DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

BLOG
Dinarsko gorje

Via Dinarica - kako je sve započelo? (3. dio)

2/12/2020

2 Comments

 
Od ideje ka realizaciji 

Godine koje su slijedile bile su posvećene nastavku terenskog istraživanja mogućih varijanti trase Via Dinarice, jer je valjalo razmotriti mnoštvo problema: gdje prelaziti državne granice, kako izbjeći  minski sumnjiva područja, mogućnost smještaja i drugih servisnih usluga, mogućnost opskrbe hranom i vodom, naselja-čvorišta (eng. hub), atraktivnost prostora, prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti,  poveznice s postojećim stazama i dr.
​
Par godina kasnije, nekako istovremeno kada sam konkretizirao ovu virtualnu rutu Via Dinarice objavivši je na stranici Summitpost, vidio sam kako se isti naziv i ideja pojavljuju u jednom od Projekata UNDP za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. S obzirom kako su sada na internetu postojale “dvije” Via Dinarice, što je moglo biti zbunjujuće za neupućene, poslao sam elektronsko pismo na adresu UNDP CG - ne tražeći ništa od njih, a ponajmanje neku korist, samo konstantirajući neobičnu situaciju, no odgovor nije nikada stigao. Ipak, nastavio sam obilaziti teren, prikupljati informacije, poboljšavati dionice i promovirati dinarske planine, uz najveće ograničenje – nedostatak institucionalne logistike. Naposlijetku, godine 2013. godine kontaktirala me je bosansko-hercegovačka ekipa Via Dinarice koji su me izuzetno korektno obavijestili o rastu i širenju inicijative Via Dinarica, koja je tada već prerastala u veći regionalni projekt. Kako je Via Dinarica očito bila prešla u dobre ruke, okrenuo sam se drugome dinarskome projektu - stvaranju elektronske enciklopedije, točnije multipedije Dinarskog gorja putem istoimene web-stranice.
Picture
Fotografija 11
Kada u planini upitate domaćine-supružnike za jednu zajedničku fotografiju, gotovo će se uvijek, poput članova obitelji Stanišić nedaleko katuna Zaboj na Sinjajevini (Crna Gora), domaćin namjestiti ispred kolibe, a domaćica na kućnom pragu.
Picture
Fotografija 12
Prolazak kroz labirint Bijelih stijena u masivu Velike Kapele
Picture
Fotografija 13
Srdačan i topli susret u albanskim Prokletijama (Theth - zaseok Okol na starom stočarskom i trgovačkom, danas planinarsko-izletničkom putu za Pećki prijevoj i Gusinje u Crnoj Gori).
Picture
Fotografija 14
Domaćica u katunu Gradina, iznad sela Umoljani, na planini Bjelašnici (BiH). uz pomoć stapa (ostali nazivi: mlaćenica, mećaja, maslo, mlaćanica) proizvodi (mete, izmeće) maslo tj. maslac.
​Zapažanja i zaključak

U odnosu na izvornu ideju, trenutna Via Dinarica ima nekih razlika, do kojih je došlo zbog realnih i praktičnih razloga, i ovdje ih dobronamjerno navodim;

Moja primarna ideja da Via Dinarica započinje u Novoj Gorici još nije ostvarena i ona započinje u seocetu Razdrto kod Postojne. Početak staze u Novoj Gorici (tal. Goriziji), osim što se radi o najzapadnijoj točci Dinarskog gorja, imao bi svoju izuzetnu simboličnu vrijednost jer sam ga zamišljao na Trgu Europe, koji je sagrađen kao simbol ujedinjene Europe na nekadašnjoj talijansko-jugoslavenskog, a danas schengenskoj talijansko-slvenskoj granici. Tako bi se ujedno i simbolički “uključila” i Italija kao jedna od zemlja s ulogom u dinarskom prostoru – radi se o dijelu poznate dinarske regije odn. krškog platoa Krasa (tal. Carso).

Jedna od glavnih ideja koju sam nastojao ostvariti planiranjem trasa pojedinim područjem, bila je stvaranje niza tzv. “hubova” (eng.) - gradića uz stazu, u planini i na rubu planina, koji bi se razvijali kao čvorišta, ne samo u funkciji Via Dinarice,  već i za ostalu ponudu, poput aktivnosti na otvorenom (eng. outdor activities, outdoors), smještaja, lokalne prozvodnje i ponude, i tako doprinijeti razvoju brdsko-planinskih krajeva. Takva su potencijalna mjesta: Nova Gorica (Gorizia), Postojna, Cerknica, Fužine, Obrovac, Knin, Livno, Tomislavgrad, Jablanica, Konjic, Sarajevo, Kalinovik, Plužine, Žabljak, Mojkovac, Gusinje, Plav, Gusinje, Thethi, Valbona, Skadar.

No, kako bi se staza zaista realizirala, prihvaćena su (privremeno, ili trajno) i neka kompromisna rješenja, u realnim okolnostima jedina moguća. Tako je suradnja s lokalnim udrugama (“Zeleni Kras” u Sloveniji, “Staza Gospi Sinjskoj” u BiH), osim dobrih učinaka, rezultirala po mome osobnom mišljenju ipak prevelikim krivudanjem trase u Sloveniji (posebice u odnosu na vrlo atraktivna najviša planinska područja u Crnoj Gori i u Prokletijama), zbog lokalnog interesa članica projekta. Na isti način u BiH neke dionice dijelom slijede asfaltnu cestu (između Buškog blata i Čvsnice), a zaobiđena je trasa preko planine Cincar s Krugom i Vran-planine, čime su udaljena od trase ostala dva/tri moguća kvalitetna čvorišta (hubovi) Postojna i Livno. Tako i u sjeverozapadnoj Crnoj Gori trasa vodi preko visoravni Vučeva, umjesto preko divnih Stabanskih jezera, čime je zaobiđen i gradić Plužine, koji bi s trasom više dobio.

Zbog schengenske granice trasa od notranjskog Snežnika do Risnjaka, bila bi puno atraktivnija preko Obruča i hrvatskog Sniježnika, nego preko Babinog polja i Čabra. No, s druge strane Čabar je ovako dobio mogućnost funkcioniranja kao gradić-čvorište.

Također, na drugome kraju Via Dinarice, albanska Valbona kao krajnja točka nema realno tu funkciju jer se još nalazi usred dinarskih (prokletijskih) masiva te je da se do nje dođe, ili iz nje ode, potrebno je proći još dosta atraktivnih dinarskih prostora – tako da bi tu trasu trebalo provesti još barem do vrlo atraktivnog jezera Koman, pa i dalje do područja Skadra, kao ciljne točke – Via Dinarica od Nove Gorice (Gorizije) do Skadra.

Prokletije, kao masiv izuzetno su razvedene i ovdje je mnoštvo mogućih vrlo atraktivnih koridora, što je dovelo do “male inflacije” krakova Via Dinarice (prema Kosovu, prema Ibru, prema Valboni), što zbunjuje mnoge. A neki su projekti otišli čak i prema Makedoniji – koja ipak nema dinarskih planina.
​
U Hrvatskoj je nedefinirana preostala i dionica od Tulovih greda do Knina zbog specifičnosti terena i ranijih ratnih djelovanja, te ona oko Kamešnice, zbog nepostojanja graničnog prijelaza (prije svega Vaganj) u planinskom masivu Troglav-Kamešnica.

Proći će tako još vremena prije no što sve zemlje uđu u Schengenski sustav čime bi se izbjeglo veće zaobilaženje trase, u potrazi za najbližim službenim graničnim prijelazom.
Picture
Fotografija 15
U trokutu planina Bjelašnice, Treskavice i Visočice, južno od Sarajeva
Picture
Fotografija 16
Njviši vrhovi Prokletija u sjevernoj Albaniji, iznad naselja Thethi u dolini rijeke Shale (Šalje)
Zahvala

​Na kraju, izjavljujem to u pomalo oskarovskom stilu, osobno sam sretan što je jedna obična individualna i virtualna ideja dovela  do konkretne realizacije projekta s velikim potencijalom, za što su zaslužni mnogi ljudi, većina od kojih su uložili svoj volonterski rad: od ideja Željka Poljaka o jadranskom pješačkom putu, mnogih drugih transverzalaca koji su se u posljednjih 50 godina bavili sličnim poslovima, realizacije Hrvatske planinarske obilaznice, ljudi iz UNDP-a Bosne i Hercegovine te Crne Gore, komercijalni klaster Via Dinarica koji se razvio paralelno s transverzalom, članovi  bosansko-hercegovačke, hrvatske, i drugih nacionalnih ekipa Via Dinarice,  svi članovi planinarskih društava i turističkih udruga koje skrbe o dionicama transverzale. I na kraju svega, moje srdačne i iskrene najljepše želje svima koji i dalje nastavljaju s razvojem inicijative, i sretno svima koji obilaze Via Dinaricu! 

