---

HRVATSKA > Dalmacija > Cetinska krajina > Vrlički kraj

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Vrlički kraj

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području 

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Djevojka iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Djevojke u Vrlici (Dalmacija)
Autor: Mladen Grčević (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Detalj djevojackog sadaka iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo u Vrlici (Dalmacija)
Autor: Mladen Grčević (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Po kraju

VRLIKA - najljepši komad planete Zemlje - 1. dio
Datum objave: 4.6.2020. Autor: Jurica Galić Juka
Opis: Poznata je moja fasciniranost Vrlikom. I nije samo zbog činjenice da je moja pokojna baka Anka bila Vrličanka (rođ. Mišur), već sam se zaista uvjerio da ne postoji mjesto na planeti koje ima toliko povijesnih, zemljopisnih i prirodnih ljepota, po kilometru četvornom, poput Vrlike i njezine bliže okolice. Vrlici sam poklonio dokumentarac ("Nomad", u postojbini Klukasa"), više kratkih YouTube videa, naslovnicu u prestižnom časopisu "Meridijani", a planiram jednog dana izdati fotomonografiju o tom kraju, kao i samostalnu fotoizložbu. Uz sve to, objavljujem i ova dva nastavka "Vrlika - najljepši komad planete Zemlje" u dva nastavka. U ovom, prvom dijelu, pričat ću o Šenbrunu (posjet cara Franje Josipa Podosoju), Vinaliću, Balečkom mostu, Perući, manastiru Dragović, Crkvini u Koljanima, Dinari, flori i fauni, Domovinskom ratu, snimanju, filma o Winnetou, selu Cetini, Balečkom i Pločastom mostu, izvoru Cetine Glavaš i Vukovića Vrilu, Vukovića Mlinici, Brišića špilji i veličanstvenoj crkvi sv. Spasa.

VRLIKA - najljepši komad planete Zemlje - 2. dio
Datum objave: 11.6.2020. Autor: Jurica Galić Juka
Opis: Poznata je moja fasciniranost Vrlikom. I nije samo zbog činjenice da je moja pokojna baka Anka bila Vrličanka (rođ. Mišur), već sam se zaista uvjerio da ne postoji mjesto na planeti koje ima toliko povijesnih, zemljopisnih i prirodnih ljepota, po kilometru četvornom, poput Vrlike i njezine bliže okolice. Vrlici sam poklonio dokumentarac ("Nomad", u postojbini Klukasa"), više kratkih YouTube videa, naslovnicu u prestižnom časopisu "Meridijani", a planiram jednog dana izdati fotomonografiju o tom kraju, kao i samostalnu fotoizložbu. Uz sve to, objavljujem i ova dva nastavka "Vrlika - najljepši komad planete Zemlje" u dva nastavka. U ovom, drugom dijelu, pričat ću o Ćulumovoj špilji i utvrdi Gradina kod Kijeva, sakralnim objektima, gradu Vrlici i njenim karakteristikama, česmi, opereti "Ero s onoga svijeta", poznatim Vrličanima i tvrđavi Prozor.

LJEPOTE VRLIKE - Zmije, izvori i špilja puna šišmiša
Datum objave: 27.9.2019. Autor: Jurica Galić Juka
Opis: Vrlika, Croatia "During the medieval period Vrlika, along with the rest of the Balkans, experienced invasion and subsequent occupation by the Ottoman Empire. During the Ottoman rule the local population of Vrlika was forced to convert to Islam or leave. Many of the original settlers from Vrlika left for the island Olib in the Adriatic Sea off the Croatian coast. In the late 17th century, the town was liberated from the Ottomans by the Republic of Venice as a result of the Morean War.

