---

HRVATSKA > Dalmacija > Ravni kotari

Ravni kotari

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u  Šibensko-kninskoj županiji.
Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. 

​Ravni kotari su zaravnjeno područje s prosječnom nadmorskom visinom od 100 - 150 m. Na površini područja od 1261 km2 male su razlike u nadmorskim visinama koje se očituju kao izmjene nizinskih krajolika izgrađenih od fliša i kvartarnih naslaga te karbonatnih brdovitih krajolika. Takva izmjena krajolika izraženija je u južnom i jugoistočnom dijelu Ravnih kotara, dok je sjeverni dio gotovo u potpunosti zaravnjen, s prosječnim nadmorskim visinama nižim od 100 m. Najniži dio terena jednak je razini mora u okolici grada Nina, dok se najviša kota terena, Velika Gradina, nalazi na 329 m nadmorske visine, kod općine Stankovci. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu područja izdvajaju se brdo Crnogorka kod Vranskog jezera, s kotom Štandarac (303 m), brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). Najveća uzvišenja u sjevernom dijelu Ravnih kotara su Debelo brdo (166 m) i Pekotin brig (164 m) kod naselja Radovin (DGU, 2022). Dio terena koji je izgrađen od karbonata karakteriziraju krški reljefni oblici. Površinski geomorfološki krški oblici koji izgrađuju karbonatna brda uključuju ponikve i jaruge.

ENGLISH SUMMARY: Ravni kotari

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Ravni kotari

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Osnovno obilježje reljefa Ravnih kotara je zaravnjenost, odnosno smjena relativno blagih uzvišenja i udolina, dinarskog smjera pružanja. Glavno geomorfološko obilježje Ravnih kotara jest izmjena karbonatnih hrptova i flišnih udolina što se očituje u blago brežuljkastom gibajućem reljefu, malih visinskih odnosa 100 - 150 m. Hrptovi i udoline se serijski izmjenjuju u izduženim formama u smjeru pružanja Dinarida. Izmjena udolina i uzvisina je uglavnom uvjetovana otpornošću stijena na trošenje, pri čemu su karbonati uzvisine, a fliševi udoline. Međutim, ima i obrnutih slučajeva, što je posljedica tektonskih procesa. Vapnenački dijelovi imaju tipičan krški karakter pri čemu oskudijevaju tlom te imaju razvijene male reljefne forme (škrape i ponikve). Sasvim drugačije su flišne udoline koje su laporovite i pješčenjačke (s dominantno smeđim antropogenim tlima). One su mjestimično proširene ili prekrivene aluvijalnim nanosima, a uz rječice i blata su razvijena i močvarno-glejna tla.
Plodnost područja i bogatstvo vodom je važno obilježje flišnih udolina, pa za razliku od okolnih krških zaravni, pobrđa i planina, Ravni kotari imaju izražen poljoprivredni potencijal i u pravilu su kroz povijest predstavljali poljoprivrednu oazu cijele jadranske regije i čimbenik razvoja okolnih gradova.
IZVOR Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Zadar, 2023. (PDF)

​O najvišem vrhu Ravnih kotara

Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja.
Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v.
Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima. 
Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se  brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m).