​KRAJ
Picture
Fotografija 17
Slučajni susret na Velebitu autora članka sa slovačkim obilaznikom Via Dinarice
2 Comments

Via Dinarica - kako je sve započelo? (2. dio)

2/10/2020

0 Comments

 
Razoblje ispitivanja terena

Nakon planinarsko-istraživačkog obilaženja Hrvatske i postupnog otvaranja granica, došao je red i na okolne države. Od te 2004. počeo sam koristiti sve dane godišnjih odmora za putovanje i istraživanje Dinarskog gorja. U Zagrebu sam obično napunio svoje vozilo s oko pola metra fascikala punih topografskim kartama i drugim materijalima, a u prtljažniku vozila cijele godine obvezno držao i lance i lopaticu, bilo za snijeg, bilo za šumsko blato.

Osim, planinarskom infrastrukturom relativno sređenog područja (Gorski kotar i Velebit), bilo je mnogo drugih područja gdje staza nije bilo, te je bilo potrebno otići na teren i vidjeti mogućnosti prolaska tim prostorom. Takav je bio jedan poprečni koridor kojime bi se od Zagreba pješice moglo doći do jadranske obale. Od zagrebačkog Remetinca i Botinca, preko Brezovice, presjeći sjeverozapadni dio Vukomeričkih gorica, pronaći prolaze kroz šume, kanale i ribnjake ornitološkog rezervata Crna mlaka, nasipima Kupe kod Karlovca, i dalje preko Ogulina do mora. Prilikom tog planiranja i oblaženja terena, bilo je očito kako je najbolje u nekim koridorima koristiti već postojeću planinarsku infrastrukturu - ne samo iz razloga komocije, već jednostavnom logikom da već postoje staze prolaze najatraktivnijim područjima i najpovoljnijim terenom. Kod kuće sam kopirao, rezao, spajao karte, sjedio satima nad tim kopijama, ucrtavao moguća mjesta prolaska.
Picture
Fotografija 3 - Radni materijal (1993.-2010.)
"Velebitski problem" - kako povezati Velebit, Dinaru i zapadnu Bosnu, uz postojeća ograničenja (minski sumnjiva područja, granica, nedostatak infrastrukture)
Picture
Fotografija 4 - Radni materijal (1993.-2010.)
Rješavanje "prokletijskog čvora" - kuda proći kroz ovaj prostrani splet planinskih vijenaca, a da se ne izostave njegove brojne atraktivne lokacije
Picture
Fotografija 5 - Radni materijal (1993.-2010.)
Razmatranje makro-koridora
Prvo ozbiljnije terensko testiranje jednoga od tih transverzalnih putova (a kasnije će to postati i jedna od dionica Via Dinarice) bilo je u ljeto 1997. godine, kada sam krenuo na pješačku, odn. trekking-turu, s prijateljem iz Specijalne policije. Prvo vlakom Karlekom do Ogulina, pa dalje pješice, preko vrha Kleka, Bijelih stijena do Karlobaga, pritom koristeći infrastrukturu postojećeg Kapelskog planinarskog puta (KPP), potom tada potpuno zaraslog i neodržavanog Spojnog (SPP,  Kapela – Vratnik), te naposlijetku Velebitskog planinarskog puta (VPP). Ne bih puno ovdje dodao, nego samo ovo: zamislite si osam dana hodanja po stazama kroz djevičanske kapelske šume, po  grebenima i proplancima bogatim malinama i šumskim jagodama u kolovozu, stazama s kojih će negdje iznad Senja “puknuti” pogled na Kvarnerski zaljev s njegovim otocima i zalascima sunca, s ugodnim svježim ljetnim planinskim noćima, te prolazak kroz samo tri naselja (Jasenak, Krivi Put, Oltari) u tih osam dana.  Naredne godine na isti sam način ispitivao teren od Mašuna iznad Crikvenice do Karlobaga.

Otprilike tih godina začeta je i tzv. točkasta Hrvatska planinarska obilaznica (HPO), te sam slijedeće dvije godine hodnje usmjerio na obilazak zadanih vrhova, pritom ne zabravljajući i na linijske "dinarske koridore".

I tako je stigla 2004. godina. Završile su krize: Hrvatska, Bosna, Kosovo. Iz dubrovačke baze odlučio sam se za tada hrabru odluku: vlastitim vozilom, i to sa zagrebačkim tablicama, otišao sam u Crnu Goru – prvi cilj potražiti ono jezero s fotografije.  Do tada sam planinarski već prošao skoro cijelu Hrvatsku, dobio najviše priznanje za sve obiđene točke Hrvatske planinarske obilaznice, obišavši ju drugi po redu, odmah iza njezina  začetnika  i organizatora pok. Bernarda Margetića iz PD “Željezničar”.  Ali, ušavši ponovno u Crnu Goru, gotovo 15 godina nakon prvog puta biciklom, otvorio mi se potpuno novi (širi) svijet i moje dinarske simpatije prerasle su u dinarsku “opsesiju”.

Prvi susret s Bukumirskim jezerom bio je kao susret sa dalekom internetskom simpatijom, čiju imate samo fotografiju, s kojom se već dugo dopisujete, o kojoj sanjate, i kada ju napokom uživo sretnete, ne samo da niste razočarani, već se dogodi suprotno. Pa i brak.

To što sam u Podgorici tih dana ostao bez stražnjih registarskih tablica – a netko ih je očito uzeo kao suvenir, ili možda i kao trofej – (ne)djelo nekog “osvajača hrvatskih tablica” – nije me spriječilo da od tada svake godine više puta odlazim u crnogorske planine, a kasnije i bosanske, albanske, srpske, kosovske, slovenske, i naravno i dalje drage hrvatske  – dokle god sežu dinarske planine.
Picture
Fotografija 6
Bukumirsko jezero s pozadinom koju čine prepoznatljiv vrh Pasjak, odn. Pajšak, u obliku “šećerne glave”, te desno padine Surdupa, najvišeg vrha Kučkih planina u Crnoj Gori
​Na Summitpost.org, međunarodoj internetskoj planinarskoj platformi na engleskom jeziku, 2005. godine otvorio sam prvu stranicu posvećenu isključivo Dinarskom gorju. Tom sam prilikom tamo napisao kako su ciljevi pisanja o Dinarskom gorju: upoznavanje stranaca s ovim, njima malo poznatim, u literaturi vrlo slabo pokrivenim, ali zapravo vrlo atraktivnim prostorom, kao i želja da lokalni ljudi prihvate, zavole, i imaju koristi od planina i gorskih prostora uz koje žive.
​
Via Dinarica došla je kao logični slijed razmišljanja da jedna od onih uzdužnih transverzala, “prva među jednakima”, poveže najviše i najatraktivnije dijelove Dinarskog gorja i da se oni približe zainteresiranim pojedincima.  S tim ciljem sam 2006. godine, nakon par godina priprema, na “južnoslavenskom” dijelu foruma Summitposta, najavio kako razrađujem “virtualnu” planinarsku transverzalu, radnog imena “Via Dinarica”, te opisao njezine ciljeve.

