O kraju
|
|
UvodRavni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u Šibensko-kninskoj županiji.
Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Ravni kotari su zaravnjeno područje s prosječnom nadmorskom visinom od 100 - 150 m. Na površini područja od 1261 km2 male su razlike u nadmorskim visinama koje se očituju kao izmjene nizinskih krajolika izgrađenih od fliša i kvartarnih naslaga te karbonatnih brdovitih krajolika. Takva izmjena krajolika izraženija je u južnom i jugoistočnom dijelu Ravnih kotara, dok je sjeverni dio gotovo u potpunosti zaravnjen, s prosječnim nadmorskim visinama nižim od 100 m. Najniži dio terena jednak je razini mora u okolici grada Nina, dok se najviša kota terena, Velika Gradina, nalazi na 329 m nadmorske visine, kod općine Stankovci. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu područja izdvajaju se brdo Crnogorka kod Vranskog jezera, s kotom Štandarac (303 m), brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). Najveća uzvišenja u sjevernom dijelu Ravnih kotara su Debelo brdo (166 m) i Pekotin brig (164 m) kod naselja Radovin (DGU, 2022). Dio terena koji je izgrađen od karbonata karakteriziraju krški reljefni oblici. Površinski geomorfološki krški oblici koji izgrađuju karbonatna brda uključuju ponikve i jaruge.
ENGLISH SUMMARY: Ravni kotari- 
|
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
|
Osnovno obilježje reljefa Ravnih kotara je zaravnjenost, odnosno smjena relativno blagih uzvišenja i udolina, dinarskog smjera pružanja. Glavno geomorfološko obilježje Ravnih kotara jest izmjena karbonatnih hrptova i flišnih udolina što se očituje u blago brežuljkastom gibajućem reljefu, malih visinskih odnosa 100 - 150 m. Hrptovi i udoline se serijski izmjenjuju u izduženim formama u smjeru pružanja Dinarida. Izmjena udolina i uzvisina je uglavnom uvjetovana otpornošću stijena na trošenje, pri čemu su karbonati uzvisine, a fliševi udoline. Međutim, ima i obrnutih slučajeva, što je posljedica tektonskih procesa. Vapnenački dijelovi imaju tipičan krški karakter pri čemu oskudijevaju tlom te imaju razvijene male reljefne forme (škrape i ponikve). Sasvim drugačije su flišne udoline koje su laporovite i pješčenjačke (s dominantno smeđim antropogenim tlima). One su mjestimično proširene ili prekrivene aluvijalnim nanosima, a uz rječice i blata su razvijena i močvarno-glejna tla.
Plodnost područja i bogatstvo vodom je važno obilježje flišnih udolina, pa za razliku od okolnih krških zaravni, pobrđa i planina, Ravni kotari imaju izražen poljoprivredni potencijal i u pravilu su kroz povijest predstavljali poljoprivrednu oazu cijele jadranske regije i čimbenik razvoja okolnih gradova. IZVOR Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Zadar, 2023. (PDF) |
O najvišem vrhu Ravnih kotara Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja. Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v. Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Materijalna baština
|
Kad se sjetim Krke – tkalja
Autor: Krka National Park Datum objave: 5.4.2020. Opis. Edukativno-dokumentarni serijal JU „NP Krka“ Redatelj i scenarist: Tomislav Krnić Produkcija: Digital Media Studio 24/7 |
Kad se sjetim Krke – mlinar
Autor: Krka National Park Datum objave: 5.4.2020. Opis. Edukativno-dokumentarni serijal JU „NP Krka“ Redatelj i scenarist: Tomislav Krnić Produkcija: Digital Media Studio 24/7 |
Duhovna baština
Ples i glazba
|
Pisma stara iz Ravnih Kotara - Nadin 2009 - KUD "Gradina" Polaca