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Narodna baština

Duhovna baština

Ples i glazba

Pisma stara iz Ravnih Kotara - Nadin 2009 - KUD "Gradina" Polaca
Autor: pbrzoja Datum objave: 31.8.2009.
Opis. U subotu 25. srpnja 2009. god. je u Nadinu u organizaciji KUD-a "Nadin", a pod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Benkovca održana druga po redu, etno-glazbena manifestacija "Pisma stara iz Ravnih kotara" - Nadin 2009. Ovoga puta je nastupilo čak 13 folklornih skupina. Osim domaćina KUD-a "Nadin" tu su bili redom: KUD-a "Kukljica" iz Kukljice KUD "Sv. Mihovil" iz Galovca KUD "Vila Velebita" iz Jasenica-Maslenice KUD "Gradina" iz Polače KUD "Škabrnja" iz Škabrnje KUD "Popovići" iz Popovića KUD "Sv. Kata" iz Zemunika KUD "Sv Ivan Krstitelj" iz Ružića (BiH) KUD "Delnice" iz Delnica KUD "Sv Julije Benešić" iz Iloka KUD "Hruševec Kupljenski" iz Hruševca Kupljenskog (Zagorje) i KUD Pri DVD-u Njemci iz Njemaca (Slavonija) Manifestacija je započela u 19 sati ispred nadinske škole, okupljanjem izvođača, te blagoslovom nadinskog župnika don Borisa Pedića, nakon čega je uz pjesmu krenuo mimohod sudionika kroz selo do Sportskog centra "kod Zadruge", gdje se odvijao centralni dio ovog događaja. Kao i prošle godine, prostorom je dominirala raskošno uređena bina koja je i ovaj put bila u znaku nadinskih simbola - masline, smokve i vinove loze, a u pozadini s monumentalnim platnom panorame Nadina. Manifestaciji su nazočili i predstavnici lokalnih vlasti - gradonačelnik grada Benkovca gosp. Željko Katuša, te predstavnica Zadarske županije gđa. Renata Peroš, koja je i otvorila ovu manifestaciju. Uslijedio je gotovo trosatni program uz sudjelovanje oko 400 izvođača, a koji su uspješno koordinirale i vodile šarmantne voditeljice Doris Pinčić i Anđela Marić. Svaka skupina je nastojala na najbolji način pokazati svoje pjesme, kola i plesove, kao i bogatstvo svojih narodnih nošnji. Da su u tome uspjeli znak je oduševljenje mnogobrojne publike, kojoj će ovo svakako biti večer za pamćenje. Posebno zanimanje pobudili su gosti izvan Zadarske županije - gorani, zagorci, slavonci, srijemci i hercegovci, koji su ovu manifestaciju učinili smotrom svehrvatske tradicijske baštine. Sve skupa je okončano veličanstvenim vatrometom, nakon čega je priređena večera za sve sudionike, uzvanike i sponzore. Poslužena su tradicionalna ravnokotarska jela s neizbježnom "janjetinom s ražnja". Fešta je potrajala do ranih jutarnjih sati, uz opće pučko veselje, praćeno urnebesnom svirkom kotarskih cvitaraša i slavonskih tamburaša.

Po kraju 

Vransko jezero

​Park prirode Vransko jezero - mjesto gdje se ptice uvijek iznova vraćaju
Datum objave: 1.2.2021. Objavio: Park prirode Vransko jezero
Opis: Autor: Goran Šafarek Produkcija: Park prirode Vransko jezero 2020. Film s prikazom mnoštva predivnih kadrova iz života ptica izrađen je u sklopu Projekta „Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Izradu video materijala sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj koji je dio projekta ”Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero provodi navedeni projekt u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u okviru poziva „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Sadržaj filma isključiva je odgovornost Javne ustanove Park prirode Vransko jezero.

Istraživanje Vranskog jezera
Datum objave: 19.2.2021. Autor: Avanture Gorana Šafareka
Opis: Istraživanje Vranskog jezera Vransko jezero u Dalmaciji pruža veličanstven doživljaj prirode, od trščaka gdje se gnijezde neke od najrjeđih ptica Hrvatske, do ljutog krša, a to je ujedno i povijesna pozornica. Pročitajte više: https://safarek.com/istrazivanje-park...

Vrana

​Bitka za Vranu
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA

BLAGO NAŠEG KRAJA - Vrana - 20-02-2013
Autor: voxzadar Datum objave: 2.4.2013.
Opis. Naša ekipa uputila se u jedno mjesto, udaljeno od mora jedva nekoliko kilometara. Tu se kriju mnoge zanimljive lokacije koje su zapravo ostaci svih kultura koje su ovuda prolazile. Ovo mjesto je napučeno legendama, u njegovim temeljima počivaju duhovi praljudi, ovim prostorom još uvijek šeću junaci mnogih civilizacija i kultura. "Blago našeg kraja" gostuje u Vrani, u selu koje je kolijevka naše državnosti. Budite s nama u susretu s ljepotom prirode, poviješću, tradicijom i dobrim vrijednim ljudima koje oduvijek krasi hrabro hrvatsko srce.