Virtualnu, jer sam želio da neki stranac, ili domaći čovjek dozna kako može proći najtraktivnijim dinarskim dijelovima kombinacijom postojećih staza i poveznica, i jer kao pojedinac nisam raspolagao infrastrukturom i logistikom kojom bi takvu ideju realizirao u prostoru. Kao legalist, smatram da ne može pojedinac, niti bilo koja udruga, kao što sam zamjetio da se u posljednje vrijeme radi u nekim slučajevima, samoinicijativno na terenu obilježavati svoju trasu markacijama, i obilježavati svoju trasu sprejem po cesti, zidovima, ili sprejem i čavlima po drveću – zna se da prvo treba ostvariti suradnju i odobrenje (dakle, da je to moguće prostornim planovima) nadežnih teritorijalnih cjelina (općina, županija), turističkih zajednica, šumarskih poduzeća, pa i Planinarskog saveza i klubova, jer je svako fizičko trasiranje, probijanje i obilježavanje staza, zapravo intervencija u javnom prostoru, i takva intervencija ne može biti neovlaštena. I iskusni markacisti znaju kako je najkvalitetnija markacija bila ona urađena sa šumarskim, turističkim i sl. stručnjacima, jer je takva markacija stavljena na stablo, za koje šumarski  stručnjaci znaju da se neće posjeći barem slijedećih 10-15-20 i više godina.

Ideja za naziv transverzale “Via Dinarica” bila je kombinacija više stvari. “Via”, kao latinski naziv za put, odn. cestu, je međunarodno prepoznatljiv pojam, i već se koristio za razne i slične slučajeve, kao što je Via Lactea (Mliječni put), ili Via Alpina – transverzalna staza kroz Alpe. Pridjev “dinarica” je uvjetno rečeno latinizirani naziv za naš pridjev “dinarski”. Naravno uvjetno, jer su se u vrijeme klasičnih Rimljana ove planine drugačije zvale, a pridjev je samo izveden poštujući regule latinskog jezika, koje su utjecale na mnoge današnje europske jezike, i on se sličnom analogijom može koristiti i za bibliografske popise na temu “dinarica”, filatelističku tematsku kolekciju tipa “dinarica” (poput: croatica, balcanica, helvetica, helenica, botanica), ili botaničke rodove (ilirica, balcanica, dinarica), itd. Dakle, Via Dinarica je “po naški” Dinarski put, odn. Dinarska staza.

Naravno da ideja nije u potpunosti nova - nema tu otkrivanja “tople vode”. Ne samo da dugih višednevnih transverzala I dugolinijskih (long-distance) pješačkih putova ima svugdje po svijetu, već su one postojale i na našim prostorima u raznim oblicima – od raznih transverzala i obilaznica s povijesnom, kulturnom, ekološkom, regionalnom, i drugim tematikama. Postojale su i još odvažnije ideje, poput one Željka Poljaka o produženju europskog pješačkog puta duž istočne obale Jadrana (“Jadranski planinarski put”, u časopisu Naše planine, br 5, 1984.)

​NASTAVLJA SE
Picture
Fotografija 7
Pogled na vrhove Otiš (lijevo) i Zelenu glavu iz doline Tisovice na Prenju
Picture
Fotografija 8
Stara vodenica u albanskoj dolini Valbone podno šiljaka vrhova Kolate
Picture
Fotografija 9
Kampiranje na "crnogorskom Tibetu" masivu Sinjajevine
Picture
Fotografija 10
Tradicijska arhitektura u najvišem stalno naseljenom bosansko-hercegovačkom selu Lukomir
0 Comments

Via Dinarica - kako je sve započelo? (1. dio)

1/23/2020

0 Comments

 
Od jednog putovanja do ideje

Zapravo je sve počelo zbog jednog planinskog bicikla, a ne gojzerica. Bila je to godina 1990. i bio je to prvi model brdskog bicikla proizveden u bivšoj državi (“Rog”, Ljubljana), kupljen uz pomoć novca zarađenog na studentskim honorarnim poslovima.  Kao tadašnjem strastvenom biciklistu, došla mi je ideja odvoziti biciklom rutu od Zagreba do Ohrida u Makedoniji, gdje sam prethodne godine dva ljetna mjeseca honorarno radio u hotelu zakupljenom od strane jedne renomirane hrvatske turističke agencije.

Ta devedeseta je već bila burna godina. Demokratske promjene u Hrvatskoj, višestranački izbori, reforme vlade Ante Markovića, sve manje istočnih susjeda na hrvatskoj obali. Sve to nije ukazivalo na buduća mirna vremena. Međutim, svakodnevni je život još relativno tekao po starom. Kako brdskih bicikala tada još nije bilo mnogo - ljudi su imali specijalke, odn. "specke s tabularkama", ponije ili BMX-ove, nisam poznavao prijatelje koji bi se odlučili na takav dalek put, koji bi podrazumijevao i vožnju makadamskim i brdskim putevima. Nisu pomogle niti poruke postavljene na oglasnoj ploči moga fakulteta, niti poruka na Omladinskom radiju u kojima se tražio partner za avanturu. Radijski voditelj se, zbog sve usijanije političke situacije u državi, pri njezinom čitanju čak našalio da će možda trebati putovnica da se dođe do Makedonije - što baš i nije pomoglo da pronađem partnera za ovu biciklističku avanturu. Iz toga razloga sam se na kraju odlučio krenuti biciklom sâm, opskrbljen svim potrebnim, uključujući mali šator, priručni alat i mali “idiot” foto aparat (mlađe generacije vjerojatno ni ne znaju što je), koji će  zbog prolivenog jogurta u ruksaku biti u uporabi samo par dana.

Već nakon dva sata nizinske dionice stigao sam od Zagreba do Petrinje, gdje je započeo prvi brdski dio puta. Uspona i nizbrdica slijedećih dvadesetak dana nije nedostajalo, ni sunca, niti kiše, ni hladnoće, niti ljetnih vrućina. Pa čak niti društva, jer sam usput sretao dosta ljudi, seljana, turista, pastira, te s njima uvijek popričao. Zapravo, po Bosni gotovo da se i ne može proći kroz neko selo, a da vas ne pozovu "na kahvu" i pritom upitaju zašto uopće "vrtite taj točak".  Planinarima je vjerojatno poznat taj osjećaj kada penju na neki vrh, pa ih domaći upitaju: "zašto ga uopće penjete?" Ne može se proći niti pokraj sela, a da vas ne zaskoče lokalni psi, i pritom natjeraju da zapnete do maksimuma vrteći taj "točak" sa svim teretom, kako bi im pobjegli. Dogodilo mi se i da sam na lokalnom šumskom putu preko Karaulske gore, prijevoja između Jajca i Turbeta, jedva vidljivog na kartama, od strane jedne stanovnice bio zamijenjen za nekog potencijalnog Talijana, jer, kako je ova seljanka-prolaznica rekla, "ovdje znade proći dosta stranaca biciklom”, pa je pomislila kako sam i ja jedan od tih. Kako sam na ovome putovanju sreo još stranaca na dva kotača, pokazalo se još jednom kako su stranci bolje poznavali,  i koristili neke turističko-rekreativne mogućnosti ovih planina, i prije nego što su to uradili mnogi domaći ljudi.

Nakon puta Bosnom, slijedila je pakleno vruća Hercegovina, a zatim i najviše planine Dinarskog gorja u BiH i Crnoj Gori. Uspon iz ljetnom omarom zarobljenih dubokih kanjona Drine, Tare i Pive na tek rascvjetale crnogorske površi bio je kao povratak u prethodno proljeće. A putujući biciklom, doživljaji su višestuko jači nego kada se prostor prolazi vozilom.

Jedna od brojnih epizoda na tome putu obilježit će i moje buduće aktivnosti. Bilo je to negdje oko prijevoja Crkvine u Crnoj Gori, prije, gotovo kontinuiranog, i na dijelovima strmoglavog spusta dolinom rijeke Morače, kroz njen kanjon Platije, sve do Podgorice. Upravo s toga prijevoja, nakon jednog snažnog ljetnog pljuska, tamo prema jugoistoku pogled su mi privukli nevjerojatni oblici vrhova negdje na granici prema Albaniji. Taj će me pogled privlačiti još mnogo godina nakog ovoga putovanja, kao i tadašnja odluka da se tamo jednom vratim, odem i istražim te šiljate horizonte nevjerojatno maštovitih oblika u slabo posjećenom planinskom području.

