---

HRVATSKA > Gorski kotar > Ravnogorski kraj 

RAVNOGORSKI KRAJ

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Ravna Gora Region

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Ravnogorskog kraja

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Priče o kraju

Po kraju 

Ravna Gora

Stari Laz

Stari Laz se nalazi u Gorskom kotaru, na području općine Ravna Gora. Smješten je 4 km jugozapadno od Ravne Gore u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja. Okružen je s više bregova, ogranaka Velike Kapele koji su obrasli bukovom i jelovom šumom.

Stanovništvo. Prema popisu iz 2001. godine, Stari Laz ima 251 stanovnika u 94 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 48% je muškaraca (120), a 52% žena (131). Svi stanovnici su rimokatoličke vjere, ali različitih narječja. U središnjem dijelu Staroga Laza, kojeg su naselili Primorci, govori se "ča", na granici s općinom Mrkopalj govori se "što", a u djelu koji graniči s Ravnom Gorom govori se "kaj". Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Povijesni pregled. U prošlosti je Stari Laz bio tek mali puteljak zvan "Laz" kojim su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Carica Marija Terezija dozvolila je naseljavanje mjesta, a prvi stanovnici nazvali su ga "Starim Lazom".  Nakon Starog Laza naselila su se trgovišta Mrkopalj i Ravna Gora.
Mjesto leži u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja okružen s više brijegova. Ti brijegovi su ogranci Velike Kapele, obrasli bukovom i jelovom šumom. Stanovnici su srednje veličine, krepki, raznobojne kose i očiju. Svi su rimokatoličke vjere, ali im narječje nije isto. Primorci koji su naselili središnji dio sela zadržali su svoj "ča", graničari s Mrkopljem govore "što", a oni do Ravne Gore (Kranjci) govore "kaj".
Izgradnja Karolinske ceste, čij je gradnja započela 1726., a dovršena 1732. godine, stanovnicima Staroga Laza i okolnih mjesta, osim prijevoza volovima i konjima, donijela je novi način zarade: u  kovačnicama,  kolarnicama  i  gostionicama. Stari Laz pripadao je Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. god. zbog borbe protiv hajdučije. Hajduci su ozbiljno ugrožavali sigurnost putnika i robe na Karolinskoj cesti. Naročito su napadali u gustoj šumi između Starog Laza i Mrkoplja. Stari Laz je 1772. god. imao samo 6 kmetskih domaćinstava, a petnaest godina kasnije broji čak 45 domaćinstava. Krajem 18. st. Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora. Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob. Godine 1843. Stari Laz ima 1028 stanovnika. Stanovnici Starog Laza kao i drugi stanovnici Gorskog kotara traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.
Obrazovanje u Starom Lazu datira iz 1875. godine. 1895. godine sagrađena je školska zgrada u kojoj se nastava održava i danas, ali kao područna škola OŠ "Dr. Branimir Marković" u Ravnoj Gori. U školskoj godini 2010. / 2011. pohađa ju troje učenika 1.- 4. razreda. Prema zakonu iz 14.10.1894. – Školsku zgradu trebalo je izgraditi u sredini školskog područja na samom i manje prometnom mjestu. Morala je biti izgrađena od solidnog materijala, jednokatna – u prizemlju stan učitelju, a na katu učiteljska soba. Ako bi broj učenika porastao preko 80 valjalo se pobrinuti za nadogradnju nove učionice. U gradnji škole Općina je trebala osigurati dio građevnog materijala i dobrovoljni rad. Tako stanovnici Starog Laza 1895. god. dobivaju prvu školsku zgradu. Škola radi i danas. Škola je stara 112 godina, a školstvo u Starom Lazu 20. je godina starije.
Godine 1952. god. osnovano je DVD, a na osnivačkoj skupštini učlanjeno je 43 članova. Složni i vrijedni Lazarci 1954. god. podižu Dom kulture na inicijativu lazarskih vatrogasaca. Dom kulture 1961. god. otvara svoja vrata. DVD Stari Laz je i danas aktivan. Danas broji 65 članova što je na 188 stanovnika, koliko ih danas živi na Starom Lazu, jako pohvalno.