VITEZOVI VRANSKI | Bitka između Turaka i kršćana [duet sa Sapom]
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 5.9.2022.
Opis. Jedan opušteni izvještaj s prve (od tri) večeri viteškog turnira "Dani vitezova vranskih" u Vrani kod Pakoštana. Pogledajte defile 22 povijesne skupine iz Hrvatske i susjednih zemalja i bitku Osmanske i kršćanske vojske. Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; - Kanal je za sve gledatelje BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva na tri načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic 3. Bankovni račun: REVOLUT BANK / Primatelj: Jurica Galic - @juricagalic - IBAN: LT72 3250 0241 9594 8433 - BIC: REVOLT21 - Ako želite imati klupsku majicu, možete je naručiti ovdje: Lumer Shop: https://lumer-shop.eu/product-categor... (ova opcija je ISKLJUČIVO ZA VAS, zarada kanala od prodanih majica je minimalna!) Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Saša Stojanović Sapa (voditelj 2) + autor thumbnail fotografije

Benkovac

Utvrda Kličevica

Croatia Beautiful Places - Klicevica Fortress
Autor: Mykyta Charivnyk  Datum objave: 7.2.2024.
Opis. Kličevica Fortress is a medieval stronghold located above the Kličevica River canyon in Benkovac, Croatia. Constructed in the 15th century by Grgur from the Kurjaković family, the fortress served as a vital political and defensive structure during the Croatian-Hungarian Kingdom. The fort takes on a trapezoidal shape, with a dominant tower that stands as a symbol of its strength and authority. The fortress's stone roof, a testament to the craftsmanship of the time, has remarkably endured through the ages, preserving its original form to this day. In recent times, efforts have been made to preserve and promote the historical value of Kličevica Fortress. Restoration projects have aimed to maintain the integrity of its architecture and ensure that future generations can appreciate its grandeur. The Kličevica Fortress is a great destination for family outings. Its surrounding woodland is a wonderful location for a picnic and time in nature. There are other walkways that allow you to stroll in the forest. Entrance free of charge.

Bjelina

Bjelina – put u nigdje
Autor: P - portal Daum objave: 3.8.2022.
Opis. Prije posljednjeg rata, mnoga sela dalmatinskog zaleđa bila su živopisna središta života i napretka. Selo Bjelina imalo je svojevremeno poštu, zdravstvenu ambulantu, tri dućana s mješovitom robom, kao i Narodnu biblioteku koja je radila sve do avgusta 1995. godine. Danas malobrojni mještani nemaju ni osnovne uvjete za dostojanstven život. Putem Udruge „Baština Bjeline“ odlučili su da sami poduzmu sve kako bi promovirali materijalnu i kulturnu baštinu ovog mjesta, ali i osigurali najosnovnije uvjete za ostanak ovdje. Novinarka: Željka Kovačević Kamera i montaža: Edin Bećirević Urednica: Olivera Radović Proizvodnja: Srpsko privredno društvo Privrednik Produkcija: P-portal Pratite nas na društvenim mrežama: Official website► https://p-portal.net/​ Facebook►   / ​   Instagram►   / peportal   Twitter ►   / peportalnet​  

Novigrad (Novigrad, dalmatinski)

Na temelju dosadašnjih istraživanja može se potvr­diti da se iznad današnjeg Novi­grada već u liburnsko doba na­lazila gradina podno koje je za rimske uprave podignut manji castrum. Utvrda je restaurirana 1220. godine i latinskim je ime­nom nazvana Castrum Novum, koju su Hrvati nazvali Novigrad. Oko 1282. godine iz temelja ju je pregradio knez Grgur Kurjaković iz obitelji krbavskih knezova koji su u to vrijeme bili gospodari Novigrada. Tvrđava je tada ima­la četvrtast oblik, a kasnije su je Mlečani u nekoliko navrata do­datno povećali i utvrdili te sveli na današnji oblik galije. Postala je simbol Novigrada i nje­govih stanovnika, kojima je za vrijeme dugih stoljeća pružala zaštitu i sigurnost, a povijesna jezgra ovog mjesta jedna je od najbolje očuvanih srednjovje­kovnih i novovjekovnih utvrđe­nih urbanih cjelina u Hrvatskoj.
IZVOR JUTARNJI LIST, 2020.