Bicikom sam u tih dvadesetak dana prošao putem: Zagreb - Petrinja - Bosanski Novi - Prijedor - Ključ - Jajce - Travnik - Zenica - Sarajevo - Konjic - Mostar - Počitelj - Stolac - Gacko - Foča - Plužine – Žabljak (Durmitor) - kanjon Tare - Kolašin - Titograd (današnja Podgorica) - Cetinje - Budva - Boka kotorska / Kotor - Dubrovnik.

Već naredne godine stići će rat, zatim ratište, pa potom posljednji studentski dani. Osim biciklom počeo sam sve više i planinariti, ne samo na Sljeme i Samoborsko, koji su bili moje "domaće planine", već  dalje, i grupno, zaslugom mojeg prvog  susjeda, tadašnjeg predsjednika PD "Risnjak".  Ozbiljnije je sve započelo Velebitom, koji je i do danas ostao moj voljeni.  Ali, nisam nikada zaboravljao niti planine koje sam prošao biciklističkom turom, brda Banovine i zapadne pa središnje Bosne, doline Une i Plive, poglede na Prenj, vrući hercegovački krš, Zelengoru, Volujak, Maglić, Durmitor, kanjone Neretve, Drine i Tare, doline, Moračke planine, a posebno onu panoramu s prijevoja  Crkvine. Kao student, a i kasnije, honorarno radeći kao turistički vodič, stekao sam naviku prikupljati razne materijale, što je zapravo tada i bila potreba, jer nije bilo Interneta i valjalo je organizirati vlastitu zbirku. Tako sam tada, prije 30 godina, počeo ozbiljno prikupljati sve moguće materijale isključivo o dinarskim prostorima – knjige, tekstove, karte, fotografije, video zapise, dokumentarce. Materijale s bibliografskom temom  “dinarica” sam prikupljao kao hrčak, a gradivo probavljao kao spužva. Odlazio sam često u Hrvatski planinarski savez u Kozarčevoj,  gdje se nalazila mala prostorija s nesređenim i nabacanim hrpama časopisa i knjiga – nekadašnja sobica planinarske biblioteke. Tu sam skidao prašinu s nabacanih materijala, pregledavao hrpu po hrpu, izvlačio,i kupovao stare brojeve “Naših planina” i “Hrvatskog planinara”, koje do tada nisam imao.

Tako mi je jednom prilikom u ruke došao časopis Naše planine broj 7-8 iz 1975. godine. Njegova me naslovnica očarala izuzetno atraktivnom fotografijom - gotovo rajskim prikazom izuzetno krševitog i očigledno nepristupačnog tipično dinarskog područja. U opisu je stajalo: “SLIKA NA NASLOVNOJ STRANICI: Bukumirsko jezero u Kučkim planinama. U pozadini Pasjak i Štitan; Foto: Dr Ž. Poljak”

Bez interneta je tada bio gotovo nemoguće doznati gdje je to Bukumirsko jezero i gdje su te planine tako neobičnog imena – Kučke. I pored surove izvorne dinarske ljepote vrhova i jezera na toj fotografiji, još su egzotičnije zvučali njihovi toponimi Bukumir, Pasjak, Štitan.
Picture
Fotografija 1
Naslovna stranica Naših planina iz 1975. godine, s fotografijom Bukumirskog jezera i Kučkih planina u Crnoj Gori
Odgovor sam ubrzo pronašao u Našim planinama broj 9-10 iz 1976. godine, u članku “Štitan i Bukumirsko jezero” našeg legendarnog Željka Poljaka. 

Gospodin Poljak tu piše:

Na naslovnoj stranici Naših planina broj 7—8 prošle godine objavljena je fotografija Štitana koju sam snimio toga ljeta s obale Bukumirskog jezera. Upitalo me nekoliko čitalaca gdje se nalazi taj divni krajolik jer ga nisu mogli naći ni u boljim geografskim kartama, a pitali su i kako se može doći do njega. Mislim da su dobro ocijenili ljepotu Štitana i njegove okolice, a istina je da je planinarima ostala sve do danas nepoznata. Otkrio sam je slučajno zahvaljujući svojoj znatiželji i upornosti.
 
I nastavlja:

​Prvi puta vidio sam neke vrhove Kučkih planina — i to samo izdaleka — prije ravno četvrt stoljeća kada sam putovao na biciklu iz Peći kroz Prokletije do Titograda. Bila je to vratolomna vožnja po vrlo lošoj cesti s dva, tada, najviše prevoja u našoj zemlji: Čakor (1849 m) i Trešnjevik (1600 m). Negdje oko Lijeve Rijeke, malog ali vrlo uglednog vasojevićkog sela u brdima iznad Titograda, ugledam u daljini, lijevo od ceste, skupinu kamenih vrhova od kojih su mi neki svojim smjelim oblicima izazvali žmarce u tijelu. Tada sam se još bavio alpinistikom i odmah zaključio da bi tamo moglo biti »posla«.

Pročitavši članak rekao sam sâm sebi: “Wow! Deja vú! Nestvarno!”. Kako sam ja na biciku, i s prijevoja Crkvine 1990., gledao te vrhove, tako se tim istim planinama također s bicikla, i s nešto istočnije pozicionirane Lijeve Rijeke, divio Željko Poljak oko 1950. godine. I kao što sam ja gledajuć´ te planine iz daljine odlučio da ih moram ponovno posjeti, tako je i gospodin Poljak zaželio ponovno istražiti te vrhove.

Tako su se u meni 1990-ih godina nakon Domovinskog rata istovremeno odvijala dva procesa;

Putovanje kroz dinarske planine bicikom me se izuzetno dojmilo i sa sjetom sam se sjećao pojedinih trenutaka te avanture, te sam počeo kod kuće na kartama planirati i ucrtavati nove transverzalne biciklističke itinerere, uzdužne i poprečne, kroz dinarske planine. Kako sam s vremenom počeo sve više planinariti, tako je ta idejna transverzalna mreža sve više bivala pješačko-planinarska, a sve manje biciklistička.

Drugi proces je bila ta ljubav prema dinarskim prostorima koja je rasla, jednako kao i strpljivo čekanje da se smiri političko-sigurnosna situacija, te da napokon pronađem to jezero s naslovne fotografije i te planine. Planine općenito, i taj nevjerojatan prirodom, baštinom i povješću bogati dinarski prostor su mi se uvukli pod kožu. No, prve godine rata, i nakon rata, granice su podijelile Dinarsko gorje. Nije se mnogo putovalo u okolne dinarske države, Internet još nije bio razvijen, do informacija iz obližnjih zemalja, njihovih medija, biblioteka, kontakata s ljudima bilo je teško doći. 

​NASTAVLJA SE
Picture
Fotografija 2
Pogledi s velebitskih staza pucaju na more i otoke
0 Comments

Brigo moja, prijeđi na drugoga!

5/5/2019

0 Comments

 
​Jedan vikend krajem ožujka/marta 2019. godine s društvom sam se uputio na planinarenje u okolicu Slunja. Bilo je to još rano proljeće, kada je tek započeo rast vegetacije. Iako glavna turistička sezona nije bila započela, na relaciji državne ceste broj 1, između Karlovca i Rakovice (za one koji taj kraj ne poznaju, radi se o putu koji, među ostalim odredištima, vodi i na Plitvička jezera), bio je vidljiv zamjetan broj stranih turista, posebice onih iz dalekoistočnih zemalja. Plitvice su izuzetno popularne među Korejcima, Japancima i sve više Kinezima. No, scene koje su oni mogli vidjeti uz tu dionicu ceste, i to državne ceste broj JEDAN, bile su daleko od atraktivnih. O čemu se radilo opisao sam u jednom elektroničkom pismu - predstavci, koju sam par dana nakon toga uputio na dvanaest adresa hrvatskih institucija, na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Napisao sam tu predstavku relativno brzo, i nije to bilo s težnjom da stvorim neko literarno vrijedno djelo, već da te službe upozorim i pozovem da oko toga problema napokon nešto poduzmu.