VRLIČKI UŠTIPAK - tajna uspješnog recepta
Datum objave: 2.8.2019. Autor: Jurica Galić Juka
Opis: "Vrličani su poznati po mnogočemu, a jedno od njih su i izvrsni uštipci. Spremaju se od crnog brašna, malo mlake vode, zrno soli i kojeg jaja. Sve se dugo muti u drvenoj zdjeli s drvenom kuhačom dok se ne stvore mjehurići. Tako umućeni uštipci peku se na vrućoj masti, bilo na kominu ili ispred kuće, na tronošcu i vatri." Operating support: JEDINA.HR (film and television company from Split , Croatia); - Željko Skoko - Zvonimir Pavlinović Huawei pro 30 video preamble Special thanks; - Marijana Munitić (english translate) - folk ensemble "Milan Begović" from Vrlika

Vrlika

Plan središta Vrlike

Naslovna fotografija
Pogled na grad i tvrđavu Prozor (Gradina)

Prozor Fortress — Croatia Hidden Gems
Autor: Mykyta Charivnyk  Datum objave: 19.12.2023. 
Opis. he Prozor fortress in Croatia was built at the turn of the 14th and 15th centuries on the territory of Cetina Prince Ivan Nelipić. It was first mentioned in 1406, when Vrlika and its environs were ruled by Bosnian nobleman and Split Prince Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Due to its good condition, the fortress is considered to be one of the most important medieval fortresses in inland Dalmatia. The Prozor fortress offers impressive views of the Vrličko Polje Valley and Lake Peruća as well as the town itself. Entrance free of charge.

Civljane

POTOPLJENA ŠPILJA / nekadašnje prapovijesno groblje / Kotluša kod Vrlike
Datum objave: 1.1.2021. Autor: Jurica Galić Juka
Opois: Smještena je u jugoistočnom dijelu Kijevske krške zaravni na krajnje zapadnom dijelu Paškog polja. Pristup je moguć iz Vrlike ili Kijeva magistralnom cestom do sela Civljane, a zatim odvojkom ceste prema izvoru rijeke Cetine, do zaseoka Zrilići. Tu se odvaja staza koja ide oko 300 m rubom polja, prolazeći iznad izvora Kotluša do otvora špilje. Do danas je istraženo i topografski snimljeno 2015 m dužine ove špilje. U početnom dijelu špilje ima dosta ulomaka keramike i skeletnih ostataka ljudi. Prema analizama keramike, radi se o ljudima koji su u špilju ulazili u brončano doba.

Ježević

50 GODINA ŽIVOTA U PASTIRSKOM SELU NA DINARI
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 10.5.2024.
Opis. Dragi naši ljudi u ovome videu vas vodimo u Ježević selo koje je spoj Cetine,Perućkoga jezera i Dinare.Došli smo u goste našem dragom pastiru Ivanu Ćoriću zvanom Fajro i njegovoj ženi Mariji Ćorić.U razgovoru smo se vratili u prošlost i slušali smo priče o njihovom životu na Dinari na kojoj su provodili 6,7 mjeseci godišnje i čuvali svoje blago(čitaj ovce i koze).Fajro i Mara su prije par mjeseci proslavili 50 godina braka ili kako to narod voli reć "Zlatni pir",ovim putem im želimo puno zdravlja i sreće da sa svojom djecom i unucima još požive i uživaju u životu. Ako vam se svidio ovaj video i naš kanal podržite naš rad na paypal.me : putevimadivljine

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

FORENBAHER, Stašo; OSTERMAN, Jasmina: Kotluša: još jedno brončanodobno groblje u špilji?  Speleolog, 53 (2006), 37-43

• Sažetak. Kotluša je duboka špilja smještena nedaleko vrela Cetine. Lončarija, brončani predmeti i ljudske kosti prikupljene su s površine kratkog bičnog kanala koji se odvaja od glavnog kanala oko 90 m od ulaza u špilju. Analiza arheoloških nalaza ukazuje da je špilja za brončanog doba najvjerojatnije korištena kao groblje. Spomenuta aktivnost radiokarbonski je datirana u posljednja stoljeća drugog tisućljeća prije Krista. Podrobnosti pogrebnog rituala nisu jasne jer su površinski nalazi poremećeni, a sustavno iskopavanje nije provedeno. Nalazište ima znatan arheološki potencijal.

