|
|
GEOLOGIJA DINARSKOG GORJA > DINARSKI KRŠ > Polja u dinarskom kršu > Područje: Srednja i Istočna Bosna
Država: Bosna i Hercegovina
Država: Bosna i Hercegovina
|
|
|
Luburić(a) polje je krško polje u Bosni i Hercegovini. Nalazi se kod Sokoca, u istočnoj Bosni. Za vremena austro-ugarske uprave nosilo je ime Bandino polje. Najdublji ponor u Luburić polju je Leava duboka 885 metara.
U Luburić polju nalaze se prapovijesni tumuli i nekropole sa stećcima koji su zaštićeni kao nacionalni spomenici BiH. Nacionalni spomenik čine: nekropola s tumulom i 51 stećkom na lokalitetu Ploče i nekropola s 83 stećka na lokalitetu Bare. Oba lokaliteta smještena su kod naselja Košutica. IZVOR Luburić polje. Wikipedija (hr) PROČITAJ VIŠE Prahistorijski tumulusi i nekropole sa stećcima u Luburića polju Inačica izvorne stranice arhivirana 3.11.2014., Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Košutica kod Sokolca Inačica izvorne stranice arhivirana 10.6.2015., purticimyrealboard.com |
Stećci u
Luburić polju
Autorica: Bojana Wiki PG - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=50455012 |
|
Gvozno polje je krško polje u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na planini Treskavici, 11 kilometara sjeverozapadno od Kalinovika. Polje je s istoka i juga okruženo krškim brežuljcima, dok se na zapadu i sjeveru isprva postupno, a zatim naglo izdižu šumoviti predjeli planine Treskavice. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. Iznad polja, u podnožju planinskog vrha Treskać, nalazi se ledenjačko Gvozno jezero.
U južnom dijelu polja, na blago uzdignutom terenu ispod uzvišenja Gradac, nalazi se nekropola stećaka koja je 2005. proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije. Nekropola Gvozno nalazi se i na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Oko 500 m sjeverozapadno od nekropole, sa desne strane puta, Šefik Bešlagić je naišao na zarasle ostatke građevine s polukružnim zidnim izbočenjem koje podsjeća na apsidu crkve. Iznad polja se nalazio studentski planinarski dom koji je porušen u Ratu u BiH (1992.-1995.). Polje je u jednom dijelu minirano i savjetuje se oprez pri kretanju (podatak iz 2022.). U jugozapadnom dijelu polja nalazi se naselje Gvozno (pripada općini Kalinovik). U polju je osim stočarstva bila razvijena i planinska zemljoradnja. IZVOR Gvozno polje. Wikipedija (hr)(bs) PROČITAJ VIŠE Nekropola sa stećcima Gvozno Inačica izvorne stranice arhivirana 5.3.2016., Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH; Nekropola Gvozdo. Wikipedija (bs) 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821590 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821828 
Stećak na Gvoznom polju
Autor: ASVITIC - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72165764 |
Nekropola Gvozno
Autor: Nekropola stećaka Gvozno - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124825144 Nekropola Gvozno
Nekropola sa stećcima zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Orijentacija je u smjeru zapad - istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Od 1954. do 1956. godine, Šefik. Bešlagić je, u okviru programa Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture NR Bosne i Hercegovine, izvršio evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolici Kalinovika. Suradnici su mu bili: Đuro Basler, arheolog-konzervator, Pavao Anđelić, viši kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Mehmed Mujezinović, orijentalista-epigraf i Ranko Rosić, fotograf. Uvidom na licu mjesta, listopada/oktobra 2005. godine, ustanovljeno je da u blizini nekropole nema nikakve gradnje. Znatan broj stećaka je oštećen usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. 
Tlocrt nekropole Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo 
Motivi sa stećaja, nekropola Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo 
Motiv sa stećka na Gvoznom polju
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124826239 |
Ključko polje
Detalj stare fotografske karte izvornog mjerila 1:100.000 |
Ključ je grad, gdje se po istorijskom dokazu predao poslednji bosanski kralj Stevan Tomašević sultanu Mehmedu II. god. 1463. Ključ leži u ključkom polju pokraj rijeke Sane, koja u mjestu prolazi između dvije visoke prirodne stijene; na lijevoj strani je grad, nazidan po strmim stijenama, a prema njemu je mnogo viša Fortica. ZAPISAO Mile Popadić: Ključ i njegova okolina. Bosanska vila, 1.6.1886. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
-
Članci, objave i blogovi
-