Autor: pbrzoja Datum objave: 31.8.2009. Opis. U subotu 25. srpnja 2009. god. je u Nadinu u organizaciji KUD-a "Nadin", a pod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Benkovca održana druga po redu, etno-glazbena manifestacija "Pisma stara iz Ravnih kotara" - Nadin 2009. Ovoga puta je nastupilo čak 13 folklornih skupina. Osim domaćina KUD-a "Nadin" tu su bili redom: KUD-a "Kukljica" iz Kukljice KUD "Sv. Mihovil" iz Galovca KUD "Vila Velebita" iz Jasenica-Maslenice KUD "Gradina" iz Polače KUD "Škabrnja" iz Škabrnje KUD "Popovići" iz Popovića KUD "Sv. Kata" iz Zemunika KUD "Sv Ivan Krstitelj" iz Ružića (BiH) KUD "Delnice" iz Delnica KUD "Sv Julije Benešić" iz Iloka KUD "Hruševec Kupljenski" iz Hruševca Kupljenskog (Zagorje) i KUD Pri DVD-u Njemci iz Njemaca (Slavonija) Manifestacija je započela u 19 sati ispred nadinske škole, okupljanjem izvođača, te blagoslovom nadinskog župnika don Borisa Pedića, nakon čega je uz pjesmu krenuo mimohod sudionika kroz selo do Sportskog centra "kod Zadruge", gdje se odvijao centralni dio ovog događaja. Kao i prošle godine, prostorom je dominirala raskošno uređena bina koja je i ovaj put bila u znaku nadinskih simbola - masline, smokve i vinove loze, a u pozadini s monumentalnim platnom panorame Nadina. Manifestaciji su nazočili i predstavnici lokalnih vlasti - gradonačelnik grada Benkovca gosp. Željko Katuša, te predstavnica Zadarske županije gđa. Renata Peroš, koja je i otvorila ovu manifestaciju. Uslijedio je gotovo trosatni program uz sudjelovanje oko 400 izvođača, a koji su uspješno koordinirale i vodile šarmantne voditeljice Doris Pinčić i Anđela Marić. Svaka skupina je nastojala na najbolji način pokazati svoje pjesme, kola i plesove, kao i bogatstvo svojih narodnih nošnji. Da su u tome uspjeli znak je oduševljenje mnogobrojne publike, kojoj će ovo svakako biti večer za pamćenje. Posebno zanimanje pobudili su gosti izvan Zadarske županije - gorani, zagorci, slavonci, srijemci i hercegovci, koji su ovu manifestaciju učinili smotrom svehrvatske tradicijske baštine. Sve skupa je okončano veličanstvenim vatrometom, nakon čega je priređena večera za sve sudionike, uzvanike i sponzore. Poslužena su tradicionalna ravnokotarska jela s neizbježnom "janjetinom s ražnja". Fešta je potrajala do ranih jutarnjih sati, uz opće pučko veselje, praćeno urnebesnom svirkom kotarskih cvitaraša i slavonskih tamburaša. |
Tradicijska gastronomija
|
Večerao sam sa MONASIMA i jeo legendarni rižoto u srcu DALMACIJE!
Autor: Paqito Datum objave: 13.7.2025. Opis. Ova tura nije samo putovanje — već povratak ukusu, tišini i suštini. U srcu Dalmacije, oko Skradina, istražujem regiju koja je oduševila Anthonyja Bourdaina. Večeram sa monasima u manastiru Krka, jedem legendarni Skradinski rižoto koji je, po njegovim rečima, dostojan poslednjeg obroka, i posetio sam vinariju Bibić — jedno od mesta koje je Bourdain proslavio širom sveta. Vila Bas de Bas, bazen, vino, hrana — i mir. Gledajte do kraja. Ovo nije samo gastro blog — ovo je omaž ukusu koji ne laže. — 🍷 Lokacije u videu: • Manastir Krka • Vinarija Bibić • Vila Bas de Bas • Cantinetta i njen skradinski rižoto (slow food legenda) |
Po kraju
Vransko jezero
|
Park prirode Vransko jezero - mjesto gdje se ptice uvijek iznova vraćaju
Datum objave: 1.2.2021. Objavio: Park prirode Vransko jezero Opis: Autor: Goran Šafarek Produkcija: Park prirode Vransko jezero 2020. Film s prikazom mnoštva predivnih kadrova iz života ptica izrađen je u sklopu Projekta „Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Izradu video materijala sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj koji je dio projekta ”Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero”. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero provodi navedeni projekt u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u okviru poziva „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Sadržaj filma isključiva je odgovornost Javne ustanove Park prirode Vransko jezero. |
Istraživanje Vranskog jezera
Datum objave: 19.2.2021. Autor: Avanture Gorana Šafareka Opis: Istraživanje Vranskog jezera Vransko jezero u Dalmaciji pruža veličanstven doživljaj prirode, od trščaka gdje se gnijezde neke od najrjeđih ptica Hrvatske, do ljutog krša, a to je ujedno i povijesna pozornica. Pročitajte više: https://safarek.com/istrazivanje-park... |