ZNAMENITOSTI
Kapela svetog Stjepana u Starom Lazu. ​Izgradili su ju stanovnici Staroga Laza 1912. godine. Kapela pripada župi Mrkopalj.

IZVORI  WIKIPEDIJA: Stari Laz; Miško Štimac: – Povijest Starog Laza i škole. Buillten Board Club br. 9: TZ Ravna Gora

Ravni Laz smjestio se uz cestu Ravna Gora - Mrkopalj

Južni dio polja, pod visovima Široki vrh i (1066 m) i Glavica (1012 m), u kome se smjestilo naselje Ravni Laz, nosi naziv Ravnica.

Poljička Kosa

Poljička Kosa nalazi se između naselja Starog Laza i Mrkoplja, na tromeđi Mrkoplja, Delnica i Ravne gore. Područje je uglavnom obraslo šumom, a na pojedinim dijelovima šumske površine su rjeđe i izmjenjuju se s travnatim proplancima. Samo naselje pripada općini Ravna Gora, točnije naselju Stari Laz.

Kupjak

Položaj. Mjesto je dobilo ime po obližnjem Kupjačkom vrhu ispod kojeg izvire rječica Kupica. Nadmorska visina Kupjaka iznosi u prosjeku 800 m, od 784 m kod raskrižja za Ravnu Goru do 815 m na vrhu Kavčeg Laza – pilana Mance.
Povijesni pregled. Godine 2006. naselje Kupjak proslavilo je 200 godina postojanja. Prvi doseljenici dolaze u Kupjak gradnjom Lujzinske ceste 1806. godine. To su obitelji Grbac, Mance, Pleše i Säger – Žagar. Prvu kuću sagradio je Gašpar Žagar nasuprot današnje Crkve sv. Vida. Već 1818. Kupjak broji 138 stanovnika, dok je ta brojka danas 270, i to 148 žena i 122 muškarca (prema posljednjem popisu iz 2001.). Gospodarska djelatnost počela je vrlo rano. Već prije 1850. godine između Kupjaka i Rogi na potoku Jasle izgrađena je prva pilana vodenica vlasnika Mate i Ivana Bolfa. Prestala je s radom 1903. kada su Ivan Bolf i Andre Kajfeš izradili parnu pilanu u središtu Kupjaka. Godine 1922. započela je s radom parna pilana na vrhu Kupjaka, čiji vlasnik je Josip Mance. Pogon je bio polustabilni lokomobil od 45 KS, koji je pogonio višesilnu jarmaču. Kupjak je poznat i po proizvodnji opeke i glinene robe, pa je tako već 1903. u središtu Kupjaka otvorena tvornica opeke i glinene robe, te izgrađena moderna parna pilana, koja je počela s radom iduće godine. Novi vlasnici ciglane dolaze 1907. Oni za proizvodnju opeka ugrađuju potisnu prešu s pogonom pomoću parnog stroja. 1919. kupjačka Lončaričeva ciglana je potpuno izgorjela. 1960. započinje ponovna izgradnja ciglane u Kupjaku, koja započinje s radom 1963. i radi punih 19 godina.
Godine 1859. Vinko-Vicko Juretić otvara gostionicu u Kupjaku, koju su mještani nazvali "Mehana". Taj se izraz zadržao do danas. Tri godine poslije na Griču je određeno mjesto i za gradnju kapelice, na kojem su se dotad, točnije ispred velikog križa, održavale mise na otvorenom uz blagdan Sv. Vida, svakog 15. lipnja u godini. Taj je svetac tako postao i zaštitnik Kupjaka. 1874. započinje izgradnja crkve koja je dovršena 1882., bez tornja sa zvonom na drvenom zvoniku, na mjestu prijašnje drvene kapelice.
Značajno razdoblje za Kupjak bila je 1869. godina i početak izgradnje željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Te godine Kupjak broji 506 stanovnika. Tada se u mjestu javila kolera, koju su, pretpostavlja se, donijeli strani radnici. Od te bolesti u Kupjaku i okolnim mjestima umire mnogo mladih. Napokon, Kupjački tunel u duljini od 1222,70 m kao najveći izazov na pruzi Karlovac – Rijeka probijen je 1872 godine, a 1949. otvorena je i željeznička postaja Kupjak. Godine 1884. otvorena je pučka škola u Kupjaku u kojoj je prvi poučavao učitelj Mihovio Prebeg. Treba napomenuti da 1956. Kupjak dobiva vodovod i javnu rasvjetu. 
Kupjak je doživio i neka ratna stradanja. U II. svjetskom ratu pri zračnom napadu na mjesto ubijene su tri žene, a uništene su Bolfova pilana, školska zgrada i 20-ak kuća.
Narodna baština. Kupjačani imaju i karakterističan mjesni govor, kupjački idiom.
Započeli su i sa izradom alrauni, malih drvenih figurica. Time se prvi u Kupjaku počeo baviti Lovro Matković, nakon čega su uslijedili Franjo Matković, Vinko Paver i Nikola Jakovac.
Sport i kultura. Kupjačka kulturna događanja započela su već daleke 1924. kada je osnovano tamburaško društvo, a djelovala su i dva glazbena sastava. Početkom pedesetih godina u Kupjaku je aktiviran sport i to skijanje i nogomet. Igralište NK "Runolist" nalazilo se na bivšem Bolfovom placu, a 1951. održano Prvenstvo Kupjaka u skijaškom trčanju. Danas u Kupjaku djeluje Sportsko društvo Kupjak, koje priređuje i sudjeluje na brojnim sportskim događajima u Kupjaku i na širem području regije. Kupjačani su i poznati inovatori pa tako Josip Klobučar 1952. gradi prve leteće modele aviona, koji lete pomoću propelera pognjenih s gumenim trakom. Klobučar je izradio i drveni foto-aparat, te je sam izrađivao c/b slike Kupjaka i mještana veličine 6 x 6 cm.