Predstavka je upućena na slijedeće adrese:
 
  • Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
  • Hrvatska turistička zajednica
  • Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske
  • Karlovačka županija
  • Turistička zajednica Karlovačke županije
  • Grad Slunj
  • Grad Karlovac
  • Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske
  • Hrvatske ceste
  • Hrvatske vode
  • Hrvatske šume: Hrvatske autoceste

Tekst poslane predstavke glasi:
Poštovani,

Radio sam godinama u državnoj upravi, pa nisam baš uvjeren, niti s nadom da će ovo pismo netko ozbiljno shvatiti, a još manje nešto konkretno poduzeti. Kao ljubitelj prostora, krajolika, planina i administrator web-stranice www.dinarskogorje.com, bio sam zaprepašten stanjem našeg okoliša i prostora, putujući prije par dana relacijom od Karlovca prema Rakovici  – cestom D1 kojom prolazi mnoštvo turista ne samo ljeti, već cijele godine (i protekli je vikend bilo mnogo autobusa s turistima iz istočnoazijskih zemalja).

Stanje, "vjerojatno dok još nije dovoljno porasla trava da prekrije našu sramotu", je stvarno porazno i sramotno za jednu turističku zemlju poput naše, ali i ne samo zbog turista, već i zbog nas samih i našeg životnog i prirodnog prostora, naselja, tla, voda i šuma.
Duž cijele državne ceste br. 1, zatim uz rijeke (npr. izlaz iz Karlovca, kod Turnja, Slunjčica pod Slunjem…), autobusne stanice, sva druga stajališta i ugibališta, private kuće, uz velik dio okolica restorana, na rubovima sela i šuma, sve je to puno smeća, drvnog i ostalog otpada, i na žalost (jedina objektivna okolnost) ruševina kuća – iako se i u sređenijim državama nastoji raznim programima (npr. saniranje ruševina) i obavezama (npr. izrade fasade) i potonje  situacije riješiti.

Jedina pozitivna stvar bila je čistoća samoga grada Slunja, vidi se napredak, ali samo u gradu. jer i dalje ima smeća oko okolnih sela, duž dijela toka rijeke Slušnice i turističko-planinarske šetnice (posebno pod stadionom), zatim uz cestu D1  čak i na vodozaštitnim područjima (Slunj – Slušnica, a u Karlovcu npr. između Pivovare i Stativa, kada se izađe iz sela Borlini).

Zato se pitam: Gdje su nestale Vaše aktivnosti na uređenju i čišćenju prostora, Vas nadležnih državnih, javnih i lokalnih službi i poduzeća (radovi, opomene, komunalne inspekcije, kazne), jer se rezultati na terenu uopće ne vide?

Također, gdje su nestale i dodatne aktivnosti prema građanstvu, kako bi se mijenjale njihove navike  – poput promotivnih aktivnosti usmjerenih na čistoću cijele Hrvatske?

Zašto nema obveze za državna poduzeća poput Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta da su u obvezi sanirati i ekološki održavati prostor o kojemu se brinu, onaj koji im je povjeren? Upravo suprotno, vrlo često nakon radova za djelatnicima tih poduzeća u prostoru ostaju kanisteri, plastične i staklene boce vode i sl. A ne daj Bože da npr. nakon šišanja trave uz cestu oni odmah i pokupe zatečeno smeće (primjer uz naše petlje na auto-cestama).

U prilogu fotografija samo jednog ugibališta, uz cestu A1, južno od Slunja i na području vodozaštitne zone. Ovakvih je pojava i točaka između Karlovca i Rakovice više, zapravo mnogo desetaka.

U nadi u čišću i ljepšu Hrvatsku, srdačan pozdrav!

Gordan Papac, Zagreb/Zaprešić
PRILOG
Priložene fotografije pokazuju nedopustivo stanje okoliša uz državnu cestu broj 1, kod spomenika između Sunja i Rakovice
Picture
Picture
Nakon slanja predstavke prvi je stigao odgovor ​Ministarstva zaštite okoliša I energetike RH: 
Poštovani, Ministarstvo zaštite okoliša I energetike zaprimilo je elektroničku predstavku kojom se ukazuje na odbačeni otpad na području Karlovačke županije. Temeljem odredbi članka 28. i 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13, 73/17 i 14/19 ), predstavka se dostavlja na daljnje postupanje komunalnom redarstvu. S poštovanjem, dežurna inspektorica zaštite okoliša.
Slijedio je i odgovor državnog poduzeća "H
rvatske auto-ceste", da su Predstavku proslijedili svojoj nadležnoj službi.

I to je to. 

Od dvanaest (12) hrvatskih institucija, odgovorile su samo dvije (2)!! 

Porazno. Porazno je da toliki postotak institucija nema što za odgovoriti, i još žalosnije da toliki broj institucija koje se u pretežitoj mjeri financiraju novcima građana, nemaju nimalo kulture, odn. kulturne pristojnosti, odgovoriti tim istim građanima kada im se obraćaju!

​Uvijek se sjetim primjera jednog para kojemu sam bračni kum, koji su kao potencijalni imigranti, pisali novozelandskoj vladi, upozorivši ih na jednu nelogičnost u novozelandskom useljeničkom zakonu. Odgovor im je stigao nakon dva tjedna, u kojemu ih je novozelandsko ministarstvo obavijestilo da su (navedeni par) bili u pravu i da je pravilnik o bodovanju za useljeničku vizu izmijenjen i da je izmjena prošla zakonsku proceduru, od ministarstva, preko vlade, do novozelandskog parlamenta. U dva tjedna! Od priznanja da i državna institucija možda nije u pravu, do akcije i rješenja problema na koji ih je upozorio - jedan stranac. U dva tjedna! 

UMJESTO ZAKLJUČKA

Dana 29.4.2019. prošao sam ponovo navedenom dionicom državne ceste br. 1. Zamijetio sam slijedeće:
  • vegetacija je srećom (ili nesrećom) narasla dovoljno visoko da je prekrila velik dio smeća uz cestu
  • na velikom dijelu bočnih parkirališta, odn neuređenih šljunčanih ugibališta, postavljene su betonske kante za otpatke, no na žalost, mnoge od njih bile su prepune smeća, koje je zbog toga završilo i na tlu oko njih - znači kante su postavljene, ali njihovo pražnjenje očito nije redovito
  • smeće uz ugibalište kod devastiranog spomenika između Slunja i Rakovice je u velikoj mjeri pokupljeno, iako ga još ima. No cijelo ugibalište i dalje je neuređeno, ruinirano i izrazito depresivno, posebno s obzirom na činjenicu kako se radi i o lokaciji na kojoj bi se turisti mogli zaustaviti i posjetiti obližnje vrelo Slunjčice, i o lokaciji koja je pristupna točka za obilazak pješačke turističko-planinarske šetnice uz rijeku Slunjčicu.
  • to je bio samo usputni, letimičan i nepotpun osvrt na stanje 29.4. iz razloga što sam tada bio na putu za jednu daljnju destinaciju.
0 Comments

Turisti i planinari: potencijalni špijuni i teroristi

4/22/2018

1 Comment

 
Jučer sam na proputovanju dinarskim planinama i krajevima, na vlastitoj koži osjetio dašak ocvalog sustava, misleći da su takve stvari već daleko iza nas. Vozeći se Limskom magistralom, između Prijepolja i Priboja, kao i obično, stao sam na svakom prikladnom mjestu, ugibalištu, zavoju kako bih za internetsku stranicu Dinarsko gorje fotografirao svaku veću dolinu, naselje, zaseoke, crkve, vrh, brdo, planinu, sve moguće zanimljive geomorfološke formacije I druge tipove prirodnih i antropogenih lokacija, o kojima ću kasnije nešto napisati na stranici, uz mogućnost prilaganja fotografije toga o čemu pišem.
Picture
Cestovni most na Limskoj magistali na ušću Kratovske rijeke u Potpećko jezero
​​I tako sam zastao na ušću Kratovske reke u Lim (točnije akumulacijsko Potpećko jezero), jugoistočno od Priboja, kako bih fotografirao to ušće, kanjon iz kojega izlazi ta rijeka i lijepu panoramu zavoja koji ovdje čini rijeka Lim. Na mjestu ušća nalaze se dva mosta, noviji cestovni i stari željeznički, na nešto manjoj visini i bliže Limu. Namjestio sam foto-aparat za snimanje s cestovnog mosta, okuke rijeke Lim i brda koja ju nadvisuju, kad odozdo iz neke kućice, uz željezničku prugu, vikne čovjek: “Zabranjeno snimanje! Nesmete da snimate most!” Kažem ja njemu kako fotografiram rijeku Lim i brda, a ne most, na što on odgovori: “Meni su tako odredili, zabranjeno je snimanje mosta, ne možete!”