Vrana
Bitka za Vranu
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
|
BLAGO NAŠEG KRAJA - Vrana - 20-02-2013
Autor: voxzadar Datum objave: 2.4.2013. Opis. Naša ekipa uputila se u jedno mjesto, udaljeno od mora jedva nekoliko kilometara. Tu se kriju mnoge zanimljive lokacije koje su zapravo ostaci svih kultura koje su ovuda prolazile. Ovo mjesto je napučeno legendama, u njegovim temeljima počivaju duhovi praljudi, ovim prostorom još uvijek šeću junaci mnogih civilizacija i kultura. "Blago našeg kraja" gostuje u Vrani, u selu koje je kolijevka naše državnosti. Budite s nama u susretu s ljepotom prirode, poviješću, tradicijom i dobrim vrijednim ljudima koje oduvijek krasi hrabro hrvatsko srce. |
VITEZOVI VRANSKI | Bitka između Turaka i kršćana [duet sa Sapom]
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 5.9.2022. Opis. Jedan opušteni izvještaj s prve (od tri) večeri viteškog turnira "Dani vitezova vranskih" u Vrani kod Pakoštana. Pogledajte defile 22 povijesne skupine iz Hrvatske i susjednih zemalja i bitku Osmanske i kršćanske vojske. Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; - Kanal je za sve gledatelje BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva na tri načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic 3. Bankovni račun: REVOLUT BANK / Primatelj: Jurica Galic - @juricagalic - IBAN: LT72 3250 0241 9594 8433 - BIC: REVOLT21 - Ako želite imati klupsku majicu, možete je naručiti ovdje: Lumer Shop: https://lumer-shop.eu/product-categor... (ova opcija je ISKLJUČIVO ZA VAS, zarada kanala od prodanih majica je minimalna!) Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Saša Stojanović Sapa (voditelj 2) + autor thumbnail fotografije |
Benkovac
Utvrda Kličevica
|
Croatia Beautiful Places - Klicevica Fortress
Autor: Mykyta Charivnyk Datum objave: 7.2.2024. Opis. Kličevica Fortress is a medieval stronghold located above the Kličevica River canyon in Benkovac, Croatia. Constructed in the 15th century by Grgur from the Kurjaković family, the fortress served as a vital political and defensive structure during the Croatian-Hungarian Kingdom. The fort takes on a trapezoidal shape, with a dominant tower that stands as a symbol of its strength and authority. The fortress's stone roof, a testament to the craftsmanship of the time, has remarkably endured through the ages, preserving its original form to this day. In recent times, efforts have been made to preserve and promote the historical value of Kličevica Fortress. Restoration projects have aimed to maintain the integrity of its architecture and ensure that future generations can appreciate its grandeur. The Kličevica Fortress is a great destination for family outings. Its surrounding woodland is a wonderful location for a picnic and time in nature. There are other walkways that allow you to stroll in the forest. Entrance free of charge. |
Bjelina
|
Bjelina – put u nigdje
Autor: P - portal Daum objave: 3.8.2022. Opis. Prije posljednjeg rata, mnoga sela dalmatinskog zaleđa bila su živopisna središta života i napretka. Selo Bjelina imalo je svojevremeno poštu, zdravstvenu ambulantu, tri dućana s mješovitom robom, kao i Narodnu biblioteku koja je radila sve do avgusta 1995. godine. Danas malobrojni mještani nemaju ni osnovne uvjete za dostojanstven život. Putem Udruge „Baština Bjeline“ odlučili su da sami poduzmu sve kako bi promovirali materijalnu i kulturnu baštinu ovog mjesta, ali i osigurali najosnovnije uvjete za ostanak ovdje. Novinarka: Željka Kovačević Kamera i montaža: Edin Bećirević Urednica: Olivera Radović Proizvodnja: Srpsko privredno društvo Privrednik Produkcija: P-portal Pratite nas na društvenim mrežama: Official website► https://p-portal.net/ Facebook► / Instagram► / peportal Twitter ► / peportalnet |
Novigrad (Novigrad, dalmatinski)
|