IZVOR  Gorski Kotar Kupjak i Crkva svetog Vida Croatia. Gorski kotar u fotografiji. Facebook profil. Autorica teksta: Kristina Svetličić

Glavna cesta u Kupjaku

Ulaz u Kupjak iz smjera Ravne Gore

Crkva sv. Vida

Kupjak, crkva sv. Vida

Kupjak, crkva sv. Vida

Kupjak, crkva sv. Vida

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

HERLJEVIĆ, Antun: Ravna Gora. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, Vol. 10 No. (1964-1965), 1965. (PDF)
PAJOVIĆ, Andrea: Usmena predaja ravnogorskog kraja. Diplomski rad. Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci. Rijeka, 2017. (PDF)

• Sažetak. Usmena predaja vaţna je za opstanak tradicije i baštine nekog kraja. Stoljećima je ravnogorski kraj bio naseljavan stanovnicima razliĉitih nacionalnih pripadnosti, koji su donosili svoju kulturu, tradiciju i baštinu. Takvo naseljavanje uvelike je utjecalo na kreiranje posebne baštine i govora u Ravnoj Gori. U ovom radu ću prikazati svakodnevni ţivot i obiĉaje i vjerovanja mještana ravnogorskog kraja, koji su do danas saĉuvani pomoću usmene predaje koja se prenosi s generacije na generaciju. 

