DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Bela krajina

Facebook instagram email

SLOVENIJA > DOLENJSKA > Bela krajina
​Obližnji krajevi: Notranjska, Gorski kotar, Središnja Hrvatska / Novomeška pokrajina, Žumberak
Obližnje planinske grupe: Grupa Kočevskog Roga, Grupa Žumberak / Gorjanci
Obližnje planine: Kočevski Rog, Gorjanci / Žumberačka gora, Kočevska Mala gora, Stojna, Poljanska gora
Država: Slovenija

O kraju ...

Uvod
Ime kraja, etimologija
Geografija/zemljopis kraja
Reljef
Geologija
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz kraja …
Vodič po kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u kraju?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u kraju
Kako doći?
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod


Bela krajina [béla krájina, odn. béla krajína] je pokrajina  jugoistočnoj Sloveniji. Ovo pretežito krško područje,  prepoznatljivo po steljnicima i brezama, smjestilo se između Gorjanaca (hrv., Žumberačke gore) na sjeveru, Kočevskog Roga na zapadu, Poljanske gore na jugozapadu, te rijeke Kupe (slov., Kolpa) na jugu i istoku - prirodne granice prema Hrvatskoj. Osim Kupe u Beloj krajini još teku rijeke  Lahinja,  Dobličica i Krupa. Veća naselja i sjedišta općina su: Črnomelj, Metlika i Semič.

ENGLISH SUMMARY: Bela krajina

-

Picture
Turistička karta Bele krajine
Izvor: Ars-Cartae.com
ČRNOMELJ Bela krajina
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području ovoga kraja i u okolici
Search directly for accommodation in this region and its vicinity



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

Ime

​Bela krajina je prema dijelu mišljenja ime dobila po bijeloj narodnoj nošnji. Tako je dolenjski pisac Janez Trdina  (1830.-1905.) zapisao: "Kranjci žive s druge strane Gorjanaca, a od ostalih se razlikuju po bijeloj nošnji". Tzv. Bela Kranjska kasnije je preimenovana u Belu Krajinu.​​ Drugi misle kako je ime dobila po prevladavajućem bijelom vapnencu ili po bijeloj boji breza koja prevladava u tipičnoj belokranjskoj vegetaciji steljnika.
Bela krajina kao zasebna pokrajina?

​Neki geografi navode Belu Krajinu kao dio Dolenjske. U sve većem broju, na temelju društvenog zemljopisnog i povijesnog razvoja, tomu se protive Belokranjci, jer tvrde, Bela Krajina se razlikuje od Dolenjske klimom i poviješću te etnički mješovitim stanovništvom, što se može vidjeti u posebnim narodnim nošnjama, glazbi (tamburica), plesu (kolo), običajima (npr. Jurjevanje) i dijalektima (npr. Vuzem = slo., Velika noč, hrv., Uskrs).
Amazing Bela krajina, Slovenia / Bela krajina za izlet in počitnice
Datum objave: 
1.8.2020. Autor: 
Nina Potuje - Nina Travels
Opis: Bela krajina or in English White Carniola is one of those Slovenian regions, where you can relax in unspoiled and wilderness nature, without being afraid it will get too crowded. This SE region in Slovenia is not even known to many domestic tourist, what really makes it perfect for everyone looking for the hidden gems. Get more information on our blog: https://www.nina-travels.com/bela-kra... ---- Vikend izlet v Belo krajino ponuja mnogo premalo časa, da lahko raziščete vse kar vam ta čudovit zeleni kotiček naše Slovenije ponuja, a samo toliko časa je potrebno, da vas Bela krajina tako navduši, da se boste tja vedno znova vračali. Več podrobnosti za izlet v Belo krajino pa na blogu: https://www.nina-potuje.com/bela-kraj...
Bela krajina
Pogled s ceste Semič-Vrčice na Sadinju vas (crkva) kod Semiča, i prema krškom platou Bele krajine (lijevo), obroncima Kočevskog Roga kod Mirne gore (desno) te Poljanskoj gori (desno na horizontu). Brda na horizontu lijevo nalaze se preko Kupe (slov., Kolpe) u Hrvatskoj.

ZEMLJOPIS BELE KRAJINE


Reljef

​Bela krajina se opisuje kao krški plato (slov., kraški ravnik). Krški ravnik je prema definiciji izravnano krško područje, kojega često dijele manje ili srednje velike depresije (slov., kotanja). S područja Hrvatske se preko Kupe u Beloj krajini nastavlja visoravan, koja se naziva Črnomaljski ravnik, u kojemu su korito urezale Kolpa/Kupa, Lahinja i Krupa. To je niski krški plato, 140 do 220 m n.v., područje nepotpunog krša odn. merokarsta (u kojemu nisu potpuno razvijeni svi krški oblici) bogato ponikvama, te s debelim slojem crvenkaste do smeđkaste zemlje (kisela tla, na kojima rastu i steljnici), gusto naseljeno na rubovima, gdje je manje šumovito. ​

Prema sjeveru ovaj se plato izdiže u brežuljkasto te brdovito područje Gorjanaca (Metliško podgorje). Ovdje se nalazi i Vahta, 615 m visoki prijelaz preko Gorjanaca, koji povezuje Belu krajinu s mjestima duž rijeke Krke. Prema zapadu se diže Kočevski Rog, a prema jugozapadu Poljanska gora. 

Obično se griješi kada se navodi kako je najviši vrh Bele krajine Mirna gora, jer se nekoliko kilometara zapadnije nalazi vrh Kopa, koja je sa svojih 1077 m najviši vrh Bele krajine. Istovremeno, najniža točka Bele krajine je ušće potoka  Kamenice u Kupu, na granici s Hrvatskom - 127 m n.v.
Picture
Zalazak sunca nad Belom krajinom
Autor: Uroš Novina, Wikipedija
Krški tereni u kojem su razvijeni svi krški oblici nazivaju se potpuni krš ili holokarst, a ako neki izostaju to je nepotpuni krš ili merokarst.  ​
Picture
Rijeka Kolpa/Kupa u Beloj krajini
U sredini leži selo Griblje, a u pozadini, u podnožju Žumberka (slov. Gorjanci) nalazi se gradić Metlika. Lijevo na Gorjancima vidi se toranj (Trdinov vrh/Sveta Gera), a cijeli desni dio planine je u Hrvatskoj.
Izvor: Wikipedia; Autor: Andrejj
Snimanje iz zraka, Bela krajina
Autor: Sandi Žužinjak

Geologija

U građi područja Bele krajine prevladavaju kredni vapnenci i dolomiti, koji prema vrhovima Gorjanaca i Kočevskog Roga prelaze u trijaske i jurske vapnence.
U blizini sela Drašiči nalazi se manje područje s flišnim sastavom tla, a u blizini Kanižarice nalaze se jezerski sedimenti iz razdoblja miocena. U Kanižarici se nalazi i napušteni rudnik smeđeg ugljena.


Klima

Klima Bele krajine je umjereno kontinentalna klima jugoistočne Slovenije sa submediteranskim režimom oborina i prosječnim padalinama do 1300 mm. Prosječna temperatura je 10,1° C, što je iznad slovenskog prosjeka.
Brezici Bele krajine
Šumarci breza i steljnici karakteristični su prizor u krajoliku Bele krajine - fotografija snimljena u okolici sela Krupa. 

PRIRODA


Biljni svijet

Steljnici (slov., steljniki)

Steljnici su poljoprivredne površine obrasle rijetkom brezovom šumom, djelomično i crvenim borom, te na razini grmlja s bujadi (orlova paprat; slov., orlova preprot; lat., Pteridium aquilinum) i crvotočinama (ost. nazivi: vilin vinac, kijčasta prečica; slov. lisičjak; lat., Lycopodiaceae), iz porodice izospornih papratnjača, koji se redovno, najmanje jednom godišnje kose i koriste kao stelja. Stelja je ležaj za životinje u staji, a u kombinaciji sa životinjskim izmetom služi i kao gnojivo. Steljnici su karakteristični za područje Bele krajine i njezino su prirodno bogatstvo i baština. Međutim, zbog promjene načina poljoprivredne proizvodnje stelja iz paprati se sve manje koristi i steljniki sve više zarastaju.
Steljnici su u Beloj krajini nastali zbog potrebe za drvenom građom i poljoprivrednim površinama, i to sječom šuma bijelog graba i hrasta. Najpoznatija područja pod steljnicima nalaze se zapadno od sela
  Drašiči (Slamniško-Boldreški steljniki), u blizini Marindola (Marindolski steljniki), u blizini sela Malinsko (Malinski steljniki), u blizini Metlike u smjeru Adlešiča (Vinomerski steljniki) i Vlašički steljniki. Vrijednost steljnika je u tome što predstavljaju stanište brojnih zaštićebih biljnih i životinjskih vrsta, te su uvršteni i u program zaštićenih područja Natura 2000, kao tip staništa (habitat): eurosibirski suhi i polusuhi sekundarni 
Picture
Steljnik u Beloj krajini
Autor: Sl Ziga, Wikipedija
​travnjaci na karbonatnim tlima. Među ostalima, u njima nalazimo više od sto vrsta leptira i gljiva, 13 vrsta kukavica, 39 vrsta ptica i brojne vrste orhideja.