Na temelju dosadašnjih istraživanja može se potvrditi da se iznad današnjeg Novigrada već u liburnsko doba nalazila gradina podno koje je za rimske uprave podignut manji castrum. Utvrda je restaurirana 1220. godine i latinskim je imenom nazvana Castrum Novum, koju su Hrvati nazvali Novigrad. Oko 1282. godine iz temelja ju je pregradio knez Grgur Kurjaković iz obitelji krbavskih knezova koji su u to vrijeme bili gospodari Novigrada. Tvrđava je tada imala četvrtast oblik, a kasnije su je Mlečani u nekoliko navrata dodatno povećali i utvrdili te sveli na današnji oblik galije. Postala je simbol Novigrada i njegovih stanovnika, kojima je za vrijeme dugih stoljeća pružala zaštitu i sigurnost, a povijesna jezgra ovog mjesta jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih i novovjekovnih utvrđenih urbanih cjelina u Hrvatskoj.
IZVOR JUTARNJI LIST, 2020. |
|
Novsko ždrilo
Maslenički most
Bungee Jumping Maslenički most. Tvrtka koja organizira bungee jumping na Masleničkom mostu pokrenuta je 2005. godine kao agencija koja se bavi aktivnim turizmom i ekstremnim sportovima. Od 2006. godine uveli su bungee jumping s Masleničkog mosta, što im je i glavna djelatnost. Visina mosta je 56 metara, a prilikom skoka skakači se spuštaju otprilike četiri do pet metara iznad mora, što traje oko četiri sekunde. Nakon skoka skakači se spuštaju u čamac i voze se do obale. Postoje ograničenja težine kako bi se osigurala sigurnost. Svi skakači moraju imati između 50 i 140 kilograma. Cijena skoka je 100 eura (2025. godine), a snimka se plaća dodatnih 20 eura. Amerikanac Richard Dinar (82) skočio je u ljeto 2025. s Masleničkog mosta i oborio record za najstariju osobu ikad koja je skočila s tog mosta.
Nin
|
Zanimljivosti
Kraljičina plaža. Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara i nalazi se kod Nina. Prema izboru američkog Travel Channela Kraljičina plaža uvrštena je među 100 najljepših plaža svijeta. |
Nin - grad kraljevske prirode | dokumentarni film 4k REMASTER
Autor: Wild Croatia Datum objave: 11.12.2025. Opis. Stari hrvatski gradić Nin oduvijek je privlačio ljubitelje starina. Još je ilirsko pleme Liburno ovdje započelo tijek povijesti još prije tri tisuće godina, a kip Grgura Ninskog, crkva Sv. Nikole i Sv. Križa samo su dio iznimno bogate kulturne baštine. Usto, mirne pješčane plaže mame kupače, a ljekoviti mulj one kojima je potrebna zdravstvena njega. No, sve više izranja uz iz povijesnu baštinu i priroda Nina. Slana muljevita i močvarna područja pružaju iznimnu prirodnu vrijednost te postaju sve veći identitet Nina. Ne čudi što je postao europska destinacija izvrsnosti EDEN na temu “Turizam uz vode“, a time je ovaj ljupki gradić ušao u obitelj od stotinjak posebnih i odabranih mjesta Europe. Pogledajte dokumentarni film Nin - grad kraljevske prirode! Pročitajte više: https://prirodahrvatske.com/2018/11/1... |
Crno vrilo
|
Crno vrilo, ranoneolitsko nalazište u blizini Zadra, jedno je od brojnih arheoloških nalazišta koja zadarsku regiju, Ravne kotare i sjevernu Dalmaciju općenito čine specifičnim područjem u arheološkom, povijesnom i kulturnom smislu. Otkriće Crnog vrila obogatilo je ovu regiju za još jedno arheološko nalazište i još jednom potvrdilo važnost ovog kraja u stvaranju i razvoju kulture i civilizacije od najranijih prapovijesnih razdoblja. U širokom rasponu arheoloških nalazišta, počevši od onih paleolitskih i mezolitičkih koji nisu istraženi, preko nekoliko istraženih neolitskih nalazišta, brončanodobnih gradina, liburnskih naselja i nekropola, rimskih urbanih aglomeracija, ranokršćanskih i ranohrvatskih nalazišta, do važnih središta hrvatske kulture, nijedno od ovih nalazišta ne može i ne mora dobiti prioritet prema svojoj važnosti i značenju, jer su sva podjednako važni dijelovi povijesti i kulture ovog kraja, osiguravajući mu istaknuto mjesto u širokim prostornim i povijesno-kulturnim odnosima.