Nin

Zanimljivosti
​
Kraljičina plaža. Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara i nalazi se kod Nina. Prema izboru američkog Travel Channela Kraljičina plaža uvrštena je među 100 najljepših plaža svijeta. 

Bribir, koji je nastao na antičkoj Varvariji, bio je grad Šubića, hrvatskih banova i najmoćnije hrvatske obitelji svoga doba, gospodara Hrvatske i Bosne. 

Bribir

Bribir - skriveni srednjovjekovni gradić kod Skradina . Bili smo tamo i saznali planove
Autor: Koordinacija Datum objave: 26.3.2025.
Opis. Na samo desetak minuta vožnje od Skradina smjestio se izletnički biser, srednjovjekovni gradić koji bi mogao postati novo turističko odredište. © Zabranjeno svako kopiranje i postavljanje na druge kanale! -- @Koordinacija - vaš prozor u svijet građevinarstva http://www.koordinacija.hr -- PRATITE NAS NA MREŽAMA: Facebook   / koordinacija.com.hr   Instagram   / koordinacija.hr   LinkedIn   / koordinacija   TikTok   / koordinacija  

Bribirska glavica
Autor: Dvorci Stari Gradovi Datum objave: 19.11.2016.
Opis. Idealne utvrde nadziru okolni prostor - u ovom slučaju od granice plodnih Ravnih kotara i krševite Bukovice do mora, obale i otoka šibenskog arhipelaga pa i onih udaljenijih, idealne utvrde vizualno komuniciraju sa sličnim objektima i sve su idealne utvrde sagrađene na dominantnim, povišenim položajima koje je lako braniti, odnosno izbjeći ukoliko ste potencijalni osvajač. Sve te preduvjete zadovoljava Bribirska glavica gdje život započinje u prapovijesti i traje do početka 18. stoljeća i koju njezin prvi istraživač Lujo Marun početkom 20. stoljeća naziva "hrvatskom Trojom". Unutar perimetra zidina građenih od prapovijesti do srednjega vijeka razvijalo se naselje koje je u svojim najboljim danima imalo površinu od sedamdesetak tisuća četvornih metara i postiglo zavidnu gospodarsku i kulturnu razinu. Snimatelj: Dušan Vugrinec

Bajkovita Hrvatska 2: Bribirska glavica - Hrvatska Troja (BH-140)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 11.4.2024.
Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production @ADRIATONproduction

Arheocast ep#5 - Arheološki lokalitet na Bribirskoj glavici
Autor: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Datum objave: 25.3.2021.
Opis. U petom Arheocastu saznat ćemo nešto o arheološkom lokalitetu na Bribirskoj glavici, koji se naziva i hrvatskom Trojom. Naselje u pravom smislu formirano je već krajem brončanog doba (oko 900 g. pr. Kr.), a napušteno dolaskom Turaka, što ga svrstava među naselja s najdužim kontinuitetom na ovim prostorima. Istraživanja na Glavici započinju već 1910. godine i traju do danas. Prapovijesno, antičko i srednjovjekovno doba ostavili su brojne materijalne tragove koji se mogu iščitati kroz sačuvanu arhitekturu, a predmeti pronađeni tijekom dugogodišnjih istraživanja svjedoče o životu stanovnika ovog naselja, od kojih su najpoznatiji članovi obitelji Šubić. O starim i novim istraživanjima te o povijesti ovog lokaliteta govori nam Nikolina Uroda, kustosica muzeja HAS i voditeljica arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici. Stay tuned 

Smrdelje

KUK

Prekrasna netaknuta Dalmacija Stigli smo u zavičaj Vrh Kuk
Autor: Born in Dalmatia Datum objave: 18.5.2025.
Opis. SMRDELJENetaknuta priroda u zaleđu Dalmacije. 