IZVORI
​
Bela krajina.si, Naravna dediščina, Steljniki
Belokranjec, ​Je steljnik izkrčen gozd ali zaraščen travnik?
​Wikiwand, Steljniki
Picture
Narava Bele krajine
Autori: Špela Ambrožič, Mira Ivanovič, Mojmir Štangelj, Brancelj Bednaršek, Andreja Bednaršek, Matija Križnar (ilustrator), Aljančič, Gregor (fotograf)
Godina izdanja: 2013.
Opis knjige: Knjiga je posvećena prirodi Bele Krajine, gostoljubivi kraj, prema svima prijateljski, odjeven u bijelinu bijelih breza, bijeli od vapnenca, prikazuje njegovu raznoliku i lijepo očuvanu prirodu. Bela Krajina je jedinstven krajolik u zemljopisnom, biološkom, etničkom, kulturnom i povijesnom smislu. Knjiga “Priroda Bele krajine” povezala je 39 autora, najboljih stručnjaka iz različitih područja prirodoslovlja, i još veći broj fotografa prirode koji su predstavili tajne i specifičnosti ovog jugoistočnog kutka Slovenije.
IZVORI I LITERATURA
Orhideje Bele krajine

Životinjski svijet

ENDEMSKE VRSTE
Crna čovječja ribica - Godine 1986. su u blizini izvora Jelševniščice v naselju Jelševnik, pronašli su crnu čovječju ribicu, podvrstu čovječje ribice. Slovenski naziv za ovu vrstu je črni močeril ili črna človeška ribica, a znanstveno ime je Proteus anguinus parkelj. 
Crna čovječja ribica

Crna čovječja ribica, slovenskog naziva črni močeril ili črna človeška ribica (znanstveno ime Proteus anguinus parkelj) je špiljski vodozemac, podvrsta čovječje ribice (Proteus anguinus), koji živi u podzemnim vodama Bele krajine. Ovu su vrstu pronašli godine 1986. članovi Instituta za istraživanje krša (Inštituta za raziskovanje krasa), kada su istraživali vodu iz izvora rijeke Dobličice  u Dolenjskoj. Prema, do sada poznatim podacima, živi u užoj okolici Črnomlja, na površini, manjoj od 100 km. Vrstu je sistematizirao prof. dr. Boris Sket. Svojim gotovo crnim tijelom i crvenim škrgama, ga je podsjetio na crne krampuse (slov., parklji) s crvenim jezikom, mitološko biće koje koje se često vezuje uz slavljenje blagdana sv. Nikole.

IZVOR
Wikipedija, Črni močeril
Picture
Glava črnog močerila
Autor: Arne Hodalič; Izvor: Wikipedija
ZANIMLJIVOSTI
Bijela roda - Vjerojatno zbog rata u Hrvatskoj krajem 1993. godine naselile su se prve bijele rode u Bijeloj krajini. Oko 11 parova ugnijezdilo se u rijeku Kupu, kod sela Zemelj, Krasinec, Otok, Boršt, Cerkvišče i Prolozje, odn. uz rijeku Lahinju kod Dragatuša.​​

Ekologija i zaštita prirode

Na području grupe Kočevskog Roga, u njegovom jugoistočnom dijelu, nalaze se dva parka prirode - krajinski park na slovenskom jeziku.
- Krajinski park Kolpa; godina zaštite 1998., 2006., veličine 4332 Ha
- Krajinski park Lahinja; godina zaštite: 1988., veličine 259 Ha
MEĐUDRŽAVNI PROJEKTI
Europska unija sufinancira dva projekta zaštite okoliša i time promiče prekograničnu suradnju između Slovenije i Hrvatske. Sve tri belokranjske općine sudjeluju u programu Curs Colapis s Krajinskim parkom Kolpa, Turističkom zajednicom Damelj i hrvatskim općinama Žakanje, Kamanje i Netretić. Projekt bi trebao regulirati plovni režim na rijeci Kolpa.
Općine Bele krajine također sudjeluju u programu Viri življenja / Izvori života, koji bi trebao regulirati i obnoviti lokve (slov., kal), ribnjake i izvore.
​PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE
​Pravu ekološku katastrofu je u 1980-ima prouzročla tvornica je Iskra Semič. koja je u krške ponikve bacala otpad koji sadrži teško razgradljive poliklorirane bifenile (PCB). Rijeka Krupa (najznačajniji izvor vode u Beloj krajini) postala je najzagađena rijeka u Sloveniji i nije prikladna za vodoopskrbu. Sporni su i kamenolomi iznad Semiča na području Blatnika, Vrčica i Srednje vasi jer ugrožavaju lokalne vodne resurse na kojima se temelji buduća opskrba Bele Krajine pitkom vodom.
Kozolec u selu Krupa
Kozólec je obično drvena građevina na otvorenom za sušenje žitarica i trave, tipična za slovensko selo i arhitekturu.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Ukupna površina administrativnih teritorijalnih jedinica Bele krajine iznosi 596 km2 (općina Črnomelj 340 km2, općina Metlika 109 km2, općina Semič 147 km2). Na toj površini živi oko 27.000 stanovnika, a prosjećna je gustoća naseljenosti 45 osoba na km2. U prošlosti je bilo znatno iseljavanje stanovnika, Broj stanovnika po najvećim naseljima (2002. godine): Črnomelj  5.854; Metlika  3.225; Semič  1.905. Belokranjci žive i zapadno od belokrajinskog platoa, u obližnjoj Poljanski dolini, gdje su prirodno-zemljopisni uvjeti slični onima u cijelom Ribničko-Kočevskom pobrđu. Bela krajina je poznata po bogatoj narodnoj baštini (slov., ljudsko izročilo). Glavna poljoprivredna grana je stočarstvo. Znatno je razvijeno i vinogradarstvo.

Povijesni razvoj

TURSKI UPADI
Prvi turski upad na slovenski teritorij dogodio se 9.10.1408. upravo u Beloj krajini. Turci su prodrijeli iz Bosne i jedini koji je izvijestio o napadu bio je poznati Janez Vajkard Valvasor, godine 1689. Turski konjanici su opljačkali okolicu Metlike, ubili ljude i sve drugo spalili. Nisu uspjeli zauzeti ni Metiku, niti Črnomelj jer su ova mjesta bila zaštićena prirodnim (rjeke) i umjetnim utvrdama. Bela krajina je tada pripadala knezu Nikoli Frankopanu. Na to razdoblje podsjećaju brojni gradovi-utvrde grad Gradac, grad Metlika tj. ostaci gradova, npr. grad Pobrežje. Šokcev dvor u Žuničima (južno od Adlešiča) je spomenik kulture i primjer utvrđenog imanja (kmetije) iz tog razdoblja.

20. STOLJEĆE
Željeznica je stigla u Belu krajinu 1914. godine i povezala ju sa susjednim regijama.

DRUGI SVJETSKI RAT
Tijekom većeg dijela Drugog svjetskog rata Bela krajina je bio slobodni partizanski teritorij. Na području Otoka ovdje se čak nalazio i aerodrom, otkuda su saveznici vozili ranjenike u južnu Italiju i dovodili pomoć. U Črnomlju je 19.-20.1.1944. održano prvo zasjedanje Slovenskega narodnosvobodilnega sveta (SNOS). Ovo zasjedanje predstavlja temelj slovenske državnosti. Prvi partizanski pjevački zbor je bio formiran u proljeće 1944. godine u selu Planina pod Mirno goro. Bio je nazvan "Invalidski zbor" ili "Pojoča četa" (Pjevajuća četa). U njemu je sudelovalo 80 partizana.