PODOBNIK, Antonija: Kulturne politike, turistička ponuda i identitet - primjer Ravne Gore. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Zagreb, 2020. (PDF)

• Zaključak. Ravna Gora naziv je općine i mjesta u Gorskom kotaru, koja je nastala doseljavanjem stanovništva iz Primorja i Slovenije. Utjecaj na gospodarski razvoj Ravne Gore imala je dodjela samouprave 1785. godine te izgradnja Karolinske ceste 1732. godine. Budući da klimatsko-geografski uvjeti nisu omogućavali uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, u Ravnoj Gori se stanovništvo posvetilo drugim gospodarskim aktivnostima. Kroz 20. stoljeće Ravnu Goru obilježio je rad mnogih obrta, rad drvno-industrijskog kombinata, odnosno drvne industrije, industrije koja i danas ima važnu ulogu u gospodarskoj slici Ravne Gore. Cilj ovog rada bio je analizirati kulturne politike i turističku ponudu Općine Ravna Gora te identifikaciju stanovnika Ravne Gore s tom ponudom. Istraživanje sam provela uz pomoć teorijskih polazišta, statističkih podataka, medijskog diskursa, promatranja sa sudjelovanjem i devet polustrukturiranih intervjua sa stanovnicima Ravne Gore. Ravna Gora nema prepoznate prirodne atrakcije, ali broji mnoga događanja koja se organiziraju tokom cijele godine te koja su mi poslužila za istraživanje budući da sadrže mnogo simboličkih značenja i uključuju lokalnu zajednicu. Na temelju tematskih sličnosti događanja sam podijelila na kulturna događanja, događanja vezana za prirodu i okoliš te sportska događanja. Na temelju provedenog istraživanja zaključujem da je većina događanja navedena na internetskoj stranici Turističke zajednice Općine Ravna Gora inicirana i organizirana od strane udruga, pojedinaca, klubova i drugih organizacija, primarno za stanovnike Ravne Gore ili skupine ljudi koje mogu sudjelovati ili natjecati se na događanjima, a ne nužno posjetiti Ravnu Goru u turističkom smislu. Projekt koji se izdvaja odnosi se na događanja vezana za prirodu i okoliš organiziran od strane Udruge „Plodovi gorja Gorskog kotara“, a namijenjen je turistima te time i okuplja stotinjak posjetitelja po događanju. U razgovorima sa stanovnicima Ravne Gore primijetila sam isticanje identiteta i ponosa povezano s tradicijom glazbe i industrijskim razvojem Ravne Gore, odnosno s kulturnim i gospodarskim napretkom kroz povijest, ali i sadašnjost, što je zasad tek jednim manjim dijelom uključeno u neka od ravnogorskih događanja. Usto, sugovornici su se osvrnuli na 53 pojedine nedostatke koje su uočili u organizaciji događanja i širem turističkom razvoju Ravne Gore. Prema njihovom mišljenju, u Ravnoj Gori postoji potencijal većeg razvoja događanja i turističke ponude, među ostalim i boljom promocijom pojedinih događanja, razvojem novih ideja koje bi se temeljile na navedenoj tradiciji glazbe i industrijskom razvoju Ravne Gore. Također sam zaključila da za turistički razvoj Ravne Gore trenutno ne postoji strateški plan, što utječe na to da turistički razvoj stagnira zbog manjka posvećenosti određenoj turističkoj niši, financijskih ulaganja, promoviranja i jačeg brendiranja Ravne Gore kao turističke destinacije. Nedostatak strategije također utječe na to da organizacija pojedinih događanja ovisi o inicijativi i entuzijazmu pojedinaca i udruga. Turistička zajednica omogućuje financijsku i organizacijsku podršku, no nepostojanje razrađenog plana te ostale analizirane točke zasad otežavaju daljnji razvoj. Ta situacija će se moguće promijeniti zbog inicijative Ministarstva turizma za sjedinjavanje devet turističkih zajednica u Gorskom kotaru u jednu, s ciljem stvaranja brenda Gorski kotar i posvećivanjem promociji Gorskog kotara kao turističke destinacije.