Lišane Ostrovičke

HAJDUK SPLIT-LIŠANE i ANTIN KAMEN
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 24.5.2025.
Opis. Ovaj put vas vodimo u selo Lišane Ostrovičke da vam pokažemo legendarni grafit HAJDUK SPLIT-LIŠANE,kao i Antin kamen ispod kojeg je crkva sv.Ante Padovanskog koji se nalaze u selu Ostrovica.Veliko hvala mladom načelniku općine Zvonimiru Mijiću,legendi Petru Nimcu i mladićima koji su nas jako srčano i gostoljubivo primili u svoje dično selo.

IZVORI I LITERATURA

---

ADULMAR, Katarina; KOLARIĆ, Lovro: Krajobrazna studija Park prirode Vransko jezero. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, BS Krajobrazna arhitektura. Zagreb, 2020. ​(PDF)
ANDROVIĆ, Ivan: Po Ravnim kotarima i kršnoj Bukovici. Zadar 1909.
GRUPA AUTORA: ZAPISI IZ GORNJIH RAVNIH KOTARA - Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Gl. ured.: Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za komparativno historijske i interkulturne studije. Zagreb, 2010. (PDF)
KOS, Lucijan: Bukovica i Ravni kotari - Historijsko-geografsko, ekonomsko-prometno i političko-upravno značenje. U: Benkovački kraj - Zbornik I (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". Zadar, 2023. (PDF)
GRUPA AUTORA: Zapisi iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Zagreb, 2010.

• Opis. Zbornik radova iz područja etnologije i kulturne antropologije, povijesti te muzeologije, nastao kao rezultat interdisciplinarnog projekta "Mostovi" s istraživanja na prostoru Ravnih kotara, etnokonfesionalno miješanom području Islama, Latinskog i Grčkog. Zbornik se sastoji od jedanaest radova dvanaestoro različitih autora, uz opširni uvodni tekst urednica ovog zbornika.

GRUPA AUTORA: Novigrad nekad i sad. Zbornik (gl. ured. Slobodan Kaštela). Sveučilište u Zadru. Zadar, 2017. (separat Novigrad u razdoblju od 1860. do 1918. godine, PDF; separat Zemljopisna osnova I prirodoslovlje, PDF)
GRUPA AUTORA: Kula Jankovića: spomenik kulture - pokretač održivog razvoja Ravnih kotara: baština, interkulturalizam i revitalizacija. Zbornik radova / uredili Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić. - Zagreb : Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije : Plejada, 2014. - 174 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Desničini susreti ; sv. 9)

• Opis. Zbornik radova koji su nastali kao produkti sudjelovanja autora u različitim aktivnostima istoimenog projekta. U završnoj fazi rada na projektu održane su tri radionice koje su rezultirale objavom ovoga zbornika, a koje su tematizirale pitanja tradicijske kulture, njezine revitalizacije te korištenje turističkih i kulturnih resursa i potencijala Ravnih kotara.

GRUPA AUTORA: 800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima. Zborni (gl. ured. Ante Uglešić, Zlatko Begonja). Znanstveni skup “800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima”. Novigrad, 2020. (knjižica sažetaka PDF)
GRUPA AUTORA: Zemunik u prostoru i vremenu. Zbornik. Urednici Josip Faričić, Zdenko Dundović.  Sveučilište u Zadru [etc.]. Zadar, 2016.

• Opis. U Zadru je 2014. godine održan znanstveni skup istoga naziiva na kojem su sudjelovali brojni znanstvenici istražujući povijesno-geografsko značenje Zemunika, općine u Ravnim Kotarima. Ova opsežna monografija obuhvaća radove dvadesetak autora koji istražuju razdoblje od prvih početaka naseljenosti pa do suvremenih odrednica promatranog prostora na temelju arheoloških ostataka, arhivskih povijesnih izvora, karata i drugih izvora te terenskih istraživanja. Obogaćena je velikim brojem dosad nepoznatih fotografija, karata i faksimila iz povijesti Zemunika, a kao zasebni prilog načinjena je i posebna zemljopisna karta Zemunika.

GRUPA AUTORA: Župa Ljubač - zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Ur. Josip Faričić, Jerolim Lenkić. Sveučilište u Zadru, Župa sv. Martina, Ljubač. Zadar-Ljubač, 2017. (PDF)

• Uvod. Ljubač je priobalno naselje smješteno na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara u Republici Hrvatskoj. U administrativnom smislu čine ga dijelovi naselja Ljubač, Ljubački Stanovi i Stojići. Dio je Općine Ražanac u Zadarskoj županiji (Jadranska Hrvatska). Smješten je na dodiru jedne od brojnih plodnih flišnih ravnokotarskih udolina i Jadranskog mora, odnosno Ljubačkog zaljeva s Ljubačkom valom. Plodna dolina Ljupča, ili Ljubačko-radovinska dolina, s obzirom na to da se pruža prema Radovinu na jugoistoku, flišna je dolina bogata obradivim tlom i vodom, a omeđena blago istaknutom uzvisinom Ljubačke kose (Ljubačko brdo) na sjeveroistoku, te Sridnje ili Vrške kose na jugozapadu (Magaš, Radoš, 2017.). U tom smislu čini jedno morfološki izdvojeno područje sa specifičnim fizičko-geografskim obilježjima

LOZIĆ, Sanja; RADOŠ, Denis: Klimatske značajke Bibinja. (PDF)

• Zaključak. Na kompleksni utjecaj geografskog položaja i međusobnog rasporeda analiziranih postaja ukazuje činjenica da količina oborina iz unutrašnjosti (Zemunik) prema obali (Zadar) i otocima (Kukljica) postupno opada. Nedostatak kiše u ljetnim mjesecima kao i znatne godišnje varijacije količine oborina utječu na duljinu i intenzitet korozije vapnenačke podloge i denudaciju/akumulaciju u flišnim zonama; sve je to utjecalo na razvoj specifičnog biljnog pokrova koji je razvio prilagodbe takvim uvjetima. Iako su male količine oborine u toplom dijelu godine ograničavajući faktor za poljoprivredno korištenje zemljišta, litološka i pedološka podloga flišnih udolina ublažavaju situaciju svojim povoljnim djelovanjem, zadržavajući vlagu i sprječavajući procjeđivanje vode u podzemlje. Zahvaljujući povoljnim tlima i mogućnostima navodnjavanja, unaprijeđen je uzgoj raznih kultura. Općina Bibinje djelomično obuhvaća područje najveće koncentracije poljoprivrednog zemljišta u južnoj Hrvatskoj (Ravni kotari). Pri tome ne treba zanemariti sinergiju poljoprivrede s turizmom kao i utjecaj zračnog, pomorskog i kopnenog prometa (Zračna luka Zadar, autocesta A1 i luka Gaženica) na gospodarski razvoj Općine Bibinje.

LOZIĆ, Sanja; ŠILJEG, Ante; RADOŠ, Denis: Geomorfometrijske značajke Općine Zemunik Donji. U: Zemunik u prostoru i vremenu. Ur. Zdenko Dundović, Josip Faričić. Zadar, 2016. (PDF)

• Anotacija. U Zadru je 2014. godine održan znanstveni skup istoga naziva na kojem su sudjelovali brojni znanstvenici istražujući povijesno-geografsko značenje Zemunika, općine u Ravnim Kotarima. Ova opsežna monografija obuhvaća radove dvadesetak autora koji istražuju razdoblje od prvih početaka naseljenosti pa do suvremenih odrednica promatranog prostora na temelju arheoloških ostataka, arhivskih povijesnih izvora, karata i drugih izvora te terenskih istraživanja. Obogaćena je velikim brojem dosad nepoznatih fotografija, karata i faksimila iz povijesti Zemunika, a kao zasebni prilog načinjena je i posebna zemljopisna karta Zemunika.
• Zaljučak. Tijekom planiranja aktivnosti vezanih uz upravljanje prostorom i korištenje njime potrebno je uzeti u obzir značajke geomorfometrijskih parametara, pokazatelje vezane uz prostorni raspored i obilježja reljefnih oblika te njihov međuodnos jer su to korisne smjernice za primjenu različitih pristupa vrjednovanju svakoga reljefnog oblika u praktične svrhe. Također, unutar metodološkog okvira planiranja i upravljanja nužno je primijeniti dvije razine pristupa: širu i općenitiju koja se temelji na diferenciranom vrjednovanju svakoga pojedinoga reljefnog oblika i njihova međuodnosa (pri čemu hijerarhijski pristup vrjednovanju ne mora ovisiti samo o udjelu određenog reljefnog oblika unutar površine cijele općine već i o njegovim karakteristikama, tj. podložnosti prirodnim i društvenim hazardima) te na užu i lokalnu koja je usredotočena na razlike unutar određenoga individualnog reljefnog oblika. Glavni je cilj ove analize racionalniji pristup upravljanju i gospodarenju prostorom na području Općine Zemunik Donji, ali i šire. Ovakav metodološki pristup može biti jedna od paradigma pri upravljanju bilo kojim prostorom kada to zatreba.

MAGAŠ, Damir; RADOŠ, Denis: Geomorfološke značajke Bibinja. Zadar, 2022. (PDF)

• Sažetak. U ovom radu razmatraju se geomorfolološke značajke šireg područja naselja Bibinja. Prema postojećoj geomorfološkoj regionalizaciji Republike Hrvatske, područje Bibinja pripada megegeomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava, makrogeomorfološkoj regiji SZ Dalmacije s arhipelagom, mezogeomorfološkoj regiji Ravnih kotara te subgeomorfološkoj regiji Sjeverozapadni brdskozaravansko-udolinski dio Ravnih kotara. Nekoliko je različitih geomorfoloških cjelina koje dominiraju područjem Bibinja. Najzapadnija je priobalna zaravan koja se od obale Jadranskog mora, odnosno Zadarskog kanala do padina brda Križ pruža u prosjeku od 500 do 1000 m širine. Središnji, najdominantniji dio ovog područja je brdo Križ s najvišim vrhom od 150 metara. Brdo Križ pripada priobalnom nizu uzvisina koje se pružaju uzduž obale. Takvo pružanje jedno je od osnovnih značajki reljefa ovog dijela područja Republike Hrvatske. Dominantan položaj i oblik brda Križ čine ga strateški važnim što se pokazalo ključnim u obrani Zadra i zadarskog priobalja tijekom Domovinskog rata. Na jugu je od susjednog brda Tustica odvojeno jarugom koja odvodnjava padine ovih brda i dijelove polja istočno od brda Križ. Bibinjsko polje (Grobnica) treća je geomorfološka cjelina ovog područja. Nju karakteriziraju nešto drugačiji geomorfološki procesi budući da se radi o flišnom kompleksu, za razliku od prethodnog, zapadnijeg karbonatnog kompleksa stijena. Stijenska podloga, kao i morfološka obilježja ključni su u oblikovanju reljefa Bibinja. Iako se radi o površinski malom području moguće je geomorfološki raščlaniti i zasebno promatrati njegove cjeline koristeći se metodama terenskih i daljinskih istraživanja.

PALEKA, Maja:  Strategija razvoja općine Zemunik kao turističke destinacije. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Split, 2017. (PDF)

• Sažetak. Svrha ovog diplomskog rada bila je istražiti resurse i kapacitete koje bi omogućile razvoj strategije općine Zemunik kao turističke destinacije. Budući da općina Zemunik pripada ruralnom prostoru Hrvatske, najveći naglasak je stavljen na razvoj ruralnog turizma čiji bi razvoj omogućio gospodarski rast općine. Problemi s kojima se suočavaju ruralna područja Hrvatske su nedovoljna ulaganja u razvoj ruralnog turizma te nezainteresiranost lokalne vlasti. Ruralna područja su i dalje nedovoljno razvijena, a lokalno stanovništvo i dalje nije dovoljno educirano i upoznato sa prednostima koje ruralni turizam pruža. U radu se najprije teorijski približio koncept ruralnog turizma, prikazano je aktualno stanje razvijenosti ruralnog turizma u Hrvatskoj, te uvjeti razvoja turizma na ruralnim područjima. Zatim su se prikupili i analizirali podaci o općini Zemunik, a lokalno stanovništvo je putem metode anketiranja i metode intervjua iznijelo svoje stavove o stupnju razvijenosti općine Zemunik. Testirane su hipoteze koje pokazuju kako, statistički gledano, ne postoje pozitivne pretpostavke za razvoj ruralnog turizma na području općine Zemunik.