POSLIJERATNO RAZDOBLJE
Nakon Drugog svjetskog rata razvija se u Beloj krajini tekstilna industrija (tvornica Beti u Metliki i Črnomelju, te 1960. godine tvornica Komet u Metliki, kasneje u Rosalnicama, i u Starem trgu). Novomeški Novoteks je imao podružnicu u Vinici. Sva tu ta poduzeća propala.
POZNATI BELOKRANJCI
  • Oton Župančič, pjesnik i dramatičar
  • Alojzij Gangl, kipar
  • Engelbert Gangl
  • Lojze Krakar
  • Janko Lavrin
  • Juro Adlešič
  • ​​"Jazo" (Janez Štefanič), belokranjski glazbenik (*1909. Golek pri Vinici, † 1944. Litija)
  • Dušan Plut, političar stranke Zelenih Slovenije u vrijeme osamostaljenja; profesor na ljubljanskom Filozofskom fakultetu
  • Violeta Tomič, glumica
  • Martin Težak, apsolutni svjetski prvak u sviranju na diatoničnoj harmonici, glazbenik, organizator festivala "V deželi harmonike"
  • Maja Weiss, redateljka
  • Marjan Jerman, novinar
  • Fanika Požek, spisateljica i pjesnikinja
  • Miran Jarc, pjesnik i pisac
  • Janez Mihael Žagar, lječnik i prirodoslovac (1732.-1813.)
  • Toni Gašperič, slovenski humorist i voditelj radijskih kvizova
  • Žana Povše, slovenska pjevačica zabavne glazbe
  • Sabina Povše, slovenska operna pjevačica i dopisnica iz inozemstva, sestra Žane Povše
  • Ivanka Kraševec, slovenska pjevačica zabavne glazbe i TV voditeljica
  • Andrej Bajuk, slovenski političar i pisac
  • Anton Mavretič
  • Niko Županić
  • Josip Kopinič, admiral in "španjolski borac"
  • Matija Malešič, pisac i pravnik
  • Ivan Navratil, jezikoslovac, narodni pisac i urednik
  • Ivan Stariha, narodni heroj
  • Milka Šobar
  • Ilija Badovinac, narodni heroj
  • Matija Tomc
  • Jani Brajkovič, biciklist
  • Črtomir Nagode
  • Marko Račič, atletočar
  • Jaša Terzič, narodni heroj
​Bela Krajina Leta 1940, originalni BARVNI filmski posnetki
Datum objave: 
14.10.2017. Postavio: Ahorn
Opis: Izjemno zanimivi originalni barvni filmski posnetki Vinice z okolico umetnika Božidarja Jakaca.

Narodna baština

Narodni običaji
​Vrlo poznati lik Bele Krajine, koji tjera zimu i najavljuje proljeće, je Zeleni Jurij. On također nosi narodnu nošnju, ali je iznad nje još pokriven zelenim brezovim grančicama. Jedna od specifičnosti ove pokrajine je ples belokranjsko kolo, kojega plešu bez pratnje instrumenata.​
Jurjevanje je folklorni običaj na kojemu se pjeva i pleše, a temelji se na tradicionalnom slovenskom blagdanu jurjevanju. Jedan od muškaraca obučen je u zelene grane i zove se Zeleni Jurij. On ide od kuće do kuće i na vrata stavlja grančice koje selu i obiteljima donose sreću i jamstvo da će te godine biti dobra žetva. Ako obitelj ne dobije grančicu, to je za njih bila velika sramota. U Sloveniji je folklorni lik zelenog Jurja bio nekad rasprostranjen, a do danas se očuvao u Beloj krajini.
Picture
Razglednica, Maksim Gaspari, Zeleni Jurij, 1940.
Maksim Gaspari (26.1.1883.-14.11.1980.) bio je slovenski slikar najpoznatiji po svojim slikama i ilustracijama, kao i brojnim razglednicama s folklornim motivima i scenama iz seoskog života.
Zeleni Jurij
Prošel
je, prošel pisani vuzem,
došel je, došel zeleni Jure
na zelenem konji po zelenem polji.
Dajte mu, dajte, Jurja darovajte,
dajte mu mleka, zelena mu obleka,
dajte mu vina, da ga ne bo zima,
dajte mu mesa, da se ne otresa,
dajte mu Špeha, da ga ne bo kreha,
dajte mu jajec, da ga ne bi zajec,
dajte mu kruha, da ga ne bi muha,
dajte mu soli za debele voli,
dajte mu pogače, da mu noge poskoče,
dajte mu masti, da bo vreden časti,
dajte mu hajde, da se doma najde,
dajte mu pleče, da vam kaj ne reče,
dajte mu krajcar, da ga ne bo šprajcar,
dajte mu škudu, da ne pojde k sudu,
dajte mu groš, da vam dojde još.
aj, haj, haj! Bo li skoro kaj?
Ijuh, ijuh. ijuh!
TRADICIONALNE MANIFESTACIJE
Vigred - tradicionalno turistička vinarska odn. kulturna manifestacija, koja se u Metliki održava tri dana, na tri trga u staroj gradskoj jezgri, u 5. mjesecu.
Jurjevanje - najstariji folklorni festival u Sloveniji. Održava se u 6. mjesecu.

U Zemlji harmonike - festival posvećen prije svega harmonikama, zabavnoj narodnoj glazbi i glazbenoj baštini.
Metliške zimsle kratkočasnice (pripovijesti) - održava se u hotelu Metlika (samo zimi).
Pridi zvečer na grad (Metlika) / Dođite u večernjim satima do dvorca (Metlika) - kulturni i zabavni događaji kao što su kazalište, glazba itd. (samo ljeti).
Žene iz Adlešiča organiziraju više događaja tijekom godine, na kojima prikazuju stare običaje i rukotvorine.
Semiška ohcet - manifestacija u sklopu koje se prezentiraju seljački običaji, obrti i folklor, svake godine u Semiču.
Picture
Zeleni Jurij
Izvor; E-gradivo

Materijalna baština
Tradicijske pjesme i plesovi
Belokranjski plesi
Autor: kdtanci
Akademska folklorna skupina Študent - Lepa Anka; plesi Bele Krajine
Autor: AFS Študent
Dances from Bela Krajina presented by Tadej Fink and Folklore Group Dragatus
Autor: jamescookerjr's channel

Narodna nošnja
Za područje Bele Krajine karakteristična je bijela platnena narodna nošnja, koja je tradicionalno bila tkana mješavinom konoplje i lana, a kasnije sve češće od pamuka. Ova se nošnja znatno razlikuje od tradicionalnih slovenskih narodnih nošnji, budući je odjeća potpuno bijela. Danas su dijelovi nošnje: pojasevi (slov., pasovi), vrpce (trakovi), čarape (nogavice; na ženskoj nošnji), nakit, rupci (robci) su obojeni. Muškarci imaju široke pojaseve i široke crne šešire, a žene bijele peče (peča je vrsta tradicionalnog ženskog pokrivala za glavu). Starija narodna nošnja je bila samo bijela i nije imala drugih dodataka niti nakita.
Laneno platno
Bela krajina je posebno poznata po lanenom platnu, kojega su upotrebljavali za izradu narodne nošnje.
KERAMIKA (LONČARSTVO)
​U više dijelova Bijele krajine (npr. u Gradcu, Griču nad Dobličami) su izrađivali glinene posude koje su smatrane izuzetno kvalitetnima. Posude su prodavane po Bijeloj krajini i okolnim krajevima Dolenjske (Novo Mesto) i susjednoj Hrvatskoj (Karlovac). Posude iz Griča bile su nešto posebno jer su sadržavale 30 posto kalcita. Sličnu glinu za lončarstvo su upotrebljvali u još jednom kraju u Bosni i jednom u Španjolskoj. Glina za njih je dolazila iz Kanižarice, a kalcit iz rudnika nad Gričem.

TRADICIJSKA POLJOPRIVREDA
- STOČARSTVO
Belokranjska pramenka jedna je od slovenskih autohtonih pasmina ovaca, koja je namijenjena proizvodnji janjetine. Ime je dobila po najvećoj slovenskoj regiji u jugoistočnom dijelu Slovenije. Nekada su ju uzgajali na obje obale rijeke Kupe, osobito u brdskim i krškim područjima Bele Krajine, gdje su uvjeti za poljoprivredu i danas vrlo slabi. Danas je pasmina najrasprostranjenija na području Adlešića, Črnomlja i Vinice. Belokrjinska pramenka je skromna i otporna ovca, dobro prilagođena stjenovitim krškim pašnjacima. Ovce ove pasmine teže oko 50 kg, ovnovi malo više, ali samo iznimno više od 65 do 70 kg. U nizinskim područjima, ovce su veće, a na krškom terenu tjelesna težina ovaca ne doseže ni 45 kg.
IZVORI
Opis belokranjske pramenke - pasme ovc na Portalu Drobnica (www.drobnica.si)
Belokranjska pramenka - FABISnet

- VINOGRADARSTVO
Vinogradarska regija Bela Krajina (1130 ha) jedna je od tri vinogradarske regije od 7700 hektara Slovenske vinogradarske regije Posavje. Granice Belokranjske vinogradarske regije su Gorjanci, Kočevski gozd i rijeka Kolpa/Kupa na granici s Hrvatskom. Najtipičnija su vina belokranjec (bijelo vino) i metliška črnina (crno vino).
- PČELARSTVO
Pčelarstvo je vrlo razvijeno u Beloj krajini.
Picture
TRADICIJSKA GASTRONOMIJA
Belokranjski tradicionalni specijalitet belokranjska pogača  je pecivo izrađeno iz iz dizanog (kvasnog) tijesta, okruglog oblika, u sredini visoka 3 do 4 i na rubu 1 do 2 cm, premazana tučenim jajem, posipana sjemenjem kima (slov., kumina) i debljim zrncima soli, te zasječena na kvadrate. Jelo je dobilo ime po Beloj krajini, kamo su ga donijeli Uskoci, koji su u 15. i 16. stoljeću bježali pred Turcima. Pogača je zaštićena oznakom "tradicionalni ugled", a nosi i certifikat hrane zaštićene oznakom izvornosti.
IZVOR
Wikiwand, Belokranjska pogača
Picture
Belokranjci
Grafika "Weisse Krainer"; objavljena u knjizi Geschichte der
oesterreichische und ungarische Monarchie im Wort und Bild
Picture
Narodna nošnja Bele krajine
Autor: Modrijan zaloba; Izvor, Pinterest

Tradicijska arhitektura

Članak: Tradicionalna arhitekturna tipologija v Beli krajini – območje občine Črnomelj
Autorica: Marija Prašin Kolbezen
Jezik: slovenski
Objavljeno u reviji RAST (Revija za kulturo, umetnost in družbena vprašanja) iz Novog Mesta

OTVORI

Desno (fotografija iz članka): Učakovci – vrhhlevna hiša. Kuća katnica nad štalom (slov., vrhhlevna) ili podrumom (slov., vrhkletna), ovisno o namjeni podruma, je katnica sa dvostrešnim krovom strmog nagiba sa ili bez trokutno zasječenih krajeva (poluskošenjima, slov., čop).
Picture
Učakovci
Vrelo Krupe
Belokrajinska Krupa izvire ispod stijene visoke 30 metara.

Po kraju ...

Vahta

Vahta je 615 m visoki prijelaz preko Gorjanaca, koji povezuje Belu krajinu s mjestima duž rijeke Krke. Prijevojem prolazi staza Novo Mesto - Metlika. Na Vahti se odvaja šumska cesta koja vodi do planinske kuće Vinka Paderšiča pri Gospodični (822 m n.v. i Koče pri Miklavžu (969 m n.v.). Prolaz je dobio ime po utvrdi i straži, koja se nekoć ovdje mijenjana, promatrala i upozoravala na prodore turskih četa preko Kupe
Navigator karavaning - Nasvet za izlet BELA KRAJINA (Metlika, Semič, Črnomelj)
Autor: NAVIGATORTV KARAVANING

Semič KOORDINATE: 45.6546, 15.178336; NADMORSKA VISINA: 318,5 m; BROJ STANOVNIKA: 2004 (2017.); WIKIPEDIJA: Semič

Sémič (ranije ime mjesta je Semenič) je naselje u Beloj krajini, i sjedište je istoimene općine. Smjestio se pod padinama Kočevskog Roga, neposredno pod brdom naziva Smuk.

Najstariji spomen naselja seže u 13. st., u vrijeme kada je na području Bele krajine gospodario Henrik Adeški. Semič je dobio ime po starom gradu Semeniču, u vlasništvu Semeniča 
(Semeniči; njemački Semenitsch, Zemenitsch, Semeniz) slovenske vlastelinske obitelji, predstavnika nižega plemstva, porijeklom iz tadašnje Marke Metlike, a današnje Bele krajine. Semenič je stajao pod vrhom obližnjeg brda. Godine 1338. je u Semiču osnovana prva velika župa (prafara). U vrijeme turskih upada na ovo područje su oko crkve sv. Štefana (sagrađene u 12. st.) izgradili utvrdu (slov., tabor), međutim, Turci su uspjeli 1547. zauzeti i opustošiti selo. Kočevski Nijemci su živjeli također i na području Semiča, gotovo 600 godina.

Južno od Semiča je geološka zanimljivost.krški izvor rijeke Krupe.
Semič i okolica poznati su po velikom broju trsova i proizvodnji vina. 

Picture
Semič, pogled na župnu crkvu
Semič čini veći broj naselja odn. nekadašnjih zaselaka, od kojih su neka ranije bila samostalna naselja. To su Coklovca, Gaber pri Semiču, Gora, Kašča, Kot pri Semiču (njemački, Winkel), Krč, Mladica, Podturn, Sadinja Vas (Sodinsdorf), Sela pri Semiču (Sela bei Heiligengeist), Trata, Vavpča Vas (Amtmannsdorf), Vrh, i Vrtača pri Semiču.
Godine 1953. ime sela Gaber, na jugozapadu Semiča, izmijenjeno je u Gaber pri Semiču. Ime nekadašnjeg sela Sela pri Svetem Duhu je promijenjeno u Sela pri Semiču 1955. godine Slična imena sela mijenjana su u Sloveniji na temelju Zakona o imenima naselja i imenovanju trgova, ulica i zgrada, kao pokušaj slovenske poslijeratne komunističke vlasti da ukloni sve vjerske elemente iz toponima. Od 2001. kada su pripojena Semiču, Sela pri Semiču prestaju biti samostalno naselje.


ŠTO VIDJETI I POSJETITI
​

Cerkev sv. Štefana, župna crkva (hrv. Crkva sv. Stjepana)
Crkva se posredno spominje još 1228. godine. Godine 1268. dolazi pod upravu Teutonskog viteškog reda (slov. križniki, križniški red). U vrijeme turskih upada crkvu su obzidali zidinama i dodatno utvrdili sakristiju. U 18. stoljeću današnja građevina nadomjestila je prvotnu crkvu. Izgrađena je u stilu baroknog klasicizma - s centralno smještenim prezbiterijem, koji je izgrađen na oktogonalnom tlocrtu, i s pravokutnim, kasnije produljenim brodom. U njezinoj unutrašnjosti nalaze se slike Janeza Valentina Metzingera (1699.-1759.): Zadnja večerja (hrv. Posljednja večera) i sv. Štefan (sv. Stjepan), zatim Križev pot (Križni put) iz 1800. god. baroknog slikara Janeza Potočnika (1749.-1834.) te dragocjeni venecijanski luster. Glavni oltar iz 1874. god. djelo je slikara Jerneja Jereba iz Metlike. Barokna arhitektura crkve i njezina oprema spada u najkvalitetnije spomenike sakralne umjetnosti u Beloj krajini.

Semiški muzej
Muzej se nalazi nasuprot crkve sv. Štefana. Muzejska postava prikazuje povijest kraja, sadrži i vinogradarsku zbirku, galerijski prostor i dvoranu za vjenčanja. Muzejska zgrada je do 1936. bila škola.

Taborska hiša
U ovoj obnovljenoj kući koja se naslanja na crkveni zid održavaju se povremene izložbe slika.

Jureča lipa
Na livadi na rubu sela Vrtača raste drvo lipe s izuzetnom krošnjom. U visini prsa njen je obujam 520 cm, a na visini od 15 m šire se glavne grane iz koji se još dalje širi 20-ak vertikalnih bočnih grana. 

MANIFESTACIJE
U Semiču se svake godine održava turistička manifestacija Semiška ohcet, u sklopu koje se također prezentiraju seljački običaji, obrti i folklor.
Picture
Siemitsch (Semič)
Grafika; Autor: Johann Weikhard von Valvasor 1679.
​Snemanje iz zraka - Semič
Autor: 
Uroš Raztresen; Objavljeno: 16.4.2014.
Opis: Snemanje iz zraka - Semič z okolico, marec 2014 Produkcija: VIA Studio, Uroš Raztresen info@viastudio.si
Picture
Sadinja Vas
Autor: Sl Ziga, Wikipedija
Picture
Spodnje Gorenjce
Autor: Sl Ziga, Wikipedija
Smuk nad Semičem

Smuk je 547 m visoki brdski plato (slov. planota) nad Semičem. Prema jugu i jugoistoku Smuk se spušta kroz šumsko područje prema prisojnoj  Semiškoj gori sve do njezina podnožja gdje se nalazi naselje Semič. Na vrhu Smuka se nalazi crkva sv. Lovrenca, lovački dom (slov. lovski dom) te uzletište za paraglajding (slov. jadralno padalstvo) i zmajarenje.

PRILAZ
Sa ceste Dolenjske Toplice - Črnomelj putokaz na Gabru usmjerava na asfaltni put, a kasnije nešto uži ogranak, koji prolazi pobočjem Semiške gore i pored vinograda i kleti vodi na Smuk. Put vijuga među vinogradima i kućicama. S lijeve strane se uzdiže greben Smuka, a s desne se otvara pogled na dolinu.

Semiška gora

Semiška gora je naziv koji se koristi za padinu Mirne gore (Kočevskog Roga) nad ​naseljem Semič.

Pot po semiški gori (hrv. Put po Semiškoj gori)
Podaci o stazi: Radi se o pješačkom kružnom putu po Semiškoj gori, koji počinje i završava u Semiču na Štefanovom trgu, kod Krajevne muzejske zbirke Semič. Put obuhvaća različite kulturne, prirodne, sakralne i povijesne znamenitosti i lokalnu turističku ponudu. Dio staze podudara se sa trasom Belokranjske vinske ceste. Najviša točka staze je plato Smuk (547 m). Dužina staze je 11 km i moe se obići za oko 4 sata. Staza je srednje teška.
Trasa staze: Štefanov trg–Sela–Anzlova gora–Smuk–Gaber–Vavpča vas–Štefanov trg
Objekti uz stazu: Krajevna muzejska zbirka Semič, Štefanov trg, Kulturni center Semič (Kulturni centar Semič), Taborska hiša (Taborsk kuća) i taborsko obzidje, cerkev sv. Štefana (farna cerkev, župna crkva), vinorodno područje Semiške gore, Smuk (plato nad Semičem), ruševina dvorca Smuk i crkva sv. Lovrenca, domačija Lojzeta Krakarja (seosko gospodarstvo), smuški studenec (izvor), crkva sv. Primoža na Gabru, železniški predor (željeznički tunel).
Picture
Trasa staze Pot po semiški gori (hrv. Put po Semiškoj gori)
Izvor: Bela krajina.si

Krupa SELO

Picture
Okolica sela Krupa
Picture
Okolica sela Krupa
Picture
Selo Krupa, putokaz prema vrelu Krupe na ulazu u selo

Krupa RIJEKA

Rijeka Krupa izlazi na površinu u sredini sjevernog dijela plitkog belokranjskog platoa, kao slikovito krško vrelo, podno 30 metara visoke okomite stijene. Cijela rijeka, sa svojim obalama, zaštićena je kao spomenik prirode (Službeni glasnik Republike Slovenije, broj 81/97). Po količini vode, izvor Krupe je najveći u Beloj krajini. što je posljedica prostranog krškog zaleđa. U Krupu se tako slijevaju vode ponornica Bajer kod Rožinog dolja, Rečice kod Vrčica, iz Ponikve ispod Mirne gore i Reka na Gorjancima. Vodeni tok Krupe je na krškom platou urezao korito, koje mjestimice ima karakteristike kanjona. Nakon 2,5 km dugog toka, Krupa se ulijeva u rijeku Lahinju. Na rijeci koja ima 6 m visinske razlike između izvora i ušća, nekada su radila 4 mlina i dvije pilane. Krško vrelo Krupe je jedino obitavalište špiljske školjke Kuščerjeve kongerije (Dinarski špiljski školjkaš; lat., Congeria kusceri) u Sloveniji i stanište nekih endemskih vrsta špiljskih puževa, a više puta je opažena i čovječja ribica (Proteus anguinus). Krupa je glavna prirodna atrakcija Kraške učne poti, koja je obilježena smjerokazima i informativnim tablama.

IZVORI I LITERATURA
Semič.si; Izvir reke Krupe
​Mira Ivanovič, Dušan Plut, Svetozar Polič; Zgibanka Naravni spomenik Reka Krupa
Picture
Krška edukativna staza
Izvor karte: Semič.si
Picture
Naslovna fotografija
Vrelo Krupe
Picture
Informativna tabla na Krškoj poučnoj stazi
Picture
Vrelo Krupe, detalj
Picture
Dinarski špiljski školjkaš
Autor: H. Bilandžija; Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode RH
Dinarski špiljski školjkaš

Dinarski špiljski školjkaš, špiljska kongerija, a u sloveniji poznat kao Kuščerjeva kongerij jedini je špiljski školjkaš na svijetu. Do ponovnog otkrića polovicom 20. stoljeća, za ovaj se rod školjkaša (Congeria) smatralo da je izumro prije 5 milijuna godina. Ova je vrsta endem Dinarida, rasprostranjen na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Kao i svi špiljski organizmi, ovaj školjkaš ima dug životni ciklus, dostižući 30 do 40 godina starosti, no i samo 20 mm veličine. Budući da živi u vječnoj tami, špiljska kongerija nema pigmenta te ima reducirane organe za vid. Vrlo malo stopalo kongerije upućuje na to da ima ograničenu mogućnost kretanja, odnosno da nakon pričvršćivanja gotovo i ne mijenja položaj. Jedinke su razdvojenog spola, a oplodnja je kod ovog školjkaša unutarnja te se odvija kada je razina vode u špilji niska. Hrani se filtriranjem sitnih organskih čestica koje u podzemlje donose vode s površine.
Dinarski špiljski školjkaš živi u podzemnim prostorima, većim dijelom trajno potopljenim, dok u sušnim periodima godine ostaju izvan vode, ali u vlažnoj podzemnoj mikroklimi.
Kolonije školjkaša su pričvršćene na kamene stijene ulaznih dijelova ponora, gdje nisu na udaru jakih struja vode, ali i duž glavnih podzemnih kanala, kojima otječe voda s krških polja.
Dinarski krš, jedno je od područja s najraznolikijom podzemnom faunom na svijetu. Osim dinarskog špiljskog školjkaša, ovdje nalazimo i čovječju ribicu – jedinog špiljskog kralješnjaka u Europi, ogulinsku špiljsku spužvicu – jedinu špiljsku spužvu na svijetu, dinarskog špiljskog cjevaša – jedinog takvog na svijetu te zagonetnu velkovrhiju – jedinog špiljskog žarnjaka na svijetu.
Podzemna staništa izuzetno su osjetljiva te su neka krška područja Hrvatske vrlo ugrožena. Glavni uzroci ugroženosti dinarskog špiljskog školjkaša, ali i cijele špiljske faune, su onečišćenje podzemnih voda krutim otpadom i otpadnim vodama iz industrije, poljoprivrede i domaćinstava, promjena hidrološkog režima(skretanjem podzemnih tokova i promjenom razina podzemnih voda) te onemogućavanje prirodnog plavljenja krških polja i prirodnog istjecanja poplavnih voda koje u podzemlje unose čestice organskog otpada, a kojima se kongerija i mnoge druge podzemne životinje hrane.
U Hrvatskoj, živi primjerci ove vrste zabilježeni su samo na šest lokaliteta te se ona nalazi na Crvenom popisu špiljske faune Hrvatske u kategoriji kritično ugrožene vrste.
Zakonom je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, dok je na europskoj razini štiti  Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
IZVORI

Državni zavod za zaštitu prirode R. Hrvatske, ​Dinarski špiljski školjkaš (Congeria kusceri)
​
Wikipedija (fr.); Congeria kusceri

Gradac  KOORDINATE: 45.613447, 15.243853; NADMORSKA VISINA: 150 m; BROJ STANOVNIKA: 365 (2019.); WIKIPEDIJA

Gradac je naselje u općini Metlika u Beloj krajini, uz granicu s općinama Smič i Črnomelj. Ime je dobilo po istoimenom dvorcu, koji stoji na obali rijeke Lahinje. Glavni dijelovi Gradca su naselja Klošter i Okljuka.

POVIJEST NASELJA
U Gradcu je od 1858. do 1882. djelovala, za to vrijeme prilično velika, ljevaonica željeza, u kojoj je stalno radilo 5 radnika, a ako se računa nabavka ruda i ostali pomoćni poslovi, u njoj je kruh služilo više od 300 osoba i oko 20-30 vozača.

Drugi svjetski rat
Dana 18.6.1944. je u pokrajinskoj dvorani u Gradcu osnovan Crveni križ Slovenije.
U razdoblju 1944.-45. je u dvorcu Gradac djelovala je vojna škola za partizanske časnike.

Gradac je bombardiran popodne 30.1.1945. Navodno je njemačka obavještajna služba utvrdila da je u selu velik broj ranjenika čekao evakuaciju preko obližnje partizanske zračne luke Otok ili Krasinec. Tog dana u 16 sati šest ili sedam njemačkih zrakoplova bacilo je bombe na centar sela. Pet ljudi je ubijeno, a osam ranjeno. Novi most preko Lahinje, dvije zgrade i pilana su u potpunosti uništeni. Četrnaest drugih kuća bilo je teško oštećeno. 

Gradac je nekada bio trgovište, a nakon Drugog svjetskog rata do kraja lipnja 1955. bio je neovisna općina. Otada je MZ (krajevna skupnost) Gradac administrativno pod općinom Metlika, dok je u vjerskom smislu od prije bio pod župom Podzemelj.
Picture
Položaj dvorca Gradac u istoimenom naselju
Izvor: Bing Maps
​Snemanje iz zraka - Gradac (VIA Studio)
Autor: Uroš Raztresen; Objavljeno: 14.5.2014.
Opis: Snemanje iz zraka - Gradac Produkcija: VIA Studio, Uroš Raztresen, www.viastudio.si, info@viastudio.si
POZNATE OSOBE U VEZI S GRADCOM
Jurij Ipavec, slovenski liječnik i kirurg, * ?, 18. stoječće, † ?.
sin Franc Ipavec, slovenski liječnik, * 11.8.1776, Gradac, † 1858. S potomcima Franca i njegove supruge Katarine započe je niz generacija glazbenika i liječnika (vidi Ipavci).
Jakob Zearo, majtor kamenorezac, koji je npr. 1871 izradio kameli grb metliških gospodara Savinšek, * ?, 19. st., † ?
Adolf Pirsch, slikar, 4.7.1858 u Gradcu, † 28.4.1929 Graz (Austrija)

Grad Gradac  hrv. Dvorac Gradac

POLOŽAJ
Dvorac Gradac nalazi se u središtu naselja Gradac, na okuci rijeke Lahinje. Povijesno je važan i gotovo u potpunosti sačuvan. Odličan pogled na dvorac pruža se s mosta preko Lahinje, na glavnoj cesti Metlika-Črnomelj. U blizini mosta, i kod trgovine, od glavne ceste do dvorca vodi odvojak preko drvenog mosta nad obrambenim jarkom.

OBJEKTI U KOMPLEKSU DVORCA
Kompleks dvorca sastoji se od "visokog dvorca" i gospodarskih zgrada iz 19. stoljeća, "niskog dvorca", nekadašnje škole, staje i parkovnog dvorca park s vrtom, i grobom-mauzolejom bivšeg vlasnika Ivana Gusića, zagrebačkog gospodarstvenika. Ostaci izgorjele kuće još su vidljivi u dvorištu dvorca. Nekad davno, mali drveni most povezivao je poljoprivredno imanje i željezaru sa zgradom dvorca. Nekadašnji obrambeni jarak kod ulaza u dvorac, danas je većim dijelom zasut..

GRADSKI PARK
Dvorac je imao atraktivan park s uređenom avenijom i vrtom. Nažalost, park je godinama bio zapušten i obrastao, a drvored (aleja) smreka i platana posječen je po osamostaljenju Slovenije 1990-ih. Stručnjaci uvrštavaju dvorski park Gradca među najzanimljivije i najljepše parkove u Sloveniji te je registriran kao parkovno-arhitektonska baština. Park je zasnovan u renesansom stilu, 17. stoljeću, kada je bio u vlasništvu obitelji Gusić - iako o svemu tome neka konkretnih podataka. Park, njegovu povijest, sadašnju situaciju i buduće izglede detaljno je opisao Mitja Simič (Mitja Simič: Grajski park Gradac. Revija za literaturo, kulturo in družbena vprašanja, oktober 1998., str. 488; Mitja Simič: Po zgodovinskih parkih in vrtovih Slovenije. Založba Buča, 2009.).
Picture
Pogled na dvorac Gradac s mosta na Lahinji
POVIJEST DVORCA
​Dvorac Gradac se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1228. godine. kao Graecz, vjerojatno po imenu vlasnika Herborta von Graecza. Kasniji vlasnici bili su Jurij Lell, grofovi Thurn-Valsassin, Purgstalleri i nakon njih u razdoblju od 1661. do 1846. (185 godina), baruni Gusiči. Nakon Gusiča redali su se kao vlasnici vitez Friedau, obitelj Ottenfels-Gschwind, te naposlijetku veletrgovac Šutej iz Zagreba. Dvorac je 1999. godine postao vlasništvo države, a vlasnici dvorca detaljno su opisani u knjizi Majde Smole (Majda Smole, Graščine na nekdanjem Kranjskem. Državna založba Slovenija. Ljubljana, 1982. str. 167), ili u knjizi Mitje Simiča. Povijest je također vrlo čitljiva u seminarskom radu Braneta Jurejevčiča.

Dvorac je u svojoj povijesti obnovljen nekoliko puta. U početku je to vjerojatno bila utvrda protiv Turaka s obrambenim jarkom. 1640. potres ga je u potpunosti uništio. Ulazni portal koji se nalazi na istočnoj strani, preoblikovan je u prvim desetljećima 19. stoljeća u ampir (empire) stilu.
Upisan je u registar kulturne baštine Slovenije 2000. godine (Gradac - Grad), a njegov okoliš - park još 1996. godine (Gradac - Območje gradu Gradac).

Valvasor u svojoj knjizi spominje dvorac kao Gradez (Gradec). I tako, zapravo, tipičnim napola pouglasnim "e", mještani i danas izgovaraju ime svoga mjesta. Po svoj prilici, dugogodišnji utjecaj hrvatskih baruna Gusiča pridonio je činjenici da se sufiks -ec, koji je toliko karakterističan i čest u imenovanju slovenskih mjesta, postupno promijenio u sufiks -ac, što je tipično i često u imenovanju mjesta s hrvatske strane Kolpe.


Urbar na slovenskom jeziku
Nažalost, nestali pisani ručni urbar bjelokrajinskog gospodarstva Gradac poznat je kao jedini urbar napisan na slovenskom jeziku. On je izuzetan i jedini primjer kontinuirano vođenog registra obveza na slovenskom jeziku. Urbari su obično pisani na latinskom, a na slovenskom teritoriju oni su pisani na njemačkom. Urbar (njem. Urbar, od starovisokonjem. urbar, urbor: prihod, prinos) je zbirka propisa prema kojoj su se u feudalizmu uređivali odnosi vlastelina i zavisnoga seljaštva te njihove uzajamne obveze na određenom vlastelinstvu. 





Ime dvorca Gradac ukazuje na moguće postojanje starije utvrde na istoj lokaciji.
​​http://www.gradovi.net/grad/gradac_grad

Grad je prvič omenjen 1326, sedanjo klasicistično podobo pa je dobil po prezidavi v 19. stoletju.[14]
​

Prvi neizravni spomen dvorca potječe iz 1326. godine, kada se spominje prodavač malog imanja, ministrski Herbort von Graecz iz Spanheima. Kasnije ponovo 1344., ovaj put kao svjedok. Dvorac je trebao sagraditi vitez Majnhard Turjakki, malo prije 1300. Prvi izravni spomen spominje se tek 1393., kada se dvorac spominje kao Grecz, schloß, a prema drugim izvorima ranije, 1338., kao što znate Gretz. Kasnije, 1466. godine, spominje se kao castrum Gretz, 1476. godine kao schloss Grecz, a 1488. godine kao geschloss Graecz. Godine 1475. dvorac i imanje od posljednjeg predstavnika Graški otkupila je glavna grana gospodina Turjaka. Slijedom toga nalazimo vlasnike: 1601. Jurij Lell, zatim John Ludwik grof iz Thurn-Valsassina, a slijedi Oton Henrik Valsassina, 1629. John Balthazar Purgstall, sredinom 17. stoljeća obitelj Gusič. Andrej pl. Je prvi od njih. Gušić, koja je, prema Majdi Smoli, bila vjerojatno jedina stanarka imanja, budući da na njegovom imanju nije navedena nijedna nekretnina. Zato nailazimo na Derimatschka, negdje 1650. u Grazu, zarobljenika Turaka.
Međutim, tadašnje vlasništvo u Grazu, barem nakon 1661. godine, dominacija se tvrdila već u rukama Gusića, a posjedovali su je i između 1763. i 1787. Tada je dvorac u popratnom tekstu austrijske vojne specijalnosti, označen na odjeljku 237, spominje kao plemenito prebivalište s kapelicom - Der Edelhof nebst einer Capelle.
U rukama Gusića ostao je do 1846. godine, kada ga je kupio osnivač željezare grada Franc, Franc Friedau. Uslijedilo je još nekoliko vlasnika, od kojih je posljednji 1939. godine bio zagrebački diler Šutej. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je smještena časnička škola VDV, a posljednjih mjeseci čak i prijelazna bolnica. Podsjeća na natpisnu tablu s lijeve strane glavnog ulaza u kompleks dvorca.
Nakon rata, u nacionaliziranoj zgradi podignuta je škola za teško obrazovane adolescente, a zatim i škola poljoprivrednog domaćinstva, a od 1956. godine u njoj su stanovali. Sada je dvorac napušten, a sobe imaju elemente (uglavnom postere i kalendare i namještaj) iz kraja 80-ih. Sve izgleda kao da su se stanari u to vrijeme iseljavali iz stanova, a do danas nitko nije očistio prostorije.

Ime kaže na neko starejšo utrdbo. Na prvo posredno omembo gradu naletimo leta 1326, ko se omenja neki prodajalec manjšega posestva, spanheimski ministerial Herbort von Graecz. Kasneje spet leta 1344, tokrat v vlogi priče. Grad naj bi malo pred letom 1300 pozidal vitez Majnhard Turjaški. Na prvo neposredno omembo naletimo šele leta 1393, ko se grad omenja kot Grecz, schloß, po drugih virih pa že prej, leta 1338 kot veste Gretz. Kasneje, leta 1466 se omenja še kot castrum Gretz, leta 1476 kot schloss Grecz in leta 1488 kot geschloss Graecz. Leta 1475 je grad in posestvo od zadnjega predstavnika Graških odkupila glavna veja gospodov Turjaških. Za njimi naletimo na omembe lastnikov: leta 1601 Jurij Lell, potlej Janez Ludvik grof Thurn-Valsassina in za njim Oton Henrik Valsassina, leta 1629 Janez Baltazar Purgstall, sredi 17. stoletja rodbina Gusič. Kot prvi med njimi nastopa Andrej pl. Gusič, ki pa je bil, po mnenju Majde Smole, prejkone le zakupnik gospostva, saj v njegovem zapuščinskem inventarju niso navedene nobene nepremičnine. Zato pa v njem naletimo na Derimatschka, nekega leta 1650 v Gradacu zaprtega Turka.
Kakorkoli je že bilo takrat z lastništvom Gradaca, gospostvo je bilo vsaj po letu 1661 zatrdno že v rokah Gusičev, ti pa so ga posedovali tudi med leti 1763 - 1787. Takrat se grad v spremnem besedilu k avstrijski vojaški specialki, označeni na sekciji 237, omenja kot plemiško prebivališče s kapelo - Der Edelhof nebst einer Capelle.
V rokah Gusičev je ostalo gospostvo vse do leta 1846, ko ga je kupil ustanovitelj gradaške železolivarne Franc vitez Friedau. Sledilo je še nekaj lastnikov, zadnji med njimi je bil leta 1939 zagrebški trgovec Šutej. Med drugo svetovno vojno je bila v njem oficirska šola VDV, v zadnjih mesecih p**a celo prehodna bolnišnica. Na ta čas spominja levo od glavnega vhoda v grajski kompleks nameščena napisna plošča.
Po vojni so v nacionalizirano stavbo namestili šolo za težko vzgoljive mladostnike in potem kmetijsko gospodinjsko šolo, od leta 1956 dalje pa so bila v njej stanovanja. Sedaj je grad zapuščen, v sobah pa najdemo elemente (predvsem plakate in koledarje, ter pohištvo), ki so še iz obdobja iz konca 80-tih let. Vse izgleda, kot da so se ta čas iz stanovanj izselili takratni stanovalci, vse do danes pa prostorov ni še nihče očistil.






OBNOVA DVORCA
Općina Metlika sanirala je krajem 1990-ih krov dvorca kako bi spriječila njegovo daljnje propadanje. Kasniji razgovori s potencijalnim investitorima iz Italije i Irske nisu bili uspješni. Javna rasprava o budućnosti dvorca ponovno se pojačala 2006. Tom su prilikom mještani započeli relativno uspješnu kampanju informiranja slovenske javnosti o zapuštenom dvorcu i mogućnostima da posluži kao hotel u svrhu razvoja turizma na ovom području.336/5000
Picture
Gradac u 17. stoljeću; bakrorez
Autor: Johann Weikhard von Valvasor
Picture
Dvorac Gradac, prilazna cesta
Picture
Stara razglednica dvorca Gradac
Datirana je u razdoblje između 1928. i 1947. godine
IZVORI I LITERATURA
GOLEC, Boris: ​Zapis o slovenskem urbarju gospostva Gradac v Beli krajini iz let 1625-1629. ARHIVI XXIII (2000), št. 2, stran 144
JUREJEVČIČ, Brane: Naravna in kulturna dediščina vasi Gradac v občini Metlika, Seminarska naloga. Višja strokovna šola za gostinstvo in turizem, Maribor, 2006.
​WIKIPEDIJA: Grad Gradac
SIMIČ, Mitja: Grajski park Gradac. Revija za literaturo, kulturo in družbena vprašanja, oktober 1998, str. 488
SIMIČ, Mitja: Po zgodovinskih parkih in vrtovih Slovenije. Založba Buča, 2009.
STOPAR, Ivan: Grajske stavbe v osrednji Sloveniji - V. Dolenjska (Bela Krajina). Viharnik, Ljubljana, 2007. (ponatis).
​VIDMAR, I.: Park gradu Gradac najbolj buri domišljijo. Dolenjski list, 11.9.2009.

Arheološko najdišče Gradaški okljuk
hrv. Arheološko nalazište "Gradačka okuka"
Na zavoju rijeke Lahinje u Gradcu i pripadajućem dijelu struge pronađeni su ostaci neutvrđenog neolitskog i eneolitskog nizinskog naselja (bakreno doba). Nalazište je bilo djelomično iskopano. Dokazani su tragovi srednjovjekovnih i suvremenijih naselja. Danas je nalazište u kategoriji spomenika lokalnog značaja, upisano u Registar kulturne baštine 2001. godine.
OSTALE ZNAMENITOSTI
​Nekoliko je zgrada, pored zaštićenih objekata u dvorcu, početkom 21. st. proglašeno spomenicima kulture. ili su registirani kao nepokretna cjelina kulturne baštine, a to su: 
  • Baričina hiša (Gradac br. 86). Kuća ima tlocrt u obliku slova U. [24]
  • Hanzljeva hiša - Kuća Hanzel (Gradac br. 54). Staro stubište ukrašeno je velikom slikom tradicionalne belokrajinske nošnje.
  • Maceletova hiša - Kuća Macele (ili Mazelle) (Gradac br. 55). Do sredine 1980-ih, u toj se zgradi nalazio lokalni poštanski ured. Slovenski Crveni križ ondje je osnovan 1944. godine. Sama zgrada datira iz 1889. godine, kao što je prikazano na natpisu na kamenom portalu ulaznih vrata, u traktu povezanom s kućom Hanzel. U njoj se dugi niz godina nalazila prodavaonica. 
  • Grofovo (Pavliničevo) gospodarstvo (slov. Grofova / Pavliničeva domačija), u čijoj je kući potpuno očuvana lončarska radionica  s pećnicom  i dimnjakom.

​Stara vatrogasna postaja nalazi se točno na raskrižju cesta za Črnomelj i Semič. Nova vatrogasna postaja nalazi se na kraju sela na cesti za Črnomelj. Tu si i nogometno igralište i teren za rukomet i košarku. U blizini stare vatrogasne postaje može se vidjeti stara vaga za vaganje stoke.
JUČER, DANAS, SUTRA
Nekada je u selu bilo mnogo gostionica (Mazele, Pance, Pri Dimu, Župančič, Rakar), no mnoge su zatvorene. Posljednjih godina bilo je dosta kritika zbog zapuštenosti sela, dvorca i parka ili zatvaranja trgovina i druge nestale infrastrukture (npr. putokazi do pošte, željezničke stanice, sela Okljuka i groblja u Kloštaru). 
Gradac ima željezničku postaju, poštu, trgovinu s bifeom, nešto samostalnih gospodarstvenika, pilanu, i u jednom od nekadašnjih silosa za žitarice, uređen je mali industrijski obrt za proizvodnju opreme za cvjećarstvo. U prošlosti je u selu bilo dosta obrtnika (kolari, pekari i lončari, kamenoresci, itd.).
Nekada bogat kulturni život (na primjer, legendarno Karnevalsko društvo Gradače mačke - Gradaški mački, kao i kazalište u mjesnoj dvorani) gotovo je u potpunosti nestao u posljednjih petnaestak godina. ​
Gradac više nema osnovnu školu (nekada je to bila četverogodišnja područna škola), pa djeca idu u školu u 2 km udaljen Podzemelj.

PRILOZJE
U 2,5 km udaljenom naselju Prilozje nalazi se malo travnato uzletište, koje se koristi za manje letjelice i jedrilice. Ovaj mali aerodrom napravljen je još u vrijeme Drugog svjetskog rada, kako bi se omogućilo slijetanje savezničkih zrakoplova kojima su se evakuirali ranjeni vojnici i civili i isporučila humanitarna pomoć (lijekovi i dr.).

Krajinski park Lahinja PARK PRIRODE LAHINJA

Picture

Park prirode Lahinja (Skupštinski Dolenjski list, br. 3/88, Službeni glasnik Republike Slovenije, br. 73/98) obuhvaća područje bogate prirodne i kulturne baštine u izvorišnom dijelu gornjeg toka Lahinje. Na relativno malom području zaštićenog područja (200 ha) nalazi se nekoliko izvora i raznih krških fenomena karakterističnih za plitki krš. Biospeleološki zanimljiva je krška špilja Zjot s kraćim podzemnim tokom i tipičnom podzemnom faunom krških krajeva Bele Krajine. U zaleđu špilje nalazi se i ponikva s urušenim svogom (slov., udorna vtača) Glušenka, koja dolazi u dodir s podzemnim vodama. Posebnost parka su močvarni prirodni rezervati Lahinjske luge i Nerajske luge, prave botaničke riznice te manja močvara Mlaka, gdje prebiva želva, močvarna.

Park je također zanimljiv u kulturnom i povijesnom smislu. zavoj Lahinje u Pustem Gradcu bio je naseljen još u prapovijesti. Na mjestu bivšeg srednjovjekovnog grada i danas još radi Klepčev mlin i pila venecijanka, a usred riječnog zavoja nalazi se crkvica Svih svetih sa seoskim grobljm. Na poljima blizu Velikog Nerajaca vidljivi su ostaci obiteljskih gomila iz halštatskog razdoblja, koje svjedoče o nekadašnjem načinu života i načinu ukopa mrtvih.

Picture

Picture
Krajolik u okolici sela Dragatuš
Picture
Pogled prema selu Nova Lipa
Selo Planina

Nekadašnje selo kočevarskih Nijemaca Stockendorf na padinama Mirne gore danas se zove Planina. U njemu se nalazi crkva sv. Iliije uz koje je i staro kočevarsko groblje.

Praktično ...

CESTOVNE VEZE
Cestovne veze Bele krajine su prema Novom Mestu i Krškoj dolini preko prijevoja Vahta te prema Kočevju preko Brezovice. Iz Metlike preko rijeke Kupe vodi cesta u Karlovac (HR), a preko Vinice i Kupe prema Bosiljevu (HR).

ŽELJEZNIČKE VEZE
Prvi vlak u Metliku stigao je 25.5.1914. godine. Posljednja kurirska pošta prošla je preko Gorjanaca 27.5.1914. godine. Danas je Bela krajina s ostatkom Slovenije i susjedne Hrvatske povezana željezničkom prugom Novo Mesto - Semič - Črnomelj - Metlika - Karlovac. Napuštena šumska željeznička pruga Črnomelj - Adlešiči bila je transportna cesta za prijevoz drva iz šume Veliko bukovje, koja leži između Adlešiča i Tribuče, sve do željezničke stanice u Črnomlju.

Plešačenje i planinarenje

Osim standardnih planinarskih staza, na ovome području obilježeno je i više drugih pješačkih i edukativnih staza, među kojima su:
  • Roška pešpot
  • Kraška učna pot od Lebice do Krupe
  • Gozdna učna pot Planina - Mirna gora
  • Po sledeh gozdne železnice Črnomelj - Leseni kamen
  • Pastirska pot
  • Evropska pešpot E-7
  • Pot Smuk – Semenič – Semiška gora
  • Učna pot Divji Potok
​Vzdržljivostni pohod - Po medvedovih stopinjah
Autor: grgaable
​
Opis videa: Zamisao za trasu staze je dao poznati kočevski šumar Tone Prelesnik. Put odkriva najzanimljivije kutove toga dijela Roga, provedena je uz brojne prirodne znamenitosti, kao što su: šumski rezervat Pugled-Žiben, prašuma Rajhenavski Rog, šumski rezervat Prelesnikova koliševka, ... i uz ostatke nekadašnjih sela. Put je dobro označen otiskom medvjeđe šape. Uz malo sreće moguće i sami sretnete ovog dlakavca.

Biciklizam

Bela krajina zajedno s obližnjim Gorjancima i Kočevskim Rogom pruža izvrsne uvjete za rekreativni i obiteljski biciklizam, kao i za one koji isprobavaju zahtjevnije rute. U brošuri Kolesarske poti Bele krajine (Biciklističke staze Bele krajine) prikazano je 15 biciklističkih staza koje su uređene i označene.
Picture
Biciklističke staze Bele krajine (PDF)

IZVORI I LITERATURA


Literatura
LONČARIĆ, Mijo: Jezični odnosi u karlovačkom Pokuplju i Beloj krajini. Izvorni znanstveni rad. Etnološka tribina 9 (1988) str. 11-22 (PDF)
  • Sažetak. Na području Bele krajine susreću se dva jezika — slovenski i hrvatsko-srpski, a u karlovačkom Pokuplju tri narječja hrvatsko--srpskog jezika — kajkavsko, čakavsko i štokavsko. Ta je šarolikost najvećim dijelom posljedica migracija stanovništva izazvanih provalama Turaka. Na temelju današnje slike, pisanih spomenika i ostalih relevantnih izvora autor iznosi pretpostavke o jezičnom stanju u Pokuplju do 15. st, te razmatra jezične procese koji su se događali u kasnijim razdobljima.
​TEŽAK, Stjepko: Kajkavsko - čakavski utjecaji na štokavske govore Žumberka. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, br. 7 (1985): 255-274. (PDF)
  • Uvod. O govorima Žumberka podosta je pisano. Ipak i nakon Skokovih i Popoviđevih radova ostaje dovoljno razloga da se istraživanje tog područja ne prekine, i to ne samo stoga što su oba đijalektologa opisala i razmatrala starije govorno stanje, prilično različito od današnjega. Čini se jačim razlogom to što su obojica, izabravši kao ishodište i glavno uporište svoj uži zavičaj, bez dovoljno provjerenih podataka zaključke protezali na znatno širi teritorij. Tako je Skok pod istu čakavsku kapu stavio pokajkavljene čakavce u Čunkovoj Dragi ili Kostanjevcu kao i čakavce u Kalju1, a Popoviđ je, dijeleđi doduše žumberačke štokavske govore na dvije zone (jugozapadnu s novijim naglaskom i sjeveroistočnu sa starijim), dajući čak i podatke prema kojima bi se mogla uspostaviti i treća akcenatska zona (s dva naglaska na istoj riječi u župi Kašt), ipak svoje zaključke, osobito one o podrijetlu govornih inovacija, temeljio pretežno na građi jugozapadne, novoštokavske zone.
Izvori
Bela krajina. Wikiwand (sl)
Bela krajina. Wikipedija (sl)
Bela krajina; 
Tekstovi
Korisne poveznice i adrese
​Bela krajina.si
Picture
https://www.belakrajina.si/
​Planinarska literatura
  • ​​Dolenjska, Gorjanci, Kočevski Rog - 1 : 50.000
  • Vodnik Dolenjska, Bela Krajina, Notranjska
  • Vodnik Razširjena slovenska planinska pot
  • Dnevnik s Slovenske planinske poti​
  • ​Vodnik po planinskih kočah v Sloveniji (J. Dobnik, 2007)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact