Ravni kotari
O kraju
|
UvodRavni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u Šibensko-kninskoj županiji.
Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Ravni kotari su zaravnjeno područje s prosječnom nadmorskom visinom od 100 - 150 m. Na površini područja od 1261 km2 male su razlike u nadmorskim visinama koje se očituju kao izmjene nizinskih krajolika izgrađenih od fliša i kvartarnih naslaga te karbonatnih brdovitih krajolika. Takva izmjena krajolika izraženija je u južnom i jugoistočnom dijelu Ravnih kotara, dok je sjeverni dio gotovo u potpunosti zaravnjen, s prosječnim nadmorskim visinama nižim od 100 m. Najniži dio terena jednak je razini mora u okolici grada Nina, dok se najviša kota terena, Velika Gradina, nalazi na 329 m nadmorske visine, kod općine Stankovci. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu područja izdvajaju se brdo Crnogorka kod Vranskog jezera, s kotom Štandarac (303 m), brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). Najveća uzvišenja u sjevernom dijelu Ravnih kotara su Debelo brdo (166 m) i Pekotin brig (164 m) kod naselja Radovin (DGU, 2022). Dio terena koji je izgrađen od karbonata karakteriziraju krški reljefni oblici. Površinski geomorfološki krški oblici koji izgrađuju karbonatna brda uključuju ponikve i jaruge.
ENGLISH SUMMARY: Ravni kotari- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Ravni kotari
|
ZEMLJOPIS
Osnovno obilježje reljefa Ravnih kotara je zaravnjenost, odnosno smjena relativno blagih uzvišenja i udolina, dinarskog smjera pružanja. Glavno geomorfološko obilježje Ravnih kotara jest izmjena karbonatnih hrptova i flišnih udolina što se očituje u blago brežuljkastom gibajućem reljefu, malih visinskih odnosa 100 - 150 m. Hrptovi i udoline se serijski izmjenjuju u izduženim formama u smjeru pružanja Dinarida. Izmjena udolina i uzvisina je uglavnom uvjetovana otpornošću stijena na trošenje, pri čemu su karbonati uzvisine, a fliševi udoline. Međutim, ima i obrnutih slučajeva, što je posljedica tektonskih procesa. Vapnenački dijelovi imaju tipičan krški karakter pri čemu oskudijevaju tlom te imaju razvijene male reljefne forme (škrape i ponikve). Sasvim drugačije su flišne udoline koje su laporovite i pješčenjačke (s dominantno smeđim antropogenim tlima). One su mjestimično proširene ili prekrivene aluvijalnim nanosima, a uz rječice i blata su razvijena i močvarno-glejna tla.
Plodnost područja i bogatstvo vodom je važno obilježje flišnih udolina, pa za razliku od okolnih krških zaravni, pobrđa i planina, Ravni kotari imaju izražen poljoprivredni potencijal i u pravilu su kroz povijest predstavljali poljoprivrednu oazu cijele jadranske regije i čimbenik razvoja okolnih gradova. IZVOR Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Zadar, 2023. (PDF) |
O najvišem vrhu Ravnih kotara Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja. Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v. Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Duhovna baština
Ples i glazba
Pisma stara iz Ravnih Kotara - Nadin 2009 - KUD "Gradina" Polaca
Autor: pbrzoja Datum objave: 31.8.2009. Opis. U subotu 25. srpnja 2009. god. je u Nadinu u organizaciji KUD-a "Nadin", a pod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Benkovca održana druga po redu, etno-glazbena manifestacija "Pisma stara iz Ravnih kotara" - Nadin 2009. Ovoga puta je nastupilo čak 13 folklornih skupina. Osim domaćina KUD-a "Nadin" tu su bili redom: KUD-a "Kukljica" iz Kukljice KUD "Sv. Mihovil" iz Galovca KUD "Vila Velebita" iz Jasenica-Maslenice KUD "Gradina" iz Polače KUD "Škabrnja" iz Škabrnje KUD "Popovići" iz Popovića KUD "Sv. Kata" iz Zemunika KUD "Sv Ivan Krstitelj" iz Ružića (BiH) KUD "Delnice" iz Delnica KUD "Sv Julije Benešić" iz Iloka KUD "Hruševec Kupljenski" iz Hruševca Kupljenskog (Zagorje) i KUD Pri DVD-u Njemci iz Njemaca (Slavonija) Manifestacija je započela u 19 sati ispred nadinske škole, okupljanjem izvođača, te blagoslovom nadinskog župnika don Borisa Pedića, nakon čega je uz pjesmu krenuo mimohod sudionika kroz selo do Sportskog centra "kod Zadruge", gdje se odvijao centralni dio ovog događaja. Kao i prošle godine, prostorom je dominirala raskošno uređena bina koja je i ovaj put bila u znaku nadinskih simbola - masline, smokve i vinove loze, a u pozadini s monumentalnim platnom panorame Nadina. Manifestaciji su nazočili i predstavnici lokalnih vlasti - gradonačelnik grada Benkovca gosp. Željko Katuša, te predstavnica Zadarske županije gđa. Renata Peroš, koja je i otvorila ovu manifestaciju. Uslijedio je gotovo trosatni program uz sudjelovanje oko 400 izvođača, a koji su uspješno koordinirale i vodile šarmantne voditeljice Doris Pinčić i Anđela Marić. Svaka skupina je nastojala na najbolji način pokazati svoje pjesme, kola i plesove, kao i bogatstvo svojih narodnih nošnji. Da su u tome uspjeli znak je oduševljenje mnogobrojne publike, kojoj će ovo svakako biti večer za pamćenje. Posebno zanimanje pobudili su gosti izvan Zadarske županije - gorani, zagorci, slavonci, srijemci i hercegovci, koji su ovu manifestaciju učinili smotrom svehrvatske tradicijske baštine. Sve skupa je okončano veličanstvenim vatrometom, nakon čega je priređena večera za sve sudionike, uzvanike i sponzore. Poslužena su tradicionalna ravnokotarska jela s neizbježnom "janjetinom s ražnja". Fešta je potrajala do ranih jutarnjih sati, uz opće pučko veselje, praćeno urnebesnom svirkom kotarskih cvitaraša i slavonskih tamburaša. |
Po kraju
Vransko jezero
Park prirode Vransko jezero - mjesto gdje se ptice uvijek iznova vraćaju
Datum objave: 1.2.2021. Objavio: Park prirode Vransko jezero Opis: Autor: Goran Šafarek Produkcija: Park prirode Vransko jezero 2020. Film s prikazom mnoštva predivnih kadrova iz života ptica izrađen je u sklopu Projekta „Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Izradu video materijala sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj koji je dio projekta ”Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero provodi navedeni projekt u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u okviru poziva „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Sadržaj filma isključiva je odgovornost Javne ustanove Park prirode Vransko jezero. |
Istraživanje Vranskog jezera
Datum objave: 19.2.2021. Autor: Avanture Gorana Šafareka Opis: Istraživanje Vranskog jezera Vransko jezero u Dalmaciji pruža veličanstven doživljaj prirode, od trščaka gdje se gnijezde neke od najrjeđih ptica Hrvatske, do ljutog krša, a to je ujedno i povijesna pozornica. Pročitajte više: https://safarek.com/istrazivanje-park... |
Vrana
Bitka za Vranu
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
BLAGO NAŠEG KRAJA - Vrana - 20-02-2013
Autor: voxzadar Datum objave: 2.4.2013. Opis. Naša ekipa uputila se u jedno mjesto, udaljeno od mora jedva nekoliko kilometara. Tu se kriju mnoge zanimljive lokacije koje su zapravo ostaci svih kultura koje su ovuda prolazile. Ovo mjesto je napučeno legendama, u njegovim temeljima počivaju duhovi praljudi, ovim prostorom još uvijek šeću junaci mnogih civilizacija i kultura. "Blago našeg kraja" gostuje u Vrani, u selu koje je kolijevka naše državnosti. Budite s nama u susretu s ljepotom prirode, poviješću, tradicijom i dobrim vrijednim ljudima koje oduvijek krasi hrabro hrvatsko srce. |
VITEZOVI VRANSKI | Bitka između Turaka i kršćana [duet sa Sapom]
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 5.9.2022. Opis. Jedan opušteni izvještaj s prve (od tri) večeri viteškog turnira "Dani vitezova vranskih" u Vrani kod Pakoštana. Pogledajte defile 22 povijesne skupine iz Hrvatske i susjednih zemalja i bitku Osmanske i kršćanske vojske. Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; - Kanal je za sve gledatelje BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva na tri načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic 3. Bankovni račun: REVOLUT BANK / Primatelj: Jurica Galic - @juricagalic - IBAN: LT72 3250 0241 9594 8433 - BIC: REVOLT21 - Ako želite imati klupsku majicu, možete je naručiti ovdje: Lumer Shop: https://lumer-shop.eu/product-categor... (ova opcija je ISKLJUČIVO ZA VAS, zarada kanala od prodanih majica je minimalna!) Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Saša Stojanović Sapa (voditelj 2) + autor thumbnail fotografije |
Bribir
Bribir, koji je nastao na antičkoj Varvariji, bio je grad Šubića, hrvatskih banova i najmoćnije hrvatske obitelji svoga doba, gospodara Hrvatske i Bosne.
Benkovac
Utvrda Kličevica
Croatia Beautiful Places - Klicevica Fortress
Autor: Mykyta Charivnyk Datum objave: 7.2.2024. Opis. Kličevica Fortress is a medieval stronghold located above the Kličevica River canyon in Benkovac, Croatia. Constructed in the 15th century by Grgur from the Kurjaković family, the fortress served as a vital political and defensive structure during the Croatian-Hungarian Kingdom. The fort takes on a trapezoidal shape, with a dominant tower that stands as a symbol of its strength and authority. The fortress's stone roof, a testament to the craftsmanship of the time, has remarkably endured through the ages, preserving its original form to this day. In recent times, efforts have been made to preserve and promote the historical value of Kličevica Fortress. Restoration projects have aimed to maintain the integrity of its architecture and ensure that future generations can appreciate its grandeur. The Kličevica Fortress is a great destination for family outings. Its surrounding woodland is a wonderful location for a picnic and time in nature. There are other walkways that allow you to stroll in the forest. Entrance free of charge. |
Novigrad (Novigrad, dalmatinski)
Na temelju dosadašnjih istraživanja može se potvrditi da se iznad današnjeg Novigrada već u liburnsko doba nalazila gradina podno koje je za rimske uprave podignut manji castrum. Utvrda je restaurirana 1220. godine i latinskim je imenom nazvana Castrum Novum, koju su Hrvati nazvali Novigrad. Oko 1282. godine iz temelja ju je pregradio knez Grgur Kurjaković iz obitelji krbavskih knezova koji su u to vrijeme bili gospodari Novigrada. Tvrđava je tada imala četvrtast oblik, a kasnije su je Mlečani u nekoliko navrata dodatno povećali i utvrdili te sveli na današnji oblik galije. Postala je simbol Novigrada i njegovih stanovnika, kojima je za vrijeme dugih stoljeća pružala zaštitu i sigurnost, a povijesna jezgra ovog mjesta jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih i novovjekovnih utvrđenih urbanih cjelina u Hrvatskoj.
IZVOR JUTARNJI LIST, 2020. |
Nin
Zanimljivosti
Kraljičina plaža. Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara i nalazi se kod Nina. Prema izboru američkog Travel Channela Kraljičina plaža uvrštena je među 100 najljepših plaža svijeta.
Kraljičina plaža. Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara i nalazi se kod Nina. Prema izboru američkog Travel Channela Kraljičina plaža uvrštena je među 100 najljepših plaža svijeta.
IZVORI I LITERATURA
ADULMAR, Katarina; KOLARIĆ, Lovro: Krajobrazna studija Park prirode Vransko jezero. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, BS Krajobrazna arhitektura. Zagreb, 2020. (PDF)
ANDROVIĆ, Ivan: Po Ravnim kotarima i kršnoj Bukovici. Zadar 1909. GRUPA AUTORA: ZAPISI IZ GORNJIH RAVNIH KOTARA - Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Gl. ured.: Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za komparativno historijske i interkulturne studije. Zagreb, 2010. (PDF) KOS, Lucijan: Bukovica i Ravni kotari - Historijsko-geografsko, ekonomsko-prometno i političko-upravno značenje. U: Benkovački kraj - Zbornik I (PDF) GRUPA AUTORA: Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". Zadar, 2023. (PDF) GRUPA AUTORA: Zapisi iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Zagreb, 2010.
GRUPA AUTORA: Kula Jankovića: spomenik kulture - pokretač održivog razvoja Ravnih kotara: baština, interkulturalizam i revitalizacija. Zbornik radova / uredili Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić. - Zagreb : Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije : Plejada, 2014. - 174 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Desničini susreti ; sv. 9)
GRUPA AUTORA: Zemunik u prostoru i vremenu. Zbornik. Urednici Josip Faričić, Zdenko Dundović. Sveučilište u Zadru [etc.]. Zadar, 2016.
TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Asseria. Iz: Po Ravnim kotarima. Asseria, Vol. 5 No. 5, 2007. (PDF) TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Po Ravnim Kotarima. Hrvatski ilustrovani Kalendar. Zadar 1906., str. 87 – 92. ZAPISI iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Uredile Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta: FF press, 2010.
|