PAVIČIĆ, Ante; TERZIĆ, Josip; BEROVIĆ, Nicoletta. Hydrogeological Relationships of the Golubinka Karst Spring in Ljubač Bay, Dalmatia, Croatia. Geologia Croatica; Vol.59 No.2. 59. (2010). (PDF)

• Sažetak. The Golubinka spring is a typical karst spring situated in northern Dalmatia, Croatia. The catchment area is mostly composed of limestones of the Cretaceous and Palaeogene, with some dolomitic parts. Hydrogeological barriers are composed of flysch or Quaternary sediments, and most of them are “hanging” barriers, so that the karst water can flow underneath. Many spelaeological features in the vicinity of the spring point to a typical karst conduit flowing under ground. This has been proven by tracer tests, because a connection exists to the periphery of the catchment with an apparent velocity of 8.1 cm/s. The whole area is situated in the Mediterranean climatic belt, so the precipitation distribution is quite unfavourable – summers are long, hot and dry. This is why the summer seasons usually end with sea water intrusion into the aquifer with a significant increase in chloride ion concentration. Since the spring is capped for water supply, there is a bulk monitoring system established. The data obtained were processed by means of multivariate analysis, and three main types of quality deterioration were recognized. The first is connected with pollution from agriculture and inhabited areas without sewage, the second represents occasional sea water intrusions, while the third relates to heavy rainfall events accompanied by turbidity and pollution. Together with the other conclusions, these results should have a practical purpose primarily in the matter of water protection.

PERICA, Dražen; RADOŠ, Denis; MARELIĆ, Tome: Geomorfološke značajke općine Sukošan. U: Sukošan – na dodiru Kotara i mora. Zadar, 2023. (PDF)

• Zaključak. Općina Sukošan u geomorfološkom smislu pripada ravno kotarskom području. U građi ovog područja podjednako su zastupljene karbonatne i flišne naslage kredne i pale- ogenske starosti. Najvažniji tektonski pokreti započeli su tijekom oligocena (kraj paleogena) i traju do danas. Osnovno geomrfološko obilježje ovog područja je po­dudarnost geoloških struktura i reljefa. Kao posljedica toga antiklinale predstavljaju uzvišenja - hrptove, a sin- klinale - udoline. Sljedeći bitan faktor pri oblikovanju re­ljefa imale su, odnosno imaju klimatske prilike. Tijekom kvartara ovo je područje bilo izloženo jakim klimatskim promjenama, odnosno razdobljima oledbi na Zemlji. Kao posljedica toga, u ne tako dalekoj prošlosti prije svega 19.ooo godina, na ovom području razina mora je bila niža i do 120 metara od današnje. Proces formiranja današ­nje obale počinje tek prije 11 700 godina! Od tada pa do danas na ovom su području pri oblikovanju reljefa važni padinski i fluvijalni procesi, u obalnom području proces abrazije pokrenut mehaničkim djelovanjem morskih va­lova, te korozija, odnosno kemijsko otapanje karbonatnih stijena. S obzirom na to da je ovo područje kontinuirano naseljeno još od pretpovijesti, to se odrazilo i na konačni izgled krajobraza.

PREDOVAN, Josip;  ĆURKOVIĆ, Marin; JURJEVIĆ, Marina: Bukovica i Ravni kotari / vodič kroz kulturnu baštinu. Centar za mirovne studije. Zagreb, 2010. (PDF)
TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Asseria. Iz: Po Ravnim kotarima. Asseria, Vol. 5 No. 5, 2007. (PDF)
TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Po Ravnim Kotarima. Hrvatski ilustrovani Kalendar. Zadar 1906., str. 87 – 92.
ZAPISI iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Uredile Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta: FF press, 2010.

• Opis. Zbornik radova iz područja etnologije i kulturne antropologije, povijesti te muzeologije, nastao kao rezultat interdisciplinarnog projekta "Mostovi" s istraživanja na prostoru Ravnih kotara, etnokonfesionalno miješanom području Islama, Latinskog i Grčkog. Zbornik se sastoji od jedanaest radova dvanaestoro različitih autora, uz opširni uvodni tekst urednica ovog zbornika, Milane Černelić i Marijete Rajković Iveta.