Most, neugledan, stara čelična konstrukcija, kakvih na toj pruzi ima stotinjak. Uključujući i veličanstveni most na Maloj rijeci, iznad Podgorice – kojega sam svako malo fotografirao, što su vjerojatno činili i svi turisti koji tamo prolaze, a da nikada nitko nije branio fotografiranje. Zamislite da zabrane fotografiranje Krčkog, Masleničkog, Brooklyinskog ili najvećeg u Europi kamenog mosta nad Solkanom u Sloveniji, kao i drugih mostova. Nigdje u Europi do sada nisam doživio da netko kaže da ne smijem fotografirati zbog obližnje prometne infrastrukture. Pored toga, na cestovnom mostu po kojemu sam hodao nije postojalo nikakvo obilježje zabrane fotografiranja - uostalom bilo bi smiješno I da je postojalo. Na prometnoj magistrali, uz to i uz mjesto gdje postoji planinarska markacija - crveni krug s žutom točkom u sredini, poput markacje obližnjeg Europskog pješačkog puta E7. Dakle ovuda prolaze i pokoji planinari i posjetitelji, od kojih neki žele slikati to ušće (uostalom, fotografija ima i na internetu).
Picture
Satelitska snimka lokacije željezničkog i cestovnog mosta na ušću Kratovske reke u Potpećko jezero; Izvor: Google Earth
Picture
Jedna od fotografija željezničkog i cestovnog mosta na ušću Kratovske reke u Lim; Izvor: Google Earth
Dodao bih ovdje, da sam na vrlo maloj udaljenosti, na istoj trasi magistrale i toka rijeke Lim naletio na još dva mjesta zabrane fotografiranja, gdje su se nalazile dvije hidroelektrane ili njihovi ispusti. Kod jedne sam natpis uočio tek kada sam već fotografirao i kanjon i ispust te ušao u vozilo. Kanjon Lima je tvrđava: “Prođi, šuti, ne fotografiraj ništa”. Turisti, kao potencijalni teroristi i špijuni? S druge strane, paradoksalno, sve se o njima javno objavljuje, od fotografija do tehničkih podataka, dapače, od strane istih institucija koje njima upravljaju (vidi video dolje).

Mogu još shvatiti potrebu da se nekoga postavi da čuva most ili postavi kameru, recimo iz razloga da se ne krade ili ne oštećuje infrastruktura. Ali fotografiranje, i to prostora oko mosta? To je javni prostor, Rijeka Lim, magistala, a anakronizam je iz nekog prošlog vremena zabrana snimanja prometne infrastrukture – čak i da sam stao s namjerom snimanja baš toga mosta. Ne sjećam se da sam to igdje vidio. Uostalom iz sela Kalafati na brdu na suprotnoj obali se savršeno može uslikati isti most. Jednako kao što se može vidjeti i na Google Earthu i jednako kao što je više ljudi već ionako fotografiralo most. Onaj koji ima zle namjere prema prometnoj infrastrukturi naći će kvalitetnije načine pripreme za svoj naum.

I nije problem u tome čovjeku, kojemu je očito netko tako rekao I dao u zadaću. Imam dojam da su mu rekli da je to njegova uloga, tako da njegova dužnost dobije na važnosti, ali je i očito da aparatčici bivšeg sustava I ljudi toga zastarjelog mentalnog sklopa još uvijek rade u željezničkoj, a vjerojatno i nekim drugim državnim direkcijama.
Drinsko-Limske HE, korporativni film - Pokretačka snaga vode
Autor: 
POSH&media
Datum objavljivanja: 3.10.2013.
Picture
HE Piva iz zraka; Izvor: Youtube
Podsjetilo me to kako sam se godinama “ganjao” (ne u jako negativnom, već simpatičnom smislu) s legendarnim čuvarem Pivske brane na sjeveru Crne Gore. Prvi puta i nesvjesno, kada sam vidio to veličanstveno inžinjersko djelo, zastao sam na jednoj strani brane i fotografirao ambis od 200 m s jedne strane brane i krasno Pivsko jezero i planine s druge. S drugog kraja brane, propješačivši više od stotinjak metara došao je taj legendarni čuvar i rekao mi da se ne smije fotografirati. Ok, ja već fotografirao i spremio se otići, kad tada na drugoj strani brane stali drugi turisti i izvadili foto-aparate, a taj legendarni čuvar opet pješice na drugu stranu brane da kaže tim ljudima da se brana ne smije fotografirati. I tako on po cijeli dan šeće s jedne strane na drugu, jer,.. tako su mu rekli iz direkcije … 

Želite li fotografirati npr. grandioznu branu Hoover u SAD-u, imate čak i kartu s lokacijama najboljih mjesta za snimanje (https://www.shothotspot.com/h…/arizona-usa/hoover-dam-tunnel), ljudi po njoj šeću, postoje i organizirana turistička razgledavanja. Brana zarađuje na turistima, a na Balkanu, čak su neko vrijeme uz tu Pivsku branu bili ukinuli i zaustavna mjesta, tako da ste njome mogli samo prohujati, i nipošto u njoj i prostoru oko nje uživati. Brana i prostor oko nje pripadala je samo toj “direkciji”. No neke stvari dolaze na svoje normalno mjesto, tako da je pr. 2015. Elektroprivreda Crne Gore na ovoj brani čak postavila i informativnu tablu s njezinim podacima (Postavljen informativni bilbord na brani HE "Piva").
​

Obećao sam ja tome legendarnom čuvaru Pivske brane da ću njegovoj direkciji poslati I satelitske snimke brane (Google Earth), I fotografije brane i izvode i sheme iz stručne graditeljske literature gdje se nalaze objavljeni tlocrti i presjeci brane, prikaz svih pilona koji su duboko ugrađeni u stijene kanjona, i objavljene tehničke karakteristike brane, i polusatni dokumentarni filmovi (zapravo najmanje dva filma) o izgradnji brane (Radio televizije Crne Gore) koji se nalaze na Youtubeu. Iako zbog svoje lijenosti i obveza to još nekako nisam učinio. Iako sam možda trebao, kao i poslati ovaj post predmetnoj željezničkoj direkciji.
​HE "Piva" iz vazduha1
Autor: Elektroprivreda Crne Gore
Datum objavljivanja: 2.3.2015.
Opis videa: Snimak brane na Mratinju iz vazduha. Betonska lučna brana na Mratinju jedna je od najvećih u Evropi sa visinom od 220 m i dužinom od 268 m. Izgradnjom brane 1975. godine stvoreno je Pivsko jezero površine 12.5 km².
Fotografije HE "Piva" sa službene stranice Elektroprivrede Crne Gore
1 Comment

"Car je gol!"

4/16/2018

2 Comments

 
Priznat ću vam nešto što me jako i stalno smeta, i neću to pisati na engleskom da ne čitaju oni svjetski, već ovako da to razumiju svi oni lokalni. Putujući posljednjih tjedana po Dinarskom gorju i područjima, od dalmatinske Zagore u Hrvatskoj, preko Crne Gore,  Albanije, dinarske Srbije - a tako je znam iz vlastitog iskustva i u svim krajevima dinarskih prostora sve do rijeke Ibar na istoku i Drima na jugoistoku (s generalnim izuzetkom Slovenije), žalostan sam količinom smeća bačenog po prirodi i površinama svih naselja, kao i općenito uništavanjem prostora koji bi trebao pripadati svima nama, a još više tim ljudima koji tamo žive..
​
Popularizirajući taj prostor i ljude, nastojim napraviti lijepu fotografiju, nastojim pričati sve lijepo o tim krajevima, rijekama i planinama. No, ipak, treba reći: “Car je gol!”

Previše sam već puta morao namještati položaj za fotografiranje i kadar da se ne vidi svo to smeće, nevjerojatne količine smeća, te plave i bijele plastične vrećice koje vise na drveću, leže po travi, šipražju uz sve rijeke i svo drugo još krupnije smeće.