GAMULIN, Jelena: Narodna nošnja Vrlike. Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske. Zagreb, 1988.
IVANČIĆ, Sanja: Vrličke starine (ili) vrlička tradicijska baština. Ethnologica Dalmatica 9 (2000): 71-88. (PDF)

• Sažetak. Gornji tok rijeke Cetine zatvoren s jedne strane planinskim masivom Dinare, a s druge masivom Svilaje prirodni je okvir kraškog polja kojeg zovemo vrličko područje. Srodan susjednim plodnim dolinama rijeka Čikole, Krke i nizvodnom porječju Cetine, vrlički se kraj, upravo zbog zaleđa dviju teško prohodnih planina s plodnom kotlinom među njima, tijekom stoljeća razvijao kao prirodno i kulturno homogena cjelina. I današnje administrativne granice samostalne općine Vrlika poštuju i čuvaju tradicijske međe. Vrlika je rubna općina sa Šibensko-kninskom županijom, pa nas na njenim prilazima iz pravca Knina i Drniša čeka dobrodošlica u Splitsko-dalmatinsku županiju. Prostirući se planinom Dinarom, jugoistočna granica vrličke općine nijemi je, neprohodni dio državne granice Republike Hrvatske prema susjednoj državi Bosni i Hercegovini. No, za Vrličane intimno, možda je najvažnija ona, sa samostalnom hrvatskom državom, nanovo uspostavljena općinska granica prema Sinju. Više od rivalstva dva uistinu snažna entiteta Cetinske Krajine, ona za Vrličane znači preuzimanje odgovornosti za budućnost svoga kraja. Postavljene granice između Vrlike i susjednih područja zasnivaju se, velikim dijelom, na osobitostima njene etnografske baštine. Dugo se održala u svakodnevnom životu vrličkih sela sve do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. S druge strane očuvana izvornost i autohtonost njenih oblika, posebno njene narodne nošnje, zarana je plijenila pozornost i umjetnika i stručnjaka, pa je to jedna od najobrađenijih i "najopjevanijih" etnografskih cjelina Dalmatinske zagore.

KOLUDROVIĆ, Aida: Vrlika. Etnografski muzej. Split, 1954.
MALEŠ, Stipe; BUTORAC, Valerija; TALAJA, Matea; KOVAČ-KONRAD, Petra: Ispunjenje sna starog 50 godina - spajanje Gospodske špilje i Velikog vrila. Speleolog 69, br. 1 (2021): 18-31. (PDF)

• Opis. Nakon višegodišnje organizacije istraživačkih logora isključivo na području Crnopca Speleološki odsjek HPD-a „Željezničar“ (SOŽ) odlučio se na povratnički logor na izvorišno područje Cetine, gdje se posljednji put istraživalo 2014. godine. Cijelo područje iznimno je bogato speleološkim objektima, primarno hidrološki aktivnim, složenim špiljama, pa su snage usmjerene na jedan objekt. Primarni razlog povratka u Gospodsku špilju bilo je dovršavanje nacrta na kojem je ostalo puno otvorenih upitnika nakon istraživanja provedenih 2014. godine (Novak, 2014).​

MILOŠEVIĆ, Ante: Vrlika, starohrvatska župa Vrh Rika. Muzej HAS. Split, 1997.
RNJAK, Goran: O porijeklu imena glavnog izvora rijeke Cetine. Speleolog 69, br. 1 (2021): 32-39. (PDF)

• Opis. Rijeka Cetina izvire podno planine Dinare u selu Cetina na krajnjem sjevernom rubu Cetinskog polja. Napaja ju nekoliko krških izvora, među kojima se ističu glavni izvor i izvor Vukovića vrelo. O Cetini i njenim izvorima pisali su mnogi geografi, geolozi, hidrolozi, putopisci, povjesničari, planinari i razni drugi stručnjaci te putnici namjernici. Pregledom dostupnih pisanih tragova i topografskih karata mogu se pronaći i različiti nazivi njenih izvora. 

VUJNOVIĆ, Nikša; MATANA, Tonka: Gornji Zrilići (zaštitna arheološka iskopavanja). Hrvatski arheološki godišnjak, 7 (2010), 531-532

• Opis. Rezultati zaštitnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu Gornji Zrilići.