevčevo Vrělo, Sinac i Medarićevac, koji Potoci prošećajući Brinjsko Polje svi se opet gube u Ponore pod Bèrdom Škamnicom. IZVOR Iz Upisnika za Župu Brinje nepoznatog autora i datuma |
|
Plaško polje (također Plaščansko polje), polje u kršu na dodiru Gorskoga kotara, Like i Korduna, oko 25 km jugoistočno od Ogulina. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; obuhvaća 22 km²; dugo je 16 km, široko do 3 km. Leži na 365 do 390 m (nagnuto je prema jugoistoku); šumom prekriveni humovi u polju uspinju se do 450 m. Poviše zapadnoga ruba uzdižu se padine planinskoga masiva Kapele (Mala Kapela), istočni rub čine uzvisine 400 do 600 m visine i greben Huma (861 m), a u južnome dijelu vapnenački se okvir strmo uzdiže do približno 800 m. Uz sjevernije položeno Ogulinsko polje, dio je Ogulinsko-plaščanske udoline.
U polju izvire i ponire riječica Dretulja s pritokom Vrnjikom i drugi kratki potoci (Vera, Komadinski potok, Suvaja i dr.). Vrela su smještena uz južni rub polja. Zemljište je pogodno za poljoprivredu (uzgoj žitarica, stoke). Poljem vode željeznička pruga i cesta Ogulin–Gospić. Naselja su mala i ruralna. Najveće je naselje Plaški (1031 st., 2021.); ostala su naselja: Lapat (165 st.), Latin (154 st.), Janja Gora (90 st.), Međeđak (67 st.), Jezero (61 st.), Pothum Plaščanski (46 st.) i Kunić (36 st.). IZVOR Plaško polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb, 2021. (Pristupljeno 26.5.2023.) 
Plaško polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023. |
|
U dijelu Blaćanskog (odn. Begovačkog) polja nalazi se periodično Blaćansko jezero ili Jezero Blata (nekada su ga zvali Begovac). Blaćansko jezero je prirodni fenomen tipa estavele. U svijetu postoji tek tridesetak takvih jezera. Estavela su šupljine u kršu koje naizmjenično izbacuju (vrelo) ili gutaju (ponor) vodu. Vodu izbacuje kada su kanali u krškom podzemlju u potpunosti ispunjeni vodom, a guta kada nisu. Najčešće se nalazi na rubovima polja u kršu.
Kao prirodna rijetkost privukao je pažnju brojnih istraživača, zaključeno je da se jezero puni iz rijeke koja protječe ispod Gradovitog vrha (brda između Lipica i Blata) te ispod samog Blaćanskog polja. Blaćansko jezero se jezero svake godine prazni kroz ponore na svom sjeveroistočnom i jugoistočnom djelu. Bojenjem vode na sjeveroistočnom ponoru utvrđena je podzemna veza s jezerom Sinjac (u zaseoku Plavča Draga) i dalje na sjeveru s vrelom rijeke Mrežnice. Do danas nije utvrđeno gdje odlazi voda koja ponire na jugoistočnom dijelu jezera. Sve upućuje na mogućnost da protječe kroz vapnenački sastav Pištenika i zajedno s vodama rijeke Jesenice teče prema Slušnici ili čak prema Mrežnici. Postoji velika vjerojatnost da se podzemna cirkulacija vode iz periodičnog jezera Blata odvija ili se odvijala u smjeru jame Balinka. Jedino tako se može, za sada, tumačiti postanak tako velike jame i podzemne špilje. Kada korito rijeke (tunel) postane sifon (ravnomjerno suženje) kroz njega ne može proteći količina vode koja se pojavi nakon otapanja snijega ili obilatih kiša. Taj višak vode, koji je veći od kapaciteta protoka sifona, prazni se kroz pomoćni uzlazni tunel koji je povezan s Velikom pećinom. Dakle, u vlažnom dijelu godine Velika pećina je izvor koji napuni jezero. U sušnom dijelu godine, kada podzemne vode gotovo presuše, voda iz jezera počne otjecati kroz Veliku pećinu u suprotnom smjeru od ranijeg i popunjavati vodostaj podzemne rijeke. Prema tome u sušnom dijelu godine Velika pećina postaje ponor (uvor) pa jezero brzo presuši. Postoji i Mala pećina (ispod Uvale), međutim, ona nema dvojnu funkciju i u njoj voda samo ponire. Iz dijela jezera koji je niži od kote preljeva voda se ne uspije vratiti u Veliku pećinu zbog čega se taj niži dio jezera duže održi. Između dvaju svjetskih ratova tadašnja elektroprivreda planirala je iskoristiti Blaćansko jezero za pokretanje hidrocentrale koja je trebala biti izgrađena ispod Jovetić strane. Neki radovi na projektu bili su izvršeni, no on je ipak obustavljen. Ipak, očuvan je betonirani glavni tunel. IZVORI Službena stranica Općine Saborsko (pristupljeno 17.4.2023.); Blaćansko jezero. Wikipedija (hr) 
Blaćansko polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023. |
Blaćansko jezero
Autor: Ribele - vlastiti, Javno vlasništvo, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=487444 |
Ličko-jeseničko polje, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2023. 
Ličko-jeseničko polje
|
*Ne miješati s Jaseničkim poljem u Velikoj Kapeli, podno Bjelasice, u kojem se nalazi naselje Jasenak po kome je to polje dobilo ime.
Crkva sv. Ilije u naselju Lička Jesenica
Rijeka Lička Jesenica
|
|
Gacko polje
Sjeverni dio Gackog polja na području naselja Glavače. Desno je pobrđe čiji je najviši vrh Ostrovica (748 m). |
Gacko polje, karta
Izvor: https://diercke.westermann.de/ 
Karta Gackog polja i okolnih prostora
Izvor: Enciklopedija Jugoslavije, svezak 3, Zagreb, 1958. 
Pogled na Gacko polje
Ostaci mlinica na izvoru Gacke
Rijeka Gacka krivuda kroz Gacko polje
|
Gacko polje je visoko polje u kršu Like, drugo po veličini u Hrvatskoj, omeđeno gorsko-planinskim kosama sjevernog Velebita prema moru, a prema unutrašnjosti Malom Kapelom. Prostire se na oko 80 km2, dugo je 25-26 km, široko 15-16 km i leži na 440-460 m n.v.
Geologija i reljef. Velika središnja ravnica prekrivena je pijeskom i glinama. Humac Podum izdiže se poput otoka iz ravnine polja. Polje je okruženo krednim i jurskim vapnencima i dolomitima. Prijelaz s ravnice na strme vapnenačke kose je nagao prema velebitskoj strani, a nešto blaži prema Maloj Kapeli. Brojne vrtače prekrivaju vapnenačko dolomitne rubove padine, obrasle šumama, ali i dijelove samoga polja (s izuzetkom malog dijela na jugu, koji je i ljeti vlažan), koji se koriste za uzgoj pšenice, zobi, raža i kukuruza te za uzgoj krumpira. Hidrologija. Kroz polje teče rijeka Gacka, po kojoj je polje dobilo ime, a koja izvire na jednom kraju polja i ponire na suprotnom. Stalni izvori (vrela) koii napajaju Gacku nalaze se na istočnom i posebno jugoistočnom rubu polja. Uz vrela Gacke kod Sinca i Klanca sagrađene su vodenice. Ovaj prirodni raritet zaštićen je kao geomorfološki i hidrološki spomenik prirode. U jesen i proljeće vodeni tok rijeke je snažan, ljeti nizak. U prošosti su veliki dijelovi polja bili poplavljeni od jeseni do proljeća. Trenutno je samo najdublji dio polja vlažan tijekom cijele godine i stoga se koristi kao livada i pašnjak. Priroda. Kao i u drugim krškim poljima, ovdje rastu mnoge rijetke i zaštićene biljke, kao što su kukuljičasti kaćun, crni šaš i veliki žabnjak, koji se nalaze na crvenoj listi ugroženih biljaka Hrvatske. Krška polja vrlo su vrijedno stanište mnogim pticama, pa je Gacko polje, zajedno s drugim krškim poljima, predloženo za zaštitu u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000, kao područje važno za ptice. Uz to, u Gackom polju i okolici nalazi se još dvanaest područja važnih za vrste i staništa predloženih za program Natura 2000. Među njima su i samo Gacko polje, rijeka Gacka, cret u Čovićima, Majerovo vrilo, špilja Pećina i još nekoliko drugih špilja. Povijesni pregled. Područje Gackog polja naseljeno je još od kasnog brončanog doba, čemu svjedoče ostaci japodskih gradina na humovima koji se izdižu u ravnici polja, posebice u okolici sela Prozor, koje se oblikovalo duž lokalnih prometnica i tako čini primjer niznog naselja. Postoji i nekoliko hramova boga Mitre u tom području. Stanovništvo i naselja. Naselja su smještena duž toka rijeke Gacke i rubova polja. Položaj sela i tipični oblik naselja u nizu nasljeđe su vremena kada je ravni dio polja bio redovito sezonski plavljen. Prostor Gackog polja središte je naseljenosti i gospodarske djelatnosti u ovom dijelu Like. Gospodarstvu pogoduje i dobra prometna povezanost sa Zagrebom, Rijekom i Splitom, posebno auto-cestom A1. Najveći grad u Gackoj jest Otočac, prvotno izgrađen na mjestu račvanja Gacke, gdje su njezini rukavci činili "otok" sa svih strana opkoljen vodom. Danas Otočac ima oko 4000 stanovnika. IZVORI Gacko polje. Wikipedija Gacka dolina. Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Službena stranica |
|
Krasno polje je dolina duga oko 7 kilometara pod sjevernim obroncima Velebita.
U polju, na oko 800 metara nadmorske visine, nalazi se mjesto Krasno, koje je jedno od najvećih planinskih naselja u Hrvatskoj. Čini ga četrnaest zaselaka smještenih na rubovima polja. Mjesto sa svojim zaseocima broji oko 600 stanovnika. Administrativno, Krasno se nalazi na području Grada Senja, udaljenog 32 km. U Krasnu je smješteno sjedište Nacionalnog parka “Sjeverni Velebit” te ispostava Parka prirode “Velebit”. 
Krasansko polje, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2023. |
|
Lipovo polje, polje u kršu Like, u sjevernome dijelu većega Ličkog polja. Leži južno od Otočca i jugozapadno od Gackoga polja na 485 do 500 m visine; obuhvaća 16,6 km². Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dugo je 9,5 km, široko do 1,7 km. Nagnuto je prema sjeverozapadu. Središnjim dijelom polja teče rijeka ponornica Lika i uzdižu se humovi. Vrela se nalaze na dodiru zaravnjenoga polja i okolnoga gorja. Uz njegov su južni rub ponori u kojima je do izgradnje tunela Lika–Gacka ponirala Lika. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, pa je dio polja obrađen. Naselja su mala i izdužena te, poput prometnica, smještena uz rub polja: Donji Kosinj (318 st., 2021), Lipovo Polje (60 st.).
IZVOR Lipovo polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb, 2021. (Pristupljeno 28. 5. 2023.) 
Lipovo polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
Lipovo polje, kao završni dio toka rijeke Like, nastavak je Kosinjskog polja u koji je uključen i završni dio doline Bakovac. Vode rijeka Like i Gacke gube se putem ponora i kanala u masivu Velebita, te dalje otječu podzemno prema moru. Zbog ograničenog kapaciteta ponora pojedini dijelovi krških polja povremeno plave (Lipovo polje, Kosinjsko polje te niži dio Gackog i Švičkog polja).
|
Kosinjsko polje, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
U području sliva izvorišta Gacke nalazi se više izoliranih polja unutar brdovitog reljefa i visoravni ličkog sredogorja: najveće je Vrhovinsko polje i Turjanski na istoku, istočni rub čini Homoljačko polje, a dalje prema jugu se nalaze, Trnavac, Čanak, te Perušićko polje na jugozapadnom rubu sliva. U Lipovom polju nalazi se ponorna zona rijeke Like, a prema jugu (uzvodno duž toka Like) nastavlja se Kosinjsko, te polje potopljeno akumulacijom Kruščica. Uzvodno Lika teče kanjonom usječenim u prostranu zaravan Ličkog polja, sve do svog izvorišnog dijela jugoistočno od Gospića (Medak-Gornja Ploča).
|
|
Polje u kršu potopljeno akumulacijom Kruščica.
Kruščičko jezero na prostoru nekadašnjeg polja u kršu, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2023. |
Reljef područja bez prikazane akumulacije Kruščica
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2023. 
Reljef s prikazanom akumulacijom Kruščica
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2023. |
|
Vrhovinsko polje je polje u kršu Like. Administrativno pripada općini Vrhovine.
Na području općine Vrhovine nema stalnih vodenih tokova već se povremeno – za vrijeme kišnih dana u godini pojavljuju tokovi potoka kao što je Babin potok koji teče od Gornjeg Babinog Potoka, kroz Donji Babin Potok i utječe u ponor Jazmak u Vrhovinskom polju – Gornje Vrhovine. Polje je okruženo planinskim kosama Male Kapele. Na dijelu Vrhovinskog polja iznad naselja Vrhovine posebno se ističe brežuljak Panos (974 m n.v.). Vrhovinsko polje nalazi se od 2013. godine unutar Ekološke mreže Natura 2000 (HR2001332 Vrhovinsko polje). Ciljevi očuvanja područja HR2001332 – Vrhovinsko polje, površine 16 km2 (1588.92 ha), su vrsta Chouardia litardierei – livadni procjepak te sljedeći stanišni tipovi: - 6410 – Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae), - 62A0 – Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae). TABLICA: Vrste - ciljevi očuvanja HR2001332 Vrhovinsko polje 
Vrhovinsko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023. |
Scilla litardierei Breistr.
Izvor: https://eunis.eea.europa.eu/sites/HR2001332#interactive_map |
|
Koreničko polje
|
|
Površina: 6,83 km2
Nadmorska visina: 537-650 m n.v. 
Lapačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023. |
Lapačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 |
Donje polje (kod Donjeg Lapca) s visoravni Kamensko, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2023. |
Donje polje (kod Donjeg Lapca)
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 |
|
Oštarijsko polje, predstavlja usjek koji dijeli Srednji od Južnog Velebita. Nastao je na dodiru dviju orografskih cjelina koje su sukladne morfostrukture denudacijsko-tektonskog tipa. Oštarijsko polje pruža se u smjeru istok-zapad 3,75 km, a širina mu varira od 250 m na istočnoj strani (do sela Linići) do 2 km zapadno. Polje se nalazi 900 m n.v. na zapadnom kraju, dok se sjeverno uzdiže do 980 m na području Stupačinova.
PERICA, Dražen; BOGNAR, Andrija; LOZIĆ, Sanja: Geomorphological Features of the Baške Oštarije Karst Polje. Izvorni znanstveni članak. Geoadria 7, br. 2 (2002): 23-34. (PDF)
|
Karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002. 
Hipsometrijska karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002. |
Pogled iz Gračačkog polja na Crnopac
|
Gračačko polje je polje u k kršu, u južnom dijelu Like. Površine je oko 8,2 km², dugo je 10,2 kilometara i široko oko 2 kilometra. Pruža se između Velebita i Resnika, na nadmorskoj visini 544-562 m. Sjeverni dio polja okomit je na dinarski smjer (sjeverozapad–jugoistok) pružanja. Dno polja građeno je od dolomita i njime protječu ponornice Ričica i Otuča te Opsenica, i Krivka. Voda ovih vodotoka, akumuirana u umjetnom akumulacijskom jezeru Štikadske bare (2 km², s 13,2 mil. m³ vode) pokreće reverzibilnu HE Velebit (izgrađena 1984.) na rijeci Zrmanji kod Obrovca; do izgradnje hidroelektrane polje je bilo poplavljeno i do 4 do 5 mjeseci godišnje.
Stanovništvo se pretežno bavi ratarstvom (krumpir) i stočarstvom (ovca, govedo, svinja). Kroz polje prolazi cesta Gospić-Gračac-Knin i željeznička pruga Zagreb-Split. Najveća naselja razvila su se na rubu polja. Najveće naselje je Gračac, po kojem je polje dobilo ime, a ostala su Raduč i Bruvno. IZVORI HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA; Gračačko polje WIKIPEDIJA; Gračačko polje |
|
Prostrano Velikopopinsko polje okruženo je brdsko-planinskim područjima podplješivičkog, podvelebitskog i poddinarskog sredogorja. To je planinsko područje koje povezuje planinske masive Plješivice, Dinare i Velebita, a topografski je razvedeno s brojnim grebenima i vrhovima brda te usjecima u obliku draga.
Na istočnom rubu Velikopopinskog polja, ispod vrhova Korita (889 m) nalazi se velika borova šuma miješanih sastojina običnog (Pinus sylvestris) i crnog bora (Pinus nigra) koja se pod vrhovima miješa s drvećem bijelog graba Polje je rijetko naseljeno. |
Velikopopinsko polje
|
IZVORI I LITERATURA
Literatura
-
Članci, objave i blogovi
-