Da spomenem trenutke, kada sam uočivši fantastičnu panoramu, na nekom zavoju ceste iili šljunčanom ugibalištu, izašao s foto-aparatom iz vozila i ošinuo me smrad truleža u obližnje grmlje bačenih stvrina, ili pogled s istog mjesta ispod ceste na u kanjon bačene hladnjače I plastičnu burad, koji vise po vegetaciji kanjona.

Gledaoci mojih fotografija savršenih pejzaža često ni ne znaju koliko moram namještati da u kadar ne ubacim novo-ili-starije sagrađene nakazne, naprosto ružne kuće, predimenzionirane, koje su često poluprazne iIi uopće neiskorištene. Da ne spominjem vikendice koje treba sagraditi uz samu prirodnu rijetkost, na koju je sada po novome najbolji pogled na tu rijetkost jedino s balkona I imanja te vikendice uz koju je novopodignuta I ograda. Pojavom tzv. divljeg kapitalizma, porastao je i ego lokalnog stanovništva da ima veće, skuplje, ograđenije, potkupljenije – a najčešće I ružnije od onoga koje je tradicijsko…. Jednom je jedna poznanica Francuskinja koju sam odveo na Bijele stijene u Kapeli, zaključila kako “uopće nema lijepih kuća”, I u tome je u pravu. To kažem I ja, kao arhitekt po obrazovanju. Rijetki su koji se “usude” sagraditi nešto što bi bilo vrhunski I s osjećajem za zatečenu baštinu. Da ne spomenem nove naprosto ružne bogomolje – koje su obično i zasluženo nekada bile pečati u pejzažu - a koje sada rade očito isti netalentirani crkveni arhitekti. Naravno ne govorim ovdje nikako protiv modernizacije, već o naslanjanju na postojeću baštinu iz koje se uvijek mogu izvući suvremena rješenja. Sve je to danas, na žalost, jedna velika šaka u oko i kaos u prostoru. Sve to ružno izgleda, nema nikakve ljepote ni stila.

Svake godine na rubovima i unutar granica nacionalnih parkova nailazim na sve više novosagrađenih kuća. Ima li urbanizma, prostornog planiranja? Nema.
​

Picture
Primjer smetlišta na pristupima nacionalnim parkovima, poput ovoga na gornjoj fotografiji, poziva da lokalne zajednice s upravama tih parkova i državom educiraju djecu, da s djecom organiziraju akcije čišćenja da time posrame starije generacije, kako one to nikada ne bi ponavljale, naravno I da organiziraju sustave zbrinjvanja otpada (a za to ipak trebaju sposobni nekorumpirani političari), njima je ipak važnije da djeca znaju je li prije par stoljeća Murat ubio Janka ili je Janko ubio Murata. Ili zato što u 10 zapovijedi ili 5 stubova ne piše čuvajte prirodu, čuvajte Zemlju, to nije vrijedno činjenja. Danas hodajući istim nacionalnim parkom, srećem 15-godišnjake koji testiraju svoje vozačko umijeće jeepovima, po makadamskoj cesti jedne od najljepših dolina u Dinarskom gorju. A upravama tih parkova je važnija nabavka vozila ili ski-saonica. Što da očekujem i od te mladeži koja cijele dane u lokalnim planinskim ili krškim mjestima boravi po kafićima i obijesno vozi po cestama autima kupljenima novcima koje im šalju obitelji u dijaspori. Koliko se njih sjetilo osnovati klasični obrt, turistički obrt ili neku aktivnost tim novcima spiskanim za pre-velebne kućerine s tornjićima i za automobile. Ne vidim za sada ljepšu perspektivu bez educiranja mladih generacija I bez pritisaka tj donacija izvana. Na ponekim lokacijama to uspijeva, ali je svega toga još uvijek premalo.
2 Comments

Zašto u Dinarskom gorju ima toliko različitih, a ponekad i pogrešnih naziva pojedinih geografskih lokacija?

2/14/2018

0 Comments

 
Vrlo često se u mnogim krajevima mogu čuti optužbe kako je pojedini "nenacionalni" državni režim nasilno mjenjao stare, izvorne nazive pojedinih vrhova, planina i drugih zemljopisnih oblika.

No, ostavimo li nacionalne ili lokalpatriotske politike sa strane, ove pogreške - koje su, mora se priznati, s vremenom ušle u svakodnevni govor i uporabu - vrlo često su proizvod, namjeran ili nenamjeran, netočnosti u bilježenju imena prilikom topografskih premjera, primjerice onih rađenih u Austro-Ugarskoj, onih rađenih u Kraljevini Jugoslaviji, ili onih rađenih od strane Vojnogeografskog zavoda u postratnoj Jugoslaviji.

Bilo je zanimljivo-smješnih situacija. Mnogi kajkavski nazivi bili su štokavizirani, npr. imena mjesta koja su završavala na "-vec", zabilježena su kao "-vac". Dok je s druge strane npr. mjesto Sveta Nedelja kod Samobora, koja se tako naziva kajkavštinom (a većina, tj. 3/5 kajkavaca imaju to otvoreno ekavsko e, iako taj /e/ nije isti glas kao u štokavskim govorima), na kartama dugo vremena bila je upisana ijekavski kao Sveta Nedjelja.

U Crnoj Gori, npr. velik dio naziva na geografskim kartama bio je upisan ekavicom, iako crnogorski autori, navodeći kao jednu od zanimljivosti o ovoj zemlji, tvrde kako na području Crne Gore nema niti jednog ekavskog narodnog toponima. Tako nije Belič u Prokletijama, već je Bjeljič (odn. Bjelič, odn. Bjeljič).
Picture
Toponim "Belić" na kartama, koji ne odgovara stvarnoj situaciji na terenu, jer lokalno stanovništvo ovaj masiv naziva Bjeljič, odn. Bjelič
Picture
Bjelić, na ručno izrađenoj karti Željka Poljaka, 1931, godina.
Jedan izvor navodi kako je na topografskim kartama samo jednog područja Crne Gore, na kartama premjera iz 1930-ih, više od pola toponima krivo upisano. Dio toga je ispravljen na kasnijim premjerima (npr izdanja VGI iz 1980-ih), ali je dobar dio pogrešaka i ostao.

Osim toga, primjer iz Velebita pokazuje kako je i u 1920-im i 1930-im godinama, u planinarskim krugovima, u zamahu otkrivanja planina i začetaka masovnijeg planinarstva, bilo vrlo popularno davanje novih imena nekim vrhovima. posebno u slabo naseljenim krajevima poput Velebita, Dinare, otočja Kornati, za koje su moguće već i od ranije postojali stariji narodni nazivi. Slične stvari događale su se i ranije, u vrijeme Austro-Ugarske.

Vrlo često pojedini geografski objekti zaista imaju više lokalnih ili izvornih naziva, što ovisi o govornicima i korisnicima s određenog područja. Na području Dinarskog gorja su se stoljećima isprepletali utjecaji različitih država, kultura, vjera, pa i jezika, što se odrazilo i na toponimiju (nazive) u kojoj se uočavaju brojni jezični slojevi, ali često je dolazilo i do nepravilnoga jezično-kulturnoga “taloženja”, odn. slučajeva kada "nenamjerna" ili "namjerna"  pogreška uđe u svakodnevni govor ili literaturu i kartografiju.

To se posebno očituje u nestalno naseljenom otočnom i brdsko-planinskom prostoru. Tako neki mali geografski objekti (otičići) u Kornatima imaju i po četiri imena. Prema stručnjacima za nazivlje (toponomastičarima), ispravan je svaki taj naziv (vidi članak: Josip Farčić, Geografski aspekt proučavanja toponima Geografija.hr, 2009.) Iz toga proizlazi sljedeći problem: koje geografsko ime ispisati na karti, posebno ako se radi o malom geografskom objektu, a na karti je potrebno ekonomično rasporediti geografsko ime? Na digitalnm kartama je to manji problem, no na papirnim kartama to nije uvijek bilo moguće istaknuti.
0 Comments

Ružica

1/10/2018

4 Comments

 
Picture
Ružica ispred Ratkovog skloništa u Samarskim stijenama, snimljena analognim foto-aparatom
Ružicu ili “Ružice” sam sreo čak četiri puta. Tri puta kod skloništa na Bijelim stijenama i jednom pod Ratkovim skloništem na Samarskim stijenama. Radilo se o - moja "od oka" procjena - periodu između 1999. i 2005. godine.   