PROČITAJ VIŠE MARIJANOVIĆ, Brunislav: Crno vrilo 1. Sveučilište u Zadru. Zadar, 2009. |
CRNO VRILO ( ZAPIŠANO U KOSTIMA )
Autor: Dijelim Ljubav Datum objave: 22.7.2025. Opis. Istražujući daleku povijest ljudskog roda, stručnjaci se nerijetko susreću s nepoznanicama koje je vrlo teško objasniti. Neuobičajen grobni prilog, ukop koji odudara od standarda za svoje razdoblje... Kako objasniti ritual koji se odvijao prije pet ili deset tisuća godina, a koji odudara od uobičajene slike?Nalazi s neolitičkog lokaliteta Crno vrilo sami su po sebi prava senzacija. Naime, kosturi iz mlađega kamenog doba vrlo su rijetki, a ovaj s Crnog vrila još je zagonetniji. Dr. Šlaus i njegov tim otkrivaju tajnu neuobičajenog ukopa starog više od 8.000 godina. |
Bribir
Bribir, koji je nastao na antičkoj Varvariji, bio je grad Šubića, hrvatskih banova i najmoćnije hrvatske obitelji svoga doba, gospodara Hrvatske i Bosne.
|
Bribir - skriveni srednjovjekovni gradić kod Skradina . Bili smo tamo i saznali planove
Autor: Koordinacija Datum objave: 26.3.2025. Opis. Na samo desetak minuta vožnje od Skradina smjestio se izletnički biser, srednjovjekovni gradić koji bi mogao postati novo turističko odredište. © Zabranjeno svako kopiranje i postavljanje na druge kanale! -- @Koordinacija - vaš prozor u svijet građevinarstva http://www.koordinacija.hr -- PRATITE NAS NA MREŽAMA: Facebook / koordinacija.com.hr Instagram / koordinacija.hr LinkedIn / koordinacija TikTok / koordinacija |
Bribirska glavica
Autor: Dvorci Stari Gradovi Datum objave: 19.11.2016. Opis. Idealne utvrde nadziru okolni prostor - u ovom slučaju od granice plodnih Ravnih kotara i krševite Bukovice do mora, obale i otoka šibenskog arhipelaga pa i onih udaljenijih, idealne utvrde vizualno komuniciraju sa sličnim objektima i sve su idealne utvrde sagrađene na dominantnim, povišenim položajima koje je lako braniti, odnosno izbjeći ukoliko ste potencijalni osvajač. Sve te preduvjete zadovoljava Bribirska glavica gdje život započinje u prapovijesti i traje do početka 18. stoljeća i koju njezin prvi istraživač Lujo Marun početkom 20. stoljeća naziva "hrvatskom Trojom". Unutar perimetra zidina građenih od prapovijesti do srednjega vijeka razvijalo se naselje koje je u svojim najboljim danima imalo površinu od sedamdesetak tisuća četvornih metara i postiglo zavidnu gospodarsku i kulturnu razinu. Snimatelj: Dušan Vugrinec |
Bajkovita Hrvatska 2: Bribirska glavica - Hrvatska Troja (BH-140)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 11.4.2024. Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production @ADRIATONproduction |
|
Arheocast ep#5 - Arheološki lokalitet na Bribirskoj glavici
Autor: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Datum objave: 25.3.2021. Opis. U petom Arheocastu saznat ćemo nešto o arheološkom lokalitetu na Bribirskoj glavici, koji se naziva i hrvatskom Trojom. Naselje u pravom smislu formirano je već krajem brončanog doba (oko 900 g. pr. Kr.), a napušteno dolaskom Turaka, što ga svrstava među naselja s najdužim kontinuitetom na ovim prostorima. Istraživanja na Glavici započinju već 1910. godine i traju do danas. Prapovijesno, antičko i srednjovjekovno doba ostavili su brojne materijalne tragove koji se mogu iščitati kroz sačuvanu arhitekturu, a predmeti pronađeni tijekom dugogodišnjih istraživanja svjedoče o životu stanovnika ovog naselja, od kojih su najpoznatiji članovi obitelji Šubić. O starim i novim istraživanjima te o povijesti ovog lokaliteta govori nam Nikolina Uroda, kustosica muzeja HAS i voditeljica arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici. Stay tuned |
Vaćani
Arheološki lokalitet. Dva kamena sarkofaga na starohrvatskom nalazištu u Vaćanima oduševila su arheologe, ali i zbunila. Naime, ukopi u sarkofazima nisu uobičajeni za stare Hrvate. Osim toga, uz jednog od pokojnika položeni su franački mač, ostruge i vrijedna staklena posuda.
HRT
HRT
|
GASTRAJBAJTER IZ VAĆANA ( ZAPISANO U KOSTIMA )
Autor: Dijelim Ljubav Datum objave: 22.7.2025. Opis. Ako je išta konstanta u ljudskoj povijesti, to je želja svakog od nas da bude zapamćen. Keopsova piramida, Partenon ili Taj Mahal monumentalni su izrazi te želje. No što je s onom vojskom bezimenih, čiji su životi također pisali povijest, ali si nisu mogli podizati spomenike?". Riječi su to dr. Marija Šlausa, vjerojatno najpoznatijeg hrvatskog forenzičnog antropologa i bioarheologa, ujedno i koautora serije 'Zapisano u kostima'. Upravo iz želje da se poznata povijest ispriča s gledišta nepoznatih ljudi nastala je znanstveno-dokumentarna serija u čijem je fokusu kostur neke od osoba koja je živjela na području današnje Hrvatske, od prapovijesti do danas.Središnje mjesto svake epizode laboratorij je Antropološkog centra HAZU u kojem djeluju dr. Šlaus i njegov tim. Osim njih, na rasvjetljavanju slučajeva pomažu im i najistaknutiji hrvatskih znanstvenici i stručnjaci različitih struka (arheolozi, povjesničari, etnolozi, povjesničari umjetnosti, liječnici, muzealci...).Kroz pet epizoda, na temelju forenzično-antropološke analize koštanih ostataka, dr. Šlaus i njegovi suradnici pokušavaju otkriti tko je ta osoba bila, kako je živjela te kako i od čega je umrla. Rekonstruirajući život i smrt svake od osoba, te rekonstrukcijom uvjeta i kvalitete svakodnevnog života, rekonstruiramo i život cijele zajednice, ali i bacamo novo svjetlo na povijest koja nas je uvelike odredila.Najstariji slučaj u seriji, u epizodi "Crno vrilo", star je gotovo 10.000 godina, a riječ je o ženi iz Dračevca Ninskog koja je umrla, pokopana i ostavljena u vrlo neobičnom položaju. Epizode "Tursko groblje" i "Tajna udbinske katedrale" obrađuju dva intrigantna slučaja iz razdoblja hrvatsko-turskog ratovanja, pri čemu smo došli na prag senzacionalnog otkrića o banu Derenčinu i njegovom sinu. U epizodi "Legionar iz Resnika" bavimo se rimskom okupacijom naših prostora i legionarom koji je neobično skončao nadomak Trogira. Serija završava epizodom "Stari Hrvati" i usporedbom života i životnih navika naših predaka i nas samih, a rezultati našeg istraživanja gotovo su zapanjujući.Istražujući daleku povijest ljudskog roda, stručnjaci se nerijetko susreću s nepoznanicama koje je vrlo teško objasniti. No, bez obzira što na mnoga pitanja još uvijek nemamo odgovor, dr. Mario Šlaus i njegovih petero suradnika uspjeli su, vjerujemo, pobiti duboko ciničnu tvrdnju da povijest pišu samo pobjednici.---1. epizoda: U prvoj od pet epizoda pogledajte što će otkriti kostur mlade žene s okrutnim perimortalnim traumama. Hoće li dr. Mario Šlaus rasvijetliti tajnu humka usred čepinskog polja zvanog Tursko groblje? |
Kistanje
|
KAKO JE OTKRIVEN TREĆI RIMSKI AMFITEATAR U HRVATSKOJ ?!?
Autor: ArheoBalkan Datum objave: 12.10.2025. Dobrodošli u Burnum — fascinantni rimski vojni logor i amfiteatar smješten u srcu Dalmacije, nedaleko od Kistanja i Nacionalnog parka Krka! 🇭🇷 U ovom videu istražujemo ostatke antičkog grada, šetamo kroz povijest starih Rimljana i otkrivamo zašto je Burnum jedno od najzanimljivijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Lokacija: Burnum, Hrvatska Snimljeno: 11.10.2025 Ne zaboravi lajkati, komentirati i pretplatiti se za još zanimljivih arheoloških priča iz Hrvatske! |
Smrdelje
KUK
|
Prekrasna netaknuta Dalmacija Stigli smo u zavičaj Vrh Kuk
Autor: Born in Dalmatia Datum objave: 18.5.2025. Opis. SMRDELJENetaknuta priroda u zaleđu Dalmacije. |
Lišane Ostrovičke
|
HAJDUK SPLIT-LIŠANE i ANTIN KAMEN
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 24.5.2025. Opis. Ovaj put vas vodimo u selo Lišane Ostrovičke da vam pokažemo legendarni grafit HAJDUK SPLIT-LIŠANE,kao i Antin kamen ispod kojeg je crkva sv.Ante Padovanskog koji se nalaze u selu Ostrovica.Veliko hvala mladom načelniku općine Zvonimiru Mijiću,legendi Petru Nimcu i mladićima koji su nas jako srčano i gostoljubivo primili u svoje dično selo. |
IZVORI I LITERATURA
|
ADULMAR, Katarina; KOLARIĆ, Lovro: Krajobrazna studija Park prirode Vransko jezero. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, BS Krajobrazna arhitektura. Zagreb, 2020. (PDF)
ANDROVIĆ, Ivan: Po Ravnim kotarima i kršnoj Bukovici. Zadar 1909. GRUPA AUTORA: ZAPISI IZ GORNJIH RAVNIH KOTARA - Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Gl. ured.: Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za komparativno historijske i interkulturne studije. Zagreb, 2010. (PDF) KOS, Lucijan: Bukovica i Ravni kotari - Historijsko-geografsko, ekonomsko-prometno i političko-upravno značenje. U: Benkovački kraj - Zbornik I (PDF) GRUPA AUTORA: Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". Zadar, 2023. (PDF) GRUPA AUTORA: Zapisi iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Zagreb, 2010.
GRUPA AUTORA: Kula Jankovića: spomenik kulture - pokretač održivog razvoja Ravnih kotara: baština, interkulturalizam i revitalizacija. Zbornik radova / uredili Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić. - Zagreb : Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije : Plejada, 2014. - 174 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Desničini susreti ; sv. 9)
GRUPA AUTORA: Zemunik u prostoru i vremenu. Zbornik. Urednici Josip Faričić, Zdenko Dundović. Sveučilište u Zadru [etc.]. Zadar, 2016.
TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Asseria. Iz: Po Ravnim kotarima. Asseria, Vol. 5 No. 5, 2007. (PDF) TRESIĆ PAVIČIĆ, Ante: Po Ravnim Kotarima. Hrvatski ilustrovani Kalendar. Zadar 1906., str. 87 – 92. ZAPISI iz gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Uredile Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta: FF press, 2010.
|
|