Ružica je lisica narančaste dlake, čiji su teritorij bile Bijele i Samarske stijene. S oprezom, ali bez prevelikog straha pojavljivala se u blizini planinarskih objekata i planinara koji su ih pohodili. Zapravo, postala je simbol toga kraja i razdoblja, i o njoj su se pričale zgode i nezgode.    

Tako su članovi PD "Strmac" oko 2006. godine pribilježili da im je Ružica 60-metarsko uže za penjanje  na stijenu Šerpasa u Samarskim stijenama svojim oštrim zubima skratila na 48 metara. Izvjesni planinar Marko iz društva "Velebit" par godina ranije pokušao je nahraniti Ružicu, ali ga je ona ugrizla, dok joj je pružao ruku, zbog čega je nesretni Marko navodno par dana kasnije otišao primiti cijepivo. Kažu kako je jedan od početnih simptoma bjesnoće pojava da zaražena životinja bez straha prilazi ljudima i njihovim naseljima. Ipak, kako je Ružica godinama prilazila ljudima, i nije pokazivala znakove zaraze li bolesti, vjerojatno je da se na izvjestan način "pripitomila" i navikla na ljude. A ljudi su joj bili zanimljivi i korisni jer su donosili i hranu i njoj neobične stvari koje je, kada je god to bilo moguće "konzumirala", bez obzira radi li se o hrani, planinarskim cipelama, užetu, foto-aparatu i sl. 

Strmčani dalje bilježe:
- Ispenjavali smo ona dva tri kratka smiera preko puta Ratkovog, a za to vrijeme nam se kuhala voda za juhu. Kad je juha bila gotova, otišli smo na ručak, a ja sam sjeo pored prozora da mogu promatrati stvari ostavljene vani. Naime, znao sam kakvih sve drskih živina ima! Odjednom sam vidio rep kako šmugnu između kamenja. Dok sam istrčao van, šteta je bila već učinjena. Pregrižen kaiš od fotoaparata, a desnoj penjačici ni traga. Uzbuna! Svi u potragu. Uzaludno je bilo traženje. Gadura Ružica je odjurila s mojom cipelom. U tom trenutku sam poželio imati šubaru od lisičjeg krzna. Naravno, oprostio sam liji. 

Zgode o Ružici zabilježili su i u knjigama posjeta. Bila je čak i jedna reportaža na televiziji o Ratkovom skloništu, a spomenuta je i nezaobilazna Ružica. Po Ružici je nadimak dobila i poznata hrvatska alpinistica i planinarka koju je Ružica ogrebla.

Ružicu su viđali i danju i po noći. i na Bijelim i na Samarskim stijenama pa čak i U Tuku kod Mrkoplja, što je ljude zbunjivalo - radi li se o istoj lisici ili dvije?  Je li Ružica bila samo jedna ili ih je bilo više? Je li ona imala svoj tajni "Vihoraški put" kojime se kretala između ta dva objekta, ako već nije hodila onim markiranim planinarskim.

Ipak, gosp. Goran Lesjak iz Samobora, tvrdi kako se ovdje ne radi o jednoj lisici nego o više njih, a pogotovo ne o istoj na Samarskim i Bijelim stijenama. On to tvrdi kao biolog i netko tko je Ružicu viđao na Ratkovom u periodu duljem od 10 godina. Lisice u prirodi žive rijetko dulje od 4-5 godina, a iz onoga što je on vidio, kaže da to nisu bile iste lisice. Dodaje kako su lisice vrlo lukave i pametne (možda inteligentnije i od pasa) i vrlo brzo nauče da im od planinara ne prijeti opasnost, da je tu obično dobar izvor hrane, pa prilaze ljudima. Tako da “puno planinarskih objekata, pogotova ako nema pasa, ima svoje ”Ružice”, zaključuje gosp. Lesjak.
​
I ja sam imao sam ista iskustva s njom, ili s njima:

- Prvi susret u ljeto 1999. godine kada sam noćio sâm u Skloništu na Bijelim stijenama, na višednevnom trekkingu od Ogulina prema Karlobagu. Nakon što sam se smjestio u sklonište, pred spavanje me uhvatila potreba za malom nuždom. Otvorio sam vrata skloništa i prepao se! Ispred ulaza, usred mrklog mraka reflektirala su se dva oka – pred ulazom je stajala Ružica i gledala u mene.
Picture
​- Drugi susret, slijedeće godine kada sam obišavši Samarske stijene odmorio pred Ratkovim skloništem. Ubrzo se pojavila ona. Namjestila se na obližnjoj stijeni, gdje sam ju i uslikao (fotografija ->). Dao sam joj neki komadić hrane i ubrzo je nestala u šumi. Potom sam na tlu ostavio svoj visoki ruksak i na njega stavio svoj kvalitetni istočnonjemački fotoaparat. Prišao sam kolibi i tamo započeo razgovor s jednim planinarom koji je u njoj boravio, sve dok on nije kriknuo: Lisica, fotoaparat! Okrenuh se, a Ružica je, zgrabivši fotoaparat za njegov remen, potrčala prema šumi, a ja za njom. Dok ga je ona vukla za remen, foto-aparat je u međuvremenu udarao po krševitom kamenitom terenu. Iz straha ili nezainteresiranosti isputila ga je u prvom redu žbunja. Rezultat: objektiv razdvojen od kučišta, točnije rečeno polomljen - popravak se nije isplatio, Aparat je otišao u mirovinu.
Picture
- Treći susret bio je na Bijelim stijenama oko 2004. godine. Pružio sam lisici komad sira, a ona je zgrabivši ga u brzini, neprezno lagano ugrizla moj prst i zbrisala. Na sreću, još sam živ, mislim da bjesnoću nisam dobio - ali o tome jesam li ili ne, neka svjedoče moji poznanici. 

- Četvrti susret, također na Bijelim stijenama, 2005. ili 2006. godine prošao je vrlo mirno. Bilo je mnoštvo posjetitelja jer se, čini mi se, radilo o prvomajskom vikendu, a Ružica se ipak približila ljudima. Sve je prošlo idealno, gotovo turistički. Ružica (ili Ružice!) je već bila simbol ovoga kraja. Mnogi su dolazeći ovdje zapravo u sebi priželjkivali da ju ugledaju. Ona im je želje ispunila. Poput turističke atrakcije.
Picture
Picture
Ružica ili jedna od "Ružica"
Autor fotografije je gosp. Gorazd Gorišek, koji mi je, ljubazno ustupivši ovu fotografiju također napisao: “Bio je rujan 2012. kada smo iz Ratkovog skloništa s obitelji otišli na vrh. Gore smo ručali kad je iz grmlja iznenada pogledala lisičja glava. Nije bila ništa plaha, samo nas je gledala kao pas na dva metra dalje – kao da je pripitomljena. Počastili smo je s poslasticama iz ruksaka. Prilažem vam fotografiju lisice za koju sada znamo kako se zove”.
(slov. orig. Bilo je septembra 2012, ko smo od Ratkovega skloništa z družino odšli na vrh. Zgoraj smo si privoščili malico, ko je iza grmovja kar naenkrat pogledala lisičja glava. Nič ni bila plašna, le gledala nas je kot kakšen pes oddaljena približno dva metra - kot bi bila udomačena. Privoščili smo ji nekaj dobrot iz nahrbtnika. Prilagam vam fotografijo lisice, za katero sedaj vemo, kako ji je ime.)
4 Comments
    Facebook email email

    Arhiva

    February 2020
    January 2020
    May 2019
    April 2018
    February 2018
    January 2018

    Autor

    Moje ime je Gordan. Strastveni sam zaljubljenik u prostore Dinarskog gorja, njegov reljef, prirodu, ljude. 

    Picture

    Kategorije

    All

    RSS Feed

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact